Digitalizacija zahtijeva korjenitu promjenu razmišljanja

Prema podacima Ekonomskog instituta u Zagrebu, kad bi se ubrzao proces digitalizacije, BDP bi po glavi stanovnika Hrvatske do 2022. godine bio veći za 11 posto, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Sve to donijelo bi i 120.000 novih radnih mjesta.

Pa što nas koči u realizaciji tog potrencijala, pitate se? Pitamo se i mi, a odgovor smo potražili kod direktora startupa Agrivi Matije Žulja.

Foto: Direktor Agrivija Matija Žulj

Nova i stara Hrvatska

On se slaže da će digitalna transformacija donijeti dubinske promjene u našem gospodarstvu, ali i upozorava na neke probleme. "Hrvatska je istovremeno spremna i nije spremna na promjene, tj. postoje dvije Hrvatske - mlada Hrvatska odrasla uz tehnologije koja je 'digitalna' i čiji ponašajni obrasci uvijek uključuju i tehnologije, te stara Hrvatska koja odbija svaku promjenu jer u svom zalasku ne želi pomoći onoj mladoj da brže dostigne bolje uvjete i kvalitetu života. Digitalna transformacija podrazumijeva suštinsku promjenu načina razmišljanja i rada, ona je transparentna, što znači da su svi oni koji su navikli otići na posao, a ne odraditi ga, u samom začetku protiv digitalne transformacije. Srećom, smjena generacija se događa i mlada Hrvatska će prije ili poslije preuzeti dominaciju“, objašnjava prvi čovjek ove agrotehnološke tvrtke.

Prilike, ali i rizici

Hrvatska, nastavlja on, ima fantastičan privatni sektor koji je dobrim dijelom učinkovit i koji inače ne bi opstao u uvjetima visokih poreza i nameta. "Privatni sektor je dobrim dijelom već zagazio u digitalnu transformaciju, no onaj državni i poduzeća u državnom vlasništvu uvelike zaostaju. Razina nepotrebne administracije i papirologije koja je još uvijek prisutna jako se sporo rješava zbog neodlučnosti države na strukturne reforme i reorganizaciju javnih službi", naglašava Žulj.

Važno je istaknuti kako hrvatska poduzeća u postocima ulažu znatno manje u istraživanje i razvoj, i tu se svakako zaostaje za Europom. "Olakšice na ulaganja u istraživanje i razvoj svakako bi potaknule naš privatni sektor da poveća investicije u razvoj", napominje Žulj, dodajući kako je najveći izazov u digitalnoj transformaciji spremnost na promjene - na učenje novih vještina, učinkovitost i transparentnost.