Kasni se s plaćanjem svakog petog računa

17. rujna 2019.

Foto: Pixabay

U Hrvatskoj, u skladu s europskim trendovima, raste broj pravovremenih plaćanja, čak 81 posto u odnosu na prošlogodišnjih 77, i dalje kasni plaćanje svakog petog računa – ili se on uopće ne plati. Pokazuju to rezultati istraživanja o navikama plaćanja „European Payment Practices“ koje EOS Grupa provodi već 12. godinu zaredom i koji su u suradnji s tjednikom Lider predstavljeni na konferenciji „Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilike za hrvatsko gospodarstvo“.

Hrvati najviše duguju telekomima i to njih čak 92.227 ili 40 posto od ukupnog broja blokiranih, slijede oni koji duguju državi, njih 62.804, stoga je i pitanje koje je dominiralo konferencijom bilo što će se promijeniti s novim Ovršnim zakonom koji već ovaj tjedan ide u saborsku proceduru.

Govoreći o kasnim plaćanjima, građani u prosjeku kasne 16 dana, dok tvrtke s plaćanjima kasne čak 22 dana, zbog čega svaka druga hrvatska kompanija osjeća posljedice propuštene dobiti, dok je svaka četvrta zabrinuta za svoj opstanak na tržištu. Ovogodišnje istraživanje pokazalo je da svega 8 posto anketiranih domaćih kompanija smatra da će se pozitivan trend zadržati, dok je prošle godine to očekivalo čak 20 posto tvrtki.

Barbara Cerinski_direktorica EOS Matrix_.jpg Barbara Cerinski 

"Unatoč tome što su objektivni pokazatelji navika plaćanja bolji, subjektivni dojmovi i strahovi ne čude, posebice ako znamo da se sve glasnije najavljuje nova globalna recesija. Budući da jednoj Njemačkoj više ne ide tako dobro, što možemo očekivati za Hrvatsku koja se od posljednje recesije oporavljala dvostruko dulje u odnosu na ostatak svijeta i koja ponovno donosi novu zakonsku regulativu koja će dodatno otežati naplatu", istaknula je direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski te dodala kako bi i najavljeni prijedlog Ovršnog zakona mogao imati efekt bumeranga, poput Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim je uvedena obustava ovrhe dulje od 3 godine ako vjerovnik u posljednjih 6 mjeseci nije uspio ništa naplatiti, budući da je svaki treći deblokirani građanin ponovno završio u blokadi.

"Ovaj Ovršni zakon nije rješenje za blokirane građane, cijeli problem treba početi rješavati od samog početka. Primarno je definirati socijalne kriterije, strogo odijeliti osobnu odgovornost od društvene solidarnosti kako bi porezni obveznici znali gdje odlazi njihov novac, a ne da se milijunski iznosi opraštaju ljudima kojima ne trebaju biti oprošteni", kazao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Profesor Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kroz svoje se predavanje „Novi ovršni zakon – korak naprijed ili dva unatrag“ dotaknula manjkavosti novog prijedloga te je istaknula kako se ovršni postupak neće ni ubrzati ni pojednostaviti ni pojeftiniti zbog niza novih radnji.

Konfrencija EOS Matrix

"Stvorila se percepcija da je Ovršni zakon sredstvo za rješavanje problema blokiranih građana, ali nismo uzeli u obzir socijalne kriterije, nitko ne analizira stvarne razloge prezaduženosti građana Republike Hrvatske. Treba se brinuti za socijalno ugrožene građane, ali ne na teret svih drugih građana. Pogledamo li strukturu blokiranih građana, najveći broj njih ima dugovanja prema telekomima, čak 40 posto, dok četvrtina ima neplaćene obveze prema državi zbog kazni za prekršaje, dakle ovdje ne govorimo o socijalno ugroženim građanima. Primarna funkcija Ovršnog zakona je prisilna naplata tražbine", kazala je Maganić.

Kašnjenje u naplati svakodnevni je izazov za poslovanje tvrtki koje posljedično kasne s podmirivanjem vlastitih obveza prema svojim dobavljačima, čime se stvara domino efekt, odnosno nepovoljna poduzetnička klima. S time su se složili i sudionici okruglog stola koji su se, između ostaloga, dotaknuli i utjecaja najavljenog prijedloga Ovršnog zakona na navike plaćanja u Hrvatskoj.

"Nacrt prijedloga Ovršnog zakona neće olakšati ovrhu u praksi, a iz iskustva možemo potvrditi da je trenutni sustav poprilično učinkovit budući da institucija javnih bilježnika djeluje besprijekorno. Javni bilježnici su i uvedeni kako bi rasteretili sudove, a sad će se 700 tisuća ovrha ponovno vratiti na već zagušene sudove. Novi zakon predviđa minimalno 11 koraka, umjesto dosadašnja 4, dakle postupak će trajati dulje i multiplicirat će se troškovi“, naglasila je voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat.

P.hr/I.G