Zašto u Hrvatskoj franšizno poslovanje nije popularno?

Franšizni model poslovanja uhodani je oblik poslovanja koji franšizodavac ugovorno daje na korištenje franšizoprimcu uz dogovoreno plaćanje naknade po nekoliko stavki. Najčešće su tu radi o ulaznoj naknadi, naknadi po prodaji ili određenoj fiksnoj naknadi. Postoje i drugi oblici, no najvažnije je naglasiti da se tu radi o već uhodanim poslovima kojima se preuzima ne samo proizvod ili usluga - već i sve popratne stvari. Preciznije, preuzima se kompletan know how. Damjana Domanovac, predsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK i direktorica franšize PLACE2GO, koja izdaje specijalizirani časopis za putovanja te organizira međunarodni sajam PLACE2GO, za Privredni je odgovorila na naša pitanja o toj temi.

Koliko se u Hrvatskoj razlikuje ovaj oblik poslovanja u odnosu na vodeće zemlje Europske unije?

Možemo reći da se zapravo ne razlikuje sam oblik poslovanja, već činjenica da smo po broju nacionalnih franšiza na posljednjemu mjestu u Europi. To nije nešto čime bismo se mogli pohvaliti, no ovaj oblik poslovanja dugi je niz godina nailazio na nerazumijevanje svih onih pratećih čimbenika koji su bitni za franšizno poslovanje, od bankarskih institucija do državnih institucija. Prvi pomak dogodio se kada je Hrvatski zavod za zapošljavanje uvažio franšizno poslovanje kao jedan od mogućih oblika samozapošljavanja, što mi u Zajednici za franšizno poslovanje HGK smatramo i vlastitim uspjehom.

U čemu je hrvatska specifičnost?

Ne bih rekla da je tu u pitanju neka specifičnost, osim činjenice da ne možemo detektirati franšizere zbog toga što se svi vode pod nekim drugim NKD-ima, već činjenica da smo relativno mlada zemlja kad je riječ o franšizama. Znanje o franšizama u Hrvatskoj vrlo je nisko, a ako je niska razina znanja, automatski je mali i interes potencijalnih franšizoprimaca, a i onih tvrtki koje bi mogle svoj proizvod ili uslugu franšizirati i postati franšizodavci.

Damjana Domanovac/Foto: PLACE2GO

Koje su prednosti ovakvog načina poslovanja?

Prednosti su velike. Kao prvo, to su već, kako sam prije rekla, uhodani poslovi. Znači ne počinje se od nule, već se netko prije vas uvjerio da su taj proizvod ili usluga traženi na tržištu i dobro prihvaćeni. Bitna je činjenica da preživljava mnogo veći postotak tvrtki koje posluju po franšiznom modelu, što je pogotovo vidljivo u prvim godinama poslovanja. Franšizoprimci se uvijek imaju kome obratiti i uvijek imaju mentora koji će im pomoći da što bolje startaju jer je i franšizodavcu bitno da franšiza posluje što bolje i duže.

Koja su ograničenja?

Ograničenja su financije. Da biste došli do faze prodaje franšize, morate platiti niz nevidljivih troškova poput zaštita, ugovora, odvjetnika, konzultanata i ostalog, pa tek tada staviti franšizu na tržište. Za te aktivnosti, nažalost, još ne možete dobiti ciljana sredstva u bankama jer u Hrvatskoj ne postoje tzv. franšizni brokeri koji u potpunosti razumiju ovakav oblik poslovanja. Tu dolazimo i do druge strane: ni franšizoprimci uglavnom ne mogu dobiti sredstva za kupnju franšize jer su to uglavnom startupovi. Tako da je situacija prilično zamršena.

Možete li izdvojiti neke primjere dobre prakse?

Imamo fantastične primjere iz prakse za koje je naše tržište već mnogo puta čulo. Mi iz Zajednice za franšizno poslovanje HGK jako smo na njih ponosni. To su naše perjanice Surf'n'Fries, Muzej iluzija, Carwiz, koji su prodali svoje franšize u više od 20 zemalja na svim kontinentima. I mi smo prodali franšizu za naš turistički magazin PLACE2GO na nekoliko tržišta, a posebno se ponosimo francuskim izdanjem koje je Udruga turističkih novinara Francuske još 2012. godine proglasila najkvalitetnijim turističkim magazinom u Francuskoj.

Kako se vaša tvrtka snašla u ovoj krizi?

Snalazimo se tako da se prilagođavamo novonastaloj situaciji. Svima je jasno da se neće moći normalno putovati još barem nekoliko godina te da daleke prekooceanske destinacije možemo na neko vrijeme zaboraviti. Mi imamo dovoljno sadržaja da pišemo o svim tim destinacijama, no u ovom trenutku bilo bi neozbiljno pisati o destinacijama na koje se ne može putovati. Stoga nam upravo iz tiska izlazi 53. broj magazina PLACE2GO koji smo posvetili samo Hrvatskoj. Vjerujemo da je to dobar trenutak da i sami potpomognemo ovoj prepolovljenoj sezoni. Prvi put ćemo magazin prevesti na engleski jezik u digitalnom izdanju i napraviti kampanju te vjerujemo da će kao takav postati tražena literatura svih budućih turista koji planiraju posjetiti Hrvatsku.

Na koji način organizirate skupove i što je s međunarodnim sajmom PLACE2GO?

Sajam PLACE2GO smo, na našu veliku žalost, morali odgoditi za sljedeću godinu. Našli smo se u najgoroj mogućoj situaciji za jednog organizatora sajmova. Već smo bili u Areni s kamionima kada smo dobili obavijest o tome da je sajam nemoguće održati. Možete zamisliti koliko je truda, rada i financija u tom trenutku palo u vodu! Stvarno je teško kad se sajam odgodi samo četiri dana prije njegovog početka. To je i meni samoj najteži trenutak u 25-godišnjoj poslovnoj karijeri. Za sada pomalo radimo na sajmu koji će se održati od 26. od 28. veljače 2021. u Areni Zagreb. Zahvalni smo svim svojim izlagačima koji su nas podržali u ovoj, za sve, teškoj situaciji i razumjeli našu poziciju. Za sve nas koji nastojimo odgovorno poslovati teško je prihvatiti činjenicu da se moramo suočiti s nevidljivim neprijateljem koji je jači od nas.