COVID će gurnuti još 150 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo

8. listopada 2020.

Foto: Pixabay

Prvi put nakon više od 20 godina u 2020. očekuje se rast krajnjeg siromaštva u svijetu jer poremećaj izazvan pandemijom COVID-a 19 dodatno pogoršava učinke sukoba i klimatskih promjena koji su već usporavali napredak u smanjenju siromaštva, navodi se u izvješću Svjetske banke.

Očekuje se da će COVID-19 ove godine dodatno gurnuti od 88 do 115 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo, pri čemu bi ukupan broj do 2021. mogao iznositi 150 milijuna, ovisno o razini pada gospodarstva. Ekstremno siromaštvo, definirano kao život s manje od 1,90 dolara na dan, vjerojatno će 2020. pogoditi između 9,1 posto i 9,4 posto svjetskog stanovništva, navodi se u dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom prosperitetu. To bi značilo povratak na stopu od 9,2 posto iz 2017. Da pandemija nije tako duboko potresla svijet, očekivana stopa siromaštva 2020. pala bi na 7,9 posto.

"Zbog pandemije i globalne recesije 1,4 posto svjetskog stanovništva moglo bi pasti u ekstremno siromaštvo. Kako bi se uklonila ta velika prepreka daljnjem razvoju i smanjenju siromaštva, zemlje će se morati pripremiti na drukčije gospodarstvo nakon pandemije te će kapitalu, radnoj snazi, vještinama i inovacijama morati omogućiti prelazak u nova poduzeća i sektore. Grupacija Svjetske banke, odnosno IBRD, IDA, IFC i MIGA, poduprijet će zemlje u razvoju u njihovu daljnjem rastu i odgovoru na zdravstvene, socijalne i gospodarske učinke bolesti COVID-19, s ciljem dostizanja održivog i uključivog oporavka", rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke. 

Najviše iz zemalja srednjeg dohotka

U izvješću se smatra i da će se siromaštvo povećati osobito u zemljama koje već imaju visoke stope siromaštva. U nizu zemalja srednjeg dohotka značajan broj osoba naći će se ispod linije ekstremnog siromaštva. Izvješće procjenjuje da će, od ukupnog broja, 82 posto biti iz zemalja srednjeg dohotka.

Svjetska banka navodi da će zbog kombinacije pandemije COVID-a 19 i pritisaka izazvanih sukobima i klimatskim promjenama postizanje cilja iskorjenjivanja siromaštva do 2030. biti nedostižno bez brzih, značajnih i konkretnih mjera javnih politika. Do 2030. stopa siromaštva u svijetu mogla bi iznositi oko 7 posto. Očekuje se da će sve veći broj stanovnika u gradovima pogoditi ekstremno siromaštvo, što je obično bio slučaj u ruralnim područjima.

Napredak se usporavao čak i prije krize izazvane pandemijom. Novi podaci o siromaštvu u svijetu za 2017. pokazuju da je od 2015. do 2017. 52 milijuna osoba izašlo iz siromaštva. Unatoč tom napretku, od 2015. do 2017. stopa smanjenja usporila se na manje od pola postotnog boda godišnje. Od 1990. do 2015. siromaštvo u svijetu smanjivalo se po stopi od oko jednog postotnog boda godišnje.

Uz međunarodnu liniju siromaštva od 1,90 dolara na dan, Svjetska banka mjeri i linije siromaštva od 3,20 i 5,50 dolara za zemlje nižeg odnosno višeg srednjeg dohotka. U izvješću se siromaštvo dodatno mjeri kroz više dimenzija koje uključuju pristup obrazovanju i osnovnoj infrastrukturi.

Iako manje od desetine svjetskog stanovništva živi s manje od 1,90 dolara na dan, gotovo četvrtina svjetskog stanovništva živi ispod linije od 3,20 dolara, a više od 40 posto svjetskog stanovništva, gotovo 3,3 milijarde ljudi, ispod linije od 5,50 dolara.

Pogoršanje zbog pandemije

Kriza uzrokovana ovom pandemijom umanjila je i zajednički prosperitet, definiran kao rast dohotka najsiromašnijih 40 posto stanovništva neke zemlje. Očekuje se da će prosječni globalni zajednički prosperitet stagnirati ili se čak smanjiti u razdoblju od 2019. do 2021. zbog smanjenog rasta prosječnog dohotka.

Usporavanje gospodarske aktivnosti pogoršano zbog pandemije vjerojatno će osobito jako pogoditi najsiromašnije, a to bi moglo dovesti do još nižih pokazatelja zajedničkog prosperiteta sljedećih godina.

Izgledi za manje uključiv rast jasno su odstupanje od ranijih trendova. Zajednički prosperitet povećao se u 74 od 91 zemlje za koje su podaci bili dostupni u razdoblju od 2012. do 2017., što znači da je rast bio uključiv i da su se prihodi najsiromašnijih 40 posto stanovništva povećavali.

U 53 zemlje rast je išao u prilog siromašnima više nego ukupnom stanovništvu. Prosječni globalni zajednički prosperitet (rast prihoda donjih 40) iznosio je 2,3 posto za razdoblje od 2012. do 2017. To upućuje na to da bez mjera javnih politika kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 može pokrenuti cikluse veće dohodovne nejednakosti, niže socijalne mobilnosti među ranjivim skupinama i manje otpornosti na buduće šokove.

 

P.hr/I.G.