Cijene hrane postupno se stabiliziraju

25. svibnja 2023.

Foto: HGK

Pandemija i energetska kriza te klimatske promjene uzrokuju nestabilnosti na tržištu i posljedično rast cijena, no posljednjih mjeseci podaci upućuju na to da dolazi do polagane stabilizacije cijena hrane i globalno i u Hrvatskoj, istaknuto je na konferenciji Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi, u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Neovisna stručnjakinja za poljoprivredu Zvjezdana Blažić napominje kako svi pokazatelji upućuju na to da dolazi do polagane stabilizacije cijena hrane, i globalno i u Hrvatskoj.

Posljednja tri mjeseca, kako je navela, svjedočimo usporenom rastu cijena, cijene nekih kategorija proizvoda stagniraju, a kada se promatra na mjesečnj razini, povremeno dolazi i do pada cijena.

"Na cijene utječu još uvijek nesigurna vremena i klimatske promjene, no ove godine možemo vidjeti da nije bilo ekstrema, tako da se kod glavnih poljoprivrednih proizvoda ne očekuju veliki poremećaji pa ne bi trebalo doći do značajnijeg rasta, već do stabiliziranja cijena", istaknula je Blažić.

Član Uprave ENNA Fruit Tomislav Đurić kazao je kako vremenske nepogode dovode do velikih nestabilnosti na tržištu i nemogućnosti predviđanja, no ključno je da se smanjuje urod. Pod takvim pritiskom, kako je naveo, cijene proizvoda koje su sada u osjetljivoj fazi, poput jagoda, otišle su uvis.

Đurić ističe kako je poljoprivrednicima teško u ovom trenutku išta prognozirati jer je doslovno "svaki dan borba na polju".

Postavlja se i pitanje hoće li ove klimatske nestabilnosti biti redovna pojava, kazao je Đurić napominjući kako je ključ svega pokušati smanjiti utjecaj vremenskih nepogoda na proizvodnju, primjerice ulaganjima u nove tehnologije.

Nužno povećati samodostatnost

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević  kazao je kako se nalazimo u razdoblju koje do sada nismo nikada zabilježili - imamo kumulativni učinak krize - od pandemije preko rata u Ukrajini, energetske krize do klimatskih izazova i elementarnih nepogoda.

Hrvatska, kako je rekao, ima i problem kontinuirane uvozne ovisnosti, a problem je i deficit u proizvodnji određenih proizvoda poput mesa, mlijeka, voća i povrća.

"Problem je i nedovoljna samodostatnost jer onemogućava da u određenim situacijama pokušamo amortizirati snažne cjenovne udare", istaknuo je te dodao kako se u idućem razdoblju očekuje stabilizacija cijena.

Kad je riječ o povećanju samodostatnosti, mišljenja je da treba staviti u fokus zemljišni potencijal te se usmjeriti na visokodohodovnu proizvodnju i finalizaciju proizvoda.

Vučković: U tijeku primjena u praksi Zelenog plana

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je na konferenciji da je Hrvatska gotovo u potpunosti primijenila Zeleni plan EU-a u nacionalnu regulativu, a sada je u tijeku njegova primjena u praksi, kod samih poljoprivrednika.

Navela je kako je na tragu ekoloških europskih zahtjeva uvedeno više dodatnih modela poticaja poljoprivrede putem tzv. ekoloških shema, koje će biti izdašne, ali i strože kad je riječ o ostvarivanju ciljeva.

Riječ je o iznosu od 468 milijuna eura putem ekoloških shema za pet godina, rekla je Vučković te navela da je do sada financirano 300 projekata u vezi s obnovljivim izvorima energije na poljoprivrednim gospodarstvima.

O cijenama i očekivanim poskupljenjima proizvodnje hrane kazala je kako zemlje poput Hrvatske, koje su male i otvorene, imaju manje probleme i neravnoteže.

"Hoće li cijene rasti? Mnogi očekuju da hoće. I zato je pitanje je li vrijeme jeftine hrane iza nas postavljeno u pravom trenutku", kazala je Vučković. To se, kako je navela, može gledati s kratkoročnog aspekta i pokušavati procijeniti što će se događati u budućnosti.

Razumno je očekivati da poplave ili suše utječu na ponudu i samim time na cijenu hrane. Kad se gleda dugoročnije, odnosno hoće li Zeleni plan EU-a dovesti do rasta cijena, to se mora sagledati mnogo šire, kazala je.

Zemlja poput Hrvatske, kako je rekla, ako bude ispravno planirala, može ostvarivati sve ciljeve Zelenog plana bez rizika za proizvodnju hrane. Ne smije se, kaže, zaboraviti ni koliko se hrane baca, pa tu ima prostora za uštede. Naglasila je da Hrvatska može očuvati svoje resurse, povećati produktivnost, smanjiti otpad od hrane, povećati izvoz i zadržati stanovništvo u ruralnim prostorima.

 

Hina/P.hr