Brnjac: Na javne pozive za bespovratna 289,3 mil. eura iz NPOO-a stiglo 468 prijava

Na dva javna poziva Ministarstva turizma i sporta za bespovratna 289,3 milijuna eura iz NPOO-a za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu stiglo je 468 prijava, koji će se obraditi u idućih 90 dana te se u lipnju očekuju privremene liste dobitnika i ugovori, izjavila je u petak ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

S obzirom na to da je rok za prijave na ta dva javna poziva, objavljena početkom listopada 2022. godine, bio 1. ožujka ove godine i s obzirom na uvjete te na to da se prijave još unose u sustav, ministrica je rekla da ne može iznositi informacije o tome tko se točno prijavio, no zadovoljni su brojem prijava.

Svi oni koji dobiju sredstva, projekte moraju zgotoviti do lipnja 2025. godine, istaknula je Brnjac.

Napomenula je da će u evaluaciji prijavljenih projekata, uz Ministarstvo, sudjelovati agencije HAMAG-BICRO (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) i SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije).

Javne pozive i prijave te realizaciju projekata ocijenila je važnim korakom turizma prema zelenoj i digitalnoj tranziciji jer se sredstva i daju za to, kao i za razvoj i rast nacionalnoga gospodarstva, a dio su sveobuhvatne reforme turizma koja se sastoji od četiri koraka i već se provodi.

"U toj su reformi nova Strategija održivog razvoja turizma do 2030., donesena 2022. te donošenje nacionalnog plana s aktivnostima i mjerama za turizam u konzultacijama sa sektorom, čega su dio i ovi završeni javni pozivi za sredstva iz NPOO-a. Radi se i na krovnom zakonu o turizmu koji će biti donesen do kraja ove godine i definirati kako upravljati turizmom, destinacijama, što će poticati država i slično", najavila je ministrica.

Tu su, istaknula je, i prvi put objedinjeni izvori financiranja za turizam od ukupno 1,27 milijardi eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, državnog proračuna i višegodišnjega financijskog okvira, od čega je za ove pozive bilo 289,3 milijuna eura iz NPOO-a, a u 2024. ide novi javni poziv za 200 milijuna eura za održive projekte.

Iznijela je podatke o dvama završenim javnim pozivima, tj. da se na onaj za javni sektor (institucije, županije, gradovi i drugi), čime se podiže javna turistička infrastruktura i ravnomjerni razvoj turizma, odnosi 123,4 milijuna eura, za što je stiglo ukupno 220 projekata.

Od toga je za posjetiteljsku infrastrukturu stiglo 108 prijava, koji 'konkuriraju' za 24,6 milijuna eura, dok se za infrastrukturu aktivnog turizma, uključujući i sportsku, za 37,2 milijuna eura 'natječe' 95 projekata.

Najveći iznos u tom pozivu od 61,7 milijuna eura određen je za lječilišni i wellness (zdravstveni) turizam, što je dobilo 17 projekata, o čemu je ministrica rekla kako vjeruje da se na to javilo i svih 15 specijalnih bolnica u Hrvatskoj, koje već razvijaju sličnu ponudu.

Na drugi javni poziv za privatni sektor, koji je vrijedan ukupno 165,9 milijuna eura, prijavljeno je ukupno 248 projekta, od kojih najviše, 199, za 135,4 milijuna eura određenih za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš i/ili za izgradnju i opremanje raznih turističkih i ugostiteljskih objekata dodatnom vrijednošću.

Za privatne iznajmljivače tj. njihovu tranziciju prema malim poduzetnicima te malim i obiteljskim hotelijerima određeno je 6,6 milijuna eura, a stiglo je 25 prijava.

Projektima za razvoj proizvoda, usluga i poslovnih modela u turizmu određeno je 23,9 milijuna eura, a prijavljeno je 24 projekta.

Velika dugoročna isplativost ulaganja u zdravstveni turizam

Ulaganja u aktivni i zdravstveni turizam istaknuta su u cijelom procesu zbog svojih dugoročnih pozitivnih učinaka za društvo, za državu, kao i za turizam, a ministrica očekuje da će ti projekti pridonijeti stvaranju termalnih rivijera i na kontinentu, ali i sličnih na obali.

O tome je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) izradio i analizu učinaka, a Maruška Vizek iz EIZ-a naglasila je veliku dugoročnu isplativost tih ulaganja i učinka na BDP.

Analiza je tako pokazala da se od sada raspoloživih 61,7 milijuna eura iz NPOO-a za lječilišni i zdravstveni turizam dugoročno, za 10 ili 20 godina, može očekivati 2,8-postotno povećanje BDP-a u odnosu na 2021., a porast investicija od 13,3 posto, istaknula je Vizek.

Važno je, dodala je, što te investicije 'vuku' i mnoge druge sektore, prije svega zdravstva, građevine, trgovine i poljoprivrede, ali i drugih, da bolje i više rade, zapošljavaju i bolje žive - jer se investicije u zdravstvenu infrastrukturu, uz one u prometnu, dugoročno najviše isplate.

Vizek je iznijela i kako je ukupni potencijal tih ulaganja oko 203 milijuna eura po katalogu projekta Ministarstva zdravstva, koji bi, kada se ostvare, imali učinak od gotovo dvije milijarde eura na BDP, ali to većinom nisu projekti u vezi s turizmom.

Pomoćnik ministrice turizma i sporta Robert Pende ocijenio je u zaključku da su završeni javni pozivi, ali i oni budući te sve druge aktivnosti "samo početak svega što će se u turizmu ubuduće raditi, a sve ide u smjeru održivosti, zelenog i digitalnog i nitko neće dobiti europski novac ako nije u skladu s time".