Pred Saborom donošenje 77 zakonskih akata vezanih uz euro
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković izvijestio je izvršnog potpredsjednika Europske komisije zaduženog za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa o kontinuiranoj provedbi aktivnosti Sabora za pravovremeno uvođenje eura, pred kojim je donošenje 77 zakonskih akata vezanih uz taj proces. Kako se navodi u priopćenju iz ureda predsjednika Hrvatskog sabora, u svibnju je Sabor usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, temeljni akt kojim se uređuju pravila u procesu uvođenja eura. Jandroković je izvijestio i da je pred Hrvatskim saborom donošenje 77 zakonskih akata, od kojih su 42 nužne izmjene zakona, a 35 manje izmjene koje je potrebno uskladiti.  Sugovornici su izrazili zadovoljstvo potporom hrvatskih građana za uvođenje eura, koja prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja premašuje 60 posto, kao i potporom većine parlamentarnih stranaka. Predsjednik Jandroković istaknuo je da se ulaskom Hrvatske u eurozonu, kao i u schengenski prostor, ostvaruje u potpunosti europska integracija Hrvatske i zaokružuju višegodišnji procesi koji dodatno jačaju međunarodni položaj Hrvatske, kaže se u priopćenju. U razgovoru su posebno istaknuli napore Vlade i Sabora s ciljem zaštite građana od sprječavanja zlouporaba porasta cijena povezanih s uvođenjem eura. Naglasili su kako globalna gospodarska kriza i inflacija ne smiju biti izlika za neopravdano povećanje cijena prilikom konverzije. Potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis upoznao je predsjednika Sabora s daljnjom procedurom vezanom za uvođenja eura u Hrvatskoj te najavio kako očekuje da će Vijeće EU-a i Europski parlament donijeti odluke u prvoj polovici srpnja. Jandroković je zahvalio je potpredsjedniku Dombrovskisu na njegovoj dugogodišnjoj potpori u pogledu ulaska Hrvatske u eurozonu kao jednog od strateških nacionalnih ciljeva, zaključuje se u priopćenju.
Hrvatska bi 1. lipnja mogla dobiti pozitivnu ocjenu za euro
Europska komisija planira 1. lipnja objaviti izvješće o konvergenciji u kojem bi Hrvatska mogla dobiti konačnu ocjenu o spremnosti za uvođenje eura. Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis potvrdio je da Komisija planira objaviti izvješće o konvergenciji 1. lipnja. “U Hrvatskoj su omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja. To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023. godine”, rekao je Dombrovskis na konferenciji za novinare. Komisija u svojoj analizi makroekonomske situacije navodi da je Hrvatska napredovala u smanjenju privatnog duga i vanjskih neto obveza. Ističe da javni dug ostaje i dalje visok, ali da nastavlja silaznu putanju iz razdoblja prije pandemije covida-19. Bankarski sektor ostaje stabilan i likvidan te se smanjuje omjer nekvalitetnih kredita. Povećan je potencijalni rasta proizvodnje, a sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu riješiti preostale ranjivosti, navodi Komisija. Komisija objavljuje konvergencijsko izvješće svake dvije godine. Prema zadnjem izvješću iz lipnja 2020. Hrvatska je ispunjavala sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Hrvatska će uskoro ispuniti i taj kriterij, ušavši u međuvremenu u ERM II 10. srpnja 2020. Radi se o svojevrsnoj čekaonici za euro u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine. Spremnost za prihvaćanje eura određuje se prema ispunjavanju konvergencijskih kriterija koji uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU). Trenutačno je stopa stopa inflacije jedini donekle neizvjestan kriterij u procesu ulaska Hrvatske u eurozonu. Ona ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji kandidatkinji. Ako Hrvatska, kako se očekuje dobije pozitivnu ocjenu, ministri financija 19 zemalja europodručja trebaju kvalificiranom većinom usvojiti preporuku o uvođenju eura u Hrvatskoj. Formalnu odluku donosi Ecofin, tijelo koje čine ministri financija svih zemalja članica EU-a, nakon konzultacija s Europskim parlamentom i nakon rasprave na lipanjskom samitu čelnika EU-a.
Uvođenjem eura kamate na kredite trebale bi pasti
S ulaskom Hrvatske u eurozonu, građani bi mogli očekivati niže kamatne stope po novim i kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu, zahvaljujući smanjenim rizicima, prije svega valutnom, a oni koji imaju ugovorene kredite s fiksnim kamatama moći će ih refinancirati budu li im novi uvjeti povoljniji. Ovih dana aktualno je pitanje kretanja kamatnih stopa po kreditima građana idućih godina, s obzirom da se u nekom razdoblju očekuje početak normalizacije monetarne politike Europske središnje banke uslijed rasta inflacije. Posebice će oni koji imaju kredite uz varijabilnu kamatnu stopu pomno pratiti razvoj te situacije. Istodobno, Hrvatska se priprema za ulazak u europodručje, a datum ulaska planiran je za početak 2023. godine. Uvođenje eura imat će povoljan utjecaj na cijenu novca i kamate na kredite, jer će ulazak u eurozonu smanjiti premije rizika za zemlju. Tako agencija Fitch već navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, što utječe na pad premije rizika, a onda i kamate. Banke u Hrvatskoj u načelu u ponudi već sad imaju nešto niže kamatne stope na eurske kredite od onih na kunske. Također, kamatne stope na novoodobrene eurske i kunske kredite trenutno su vrlo blizu. Po podacima HNB-a, primjerice, prosječna kamatna stopa za nove stambene kredite u kunama ugovorene u kolovozu ove godine iznosila je 2,86 posto, dok je za eurske kredite u prosjeku bila 2,71 posto. Tako mala razlika u kamatnim stopama u znatnoj mjeri je posljedica napretka prema uvođenju eura, ističu iz HNB-a, jer utjecaj uvođenja eura na kamatne stope nije koncentriran u samom trenutku uvođenja eura, nego se postupno počinje materijalizirati i prije njega. Za dužnika neće više biti valutnog rizika Nakon ulaska u eurozonu, razumljivo, u ponudama banaka više neće postojati kunski krediti, već samo eurski. Tada više neće postojati valutni rizik za dužnika, navode iz HNB-a. Višu rizičnost sada dužnici plaćaju višom kamatnom stopom na kunske kredite. Dodatno bi na relativno smanjenje kamatnih stopa u ponudama novih kredita moglo djelovati i smanjenje regulatornih zahtjeva koje će omogućiti uvođenje eura zbog smanjenja valutnog rizika, navode iz središnje banke. Pritom naglašavaju kako se radi o relativnom smanjenju, odnosno da će kamatne stope biti niže u odnosu na stanje kakvo bi bilo da euro nije uveden. „Naime, ako se kamatne stope zadrže na sadašnjoj niskoj razini, tada će biti vidljivo postupno smanjenje kamatnih stopa. No, ako se uvođenje eura dogodi u ciklusu povećanja kamatnih stopa u europodručju, u tom će slučaju rast kamatnih stopa u Hrvatskoj biti sporiji nego što bi bio u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja”, ističu iz HNB-a. Kod postojećih kredita situacija je složenija. S ulaskom u eurozonu, naime, povoljnog učinka uvođenja eura ne bi trebalo biti na kredite odobrene uz fiksnu stopu ili uz varijabilnu stopu vezanu uz Euribor, već bi on mogao biti vidljiv samo kod kredita odobrenih uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) i to ne u samom trenutku uvođenja eura, nego postupno, djelomično čak i prije samog uvođenja eura, ističu iz središnje banke. Kod postojećih kredita uz fiksnu kamatnu stopu ili varijabilnu vezanu uz Euribor građani će tako sami donositi odluke o refinanciranju svojih postojećih obveza budu li uvjeti financiranja u bankama, odnosno kamatne stope povoljnije nego što su ih ranije ugovorili. Inače, po podacima HNB-a, krajem kolovoza ove godine ukupno je građanima bila odobrena 141 milijarda kuna kredita, pri čemu je 39 posto bilo odobreno uz varijabilne kamatne stope, 8 posto uz stope fiksne u razdoblju do tri godine, 15 posto uz fiksne stope u razdoblju duljem od 3 godine a kraćem od dospijeća, te 38 posto kredita uz fiksnu kamatnu stopu. Kunskih kredita na kraju kolovoza bilo je 78 milijardi kuna, pri čemu je 33 posto imalo varijabilnu kamatnu stopu, 52 posto fiksnu, dok je 5 posto imalo stope fiksne u razdoblju do tri godine, a 10 posto fiksne stope u razdoblju duljem od 3 godine a kraćem od dospijeća. Zakon o euru regulirat će konverziju kunskih kredita u eurske Inače, konverzija kredita pri ulasku u eurozonu bit će detaljno uređena zakonom o euru, čija je izrada prijedloga u tijeku, a njegovo donošenje očekuje se u prvoj polovini 2022., doznaje se iz HNB-a Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, uvođenje eura neće utjecati na valjanost postojećih ugovora u kojima se navode iznosi u domaćoj valuti. To, među ostalim, znači da se ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati nužno mijenjati zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu, napominju iz HNB-a. Zakonom će se osigurati da se iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima automatski preračunaju u iznose u eurima prema fiksnom tečaju konverzije, bez naknade za dužnike, a regulirat će se i pitanje kamatnih stopa. Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura, osim konverzije glavnice, neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa, navode iz HNB-a. Kod kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu, koja se sastoji od fiksne marže i promjenjivog dijela koji se oslanja na jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku. Pritom će se krovnim zakonom o uvođenju eura osigurati određeni kontinuitet u primjeni parametara, u smislu da će postojeći parametri biti zamijenjeni parametrima koji su im najsličniji, što znači da uvođenjem eura neće doći do automatskog izjednačavanja uvjeta kunskih kredita s uvjetima eurskih kredita koji se nalaze u ponudama banaka. Dužnik se pritom, navode iz HNB-a, neće smjeti naći u nepovoljnijem položaju nego što bi bio da nije došlo do uvođenja eura, odnosno kamatna stopa ostat će ista ili će se neznatno smanjiti. Primjerice, kunski krediti ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS (nacionalna referentna stopa) bit će zamijenjeni odgovarajućim eurskim NRS-om, koji će odražavati i trošak onih izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima (npr. depoziti u eurima) i trošak onih izvora financiranja koji su prije uvođenja eura bili nominirani u kunama, ali su na dan uvođenja eura konvertirani u eure (npr. kunski depoziti). Kako bi se izbjeglo da nakon takve prilagodbe promjenjivog parametra ukupna kamatna stopa koju plaća dužnik poraste, zakonom će biti propisano da su banke eventualni porast promjenjivog parametra dužne kompenzirati smanjenjem fiksne marže, navode iz HNB-a. Prilagodba promjenjivog parametra bit će nužna i kod kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu gdje je kao promjenjivi parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama, kao i kod kredita gdje je kao parametar korišten "stari" eurski NRS (koji odražava samo trošak izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima, a ne i trošak kunskih izvora koji su konvertirani u eure). Banke će, pak, svoje klijente o nadolazećim promjenama morati obavijestiti nekoliko tjedana prije službenog prelaska na euro. Ako se neki ugovori o kreditu ipak budu trebali mijenjati, troškove povezane s izmjenom ugovora neće snositi klijenti banaka, već će ih snositi banke, navode iz HNB-a.
Što s radnicima koji odbijaju testiranje?
Ministar rada i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je da ne razumije zašto bi se netko odbio testirati na Covid-19 i objasnio da ne postoji generalna uputa o tome kako bi poslodavci trebali postupati s takvim radnicima, već samo postojeći akti. "Nemamo tu prijedloge, imamo zakone koji definiraju rad i obveze na radu, ne samo Zakon o radu, nego sve zakone koji definiraju rad u državnoj službi i javnim službama. Naš je politički stav da moramo omogućiti ljudima cijepljenje ili testiranje", rekao je Aladrović novinarima nakon sjednice Vlade. Dodao je kako je to omogućeno pa ne može shvatiti razloge za odbijanje testiranja. "Testiranje je neinvazivna metoda i svatko odbijanje testiranja ugrožava zdravlje osobe koja to odbija ili zdravlje njezine okoline. Mislim da je to većina u društvu prihvatila kao vrlo jednostavnu činjenicu", istaknuo je Aladrović, te je naglasio kako je na poslodavcima odgovornost što će učiniti po pitanju onih koji se odbijaju testirati i tako zapravo odbijaju prisustvo na poslu, s obzirom na nužnost covid potvrda. "S obzirom na to da radno pravo nije tako jednostavno, da je svaki slučaj jedinstven, ne postoji neka generalna uputa. Postoje zakonski akti, odluke Stožera, formalno-pravni akti koji definiraju što učiniti s djelatnicima koji odbijaju i testiranje", pojasnio je ministar. Naglasio je kako su poslodavci na jednoj strani, a djelatnici koji eventualno odbijaju testiranje na drugoj - taj se odnos rješava između poslodavca i djelatnika pa ne može postojati generalna uputa.