Vrijeme je da hrvatski vinari uzmu stvar u svoje ruke

24. studenoga 2019.

Unatoč tome što se radi o vinski i vinogradarski manje atraktivnoj zemlji od Hrvatske, Slovenija se uspjela pozicionirati na svjetskom tržištu. U svijetu postoji vinska karta Slovenije, a Hrvatska se vodi pod stavkom 'ostali', kaže Moreno Coronica ističući da to treba promijeniti.

Foto: Privredni

Moreno Coronica treća je generacija u obitelji koja se bavi proizvodnjom vina. Do 1992. godine Coronice su prodavale vino u rinfuzi koje su dobili s oko 2,5 hektara pod vinogradima, a onda je upravo on te godine napravio prekretnicu napunivši prvu butelju vina. Danas ima nešto više od 20 hektara vinograda i jedan je od najpoznatijih hrvatskih vinara. S Morenom Coronicom razgovarali smo o stanju na tržištu te o poziciji hrvatskih vina u svijetu.

Možete li ocijeniti ovogodišnju berbu?

Ovo je bila iznimno dobra berba. Malvazije su dale odlične rezultate, merlot i cabernet sauvignon također. Vidjet ćemo kako će se ponašati teran. Naime, teran je sorta koja doslovno ne voli ni kapljicu kiše viška, a u kolovozu smo imali malo više kišnih dana. Možemo, ipak, općenito reći da je ta sorta, koja traži dosta njege, ove godine malo podbacila. Moram priznati da u posljednjih četiri-pet godina nije bilo nijedne godine da nismo proizveli grand teran, našu najveću kategoriju terana.

Koliko vam je površina zasađeno vinovom lozom?

Negdje oko 20 hektara - stalno krčimo stare i sadimo nove vinograde. Moj djed posadio je vinograd prije gotovo 100 godina, a mi da- danas još uvijek imamo četiri reda posađena pod vinovom lozom starom 96 godina. Ostali vinogradi mogu izdržati 40 do 50 godina, zato ne vjerujem da će loze koje sam ja zasadio izdržati toliko dugo kao loze koje je zasadio moj djed. Dostupan nam je slabi genetski materijal sadnica, tako da moramo stalno obnavljati vinograde.

Ove se godine ponovno pojavljujete na tržištu s Grabarom?

Da, nakon četiri godine, na proljeće, uoči sezone, na tržište ćemo se vratiti s Grabarom, koji je kupaža merlota i cabernet sauvignona. Svaki put mu mijenjamo omjer ovih sorti. Tržište ga traži, a mogu reći da će ovogodišnji pokazati svoje pravo lice. Jako sam zadovoljan njime.

A grand malvazija?

Prvi put radili smo malvaziju bez utjecaja drva, i to je pokazalo izuzetne rezultate. Odležava u inoks bačvama i dobije se metodom sur lie: odležava na kvascima šest mjeseci. To je novi stil i novi trend koji je tržište odlično prihvatilo.

Na koji način obrađujete vinograde? Jesu li u sustavu ekološke proizvodnje?

To mi pitanje često postavljaju. Nisam sklon oznakama, mnogo mi je važniji pristup prema prirodi. Vjerujem u čovjeka koji radi i koji zna prepoznati pravila prirode.

coronica moreno vina

Zbunjeno tržište

Kakva je situacija na tržištu vina?

Tržište je, kao i uvijek, kaotično. Gotovo bih rekao - zbunjeno. Uvijek se nameću neki stilovi vina koje niti samo tržište ne shvaća. Hrvatska je mala zemlja, tako da se trend vrlo brzo može preusmjeriti i na neki način utjecati na procese.

Raste li kvaliteta hrvatskih vina?

U ovih 30 godina koliko se intezivno bavim proizvodnjom vina, mada mi je obiteljska tradicija mnogo duža, svjedočio sam usponima i padovima hrvatskih vinara. Defitivno raste kvaliteta hrvatskih vina i mogu reći da je naša budućnost svijetla. Moramo se samo truditi i raditi na kvaliteti. Treba biti iskren prema vinu i rezultat neće izostati. Nikada ne treba smetnuti s uma da vino proizlazi iz zemlje.

Gdje je Hrvatska u proizvodnji vina?

Pojedini naši vinari uspjeli su ili uspjevaju na svjetskom tržištu, ali nemamo ono što, primjerice, ima nama susjedna Slovenija. Unatoč tome što se radi o vinski i vinogradarski manje atraktivnoj zemlji od Hrvatske, uspjeli su se pozicionirati na svjetskom tržištu. Dakle, u svijetu postoji vinska karta Slovenije, a Hrvatska se vodi pod stavkom 'ostali'. Mislim da je vrijeme da hrvatski vinari uzmu stvar u svoje ruke i to promijene.

Zašto je Slovenija uspjela iako je manje atraktivna od Hrvatske?

Imali su podršku, strategiju i znali su što hoće. Prije nego što su ušli u EU, slovenski vinari imali su potporu od jedne marke po izvezenoj boci vina.

Turizam ulijenio vinare

Koliko je naše vinare uspavao turizam?

Možda smo se svi mi ulijenili zbog turizma jer nam turistička sezona osigurava plasman vina. Dosta vina prodamo na kućnom pragu, ali to više nije dovoljno. Moramo poraditi na brendiranju Hrvatske u svijetu.

O tome se već dugo govori i znatna sredstva uložena su u posljednjih deset godina, no očito nema rezultata. Gdje se griješi?

O tome mi vinari govorimo prigodom naših druženja. Međutim, trebali bismo sjesti i dogovoriti se o konkretnim akcijama i zatražiti od struke i države da stanu iza nas.

Može li dio prepreka ukloniti novi zakon o vinu?

Moguće je da će zakon o vinu riješiti neke probleme, a moguće je da će neke nove donijeti.

Ipak, istarski vinari nemaju razloga biti nezadovoljni snagom malvazijinog brenda. Barem na našem tržištu.

Malvazija je jaki brend hrvatskih vina. Malvazija je vino koje se traži.

A teran?

Teran polako dobiva svoj prostor, ta ja sorta sve interesantnija. Za takav su njegov položaj najzaslužniji vinari. Dignuli smo jako brzo kvalitetu i imidž terana. Teran je vino s velikim potencijalom. Kada ovo tvrdim, mislim na vanjsko tržište.

Spor sa Slovenijom u vezi s teranom nije završen. Kako to komentirate?

Pokušavaju i rade ono što možda nismo očekvali. Činjenica je da smo mi s teranom zakasnili i da smo bili spori. Nismo na vrijeme reagirali. Za situaciju s teranom ne krivim Slovence, nego upravo nas. Mogli smo i trebali na vrijeme reagirati.

 

Moreno CoronicaCoronica Moreno/Jozo VrdoljakNaš novinar Jozo Vrdoljak s umaškim vinarom Morenom Coronicom
Jozo Vrdoljak