Do 2050. hrvatska poljoprivreda s 8 posto manje prinosa

Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto. Potičemo domaću poljoprivrednu proizvodnju, suradnju s domaćim proizvođačima i kratki lanac opskrbe. No, ako se ne na vrijeme ne osvijestimo o klimatskim promjenama, sav naš trud može pasti u vodu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Potrebne investicije debelo premašuju budžete EU, stoga je nužan i angažman privatnog sektora. Poruke su to s konferencije Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?, održane u organizaciji Podravke i Hrvatske gospodarske komore.

Ova je konferencija je dio nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK_COR AKCELERATOR, kojom želimo ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj, kaže potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš. "Odgovor na klimatske promjene je 13. cilj održivog razvoja", dodao je Radoš.

Za nas je ovo veoma važna tema, kaže članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina. "Podravka kao društveno odgovorna kompanija iznimno mnogo resursa posvećuje klimatskim promjenama. Ravnoteža u poljoprivredi ključna je za naše poslovanje", dodaje Ljiljana Šapina.

Direktor održivih ulaganja banke Nordea Sasja Beslik predstavio je izvješće o klimatskih rizicima za RH. Prema emisijama stakleničkih plinova, sektori u gospodarstvu s najznačajnijim emisijama su energetika (71%), industrija (12%), poljoprivreda (11%) i gospodarenje otpadom (6%).

Postoje tri ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj: porast prosječne temperature, smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature i povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja. Najveći utjecaj očekuje se na sektore poljoprivrede i energetike. Prema modelu Sveučilišta Stanford vjerojatnost da će klimatske promjene smanjiti hrvatski BDP za više od 10 posto iznosi 48 posto.

U pogledu poljoprivrede i marikulture, klimatske promjene prijete prinosima ključnih žitarica kao što je kukuruz. Na temelju primjera suše iz 2007., izvještaj ističe i posljedice koje to može imati na cijene prehrambenih proizvoda, poput mlijeka, kruha, jaja i mesa. Po pitanju vinarstva, preporuča se prijelaz na sorte otpornije na topliju klimu. U marikulturi se javlja migracija postojećih vrsta u hladnije vode, dok se istovremeno povećava broj vrsta koje nisu karakteristične za Jadransko more i koje istiskuju domaće.

Turističkim lokalitetima na obali, posebice starim gradskim jezgrama koje su dio baštine UNESCO-a, prijeti podizanje razina mora. Kao jedna od opasnosti navodi se i povećanje temperature, kao i šumski požari. Zbog ovisnosti o hidroelektranama, koje proizvode 48% električne energije, suše su također problem i za sektor energetike. Potencijalan trošak je i onaj popravka energetske infrastrukture nakon oštećenja kod ekstremnih vremenskih uvjeta. Klimatske promjene imat će utjecaj i na zdravlje, ne samo u kontekstu utjecaja visokih temperatura, već i kroz povećanje broja bolesti koje prenose komarci i ptice.

Izvješće donosi i preporuke za pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama, ističući uključivanje svih tijela i institucija i izradu analiza koje neće samo procjenjivati posljedice katastrofa poput požara i suša, već i predviđati potencijalne utjecaje na gospodarstvo i društvo.

Voditelj Održivog razvoja Podravke Matija Hlebar je predstavio utjecaj klimatskih promjena na poslovanje Podravke. "Koprivnica i okolica su od 2000. zabilježile povećanje broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama za 77 posto. U razdoblju od 19 godina smanjen je višegodišnji prosjek oborina za -52 mm godišnje", rekao je Hlebar, koji je predstavio i mjere koje Podravka može poduzeti za ublažavanje posljedica, poput izgradnje akumulacija za navodnjavanje, primjene antierozivnih mjera i osiguranja poljoprivredne proizvodnje.

Na nacionalnoj razini Hrvatska je pripremila dvije značajne strategije: Strategiju niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u ovom trenutku u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama prepoznao je važnost poljoprivrede, energetike i turizma kao sektora u kojem će se provoditi glavnina planiranih aktivnosti predviđenih Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Nacrt predviđa ulaganja u visini od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine, od čega više od polovice otpada na provedbu mjere u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma.