Bez promjene regulative, nema značajnijeg iskoraka

Hrvatska gospodarska komora u Zajednici obnovljivih izvora energije okuplja članice koje su aktivne u području izgradnje projekata koji koriste obnovljive izvore energije, tvrtke koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, proizvođače opreme za obnovljive izvore energije, projektante i druge zainteresirane za ovo područje. U okviru zajednice članice su organizirane u grupacije za biomasu, biogoriva, energiju vjetra, energiju Sunca, energiju malih vodotoka, geotermalnu energiju, toplinsku energiju iz obnovljivih izvora te u grupaciju proizvođača opreme za OIE. Iako svaka grupacija ima svoje specifi čne poglede i interese, ono u čemu su svi složni jest da je nedonošenje potrebnih podzakonskih akata kojima se regulira sektor obnovljive energije značajno usporilo realizaciju niza projekata koje investitori imaju u različitim fazama pripremljenosti pa većina članica smatra da je 2019. godina bila godina stagnacije. Članice posebno naglašavaju da negativan utjecaj izostanka regulative značajno utječe na fi nancijske institucije koje ne ulaze ili teže ulaze u fi nanciranje novih projekata. Također, problemi se očituju i u činjenici da tržište električne energije u Republici Hrvatskoj još nije dovoljno razvijeno za sklapanje poslovnih ugovora o otkupu proizvedene električne energije sa zainteresiranim kupcima po investitorima prihvatljivim cijenama te da mogućnost proizvodnje električne energije za inozemnog kupca u Hrvatskoj do sada nije prepoznata. Dodatno, članicama stvara problem i sporo rješavanje predmeta prema Zakonu o upravnom postupku. Još uvijek nisu realizirani svi projekti (vjetar, bioplin, biomasa) koji su ušli u kvote do kraja 2015. godine pa se tako očekuje njihovo konačno puštanje u rad tijekom 2020. godine. Poslovna očekivanja u promatranom sektoru u 2020. godini obilježava iščekivanje potrebnih zakonskih i podzakonskih akata. Vidljivi optimizam članica gradi se i na očekivanom daljnjem padu cijena pojedinih tehnologija, prvenstveno u području energije Sunca i energije vjetra te na predviđanjima nastavka rasta cijena emisijskih jedinica čime bi se dodatno smanjila konkurentnost konvencionalnih elektrana na fosilna goriva. Članice pozdravljaju ulazak Hrvatske elektroprivrede i drugih velikih elektroenergetskih tvrtki u područje obnovljive energije kroz najavljeno pokretanje pojedinih većih projekata.

Nedostatak regulatornog okvira nepovoljan je za tehnologiju bioplinskih postrojenja. Nekoliko projekta ima važeće građevinske dozvole, no to im nije ni izdaleka dovoljno da bi bankama bilo prihvatljivo fi nanciranje. Interesi stranih investitora svedeni su na minimum, a postojeći rješavaju svakodnevne probleme poput izvoza digestata na poljoprivredno zemljište, nabave sirovine i sl. Projekti malih hidroelektrana, uz prethodno navedene probleme vezane uz regulativu iz područja obnovljivih izvora, suočeni su sa značajnim kašnjenjem u donošenju Državnog plana prostornog razvoja čime se u potpunosti onemogućuje bilo kakva izgradnja malih hidroelektrana. S optimizmom se najavljuje brza realizacija dva projekta riješi li se problem regulatornog okvira i pokrenu li se natječaji.

Ivo Čović

U području geotermalne energije provode se istraživačke aktivnosti na poznatim lokacijama. Proizvodnja električne energije iz geotermalne energije zahtjeva vrlo sofi sticirani pristup kako bi se osigurala isplativost i u hrvatskim okolnostima, još uvijek, za konkurentnost zahtjeva određene poticajne mjere. Velika bi pomoć mogla doći iz fondova Europske unije, koja bi bila usmjerena u istraživanje, odnosno za radove na bušotinama. Osim jedne geotermalne elektrane koja je u pogonu aktivni inženjerski radovi na pripremama novih projekata provode se tijekom 2019. godine i nastavit će se u 2020. godini, ali konkretnija se realizacija ne može očekivati bez dovršenja regulatornog okvira. Veseli činjenica da je u toplinarstvu pokrenut značajan iskorak u korištenju toplinske energije proizvedene iz energije Sunca. Prvi dio projekta realiziran je sredinom 2019. i tijekom rada u ljetnim mjesecima pokazao je rezultate iznad očekivanja. Time jedna od hrvatskih tvrtki koja, između ostaloga, podmiruje potrebe za područnim grijanjem u svojem gradu, najavljuje nastavak rada na projektu i povećanje postojećih kapaciteta. Proizvodnja opreme u Republici Hrvatskoj za korištenje OIE za proizvodnju toplinske energije tijekom 2019. godine raste i za domaće tržište i za izvoz, a proizvođači su optimistični i za nadolazeću 2020. godinu. Ključna prilika za ovaj segment gospodarstva je prelazak na korištenje obnovljivih izvora energije u kotlovnicama koje su u vlasništvu državnih poduzeća. Predstavnici ovog gospodarskog sektora ocjenjuju svoje poslovne aktivnosti u 2019. godini ocjenom između 4 i 5 od 5.

Korištenje obnovljive energije u prometu svodi se na ispunjavanje obveza opskrbljivača tekućim naftnim gorivima. Domaća proizvodnja biogoriva potpuno je ugašena uz iznimku jednog postrojenja koje biogorivo proizvodi iz otpadnih ulja isključivo za vlastite potrebe. Novi ciljevi Europske unije postavljaju letvicu vrlo visoko i ne pokrene li se konkretnija aktivnost u tom smjeru, Hrvatska će i dalje biti uvoznik ovog energenta. Razlozi leže u nedovoljno poticajnom regulatornom okviru za razvoj tržišta biogoriva za domaće proizvođače. Sve je češće spominjanje bioplina u prometu pa iako se njegova primjena ne očekuje tijekom 2020. godine, strateška politika mogla bi pokrenuti aktivnosti za njegovom primjenom kasnijih godina. U pripremi je projekt obnove postojećeg postrojenja za proizvodnju biogoriva u vrijednosti cca 5 milijuna eura koji zbog pravne nesigurnosti još uvijek stoji. Iskustva proizvođača u komunikaciji sa kreatorima energetske politike izrazito su negativna što ističu kao jedan od razloga obustave domaće proizvodnje. Ocjena stanja u području biogoriva za 2019. godinu je niskih 2 od 5.

Ključne prilike u 2020. godini traže se u najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji, izradi podzakonskih akata koji nedostaju i konačnom pokretanju premijskih natječaja, što je izvjesno tek drugom polovinom godine čime bi se ponovo pokrenula priprema izgradnje novih postrojenja. Nakon gotovo četiri godine čekanja na pravni okvir, i dalje je neizvjesno hoće li najavljene izmjene biti donesene i ako da – hoće li biti takve da će omogućiti novi investicijski ciklus u obnovljive izvore energije. Bude li regulativa proaktivna, prilika je da u ozbiljnijem obimu krenu nove investicije u izgradnju vjetroelektrana i drugih postrojenja većih kapaciteta po novom premijskom modelu. Otvaranje novih investicija smanjio bi potrebe za uvozom električne energije uz najmanji utjecaj na okoliš. Izazov za budućnost vjetroelektrana je ponuditi stabilan i pravedan zakonski okvir, koji će priliku dati najboljim lokacijama i najbolje pripremljenim projektima, jer je jedino tako moguće postići energetsku neovisnost na tržišnim osnovama. Od velikih investitora očekuje se izgradnja novih postrojenja poput Sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Takav scenarij je izvjestan i bez sustava poticanja zahvaljujući među ostalim i drugim proizvodnim kapacitetima kojima veliki investitori raspolažu. Spomenute nove tehnologije zajedno s aktivnostima u projektu naprednog elektroenergetskog međupovezivanja Hrvatske i Slovenije kojeg je Europska unija stavila na listu projekata od zajedničkog interesa predstavljaju ključne izazove u 2020. godini. Nužno je što prije defi nirati provedbu koja će rezultirati tisućama malih projekata pogodnih za male tvrtke. Realizacija takvih projekata nije izvjesna tijekom 2020. godine, ali se očekuje njihovo pokretanje. Konačna realizacija ovisit će i o novom natječaju koji se očekuje iza 2020. godine u okviru Operativnog programa EU „Kohezija i konkurentnost“.