Pazite na novac i dobro se informirajte

22. ožujka 2021.

Foto: Shutterstock

Hrvatska gospodarska komora i ove godine, od 22. do 26. ožujka, obilježava Svjetski i Europski tjedan novca organizirajući edukacije za učenike srednjih škola i studente u suradnji s financijskim institucijama, svojim članicama i ostalim ustanovama.

Središnja je tema Tjedna novca 2021. Čuvajte sebe, pazite na svoj novac, čime se naglašava važnost razvoja financijske otpornosti, uz istodobno očuvanje zdravlja u današnjim uvjetima. 

"Glavna poruka koju ističemo u svim svojim aktivnostima jest da se prije donošenja svake financijske odluke građani trebaju dobro informirati. Moraju sagledati svoju cjelokupnu imovinu, trenutne i buduće potrebe za novčanim sredstvima, životne ciljeve koje žele ostvariti te potencijalne rizike, ovisno o kojoj se vrsti ulaganja radi. Inače, prosječna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana iznosi 12,3 boda od ukupno 21, što predstavlja blagi rast u odnosu na 2015. godine kada je prosječna ocjena iznosila 11,7 bodova te vjerujemo da smo svojim aktivnostima proteklih godina, zajedno s ostalim dionicima, pridonijeli podizanju financijskih znanja građana", ističe potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Josip Zaher Josip Zaher / Foto: HGK

Projekt financijske pismenosti HGK provodi od 2015. godine u suradnji s članicama i drugim partnerima. U edukativno-informativnim aktivnostima do sada je sudjelovalo više od 4000 učenika, studenata i profesora u srednjim školama i fakultetima u 15 gradova, a krajem 2020., zajedno s ostalim članovima Operativne grupe za financijsku pismenost, sudjelovali su u izradi novoga Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine, koju koordinira Ministarstvo financija.

Podizati razinu financijske pismenosti

Javnozdravstvena i gospodarska kriza koja je započela prije godinu dana nikoga nije zaobišla. Bankarski sektor nije izuzetak te se morao brzo prilagoditi, kao i građani koji su morali mijenjati svoje navike.

"Kaže se da se najveći pomaci mogu postići upravo u nesigurnim vremenima jer nas neizvjesnost prisiljava na brzu prilagodbu. Pandemija je dodatno potaknula bankarski sustav da se jače fokusira na svoje digitalne kanale, ojača financijsku pismenost klijenata i općenito snažno razvija inovativna digitalna rješenja. S druge je strane klijente natjeralo da počnu više koristiti bankarske usluge iz udobnosti svojeg doma“, rekao je član Uprave Addiko banke i predsjednik Udruženja banaka HGK Ivan Jandrić, te je dodao da digitalne usluge koje se tako koriste, a osobito su popularne kod mlađih dobnih skupina, su uglavnom vezane uz korištenje digitalnih kanala za jednostavne usluge ali i malo kompleksnije kao što je odobrenje kredita

Ivan Jandrić, HGK Ivan Jandrić/Foto: HGK

Jandrić ističe kako rezultati recentnih istraživanja pokazuju nedovoljnu razinu financijske pismenosti hrvatskih građana.

"Smatram da je važno raditi na informiranju i educiranju svih dobnih skupina o što odgovornijem korištenju financijskih usluga, a naročito mladih generacija. Ta činjenica potaknula je banke da surađuju na raznim projektima s javnim institucijama s ciljem podizanja financijske pismenosti. To je ujedno i način kako se banke približavaju mladima. Važno je da mladi ljudi razumiju kako financijske institucije funkcioniraju, da razumiju bankarske proizvode i potencijalne rizike povezane uz njih. Boljim razumijevanjem svih sudionika uvelike ćemo unaprijediti kvalitetu odnosa i usluge koje banke pružaju svojim klijentima", rekao je  Jandrić.

Filozofija i ideja leasinga

Leasing je suvremeni način financiranja osobnih i gospodarskih vozila, plovila, opreme ili strojeva, koji su primatelju leasinga potrebni za uporabu u privatne ili poslovne svrhe, ali ne želi ih nužno posjedovati.

"Filozofija leasinga temelji se na ideji profitabilne uporabe nekoga investicijskog dobra uz fleksibilan način plaćanja modeliran potrebama primatelja leasinga. Time leasing predstavlja alternativu klasičnomu bankarskom kreditu te karakteristike i prednosti leasinga svakako treba razmotriti prilikom donošenja odluke o nabavi investicijskih dobara", rekao je Vladimir Kristijan, predsjednik Udruženja leasing društava HGK i član Uprave Erste & Steiermärkische S-Leasinga.

Postoje dvije osnovne vrste leasinga, financijski i operativni. Kod financijskog leasinga primatelju leasinga omogućuje se stjecanje vlasništva po redovnom isteku ugovora o leasingu, dok je kod operativnog leasinga fokus na uporabi objekta leasinga te se po isteku ugovora objekt može vratiti i ugovoriti financiranje novoga.

Vladimir Kristijan Vladimir Kristijan / Foto: Erste Leasing

Leasing karakterizira jednostavan i brz postupak realizacije, bez suvišne administracije i dodatnih troškova. Kombiniranjem početnih davanja s ostatkom vrijednosti, primatelju leasinga omogućava se fleksibilno modeliranje otplate prema njegovim željama i mogućnostima. Moguće je ugovoriti različite dinamike otplate (mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje) ovisno o vrsti objekta leasinga i tipu financiranja. Leasing zahtijeva minimalne instrumente osiguranja jer je glavni kolateral sam objekt leasinga.

Učinkovita štednja i ulaganje na tržištima kapitala

Investicijski fondovi imaju dvije vrlo bitne karakteristike koje mladima omogućavaju učinkovitu štednju i ulaganje na tržištima kapitala. Prvo, kupnja investicijskih fondova moguća je već za vrlo male novčane iznose tj. već od 100 kuna mjesečno te, drugo, dugoročna štednja (npr. mjesečne uplate) ostvaruje pozitivne učinke ukamaćivanja ostvarenih prinosa.

"Osnovni je razlog za dugoročnu štednju mladih nužnost samostalne brige za rješavanje osobnih financijskih ciljeva kao što su kupnja stana, dodatno obrazovanje ili, u konačnici, bolja mirovina. Potpuno je jasno da se u fazi života u kojoj je životna energija vrlo visoka, a financijska snaga nije na toj razini, teško uopće i razmišlja o odricanjima, mirovini i sličnim dalekim događajima, no osobna financijska disciplina koja uključuje i dugoročnu štednju osnova je osobnoga financijskog mira", rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa te predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK.

Hrvoje Krstulović Hrvoje Krstulović / Foto: HGK

Krstulović ističe kako je također bitno "ne stavljati sva jaja u istu košaru"; štednju ili ulaganje mudro je raspodijeliti u više fondova s različitim investicijskim politikama ili čak i više različitih oblika štednje.

Naposljetku, otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom zamišljeni su za ulaganje širokoga kruga ulagatelja koji nisu nužno duboki poznavatelji financijskih tržišta, tako da je cijelo iskustvo tj. proces ulaganja prilagođen takvim ciljanim ulagateljima. Otvaranje računa, određivanje osobnih investicijskih ciljeva i razine rizičnosti, izbor fonda i praćenje ulaganja proces je koji su fondovi i njihovi distributeri, a to su najčešće banke, pojednostavnile koliko god je to moguće. Svakako savjetujemo da se raspitate o ovom, u cijelom svijetu, vrlo popularnom obliku dugoročne štednje ili ulaganja.

Tržište kapitala i ulaganje

Tržišta kapitala uzbudljiv su svijet, katkad filmski, u kojem ne nedostaje dramatičnih i šokantnih trenutaka, a ni trenutaka punih ushićenja. Za tržišta kapitala volimo reći da nam daju sliku budućnosti jer, iako dionice kupujemo danas, zapravo kupujemo buduće poslovanje tih kompanija. Mnoge danas uspješne kompanije, bez čijih proizvoda ne možemo zamisliti svakodnevnicu, svoj razvoj mogu zahvaliti upravo tržištima kapitala.

"Možda je u tome posebnost za malog ulagatelja jer kupnjom dionica postajemo suvlasnici kompanija i njihova daljnjeg poslovanja. Zahvaljujući razvoju tehnologije, aktivnost i broj ulagača na globalnim tržištima kapitala vjerojatno nikada nije bio veći. Iako je ta dostupnost na zavidnoj razini, mnogi često zaboravljaju da je burza živi organizam i da na kretanja na tržištu utječe mnogo čimbenika. Edukativni sadržaji i informacije besplatne su i dostupne svima, pa tako svatko od nas misli da je ulaganje jednostavno i bez rizika. Često će nas onda privući mogućnost brze zarade, pa se tada okrećemo rizičnijem (špekulativnom) ulaganju. Najvažnije je da budemo svjesni svog znanja i iskustva te prilagodimo ulaganja svojim mogućnostima i riziku koji smo spremni preuzeti", rekao je Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK i koordinator upravljanja investicijskim proizvodima u Erste banci. Dodaje da pri donošenju odluka moramo biti racionalni jer ćemo se u suprotnom često naći na krivoj strani te da je iznimno važno ne gubiti strpljenje i ne žaliti za propuštenim prilikama jer one su kao autobusi - svako malo dođe novi.

Tamas Nagy Tamas Nagy / Foto: HGK

Financijska pismenost i osiguranje

Financijska pismenost u segmentu osiguravateljskih proizvoda igra značajnu ulogu u kreiranju vlastitih financijskih planova i životnih ciljeva jer upravo poznavanje osiguravateljskih proizvoda omogućuje njihovu mirnu i sigurnu realizaciju. Stoga Petar Rebernišak, predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK i direktor tvrtke Semel pro Semper, ističe kako je potrebno da se mladi što bolje upoznaju sa svijetom osiguranja te da potraže kvalitetne i dobre zastupnike u osiguranju koji će im sugerirati osiguravateljska rješenja prikladna njihovim zahtjevima i potrebama. 

Predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Robert Vučković također ističe da je važnost financijskog obrazovanja građana u Hrvatskoj iznimno velika, posebno u vremenu kada se mijenjaju potrošačke i štedne navike građana zbog epidemije koronavirusa, ali i posljedica razornih potresa.

Robert Vučković Robert Vučković / Foto: Croatia osiguranje 

"Iako je povećan interes za osiguranjem imovine, u Hrvatskoj je svijest o važnosti osiguranja i dalje niska. Premija osiguranja po stanovniku manja je šest puta u odnosu na prosječnu premiju u zemljama EU-a. Prostora za razvoj svih vrsta osiguranja ima, a posebno zdravstvenih osiguranja, osiguranja od nezgode, osiguranja imovine te životnih, koji se u posljednjih nekoliko godina povezuju s investicijskim proizvodima osiguranja", ističe Vučković te dodaje kako osiguravatelji kontinuirano rade na većoj javnoj prisutnosti i prepoznatljivosti, pojašnjenju pojmova osiguranja, transparentnosti poslovanja te osnaživanju ukupne razine financijske pismenosti građana.

Anđela Šutija, predsjednica Udruženja društava za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju HGK i predsjednica Uprave ANO, ističe kako je broker u osiguranju spona između klijenta koji se u svojemu poslovanju susreće s određenim rizicima i osiguravatelja koji te rizike mogu ublažiti ili potpuno neutralizirati strateškim upravljanjem.

"Brokeri su ti koji klijentima pomažu identificirati rizike i donijeti odluke potkrijepljene kvalitetnim informacijama o tome koje rizike žele osigurati. Oni također stvaraju nova i inovativna rješenja i koriste se svojim znanjem kako bi pomogli klijentu u nastojanju da ima dugoročno održivo poslovanje. Uz ključne kompetencije koje su danas potrebne na svim radnim mjestima neovisno o industriji, kao što su stalna želja za razvojem i poboljšanjem, agilnost i sposobnost brze adaptacije te znatiželja i otvorenost za promjene,  specifične vještine koje tražimo u svome poslu odnose se na mogućnost analize situacija i informacija te donošenje odluka koje su njima potkrijepljene, uz strateško razmišljanje pri rješavanju problema", kaže Šutija te dodaje kako je za brokere prijeko potrebno da razumiju poslovanje i potrebe klijenta kako bi im mogli ponuditi razumna rješenja.

Anđela Šutija_ Anđela Šutija / Foto: HGK 

Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kaže kako bi mladi ljudi, uz životno potrebna znanja, trebali usvajati i znanja o financijama, i to od osnovne škole nadalje.

"Tada bi ulaskom u svijet rada bili sposobni samostalno donositi odluke u vezi s mirovinskom štednjom i tako utjecati na visinu buduće mirovine. Riječ je odlukama: odabrati društvo koje će se brinuti o njihovoj mirovinskoj štednji, odabrati kategoriju obveznoga mirovinskog fonda i, na kraju, razmisliti o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji", kaže Horvat.

Eva Horvat Eva Horvat / Foto: HGK

 

 

P.hr/I.G.