Bez fleksibilizacije Zakona o radu nema ni konkurentnosti

Izmjene Zakona o radu bile su glavna tema rasprave na sastanku ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića s predstavnicima gospodarstva, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Treba nam jednostavnija i modernija regulativa. To se prije svega odnosi na odredbe o obavljanju posla na izdvojenome mjestu rada, rada od kuće te na otkazivanje ugovora o radu. Jedna su od gorućih tema za poduzetnike i potpore za očuvanje radnih mjesta. Po tom pitanju tvrtke traže kriterije koji bi uvažili specifičnosti pojedinih sektora. Razgovarat ćemo i o uvođenju modela zaposlenika na čekanju te o osnivanju fonda za isplatu dodatka na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada. Gospodarstvo je uzdrmano, ali svjesni smo da je situacija teška i, s druge strane, zato smo danas tu, da dođemo do kvalitetnoga kompromisa i da zajednički guramo gospodarstvo naprijed", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović dodavši kako posebnu pažnju u prilagodbi mjera treba obratiti na prerađivačku industriju.

Kad je riječ o mjerama potpora, poduzetnici, između ostalog, žele da se definira rok nastavka njihove dodjele svim sektorima kako bi se smanjila neizvjesnost u poslovanju te da se u novi paket produženih mjera za očuvanje radnih mjesta uključe svi poslovni subjekti (bez obzira na NKD) koji imaju pad prihoda veći od 70 posto u odnosu na isti kvartal ili polugodište prošle godine.

Gospodarstvenici također traže i da se omogući veći fond sati prekovremenoga rada, fleksibilizaciju dopunskog rada i, u skladu s time, regulaciju dnevnog i tjednog odmora te uvođenje tzv. malog posla, po uzoru na praksu Njemačke i Velike Britanije.

Aladrović im je predstavio izmjene koje su donijeli do sada i poručio da se sadašnje mjere za očuvanje radnih mjesta koje su donesene do kraja godine ne planiraju mijenjati, ali da su spremni saslušati poduzetnike i uzeti u obzir njihove argumente i objektivne probleme.

"Cilj nam je vidjeti što gospodarstvenici očekuju, gdje vide priliku za brži oporavak. Od početka smo u kontaktu i uvjeren sam da ćemo imati plodan dijalog. Želimo čuti i vaše razmišljanje o minimalnoj plaći koju moramo definirati do kraja listopada i koja može negativno utjecati na rad nekih industrija, ali moramo voditi računa o socijalnoj komponenti", naglasio je Aladrović, uz napomenu da poduzetnici moraju biti svjesni i ograničenja državnog proračuna.

Foto: HGK 

Reguliranje rada nedjeljom

Predsjednik Upravnog odbora KTC-a Ivica Katavić otvorio je temu reguliranja rada nedjeljom kazavši kako njegova tvrtka od početka godine ne radi nedjeljom i blagdanima te su od tada u plusu pet posto, odnosno više od 40 milijuna kuna prometa.

"Za vrijeme lockdowna samo smo subotom imali više prometa nego prije tijekom cijelog vikenda. To govori samo jedno – da trgovci i radnici mogu imati slobodan dan i da taj dan može biti nedjelja. Informacije o otpuštanjima desetaka tisuća radnika ne stoje jer danas je potražnja za dobrim radnicima velika. Domaći su većinom za reguliranje rada nedjeljom, a strani većinom protiv, no morat ćemo se usuglasiti“, poručio je Katavić.

Aladrović se složio s njegovim razmišljanjem dodavši kako se radi na izmjenama te da je svjestan postojanja dvaju blokova poslodavaca s oprečnim mišljenjima i da će se to morati uzeti u obzir u pregovorima.

"Vidjet ćemo koliko će neradnih nedjelja biti na kraju. To je sad tehnička stvar, a važno je i da se rad nedjeljom adekvatno plati", odgovorio je.

Nedostatak radne snage 

Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK, kazao je da prometni sektor već godinama ima veliku migraciju radne snage i da nedostaje vozača.

"Ne očekujemo velike promjene. Fleksibilizacija je potrebna, ali uz zadržavanje socijalne note. Naš je sektor već neformalno dosta liberaliziran; muči nas to što se za godinu rada plaćaju doprinosi za 14 mjeseci. Taj je beneficirani radni staž atavizam, uvjeti rada su se značajno promijenili nabolje i to bi trebalo ukinuti, a ta bi sredstva usmjerili izravno na vozače. Konkretno, kod nas govorimo o iznosu od 600 tisuća kuna, odnosno četiri tisuće kuna po radniku", izjavio je Vukadinović, a Aladrović je uzvratio da se mirovinskom reformom studije medicine rada utvrdilo kako nema baš toliko promjena te da bi vozači trebali imati model od 15 uplata za 12 mjeseci, ali se išlo na 14.

Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba rekao je da sektor turizma ima više pitanja za ministra s kojim su do sada dobro surađivali kad je riječ o potporama. 

"Kriterij za mjere jest 60 posto pada, a mi molimo da se ti padovi računaju kumulativno, a ne po pojedinačnim mjesecima te da se ne računa po PDV-u, već po razini prometa. Naš je prijedlog da se mjere produže i u prvim mjesecima iduće godine, da možemo premostiti do početka iduće sezone. Što se Zakona o radu općenito tiče, želimo čuti vaše prijedloge i podržat ćemo promjene koje će ići u smjeru reguliranja kvalitetnijeg odnosa radnika i poslodavca, naročito u području rada od kuće jer sve se mijenja, pa tako i tržišta rada", istaknuo je Žgomba, uz napomenu da turizam ove godine nije stvorio akumulaciju za zimu te da su im ciljevi očuvanje financijske likvidnosti, održavanje radnih mjesta i čekanje iduće sezone.

Aladrović je odgovorio da će ići u izmjenu kriterija ako se to pokaže potrebnim te da će nastojati sve fiskalne obveze namiriti iz EU sredstava kako se dodatno ne bi opterećivao proračun.

Minimalna plaća i njeno povećanje

Barbara Vuković iz Metalproducta osvrnula se na minimalnu plaću rekavši da se njeno povećanje kaskadno prelijeva na cijelu tvrtku. Zanimalo ju je kolike su šanse da država preuzme taj teret povećanjem osobnog odbitka ili nekim sličnim modelom, a Aladrović je kazao kako povećanje plaće u Hrvatskoj nije pratilo povećanje produktivnosti.

"To je strukturni problem, svjesni smo da to vodi i povećanju drugih plaća, ali s druge strane, minimalna plaća još je uvijek niska kad se gledaju prosjek i druge države. To je začarani krug u kojem stalno pazimo da ne napravimo krivi korak i zato nećemo ići ni s kakvim naglim pomacima", rekao je ministar i dodao da provjeravaju koliki je prostor za umanjivanje doprinosa.

Direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Davor Sabolić skrenuo je pažnju na specifičnost sektora koji je radno intenzivan, s jakim sindikatom i zapošljava ponajprije stariju žensku radnu snagu.

"Problem je stopa bolovanja koja je relativno visoka, pa tražimo da to ne ide na naš teret. Druga je stvar to što se moramo stalno mijenjati, a da bismo to mogli, treba nam fleksibilan zakon o radu. Ne možemo financijski podnijeti smanjivanje broja radnika zbog dugih otkaznih rokova i otpremnina. S minimalnom plaćom bit će problema i otpuštanja, pa i tu tražimo kompenzacijske mjere", naglasio je Sabolić.

"Smisao liberalizacije i jest u tome da se smanji administrativno opterećenje koje vam može ugroziti poslovanje. Što će sve izaći iz pregovora, vidjet ćemo, ali idemo u tom smjeru jer moramo biti mala i agilna ekonomija - drugog izbora nemamo", zaključio je Aladrović.