Bez strategije nema svinja ni junadi, ali ih mi dobavljamo iz nove kooperacije

3. prosinca 2018.

Kajmović: Problema će biti manje kada država počne aktivno slušati teren

Foto: Vajda

Početkom studenoga na čelo čakovečke Mesne industrije Vajda došao je Alen Kajmović, koji u intervjuu za Privredni.hr govori o smjeru poslovanja ove tvrtke sa 106 godina iskustva u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, koja je 2015. godine ušla u Grupu Pivac.

Kakva je poslovna pozicija tvrtke kojoj ste na čelu?

Vajda posluje stabilno i prihodi joj rastu: od lanjskih oko 294 milijuna kuna na 350 milijuna koliko očekujemo ove godine, što je porast od gotovo 20 posto, a raste i izvoz. Ponosimo se ulaganjima u razvitak tvrtke, u budućnost. Upravo dovršavamo investiranje 50 milijuna kuna u dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona u Čakovcu čime će mu porasti kapacitet, a modernizirat ćemo klaonicu i cijeli proizvodni pogon, nabaviti nove stroje i opremu, proširiti skladište i ekspedit te modernizirati rashladni sustav. Ipak, dobit, koja je lani iznosila oko milijun kuna, ne pokazuje realno stanje – objektivniju sliku poslovanja imat ćemo za godinu-dvije, kada očekujemo povećanje prihoda i broja zaposlenih nakon završetka ovog investicijskog ciklusa kada očekujemo daljnje povećanje prihoda. Trenutačno zapošljavamo oko 230 radnika, njihova prosječna neto plaća u proizvodnji iznosi 6.500 kuna i u Vajdi je u posljednjih godinu dana porasla za više od 10 posto, što je nastavak pozitivnih trendova od ulaska u Grupu Pivac krajem 2015. godine. Naime, u posljednje tri godine prosječne neto plaće u Vajdi povećane su za više od 30 posto, najviše radnicima u proizvodnji. Ali tu nećemo stati jer želimo jasno pokazati i dokazati kako cijenimo i poštujemo radnike te kako za kvalitetan i vrijedan kadar kod nas uvijek ima mjesta.

Koliki su godišnji kapaciteti vaše proizvodnje, što najviše proizvodite?

U ovom je trenutku Vajda jedan od najvećih mesoprerađivača u Hrvatskoj prema količini obrađene stoke u našoj klaonici i proizvedenih mesnih prerađevina. Ključno je da se naša proizvodnja temelji na domaćoj sirovini, a najveći dio ukupne proizvodnje odnosi se na svježe meso. Naš je cilj jasan – kroz naš sustav kooperacije želimo postati samodostatni, bez grama uvoznog mesa u Vajdinim proizvodima. Znači, 100 posto hrvatsko! A to su preduvjeti da postanemo lider u proizvodnji svježeg mesa.
Od naših proizvoda, kao poviješću i dušom međimurska tvrtka, najviše se ponosimo Međimurskim mesom 'z tiblice, proizvodom tradicionalne recepture, zaštićenim oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU, ali i Vajdinim slaninama, čvarcima, trajnim i polutrajnim suhomesnatim proizvodima, kobasicama, salamama i drugim mesnim prerađevinama. Ne samo da ćemo zadržati, nego i dalje povećavati ovaj dio asortimana jer se radi o proizvodima vrhunske kvalitete koji imaju svoje mjesto na tržištu, što prepoznaju i kupci.

Na koja tržišta plasirate vaše proizvode?

Vajda u posljednje vrijeme bilježi rast izvoza, što i indikator smjera našeg razvoja. Uspjeti na zajedničkom tržištu Europske unije ne može baš svatko, a mi planiramo upravo tu još čvršće pozicionirati Vajdu i cjelokupnu Grupu Pivac i ove smo godine napravili prve značajnije korake prema tome. No, i dalje je naše primarno tržište – domaće, gdje najveći dio prometa, uz Međimurje i susjedne regije, ostvarujemo na širem području Zagreba te u Dalmaciji.

Hrvatska je dio zajedničkog EU tržišta, kako se vaša tvrtka nosi s tim izazovima?

Investicija koju sam spomenuo Vajdu modernizira do tehnološkog standarda naše konkurencije u EU. Uz to, kontinuiranim poboljšanjem plaća i prava naših radnika trudimo se pružiti poticajne uvjete rada i približiti ih uvjetima na tržištu EU. Bez zadovoljnih radnika nema napretka te su stoga, uz modernizaciju i proširenje proizvodnje, upravo naši radnici temelj na kojemu gradimo kvalitetu i konkurentnost. No, naporima koje činimo kao proizvodna tvrtka i kao poslodavac trebala bi se pridružiti i država, znatno više nego što to čini danas. Bez konkretnih mjera koje bi domaćim uzgajivačima, klaoničkoj i mesoprerađivačkoj industriji osigurale uvjete kakve imaju naši kolege u ostalim zemljama EU, teško da ćemo im moći posve ravnopravno konkurirati na tržištu.

Imate li problema s domaćom proizvodnjom svinjskog i junećeg mesa te kako ih rješavate?

Problem s hrvatskom proizvodnjom svinjetine i junetine je rezultat nepostojanja jasnog strateškog rješenja i vizije na razini države, što rezultira time da se mi i svi poput nas sami snalazimo i organiziramo. Problema će biti manje kada država počne aktivno slušati ljude na terenu. U Hrvatskoj se godišnje uzgoji oko 800.000 svinja, a istovremeno su potrebe gotovo trostruko veće pa je jasno da nismo samodostatni s domaćom sirovinom, i to u svim granama stočarstva. Paralelno s investiranjem u klaonicu i preradu razvili smo novi kooperacijski model koji domaćim uzgajivačima nudi fiksnu otkupnu cijenu po kilogramu prirasta, tri turnusa godišnje i isplatu u roku od svega tjedan dana. Uzgajivačima, i to njih 90-ak u Međimurju i Slavoniji, takav je model suradnje pružio sigurnost i optimizaciju proizvodnje te su nas prepoznali kao pouzdane partnere. Njihov je sadašnji kapacitet oko 150.000 tovljenika godišnje, s tendencijom rasta, a uz to na godišnjoj razini dodatno u Hrvatskoj otkupljujemo oko 50.000 svinja. Jednostavnom matematikom dolazite do toga da držimo 25 posto od ukupno tovljenih svinja u Hrvatskoj, što svakako predstavlja ozbiljnu brojku. Što se tiče junetine, Grupa Pivac posjeduje dvije farme junadi u Pitomači i Karlovcu čiji kapacitet iznosi 4.000 grla. Uz dodatni otkup na domaćem tržištu, godišnje preradimo oko 10.000 grla. U proizvodnji koristimo maksimalno raspoloživi udio domaće sirovine. No, sve dok država ozbiljno ne krene s promjenom agrarne politike koja čije će mjere biti usmjerene direktno prema primarnoj proizvodnji, ozbiljniji porast proizvodnje žive stoke neće biti moguć te će manjak domaće sirovine ostati problem svih hrvatskih mesoprerađivača.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj veliki je potencijal, ali neostvaren. Što je po vama najveći problem, a što prednost hrvatskog prehrambenog sektora?

Poljoprivreda i prehrambeno-prerađivačka industrija uistinu jesu potencijal. Malo se toga značajnijeg može napraviti kada imate ovako nedovoljnu podršku države primarnoj proizvodnji i prerađivačima. To je ono što uvelike utječe na njihovu konkurentnost i stavlja ih u neravnopravni položaj na domaćem tržištu, a posebice inozemnom. Tu su i problemi nedostatka radne snage i domaće sirovine. No, nije sve crno. Kao prednost hrvatskog prehrambenog sektora istaknuo bih čitav niz autohtonih, karakterističnih proizvoda zahvaljujući kojima možemo nastaviti graditi prepoznatljivost među kupcima. Otvoreno EU tržište, koliko god predstavljalo izazov, gledamo kao priliku za rast i širenje.

Prehrambena industrija čini 24 posto ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, zapošljava 20 posto svih zaposlenih u i po vrijednosti izvoza je peta industrijska grana, no i ona kao i svi sektori ima problema s radnom snagom. Kako vi riješavate taj problem?

Nedostaje nam određenih kadrova – prije svega mesara i visokokvalificiranih stručnjaka s veterinarskog, prehrambeno-biotehnološkog, agronomskog i srodnih fakulteta. Važno je da zaposlenicima nudimo stimulativna primanja te kontinuirano povećavamo plaće. Ponosni smo što je Vajda jedna od rijetkih tvrtki koje sa zaposlenicima imaju Kolektivni ugovor, kojim se dodatno osnažuju prava radnika. Stipendiramo i mlade koji se školuju za deficitarna zanimanja, a uz novčanu potpore tijekom školovanja, osiguravamo im stjecanje praktičnih znanja i vještina u našim pogonima.

Koji su vam planovi u budućem poslovanju?

U idućoj godini pred nama je finalizacija već spomenute investicije, a nastavljamo i s projektom širenja suradnje s domaćim uzgajivačima svinja. Ovi projekti omogućit će još veće korištenje domaće sirovine ne samo u Vajdi, nego i u ostalim tvrtkama Grupe Pivac. Ujedno će naši zaposlenici dobiti bolje uvjete rada, a već sada možemo najaviti i dodatna zapošljavanja. Planovi jesu ambiciozni te obuhvaćaju nastavak pozitivnih trendova i daljnji rast prihoda, dobiti i ostalih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Trend rasta plaća bit će, u to sam uvjeren, nastavljen i u sljedećoj godini. Dugoročno, plan nam je zadržati i jačati ulogu nositelja kvalitete svježeg svinjskog i junećeg mesa u okviru cijele Grupe Pivac te daljnjim jačanjem kooperacije s domaćim OPG-ovima u Međimurju i Slavoniji nastaviti doprinositi gospodarskom razvoju čitave Hrvatske.

Ilijana Grgić