Do 2024. imat ćemo 70 novih vlakova, za 10 godina vozit će do 160 km/h

Održivi razvoj željezničkog prijevoza može pridonijeti razvoju nacionalnoga gospodarstva, rečeno je na jučerašnjoj tribini pod naslovom Suvremena željeznica u uvjetima liberaliziranog tržišta, koju su organizirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Savez za željeznicu, a koja se održala u povodu 2021. - Europske godine željeznice.

Prije panel-rasprave uzvanicima su se obratili predstavnici organizatora događanja, predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen te državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić.

Gospočić je istaknuo četiri ključna dijela reforme željeznice, koja se mora provesti paralelno s ulaganjima. Riječ je o upravljanju željezničkim društvima, njihovoj reorganizaciji, planiranju sektorskih ulaganja i financiranja te razvoju znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

"Za 10 godina imat ćemo dobrim dijelom izgrađenu željezničku mrežu za brzinu vlakova od 120 do 160 kilometara na sat, a do 2024. i 70 novih vlakova. To je 60 posto novih vlakova, s tendencijom da se ide u razvoj elektrobaterijskih vlakova koji bi prometovali na prugama koje nisu ili neće moći biti elektrificirane", rekao je Gospočić.

Pandemija pozitivno utjecala na teretni željeznički prijevoz 

Govoreći o HŽ Infrastrukturi, Gospočić je rekao da to društvo ide u restrukturiranje, za što su glavne odluke već donesene. Tvrtka Pružne građevine izdvaja se iz vlasništva HŽ Infrastrukture u samostalnu tvrtku, a 550 radnika na održavanju vraća se u HŽ Infrastrukturu. S novom upravom HŽPP-a radit će se na reorganizaciji, optimizaciji troškova, odabiru linija koje treba pojačati, digitalizaciji i informatizaciji, unaprjeđenju standarda te izgradnji tehničkoga logističkog centra na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu. Govoreći o HŽ Cargu, Gospočić je rekao da je to društvo nepripremljeno dočekalo liberalizaciju tržišta i sad mu treba krizni plan upravljanja, restrukturiranje i pronalazak strateškog partnera.

"Samo dobro uređeno tržište željezničkih usluga donosi benefite za krajnje korisnike, a svi željeznički prijevoznici, bilo teretni ili putnički, za svoj primarni cilj trebaju postići maksimalno zadovoljstvo krajnjega korisnika i povećati vlastiti tržišni udjel", kazao je Tonko Obuljen.

O tome je govorio i član Vijeća HAKOM-a Nikola Popović koji je, između ostaloga, rekao:

"Otvaranjem tržišta teretnog prijevoza u Europi 'povijesni' prijevoznik prosječno je zadržao oko 53 posto prijevoza, 13 posto preuzeli su 'povijesni' prijevoznici susjednih država, dok su 33 posto tržišta preuzeli novi prijevoznici. Podaci za 2020. kažu da je u Hrvatskoj 'povijesni' prijevoznik HŽ Cargo zadržao 61 posto tržišta, na dva posto tržišta ušli su 'povijesni' prijevoznici iz Mađarske i Slovenije, a na 37 posto tržišta novoosnovani prijevoznici".

Istaknuo je i to da su se problemi u pandemiji COVID-a pozitivno odrazili na teretni željeznički prijevoz jer je količina prevezenog tereta u Hrvatskoj porasla za 12 posto, dok je prosjek rasta u Europi bio sedam posto.

Nikola Popović / Foto: Savez za željeznicu

Predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina u svojoj je prezentaciji govorio o tome kako održivi razvoj željezničkog prijevoza može pridonijeti razvoju nacionalnoga gospodarstva. Prema američkoj agenciji APTA, jedan dolar ulaganja u kapitalne infrastrukturne investicije donosi četiri nova dolara u gospodarstvu, taj je doprinos mjeren boljim radom tvrtki, primanjima radnika, prihodima od poreza, novim radnim mjestima itd.

U panel-raspravi, koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja, sudjelovali su predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Carga Dragan Marčinko, član Uprave Transagent Raila Boris Rosanda, predsjednik Uprave Končar Električnih vozila Josip Ninić te ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

Projekti modernizacije vrijedni četiri milijarde eura

"Većina naših infrastrukturnih projekata, koji su u ovome trenutku u različitim fazama provedbe i pripreme, odnosi se na obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2. HŽ Infrastruktura trenutačno u fazi projektiranja ima projekte u vrijednosti od četiri milijarde eura, u postupku javne nabave za radove projekte u vrijednosti dodatnih 550 milijuna eura, dok vrijednost radova koji su u tijeku u ovome trenutku iznosi 850 milijuna eura. Radimo i na unaprjeđenju putničkog prijevoza. To su projekti za poboljšanje prijevoza u zagrebačkome prstenu, modernizaciju i elektrifikaciju dionice Zaprešić – Zabok, koja je pri samome kraju, a oni od Savskog Marofa do zagrebačkoga Zapadnog kolodvora izvode se planiranom dinamikom i trebali bi se završiti sredinom 2022.", rekao je Ivan Kršić.

O tome kako će se radovi na velikim projektima modernizacije pruga odraziti na učinkovitost prijevoznika, Kršić je rekao: "U drugoj polovici 2022. godine, kad započnu radovi na modernizaciji dionice Karlovac – Hrvatski Leskovac, imat ćemo gradilište na prugama od Karlovca do mađarske granice. Kad tome dodamo ostale radove na drugim dionicama, očekujem mnogo problema u prijevozu. Morat ćemo se usuglašavati na tjednoj bazi s prijevoznicima i Lučkom upravom. Trebat će nam mnogo koordinacije da bismo uspjeli udovoljiti korisnicima."

HŽ Cargo na prekretnici

Dragan Marčinko, predsjednik Uprave HŽ Carga, rekao je da, osam godina nakon liberalizacije tržišta, HŽ Cargo ima 50 posto tržišta i to žele zadržati.

"Očekujem da ćemo u sljedećih pet godina potpuno transformirati vozni park. Trenutno imamo 70 aktivnih lokomtiva i 3.000 vagona, a godišnje investiramo 50 milijuna kuna u nova vozila. HŽ Cargo danas je na prekretnici i optimistično gledamo na budućnost", kazao je Marčinko.

Tržište teretnog prijevoza Marčinko je ocijenio dinamičnim, u pet godina naraslo je pet milijuna tona, a raste i dalje. Pozdravljaju planove novoga koncesionara u riječkoj luci, ali učinci povećanja u intermodalnom prometu moći će se mjeriti jedino izgradnjom "ozbiljnoga kopnenog terminala".

Željko Ukić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, pozdravio je radove na modernizaciji infrastrukture, koji bi trebali podići sadašnju prosječnu komercijalnu brzinu putničkih vlakova od 45 kilometara na sat.

"Nije ni nama lako, svaki put kad se radi remont na nekoj pruzi, nama se smanji promet oko 30 posto. Nakon završetka radovi putnici se dobrim dijelom vraćaju. Veliki problem su nam pruge u ruralnim krajevima; infrastruktura je loša, nema ni stanovništva, tako da ćemo tu teško vratiti promet", kazao je Ukić.

Kao odgovor na pitanje o tome kako vratiti promet, Ukić je spomenuo projekt baterijskih vlakova koji bi mogli biti rješenje za nelektrificirane pruge, a u Hrvatskoj je to dvije trećine mreže. Još jedan korak jest i odluka o besplatnom prijevozu djece i učenika, a rečeno je i kako se s lokalnom zajednicom radi na besplatnom prijevozu studenata. Tu je još i uvođenje turističkih vlakova itd.

"O daljnjim projekcijama poslovanja teško je govoriti, tek smo malo udahnuli zraka nakon pandemije, a sad nas je dočekalo poskupljenje energenata. Poslovanje trebamo dići na granicu rentabilnosti kako ne bismo postali državni problem, a to nastojimo kompenzirati smanjenjem usluge za 10 posto", rekao je Ukić.

Foto: Savez za željeznicu

Ekološka rješenja za neelektrificirane pruge 

Na tribini je rečeno da je veza između tvrtke Končar i željeznice dugotrajna te da prate jedni druge.

"Mi s pozicije Končara osluškujemo potrebe tržišta i u skladu s time definiramo razvojne projekte kako bismo bili spremni kad dođe vrijeme njihove realizacije. Na našem su 'meniju' razvojni projekti koji ovise o tržišnom potencijalu. Pratimo trendove, osluškujemo što će biti aktualno. Sada su to vozila koja imaju '0 utjecaja na okoliš'. Za neelektrificirane pruge trebamo ekološka rješenja, a ona se traže u hibridnim vozilima, baterijskim i vlakovima pogonjenim na energiju iz vodikovih gorivih čelija. Prototip baterijskog vlaka mogao bi u prometu biti tijekom 2024. Za protototip vlaka pogonjenim vodikovim gorivim ćelijama treba nam više vremena. Pored izgradnje vlaka treba nam i investicija u proizvodnju zelenog vodika, a to je investicija u energetskom sektoru", kazao je Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar EV-a.

Istaknuo je da se izvor energije mora osigurati u neposrednoj blizini korisnika, dakle, negdje na željeznici.

"Kad bude omogućena distrubicija energije, mi ćemo imati spremne prototipove vlakova na vodikove gorive ćelije", dodao je Ninić.

Postoje projekti, novac je osiguran, ali izazov će biti kako osigurati dovoljno obrazovanih ljudi za realizaciju toga posla. Istaknuto je da već sada nedostaje svih profila radnika. "Ali, neka bude projekata, mi ćemo znati odgovoriti na njih", poručio je.

Na pitanje jesu li novi teretni željeznički prijevoznici konkurentni ili suradnici HŽ Carga, Boris Rosanda, član Uprave Transagent Raila, odgovorio je:
"Moramo surađivati, ulazak privatnih prijevoznika pomogao je u održavanju teretnog prijevoza u Hrvatskoj. Pobornik sam postojanja nacionalnog prijevoznika kao mjesta generiranja kadrova i novih tehnologija, ulaganja koje mali prijevoznici ne mogu odraditi."

Panelisti / Foto: Savez za željeznicu

Riječka luka - prva kontejnerska luka na Jadranu

Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, pozdravio je investicije u željeznicu jer je pandemija pokazala da su jedino željeznica i pomorski prijevoz znali odgovoriti na izazove. On je iznio povijest natječaja za koncesije i ulaganja u Luku Rijeka.

"Nedavnim potpisom s novim koncesionarom u Luci Rijeka učinili smo veliki iskorak. To bih usporedio s transferom nogometaša: to je kao da je najskuplji svjetski nogometaš potpisao za NK Rijeku! Ali Rijeka će tako osvojiti ligu prvaka. S 1. siječnja 2024. počinje novo 'putovanje' za nas jer se tada planira puštanje novog terminala. Sadašnji ima kapacitet od 360.000 TU jedinica, a 2028. planira se ukupan promet od 1,5 milijuna TU-a. Tako ćemo postati prva kontejnerska luka na Jadranu. Ali da bismo u riječkoj luci ispunili svoje ciljeve, trebaju nam intermodalni terminali na kopnu. O uvjetima koji bi se još trebali ispuniti da bi Rijeka ušla u 'ligu prvaka', Vukorepa je rekao kako je bitna izgradnja tzv. nizinske pruge, izgradnja drugoga kolosijeka kroz grad Rijeku, obnova pruge Rijeka - Pivka i obnova pruge Lupoglav - Raša koja ima jedini stočni terminal u okruženju te jedan od većih terminala za izvoz tvrdog drva.

Svoje izlaganje Vukorepa je zaključio optimistično: "Rokove za obnovu moramo skratiti! Imat ćemo zastoja i problema, ali svi se moramo stisnuti. Vjerujem da ćemo to uspjeti jer danas je koordinacija svih sudionika na riječkome prometnom pravcu odlična. Komunikacija nikad nije bila bolja, sve rješavamo jednim telefonskim pozivom."

Tribina koja se održala povodom 2021. - Europske godine željeznice, okupila je oko 70-ak sudionika. Skup se održao uživio prema svim epidemiološkim mjerama, a putem HAKOM-ova kanala na YouTubeu pratilo ga je još 30-ak ljudi.

Pokrovitelji tribine bili su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Zlatni sponzor tribine bio je AP Consulting iz Varaždina, srebrni sponzor Varaždinska županija te brončani sponzori Altpro, Grad Križevci, HŽ Putnički prijevoz, Končar Električna vozila i Rail Cargo Carrier Hrvatska.

2021. - Europske godine željeznice

Aktivnostima u okviru 2021. - Europske godine željeznice želi se omogućiti zamah prema povećanju udjela željezničkog prijevoza na prijevoznom tržištu. Različitim događajima, projektima i aktivnostima diljem Europe ističu se različite dimenzije željeznice, od europske željezničke inovativne industrije, koja je danas u svijetu vodeća, do uloge željeznice u europskoj kulturi i baštini, važnoj ulozi u povezivanju regija, ljudi i poslovanja, uloge u održivom turizmu te njezine uključenosti u odnose Europe sa susjednim zemljama.