Dobit industrije videoigara premašuje 90,5 milijuna kuna

Tvrtkama koje čine hrvatsku industriju videoigara od 2019. godine rastu prihodi i dobit, koja je u 2021. ukupno prešla 90,5 milijuna kuna, a udio izvoza u prihodu jest 80 posto ili dvostruko više od cijele IT industrije, rečeno je na predstavljanju nove analize hrvatskog gejminga.

Riječ je o prvoj analizi hrvatske industrije videoigara od 2019. do 2021., koju je izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara uz podršku A1 Hrvatske.

Analiza je predstavljena u utorak na konferenciji A1 Hrvatske. Glavni tajnik Klastera Aleksandar Gavrilović kaže da se ukupni prihodi i dobit odnose na 66 tvrtki koje se u Hrvatskoj najviše bave razvojem videoigara, a rade i druge stvari, i koje ukupno zapošljavaju gotovo 500 ljudi.

Visoki potencijal hrvatske igraće industrije pokazuju podaci o prihodima i dobiti tih tvrtki, čija je ukupna dobit u 2021. bila iznad 90,5 milijuna kuna, dok je u 2019. bila gotovo 34 milijuna kuna.

Ukupni prihodi su u 2021. dostigli gotovo 486 milijuna kuna, za razliku od 2019. kada su bili 281,4 milijuna kuna.

"Uzevši u obzir te brojke, kao i to što je dominantni oblik rada u industriji ugovor o radu na neodređeno, dolazimo do toga da gejming industrija pretvara umjetnike u stvaratelje hrvatskih izvoznih proizvoda u kojima uživaju deseci milijuna ljudi diljem svijeta", ocijenio je Gavrilović.

Dodao je da, za razliku od mnogih drugih sektora, u gejmingu tek odnedavno počinju ozbiljnije sebe shvaćati kao industriju.

Prema analizi, među tvrtkama s najvećim prihodima u 2021. izdvojio se Nanobit s oko 301 milijunom kuna prihoda, dok je druga Abest s 54,2 milijuna kuna prihoda, a treća Gamepires s 27,3 milijuna kuna prihoda. Tu je tvrtku nedavno kupio američki Jagex, ali nisu iznosili detalje transakcije.

U prvih pet još su i tvrtka Orqa, koja se bavi i drugim stvarima, s prihodima od 11,3 milijuna kuna te DEV s 9,1 milijun kuna.

Najviše zaposlenih - umjetnici

Anketirajući za potrebe analize tvrtke iz gejminga, došli su do podataka da su zaposleni u njima većinom muškarci, a 78 posto njih je na ugovoru na neodređeno što je, smatra Gavriloviću, također vrlo rijedak primjer u Hrvatskoj.

Najviše ih je, 60 posto, u dobi od 26 do 35 godina, a samo ih je 2,5 posto stranih državljana, dok je među njima najviše zanimanja, ili 28 posto, onih koji se odnose na razne vrste vizualnih umjetnika, koje s udjelom od po 24 posto slijede programeri te dizajneri i producenti videoigara.

Dvije trećine analiziranih tvrtki radi isključivo svoje proizvode - igre, od kojih su u mnoge uključene i razne hrvatske destinacije i atrakcije, poput Šibenika, Vučedola, Gorskoga kotara, Dubrovnika, Žumberka i drugih.

"U 2021. postalo je vidljivo da je moguće od videoigara zaraditi i radeći potpuno različite žanrove, koji se kreću od, primjerice, Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara zagrebačkog Nanobita do visokobudžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a, koja je i jedna od najprodavanijih igara u svijetu, ili pak Croteamovog serijala Serious Sam", naglasio je Gavrilović.

Na temelju analize predsjednik Klastera i poslovni direktor Nanobita Ivan Murat ocijenio je da je industrija videoigara jedan od pokretača gospodarskog razvoja u Hrvatskoj zbog svoje snage, ali da bi bila još jača, potrebni su i neki preduvjeti.

To su veća ulaganja u edukaciju, uvođenje obrazovnih predmeta o videoigrama, ali i pojednostavnjenja birokracije, poticanje razvoja studija i mijenjanje javnog mnijenja.

"Potencijal rasta ove industrije veći je od 10 puta u odnosu na sadašnje stanje, a da bi se on ostvario, potrebna je i pomoć države, od poticaja za razvoj do uvođenje školskih programa", kazao je Murat.