Deloitte otkriva pet glavnih elemenata za otpornost u krizi

14. veljače 2021.

Foto: Pixabay

U najnovijem Deloitteovu Izvješću o otpornosti za 2021., koje se temelji na anketi 2.260 direktora u 21 državi, potvrdilo je kako su organizacije koje planiraju i ulažu u anticipaciju poremećaja, bio to pojedinačni kibernetički napad ili razmahana zdravstvena pandemija, sposobnije odgovoriti na poremećaje, oporaviti se od njih i napredovati. To potvrđuje tezu da su pravodobno djelovanje i prethodna priprema važni te da povećavaju održivost organizacije na temelju primjera iz prakse.

Nakon 2020. oporavak koji podrazumijeva otpornost na nove krize postat će ključni element uspjeha za poduzeća, što pokazuje i Deloitteovo izvješće, kojim je dokazano kako više od 60 posto globalnih direktora smatra da bismo mogli svjedočiti povremenim ili redovitim poremećajima sličnog razmjera u budućnosti. Međutim, manje od trećine rukovoditelja uvjereno je kako bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i odgovoriti na buduće prijetnje.

"Poduzeća se oduvijek suočavaju s poremećajima, no u proteklih su 12 mjeseci svjedočila dosad nezapamćenim izazovima koji ne popuštaju. Kombinacija globalne zdravstvene pandemije, društvenih i političkih nemira i sve gorih klimatskih događaja prisilila je organizacije na teške izbore, nove načine poslovanja i korjenite strateške promjene, i još tome nije kraj", rekao je Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja, koji navodi i kako je, dok se tvrtka nastoji oporaviti i obnoviti poslovanje, taj put koji treba proći još teže predvidjeti.

Zlatko Bazianec slika broj tri Zlatko Bazianec / Foto: Deloitte

"Organizacije koje planiraju i ulažu u predviđanje budućih poremećaja imaju veće izglede za uspjeh, kao i one koje će realno sagledavati dugoročnije negativne utjecaje ove krize. Naše istraživanje izdvojilo je pet glavnih elemenata uspjeha: spremnost na promjene, prilagodljivost organizacije, dobra suradnja unutar organizacije, vjerodostojnost lidera i odgovornost prema zaposlenicima i društvu", kaže Bazianec.

Obilježja otpornosti

U Deloitteovu izvješću otkriveno je pet elemenata za uspješnu otpornost organizacije, koji služe kao strateške, poslovne i kulturne smjernice. Otporne organizacije nisu nužno predvidjele događaje u 2020., no izdržale su snažne pritiske jer su omogućile i promicale agilne strategije, poticale kulturu prilagodbe te uvodile i djelotvornu uporabu naprednih tehnologija.

Prema rezultatima ispitivanja, organizacije koje su namjerno ugradile sljedeće elemente u poslovanje i kulturu imaju veće izglede da prebrode poremećaje i pridonesu ostvarenju "novog normalnog". Riječ je o sljedećim obilježjima:

Spremnost. Uspješni direktori izrađuju planove za sve scenarije, kratkoročne i dugoročne. Više od 85 posto direktora čije su organizacije uspješno održale ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih prioriteta smatraju da su se vrlo učinkovito prilagodili događajima u 2020.; to isto misli manje od polovice organizacija koje ne smatraju da su održale ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih prioriteta.

Prilagodljivost. Rukovoditelji prepoznaju važnost različitosti zaposlenika, osobito nakon godine kao što je 2020. Zbog toga je za budućnost organizacije, prema mišljenju direktora, fleksibilnost/prilagodljivost daleko najvažnija osobina zaposlenika. Gotovo tri četvrtine ispitanika iz organizacija koje su uvele mjere za povećanje prilagodljivosti svoje radne snage, kao što su osposobljavanje ili prekvalifikacija, uvođenje programa preraspodjele zaposlenika ili fleksibilni uvjeti rada, izjavilo je kako njihove organizacije uspješno potiču otpornu poslovnu kulturu u usporedbi sa samo polovicom organizacija koje nisu uspostavile takve programe.

Spremnost na suradnju. Direktori su istaknuli važnost suradnje unutar svoje organizacije, napomenuvši kako ona ubrzava donošenje odluka, ublažuje rizik i rezultira višim stupnjem inovacije. Dvije trećine ispitanika koji su izjavili kako su njihova društva uklonila prepreke unutar organizacije prije pandemije navele su kako su događajima u 2020. upravljali bolje nego druga društva iz sektora. Tehnologija je bila ključna za suradnju tijekom pandemije. Samo 22 posto ispitanih direktora izjavilo je kako su njihove organizacije posjedovale tehnologije potrebne za rad na daljinu prije pandemije. Četrdeset dva posto ispitanika razvilo je i uvelo navedene tehnologije iz nužde tijekom godine.

Vjerodostojnost. Direktori razumiju izazov izgradnje odnosa povjerenja s ključnim dionicima, međutim, mnogi smatraju da nisu dorasli zadatku. Više od trećine ispitanika nije bilo uvjereno da su njihove organizacije zadržale povjerenje između rukovoditelja i zaposlenika. U kontekstu pandemije, fizičko, emocionalno i digitalno povjerenje bili su od osobite važnosti. Organizacije koje su kao prioritete postavile fizičku sigurnost svojih zaposlenika i klijenata, mentalno zdravlje i raspoloženje svojih zaposlenika te sigurnost svojih podataka uspješnije su prebrodile 2020. godinu nego one koje to nisu učinile.

Odgovornost. Većina direktora priznaje kako odgovornost poslovnog svijeta premašuje poslovne rezultate. Osamdeset sedam posto direktora, koji su izjavili kako su uspješno uravnotežili sve potrebe svojih dionika, smatra kako bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i preusmjeriti kao odgovor na poremećaje. Ta je brojka gotovo 50 postotnih bodova veća od razmjera direktora koji su istu stvar izjavili u organizacijama koje nisu uspješno uravnotežile potrebe svojih dionika.

P.hr/I.G.