Dinamika rasta izvoza viša nego u 2018.

9. siječnja 2020.

Foto: Shutterstock

Ostvarena godišnja stopa rasta izvoza za prvih deset mjeseci prošle godine od 6,4 posto bila je neznatno viša nego u prethodnom kumulativnom razdoblju od devet mjeseci te i nadalje viša nego u istom razdoblju prethodne godine kada je iznosila 4,6 posto. Dakle, i dalje se može govoriti o dinamičnijem rastu izvoza u prošloj godini, ističe se u komentaru Hrvatske gospodarske komore. 

"Također se može napomenuti da je Hrvatska i u prvih 10 prošlogodišnjih mjeseci bila među članicama EU koje su ostvarile više stope rasta izvoza, odnosno samo je devet članica ostvarilo dinamičniji ili isti rast izvoza. Na takvo je kretanje izvoza Hrvatske najviše utjecao povećani izvoz farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova za motorna vozila te ostalih prijevoznih sredstava, točnije brodova. Kada se promatraju destinacije izvoza, najveći je utjecaj na ostvareni rast izvoza imao povećani izvoz u susjednu BiH, Belgiju, Njemačku, Maltu i Maršalove otoke. Pritom je na rast izvoza u BiH najviše utjecao rast izvoza električne energije i dizelskih goriva, na rast izvoza u Njemačku povećana vrijednost izvoza novih i rabljenih osobnih automobila, a na rast izvoza u posljednje dvije zemlje navedeni izvoz brodova. Veliki skok izvoza u Belgiju dogodio se upravo u listopadu, tako da još nisu raspoloživi detaljniji podaci o robnoj razmjeni", kažu iz HGK. 

Pojedine djelatnosti su ipak zabilježile znatan pad vrijednosti izvoza, pri čemu se u prošloj godini najviše isticala naftna industrija. Vrijednost izvoza ove djelatnosti je, uz smanjenje proizvodnje od gotovo 30 posto u 10 mjeseci i pad prosječne cijene sirove nafte u istom razdoblju od približno 13 posto, smanjena za 13,1 posto, odnosno za visokih 978 milijuna kuna.

Vrijednost ukupnog uvoza je, u skladu s oporavkom domaće potražnje i izvoza, također rasla, za 5,6 posto na godišnjoj razini te je u prvih 10 prošlogodišnjih mjeseci došlo do povećanja iznosa robnog deficita za 4,3 posto, odnosno za 2,5 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je ipak predstavljalo pozitivan pomak u odnosu na prethodna kumulativna prošlogodišnja razdoblja, primjerice u odnosu na polovinu godine kada je rast deficita na godišnjoj razini iznosio 11 posto.

 

P.hr/I.G.