Cijena na prvom, a podrijetlo na 6. mjestu pri odabiru hrane u Hrvatskoj

12. siječnja 2021.

Foto: Pixabay

Za hrvatske potrošače osnovni je kriterij pri izboru hrane cijena te ga je čak 54 posto hrvatskih ispitanika izabralo kao najvažniji za kupnju hrane, a Hrvatska se nalazi u grupi od 17 europskih zemalja čiji potrošači ovaj čimbenik smatraju jednim od tri najvažnija. Od deset ponuđenih kriterija pri izboru hrane za hrvatske potrošače tek je na šestome mjestu podrijetlo hrane - odakle ona dolazi - jer se za njega opredijelio svaki treći ispitanik u Hrvatskoj, odnosno 32 posto.

Rezultat je to Istraživanja stavova europskih potrošača, koje je tijekom prosinca 2020. objavila Europska komisija. Spomenuto istraživanje provedeno je tijekom kolovoza i rujna 2020. godine, s ciljem provjere stavova i očekivanja potrošača o dugoročnoj održivosti proizvodnje hrane u EU. Cilj Europske komisije bio je utvrditi što danas prosječni europski potrošač smatra održivim načinom proizvodnje hrane, kakvi su njegovi stavovi o vlastitoj prehrani i što misli da bi ubuduće trebalo napraviti da proizvodnja hrane u EU postane dugoročno održiva, u skladu s ciljevima iz europske strategije Zelenog plana, odnosno strategije Od polja do stola.

Jedan od razloga provedbe istraživanja bio je i dobiti odgovor na pitanje koga potrošači smatraju odgovornim za provođenje politike održivog razvoja proizvodnje hrane, odnosno što smatraju ključnim politikama koje bi trebalo poduzeti i implementirati kako bi Europska unija ostvarila svoj cilj proizvodnje i prerade hrane na dugoročno održiv način. Istraživanje je provedeno na statistički značajnom uzorku potrošača iz cijelog EU-a, a iako je trebalo biti obavljeno izravnim intervjuima, zbog situacije s COVID-om 19, nakon telefonskih razgovora, ankete su provedene i online. U Hrvatskoj je istraživanje statistički provedeno na uzorku od 1.019 ispitanika metodom intervjua "face to face".

hrana Foto: Shutterstock

"Rezultati istraživanja vrlo su zanimljivi, a uz Europsku komisiju, koja ga je naručila, mogu biti vrlo korisni proizvođačima, prerađivačima, ali i državnim politikama, zbog čega objavljujemo ključne zaključke istraživanja koji mogu u budućnosti imati moguće implikacije na proizvodnju i preradu hrane u Europi, pa i u Hrvatskoj", ističu iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, čiji su stručnjaci analizirali rezultate istraživanja te stavove potrošača u Hrvatskoj.

Što je pokazalo istraživanje?

Na prvo pitanje 'Koji su glavni elementi koji utječu na odluku o kupnji hrane kod potrošača u EU?', europski potrošači kao prioritete kod odabira hrane na prvo mjesto stavljaju okus hrane, drugi im je čimbenik kod odabira sigurnost hrane, a troškove nabave hrane (cijena) stavljaju ispred održivosti njene proizvodnjeu smislu kako je vidi politika EU-a.

Naime, na pitanje 'Što im je najvažnije kad kupuju hranu?', anketirani su od 10 ponuđenih odgovora mogli zaokružiti najmanje tri, ali i više. Više od 45 posto EU ispitanika navelo je okus hrane kao najvažniji čimbenik pri odabiru hrane, a 42 posto ispitanih reklo je da im je primarni faktor odabira sigurnost hrane, dok se čak 40 posto anketiranih rukovodi cijenom kao primarnim obilježjem.

Trećini ispitanika, 34 posto, važno je podrijetlo hrane, a gotovo isti postotak smatra nutritivni sadržaj hrane kao bitan element za odabir. Tek 20 posto ispitanika pri izbora hrane rukovodi se njenim vijekom trajanja kao najvažnijim obilježjem.

Sve ostale ponuđene odgovore ispitanici su rjeđe spominjali te je tako samo svakom desetom ispitaniku važno da hrana bude minimalno obrađena, odnosno da se pri izboru rukovode svojim etičkim i vjerskim načelima (16 posto), a utjecaj hrane na okoliš važan je za samo 15 posto ispitanika, dok je najrjeđe spomenut glavni kriterij izbora (devet posto) pristupačnost hrane.

"Rezultati odgovora na prvo pitanje ankete vjerojatno će biti iznenađenje za politiku na razini EU-a jer su primarni ciljevi koje europska politika ističe u svojoj Strategiji razvoja do 2030., odnosno 2050. godine (održivost proizvodnje hrane, odnosno Zeleni plan i strategija Od polja do stola, zbog čega je istraživanje i primarno provedeno) u određenoj koliziji s onim što o ovim prioritetima trenutno misle potrošači. Tu posebno ističemo da održivost i utjecaj na okoliš, odnosno na klimatske promjene nisu kriteriji koji su europski potrošači trenutno visoko postavili kao primarni kriteriji kod odabira hrane. To su sve redom zemlje s nižim BDP-om po glavi stanovnika, odnosno zemlje u kojima troškovi hrane još uvijek imaju relativno značajan udio u potrošnji kućanstva", naglašavaju u Smarteru.

Nakon cijene, Hrvatima je važna sigurnost hrane

Interesantno je da su hrvatski potrošači na 2. mjesto kao kriterij izbora hrane, odabrali njenu sigurnost (čak 50 posto) ispitanika, što pokazuje svijest potrošača o važnosti ove komponente kvalitete hrane, ali može biti i posljedica čestih "pronalazaka" hrane na hrvatskom tržištu koja ne odgovara upravo standardima sigurnosti. Hrvatski su potrošači, za razliku od najviše EU zemalja, okus hrane stavili tek na 3. mjesto pri izboru hrane (samo 37 posto ispitanika u Hrvatskoj tim se kriterijem koristi kao prvim pri izboru hrane), a odmah je iza njega kriterij dužine trajanja hrane (35 posto ispitanika).

Prema tom kriteriju Hrvatska je među četiri europske zemlje s najvećim postotkom potrošača koji ovaj kriterij smatraju jednim od najvažnijih. To su uglavnom zemlje koje su najkasnije ušle u EU (Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska) čiji su potrošači, u postotku većim od trećine ispitanih, istaknuli važnost ovog kriterija kod odabira hrane.

Na tržištima ostalih zemalja očito je povjerenje u kvalitetu prehrambenih proizvoda općenito veće te potrošači taj kriterij ne smatraju toliko važnim, iako je on na 6. mjestu po ukupnoj važnosti za izbor hrane, ponajprije zbog načina modernog života i rjeđeg obavljanja kupnji zaposlenih.

trgovina , police, hrana Foto: Shutterstock

Nutritivni sastav hrane hrvatskim je potrošačima na 5. mjestu kao kriterij za izbor hrane jer 34 posto ispitanih smatra ovaj čimbenik jednim od najvažnijih kod izbora hrane. Ovaj podatak može biti koristan i vrlo važan za domaće proizvođače hrane, odnosno za ciljeve i sadržaj njihove komunikacije s potrošačima. U EU ovdje se izdvajaju samo nizozemski potrošači kojima je nutritivna vrijednost hrane primarni čimbenik kod odabira hrane.

"U odnosu na općenito prisutno mišljenje o velikoj važnosti podrijetla hrane za domaće potrošače, prema ovom istraživanju, od 10 ponuđenih podrijetlo je tek 6. kriterij za kupnju hrane u Hrvatskoj. Ovakav rezultat može razočarati, poglavito kad ga usporedimo sa slovenskim postotkom od 57 posto ili danskim od 43 posto potrošača kojima je izbor domaćeg proizvoda najvažniji kriterij odabira. Zanimljivo je da hrvatski potrošači, u drugim istraživanjima, redovito odgovaraju da bi uvijek prioritet dali kupnji domaće hrane (njih 70 posto), no ovo istraživanje, u kojem se tražilo da rangiraju kriterije, jasno je pokazalo da je još uvijek cijena primarni kriterij odabira. Uz svijest da se izborom domaćeg proizvoda potpomaže domaća ekonomija u cjelini, očito je potreban i znatno veći raspoloživi dohodak po stanovniku da bi cijena prestala biti primarni i osnovni kriterij izbora. Do tada naše će tržište biti 'El Dorado' za uvoznu jeftinu hranu, bez obzira na sva druga obilježja koje ta hrana ne(ispunjava)", kažu u Smarteru.

Zbog ciljeva ovog istraživanja, koje je imala Europska komisija, važno je istaknuti da su hrvatski potrošači utjecaj na okoliš i klimatske promjene, kao kriterij odabira, stavili tek na posljednje mjesto jer se tek pet posto anketiranih opredijelilo za ovaj kriterij kao jedan od najvažnijih kriterija odabira hrane. Na temelju ovoga rezultata istraživanja, Hrvatska se nalazi u grupi zemalja gdje je ovaj čimbenik od najmanje važnosti (u toj su grupi još Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Malta i Portugal).

"Možemo samo nagađati razloge ovakvog rezultata. Od toga da bismo mogli zaključiti da oni leže u još uvijek prisutnim pretežno tradicionalnim načinima poljoprivredne proizvodnje i prerade hrane, gdje se ne rabi intenzivna poljoprivredna proizvodnja, s mnogo tehnologije, a onda posljedično sa značajnim utjecajem na okoliš, te je svijest potrošača o važnosti ovog kriterija još uvijek niska, pa sve do toga da je hrvatski potrošač nedovoljno educiran o utjecaju moderne proizvodnje hrane na okoliš. Bez obzira na razloge, ovi rezultati mogu dati smjer i politici, ali i prerađivačima o načinu i potrebi komunikacije ove činjenice, kako bi potrošači stekli svijest o nužnosti budućih promjena u načinu proizvodnje, a radi postizanja njene neutralnosti na promjene u okolišu. Hrvatski prerađivači, ali i politika, moraju shvatiti da, bez obzira na kvalitetu hrane, ona mora biti proizvedena i po konkurentnim cijenama, barem tako dugo dok je cijena primarni čimbenik pri odabiru hrane hrvatskog potrošača. Nadalje, zdravstveni aspekt proizvodnje hrane izrazito je važan i komunikacija toga s potrošačima može svakom proizvodu dati dodanu vrijednost", zaključak je stručnjaka Smartera.

P.hr/I.G.