Digitalizacija poljoprivrede je ključ za podizanje produktivnosti

26. studenoga 2021.

Nacionalna informatička platforma – rješenje za bolju digitalizaciju poljoprivrede

Foto: Pixabay

Digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu i uvesti revoluciju u proizvodnji te mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije čime mogu uvelike povećati svoju produktivnost.

Na temelju digitalnih tehnologija i podataka hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka i povećati ekološku učinkovitost, što je danas, s aspekta obveze koje proizlaze iz novih zelenih politika EU-a, ključno za poljoprivrednike, ali i za državu koja mora mjeriti sve parametre onečišćenja i njihova smanjenja u skladu sa strategijom Od polja do stola, iznosi nova analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Istraživanja, inovacije, izgradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te digitalizacija procesa proizvodnje financiraju se danas iz brojnih EU fondova i putem raznih inovativnih financijskih inicijativa, poput programa Obzor ili Horizon. Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i u sklopu Programa oporavka i otpornosti, koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Ukupno je namijenjeno čak 77 milijuna kuna, od čega za uspostavu digitalnih javnih usluga 14 milijuna kuna, pametnu poljoprivredu 50 milijuna kuna te sustave sljedivosti 13 milijuna kuna. Ta sredstva mogu bitno pridonijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi.

"Hrvatska u upotrebi digitalnih rješenja zaostaje za većinom članica EU-a. Prema Izvješću o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) 2020., u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima tek 25. mjesto među državama članicama EU-a. Prema procjenama, danas se u Hrvatskoj manje od 10 posto poljoprivrednih proizvođača koristi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim zemljama taj udio je daleko veći - gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača koristi se nekim digitalnim sustavima, a oko 30-ak posto služi ih se informatičkom tehnologijom i vodi svoje podatke pomoću nekih alata, primjerice Excela. Tek 30 posto poljoprivrednika razvijenih agrodržava uopće se ne koristi digitalnom tehnologijom, nego se i dalje služi tradicionalnim metodama praćenja podatka o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ili ih pak uopće ne prati", naglašavaju stručnjaci Smartera.

dron Foto: Pixabay

Naši stručnjaci slažu se da bi svim dostupnim sredstvima trebalo što prije započeti s digitalnom transformacijom poljoprivrede, što bi povećalo ekonomsku i ekološku učinkovitost i napredak poljoprivrede. Očekuje se i da bi primjena novih, digitalnih tehnologija značajno utjecala na održivost okoliša te pomogla poljoprivredi da postane zelenija. Jedan od pozitivnih rezultata bio bi i povećanje konkurentnosti proizvodnje, poboljšanje uvjeta rada, povećanje transparentnosti duž opskrbnog lanca i drugo. Uz pozitivne stvari postoje i određene prepreke i ograničavajući čimbenici među kojima valja izdvojiti: ograničen pristup internetu i digitalnim infrastrukturama, nisku svijest proizvođača o prednostima uvođenja ovih tehnologija, starosnu strukturu, smanjenu razinu vještina farmera, ali i njihovu procjenu omjera koristi i troškova od uvođenja digitalnih tehnologija te tradicionalnu nesklonost dijeljenju podataka, ističu iz Smartera.

Niska produktivnost u proizvodnji

Hrvatska u odnosu na prosjek EU-a zaostaje u primjeni tehnoloških rješenja, što je i jedan od razloga slabije konkurentnosti i niske produktivnosti naše poljoprivrede. Produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi tek 30,5 posto prosjeka EU-a. Sa 6.107 EUR/AWU u 2019. godini bilo smo na dnu EU-a čiji je prosjek do 20.120 EUR/AWU. Primjera radi, samo Njemačka ima produktivnost radne snage u poljoprivredi od 44.489 EUR/AWU. AWU – annual work unit – godišnja je radna jedinica (sati rada po osobi godišnje), pomoću koje se utvrđuje prihod u poljoprivredi po jedinici rada.

"I ovaj podatak samo potvrđuje kako naša poljoprivreda značajno zaostaje u tehnološkoj opremljenosti i korištenju digitalnim alatima. Dio uzroka niske produktivnosti hrvatskih poljoprivrednika jest i u nedostatku pristupačnih podataka i informacija potrebnih za pametno upravljanje i unaprjeđenje proizvodnje, kao što su pravodobno planiranje aktivnosti, korištenje održivim agrotehničkim praksama te osiguranje sljedivosti i povećanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi povećanja prihoda. Ažurne, strukturirane informacije izravno s polja i farmi omogućavaju ispravno donošenje odluka s ciljem ostvarivanja efikasne, profitabilne i održive poljoprivredne proizvodnje. Te tehnologije, ali i znanja, danas nisu široko dostupne hrvatskim poljoprivrednicima", naglašavaju u Smarteru.

Tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, robotika, internet, 5G mreža, blockchain i superračunala, imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.

"Ako u doba modernih tehnologija nećemo mjeriti i pratiti koliko se upotrebljava gnojiva, pesticida, antibiotika te koliko se proizvodi organski na svakom poljoprivrednom gospodarstvu, nećemo biti u mogućnosti pratiti niti svoje obveze u okviru zelenih ciljeva EU-a. Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama, a nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost o tome kako se proizvodi hrana. Uz poljoprivredu, digitalne su tehnologije ključ i za to da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta", ističe se u analizi.

Pandemija je i u poljoprivredi utjecala na primjenu novih tehnoloških rješenja te se veliki broj poljoprivrednika organizirao i ponudio svoje proizvode potrošačima putem vlastitih digitalnih platformi. Mnogi su se odlučili na plasman proizvoda na taj način, uz vlastitu dostavu proizvoda kupcima, no istraživanja su pokazala da je glavni nedostatak takvog trženja proizvoda nedovoljno iskustvo u korištenju digitalnim alatima, zbog čega im takvi poslovi uzimaju dosta vremena. Smarter procjenjuje da je za poljoprivredne proizvođače ipak značajnije rabiti digitalne alate u samoj proizvodnji te za jačanje produktivnosti, predviđanje rizika i praćenje slijedivosti. U tom dijelu digitalizacija bi bila daleko potrebnija.

plastenik, povrće, uzgoj Foto: Shutterstock

U analizi se navodi kako je digitalizacija u Hrvatskoj u najvećoj mjeri prisutna u velikim sustavima, jakim tvrtkama te kod mladih proizvođača koji kontinuirano uvode nove, pa i digitalne tehnologije te njima postižu europske rezultate u prinosima i produktivnosti rada. Ipak, najvećem dijelu poljoprivrednika i dalje su potrebne nove tehnologije i inovacije kako bi lakše upravljali aplikacijama na traktorima i opremi za prskanje, senzorima, dronovima i pametnim mjerenjima. "Potreban nam je koncept upravljanja poljoprivredom koji se temelji na promatranju, mjerenju i traženju odgovora na različite promjene na poljima te na potrebe koje se javljaju kod usjeva i životinja, kao i alati za rano otkrivanje promjena na usjevima ili bolesti kod životinja", ističu u Smarteru.

Nacionalna informatička platforma – rješenje za bolju digitalizaciju poljoprivrede

Digitalna poljoprivreda danas najviše ovisi o masovnom prikupljanju poljoprivrednih podataka koja obavljaju poljoprivrednici, traktori i senzori putem aplikacija, dronova i satelita te podacima koje prikuplja Ministarstvo ili savjetodavne službe.

Zauzvrat, digitalne platforme daju savjete, preporuke, kontrolu, pa čak i detaljne upute za cjelokupno upravljanje farmom. Hrvatskim poljoprivrednicima, kojima kritično nedostaje radna snaga, u budućnosti će biti sve interesentnije koristiti se robotima, primjerice za mužnju krava ili branje voća i povrća.

"Za potpuno i efikasno korištenje digitalnim alatima najveća je prepreka to što su hrvatski poljoprivrednici uglavnom starije životne dobi te slabo educirani i informatički pismeni. Značajnija upotreba digitalizacije ovisi i o snažnoj podršci savjetodavnih službi i bržoj generacijskoj obnovi u poljoprivredi. Kao i sve suvremene tehnologije, i digitalne su tehnologije skupe i često nepristupačne širom krugu poljoprivrednika, zbog čega je potrebno olakšati financiranje nabave takvih rješenja. Ključno je imati sustave koji su kompatibilni i mogu se lako rabiti te omogućiti maksimalan pristup i korištenje svim dostupnim javnim podacima", ističe se u analizi.

plastenik, uzgoj povrća, povrće Foto: Shutterstock

Najučinkovitije rješenje bilo bi da se svim poljoprivrednim proizvođačima, bez obzira na veličinu, omogući korištenje jedinstvenom nacionalnom informatičkom platformom, putem koje će se osigurati uvođenje digitalnog upravljanja proizvodnjom. Tako bi se osigurala primjena i kontrola postizanja ciljeva strategije Od polja do stola.

Takva platforma za upravljanje procesima u poljoprivrednoj proizvodnji osiguravala bi otvoreni pristup svakom poljoprivredniku, uz mogućnost korištenja postojećim, komercijalnim sustavima, koje neki od njih već posjeduju i upotrebljavaju, ali bi kao jedinstveno sučelje konsolidirala osnovne podatke. Uz to, omogućila bi i Ministarstvu poljoprivrede uvid, planiranje i praćenje proizvodnje, odnosno kontrolu na razini države, dok bi poljoprivrednim proizvođačima osigurala usporedbu s najboljima praksama u njihovu sektoru.

"Korištenje jedinstvenom digitalnom platformom osiguralo bi stvaranje realne slike o rezultatima poljoprivredne proizvodnje, što bi, uz mogućnost analize uzroka, bio jedan od osnovnih alata za donošenje poljoprivrednih politika. Poljoprivrednim bi proizvođačima primjena i upotreba digitalizacije, tijekom određenog vremena, omogućila stvaranje baze podataka za unaprjeđenje ekonomičnosti i proizvodnosti vlastite proizvodnje", zaključak je stručnjaka Smartera.

 

P.hr/I.G.