Roglić: Imunološki zavod treba biti zajednički projekt nekoliko država

Branko Roglić, predsjednik Orbico grupe, smatra da uz negativan učinak ove krize postoje i oni pozitivni, a oni se odnose na ubrzanu digitalizaciju i suradnju među državama koja bi mogla rezultirati rješenjem problema za Imunološki zavod. Roglić u razgovoru za Privredni, između ostalog, pojašnjava učinke koronakrize na gospodarstvo i modele uz koje će Orbico, vodeći europski distributer robe široke potrošnje koji posluje u 20 država, premostiti nadolazeće razdoblje.

Kako je Orbico do sada prošao u ovoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa?

Nijedan naš radnik ni u jednoj državi nije zaražen virusom, znači da su naše mjere unutar kompanije bile učinkovite. Mogu reći da smo dobro prošli jer nitko nije zaražen, a nismo niti loše radili. Najviše je stradao turistički segment našeg poslovanja, u tom dijelu koristimo mjere Vlade RH. Što se tiče načina poslovanja i načina rada, polako se vraćamo u normalu.

Navodno imate u planu određena spajanja svojih tvrtki?

Da, integrirat ćemo turistički i ostali segment poslovanja, kao što je Orbico Beauty u Orbico. U ovom trenutku imamo 47 tvrtki u 20 država, a u roku od dvije godine imat ćemo 20 tvrtki u 20 država, točnije, po jednu tvrtku u svakoj državi. Na taj će način integrirani dio sadašnjih tvrtki postati odjeli. Tako ćemo uštedjeti na plaćama, ali i na putovanjima. Uz to, uštede su moguće i u logističkom dijelu.

Prije krize krenuli ste u proces digitalizacije, je li se taj proces sada ubrzao?

Tako je. Mi smo u velikoj mjeri digitalizirali procese i prije pandemije COVID-a 19, a sada samo nastavljamo ubrzanim ritmom. Koronavirus nam je ubrzao procese digitalizacije. Isto tako, radimo dosta na poboljšanju logistike koja je jako važna u našem poslovanju, ali i općenito u poslovanju. Ona je vrlo važan segment poslovanja bilo da robu prodajete na klasičan način ili da je prodajete putem e-platforme. U oba je slučaja logistika ta koja dostavlja robu kupcu, zato stalno radimo na njenoj modernizaciji i unaprjeđenju. U Bugarskoj imamo investiciju u novi logistički centar koji se gradi na parceli od 57 hektara, u neposrednoj blizini Botevgradskog shoza. Planirana investicija iznosi 26,5 milijuna eura, a uključuje izgradnju skladišnog i uredskog prostora te potrebnu infrastrukturu. Projekt je tipa 'izgraditi da odgovara i iznajmiti'. Gradi ga Cordeel Bugarska u skladu sa zahtjevima i specifikacijama budućeg najmoprimca, a to je Orbico.

Možete li reći još detalja o tome logističkom centru?

Dobro razvijena cestovna infrastruktura u tom dijelu osigurat će brzinu logističke usluge. Projekt je u skladu sa zahtjevima moderne gradnje, a praćenje i upravljanje građevinskim instalacijama provodi se pomoću automatiziranog sustava. Administrativno i logistički centar Orbico Bugarske sastojat će se od modernih skladišta. Projekt osigurava 32.000 metara četvornih skladišnog prostora kapaciteta 45.000 paletnih mjesta. Omogućuje automatizaciju pripreme procesa pakiranja robe te kontrolirano skladišno okruženje, što će povećati produktivnost i razinu operativnih procesa te kvalitetu ponuđenih usluga. Logistički centar imat će 38 utovarno-istovarnih dokova, što omogućava servisiranje više od 150 kamiona dnevno. Uredska zgrada od 4.500 metara četvornih visoke je energetske učinkovitosti. Moderni sustav grijanja, ventilacije i klimatizacije, uz pružanje udobnosti i povoljne mikroklime za zaposlenike, radit će s ekološkim rashladnim sredstvom koje je nužno za brigu o prirodi. Partner nam je u ovom projektu izvođač radova Cordeel Bugarska.

Osjeti li se pad potrošnje nakon krize?

Ima kriza svojih učinaka - i bit će ih još. Primjerice, nama je u dijelu kozmetike svibanj bio bolji nego prošle godine; kozmetika se nije kupovala u travnju i u drugoj polovici ožujka, a onda je naglo krenulo u svibnju. Takav skok će, naravno, biti privremen.

Jeste li radili izračune i projekcije o padu prihoda u Orbicu?

Prema našim izračunima pad će biti oko 10, najviše 12 posto. Međutim, to neće ugroziti naše poslovanje. Smanjit ćemo troškove, tako da opet očekujemo standardno dobru godinu za Orbico.

Što će se promijeniti zbog ove krize?

Ništa neće biti isto kao prije ove krize. Digitalizirat će se mnogi procesi - mnogo stvari, pa i sastanaka, rješavat će se online. Putovanja će se smanjiti više od polovice dosadašnjih. Promijenit će se način života.

Kakve su vaše procjene kad je riječ o turizmu?

Turizam će pasti na 50 posto, ako ne i više od prošlogodišnjeg, ali iduće godine mogli bismo se vratiti na stare brojke. Možda će u ovoj krizi najlošije proći hoteli u velikim gradovima zato što više neće biti toliko poslovnih putovanja kao prije. A takvi su hoteli uglavnom primali poslovne ljude. Što se tiče turizma, mnogo toga ovisi o tome kakav će nam biti srpanj, kolovoz i rujan. Mislim da je pad na samo 30 posto, koliko se procjenjuje, ipak pesimistična brojka jer će mnogo teže posljedice od nas u turizmu pretrpjeti Italija i Španjolska. Manje će turista iz srednjoeuropskih zemalja putovati u te zemlje jer su one bile jako ugrožene za vrijeme pandemije; zato će gosti koji putuju automobilom za odmor radije izabrati Hrvatsku. Još ostaje upitno i kako će u ovoj situaciji funkcionirati zračni promet.

Što Hrvatsku očekuje u rujnu i listopadu? 

Ne vjerujem da će doći do drugog vala epidemije. Znači, s te strane će se stanje stabilizirati. Država će se sigurno morati dodatno zadužiti kako bi stabilizirala financije. Povećat će se javni dug države i mislim da ćemo ga vraćati desetak godina. Od toga treba odbiti ono što ćemo dobiti iz Europske komisije.

A u kakvom će stanju biti tvrtke?

Dugo će se provlačiti posljedice ove krize. Veći broj tvrtki trebat će restrukturirati, nekima će trebati i pomoć države. Mnoge tvrtke već sada prolaze proces restrukturiranja, trebat će smanjiti troškove, putovanja, morat će se promijeniti logistika.

Kako komentirate činjenicu da Europa nije uopće imala proizvodnju zaštitnih maski?

Europa je napustila proizvodnju maski i zaštitne opreme, a to se u ovoj krizi nije pokazalo dobrim. Sada, međutim, ne bi bilo dobro da se preinvestira i započne masovnu proizvodnju zaštitne opreme, ako za nju nema tržište. Skloniji sam tome da se jedan proizvodni pogon napravi za više zemalja.

Što mislite o inicijativi za ponovnim pokretanjem proizvodnje u Imunološkom zavodu?

Isti model vrijedi za Imunološki zavod. Znači, treba pokrenuti proizvodnju, ali ne samo za Hrvatsku, nego to mora biti projekt više zemalja u regiji. Pokazalo se da Imunološki zavod ne može biti profitabilan ako ga se ograniči samo na Hrvatsku. Ali ako to bude projekt za više zemalja, onda može biti itekako profitabilan. Dakle, ja sam za to da se Imunološki zavod obnovi, ali on treba biti regionalni centar s ambicijama da bude proizvođač barem za desetak država. Ako ga se ograniči samo na Hrvatsku, onda će teško funkcionirati, bit će preskup za nas i stalno će imati probleme. Imunološki zavod mora imati mnogo veće tržište od hrvatskog.

Znači, Vi mislite da je za ponovno pokretanje Imunološkog zavoda potrebna suradnja nekoliko država?

Nekakav oblik suradnje svakako je potreban. U ovoj krizi narodi i države su se zbližili, Slovenija i Hrvatska jedan su od takvih primjera. Slovenija je naša prijateljska zemlja, tako da sve prijepore moramo što prije zajednički prevladati. Slovenci su i nakon ove krize ponovno naši prvi gosti. Naša tržišta su kompatibilna i dugi niz godina usporedo su se razvijala. Mnogo je razloga koji govore kako nema smisla da je između nas i Slovenije ijedno otvoreno pitanje. To što su Slovenci prvi došli na naš Jadran, pokazuje da su narodi mnogo pametniji od politike. Prijepori koje imamo sa Slovenijom zanemarivi su u odnosu na prijateljstvo naših građana i odnose tijekom povijesti. Naša su tržišta jako bliska i mi moramo imati mnogo veći broj zajedničkih projekata. Naravno da Imunološki zavod može biti jedan takav projekt.