Bez konkretnih i brzih mjera prijeti kolaps stočarstva

Hrvatska poljoprivredna komora ponovno će, početkom idućeg tjedna, organizirati sastanke svih šest odbora u sektoru stočarstva kako bi se sagledalo trenutno stanje u sektoru te će se na temelju analiza povećanja troškova proizvodnje, zbog globalnih i poremećaja na domaćem tržištu, predložiti hitne mjere kako bi se spriječio kolaps u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka.

Tekuća godina može se okarakterizirati kao izuzetno teška za stočare, a njihov trenutni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih pandemijskom krizom.

"Ove godine zabilježen je dramatičan rast cijena sirovina na svjetskom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj, a stočarima od početka godine naglo rastu troškovi, dok s druge strane svoje proizvode prodaju ispod cijene jer se, na zajedničkom tržištu, roba nudi po dampinškim cijenama zbog viškova uzrokovanih koronakrizom. Pored strukturnih problema u domaćem sektoru stočarstva i naglog rasta cijena inputa, tekuću godinu obilježila je suša, poglavito u pašnom dijelu godine. Uz sušu, stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore se i s posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima", ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako su nagle porasle cijene inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto.

Takva situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva. U skladu s time, razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi (-5,16 kn), sustava krava – tele (-4,66 kn), proizvodnje mlijeka (-1,58 kn), tova svinja (-4,06 kn), tova pilića (-2,43 kn), proizvodnje jaja (-0,16 kn), a slična tržišna situacija također je u sektoru ovčarstva i kozarstva, ističu u HPK-u.

Velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu

Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okružje koje se ponajprije odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu, gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani prirodnim nepogodama – velika suša u pašnom dijelu godine, potres i drugo.

Budući politički okvir novog ZPP-a zasigurno neće povećavati proizvodno vezane potpore govedarskom sektoru, odnosno tovu goveda i proizvodnji mlijeka, a očekuje se i dodatni zahtjevi koji će novi ZPP postavljati pred proizvođače kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi u sklopu nove politike.

"Navedeno stanje na domaćem tržištu iziskuje brzu i ciljanu potporu domaćim sektorima stočarstva i u smislu potpora u vidu kratkotrajne državne pomoći koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji (žitarica, prerađevina i stočne hrane). Potrebno je uvesti strože restrikcije prilikom označavanja mesa (Meso hrvatskih farmi) koje dolazi iz uvoza te mlijeka. Potrebno je uvesti jasne i nedvosmislene oznake prilikom označavanja (Meso hrvatskih farmi, Mlijeko hrvatskih farmi) i deklariranje proizvoda koje dolazi iz uvoza. U sklopu novog okvira ZPP-a potrebno je pronaći proizvodni fokus izgleda omotnice za izravna plaćanja koji ne bi bitnije smanjivao iznose proizvodno vezanih potpora u sektoru govedarstva u narednom razdoblju", naglašavaju u HPK-u.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Među ostalim, HPK će zatražiti kratkoročne mjere – nadoknadu šteta u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka na način kako je to iskazano u izračunima studije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka.

Među dugoročnim mjerama, potrebno je stočarskom sektoru, ali i svim drugim farmama prioritetno dodijeliti proizvodnju zelene energije (kWh=UG), a u programskom razdoblju ne smiju se smanjivati proizvodno vezana plaćanja.

Nadalje, potrebno je aktivirati što je moguće širi spektar mogućnosti ostvarivanja koristi iz mjere 14. iz fonda PRR-a (Dobrobit životinja), kako bi na što više njih proizvođači mogli aplicirati, dok je sektorske natječaje iz mjere 4. Programa ruralnog razvoja potrebno raspisivati svake godine za sve sektore. Pri tome treba voditi računa da su natječaji otvoreni za stvarne potrebe proizvođača kojima bi podigli konkurentnost svoje proizvodnje.

Jednako je tako potrebno zakonski odrediti da se označavanje hrvatskih poljoprivrednih proizvoda provodi na 50 posto površine deklaracija – kako bi se jasno istaknulo da je riječ o hrvatskom proizvodu te kako bi na polici trgovina bio vidljiviji.

Jedna je od dugoročnih mjera i investiranje te znatno povećanje skladišnih kapaciteta za skladištenje žitarice radi buduće stabilizacije tržišta.