Sve što treba znati o digitalnom potpisu

Elektronička komunikacija postala je dio naše svakodnevnice. Kako se sve više poslova obavlja online, sve važniji postaje i digitalni potpis koji osigurava pouzdanost i sigurnost komunikacije. 

Postoje svi regulatorni preduvjeti, i na razini Europske unije i Hrvatske, da se digitalni potpis može primjenjivati u svim poslovnim scenarijima, može zamijeniti vlastoručni potpis kod digitalizacije poslovanja, primjerice potpisivanje ugovora sa zaposlenicima, potpisivanje odluka uprave, u komunikaciji s korisnicima te u radu s građanima, od sustava e-Građani do potpisivanja raznih dokumenata, navodi primjere Marin Curavić iz IT Sistema.

Kada govorimo o digitalnom potpisu, trebamo razlikovati dva takva potpisa: napredni i kvalificirani. I jedan i drugi imaju svojih prednosti i nedostataka. Kvalificirani potpis ima kompliciraniju proceduru ishođenja, ali uz njega nije potrebna dodatna provjera vjerodostojnosti i potpisa i dokumenta, za onoga tko ga je potpisao i onome tko ga provjerava. U odnosu na vlastoručni potpis, kvalificirani digitalni potpis, ako se bilo što u dokumentu promijeni, više nije vjerodostojan. Napredni elektronički potpis zahtijeva da onaj tko je omogućio izradu takvoga elektroničkog potpisa dokazuje da je takav potpis vjerodostojan, pojašnjava Curavić.

I jedan i drugi pravno su prihvatljivi za bilo koji upravni postupak, i kao što je to slučaj kod vlastoručnog potpisa, digitalni potpis veže se za određeni dokument.

Uz to što ima jednaku vrijednost kao vlastoručni potpis, digitalni potpis omogućuju brže i jeftinije poslovanje, zbog čega će se u budućnosti rabiti mnogo više nego sada. Naime, danas postoje određena ograničenja u njegovoj primjeni.

Edukacijom do veće upotrebe digitalnog potpisa

Sa sve većom zastupljenošću digitalnih potpisa, rastu i pokušaji napada te zlouporabe.

"Kao i svaki IT sustav nosi određene rizike, međutim, trenutna enkripcija koja se rabi za kvalificirani elektronički potpis nije probijena. Dakle, način na koji se danas izrađuju kvalificirani elektronički potpisi može se smatrati pouzdanim te možemo poručiti građanima i poslovnim korisnicima da se njime mogu pouzdano koristiti. Naravno, opet to ovisi o načinu na koji smo posložili neki IT sustav da čuva dokumente na kojima se primjenjuje taj elektronički potpis", kaže Curavić.

Od početka sljedeće godine na snagu stupa obveza korištenja digitalnim potpisom u radu s državnim tijelima, pa se može očekivati da će za kratko vrijeme prevladati i zamijeniti vlastoručni potpis te u svakodnevnoj komunikaciji postati uobičajen, kao što su to SMS ili WhatsApp poruke.

"To je nešto s čime sada upoznajemo korisnike i o čemu u većoj mjeri trebamo educirati građane. Što više o tome budemo pričali, to ćemo više utjecati na društvo i realni sektor da ga počnu koristiti", zaključuje Marin Curavić navodeći da bi, kao što je to bio slučaj s e-računom, i digitalni potpis mogao već u 2023. biti često u upotrebi.