Belje već 325 godina razvija domaću poljoprivredu i proizvodnju hrane

17. srpnja 2022.

Imamo dobre primjere iz europskih država u kojima je proizvodnja mlijeka pozicionirana kao strateška proizvodna grana te nam njihova praksa može pomoći da unaprijedimo domaću proizvodnju mlijeka i osiguramo opstanak farmera, kaže Tihomir Adam, predsjednik Uprave Belja plus

Tihomir Adam, predsjednik Uprave Belja plus /Foto: Belje

Negativni trendovi u sektoru stočarstva postaju zabrinjavajući, posebno je teško stanje u proizvodnji mlijeka. Iz godine u godinu kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj kooperanata, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju mljekarskoj industriji.

Belje, jedina velika mljekara u Hrvatskoj koja ima vlastite mliječne farme i proizvodnju mlijeka, svijetli je primjer. Povećavaju broj krava, a uz muzne farme imaju i farmu za uzgoj teladi te farmu za uzgoj junica, s kojih osiguravaju životinje za obnovu stada na muznim farmama. Zahvaljujući tim farmama, iz vlastitih izvora osiguravaju 77 posto potreba proizvodnje sirovog mlijeka koje prerađuju u svojim mjekarama.

O negativnim statistikama u stočarstvu i izazovima u poslovanju, prouzročenim pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini, razgovarali smo s Tihomirom Adamom, predsjednikom Uprave Belja plus.

Kako su se potresi na globalnim tržištima hrane i sirovina, kao posljedica posljednjih kriza koje su se zaredale u samo nekoliko godina, odrazili na poslovanje Belja plus?

Oba ova nemila događaja iznenadila su i svjetsko i domaće gospodarstvo. Bez obzira na to što imamo vrhunske stručnjake i mnogo iskustva u proizvodnjama kojima se bavimo, stalno se prilagođavamo novim uvjetima jer povećanja cijena plina, goriva i ostalih sirovina značajno utječu na sve naše proizvodnje. Mogu reći da su pandemija i rat u Ukrajini u kratkom vremenu donijeli mnogo promjena i neizvjesnosti. Što se tiče Belja, fokusirani smo na operativno poslovanje, kontinuirano pratimo sve događaje i prilagođavamo se svim novonastalim situacijama. Mi smo kompanija s 325 godina tradicije proizvodnje, prošli smo brojna burna razdoblja u svojoj prošlosti, ali smo ostali dosljedni domaćoj proizvodnji i sve te godine opstali.

S obzirom na to da posljednjih godina u Hrvatskoj opada proizvodnja mlijeka, a najnovije statistike potvrđuju da se smanjuje količina prikupljenog mlijeka, imate li problema s osiguravanjem dovoljnih količina sirovog mlijeka?

Belje je jedina velika mljekara u Hrvatskoj koja ima vlastite mliječne farme i proizvodnju mlijeka. To je važan element našega poslovnog usmjerenja jer smatramo da vlastitim sirovinama dugoročno osiguravamo svoju proizvodnju i smanjujemo utjecaje tržišnih promjena. Činjenica je da je određeni broj proizvođača mlijeka odlučio izaći iz te proizvodnje i zbog toga se smanjuje količina prikupljenog mlijeka. Mi razvijamo proizvodnju, povećavamo broj krava i zajedno sa svojim trenutnim kooperantima osiguravamo dostatne količine mlijeka za potrebe proizvodnje u svojim dvjema mljekarama, u Osijeku i Belom Manastiru.

Od proizvodnje mlijeka odustaju manji proizvođači

Kao i drugi prerađivači mlijeka, nedavno ste podigli otkupne cijene mlijeka. S obzirom na rast troškova proizvodnje, proizvođači mlijeka upozoravaju na to da su otkupne cijene još uvijek neodržive i da će utjecati na daljnji pad proizvodnje mlijeka. Što se može učiniti da se zaustavi taj negativan trend?

Pratimo situaciju na tržištu i potrebe svojih kooperanata, pa smo u proljeće digli otkupne cijene mlijeka za 20 posto, a dodatno povećanje imali smo i u lipnju. Prema informacijama koje imamo s terena, proizvođače najviše opterećuju ulazne cijene sirovina, pa oni koji nemaju dovoljne količine obradivih površina za osiguravanje sirovina iz vlastitih resursa i nemaju diverzificiranu proizvodnju, ne vide budućnost u mliječnom govedarstvu. Imamo dobre primjere iz europskih država u kojima je proizvodnja mlijeka pozicionirana kao strateška proizvodna grana te nam njihova praksa može pomoći da unaprijedimo domaću proizvodnju mlijeka i osiguramo opstanak farmera.

Koliko trenutno imate kooperanata?

Mnogo je točnije govoriti o trenutnoj količini otkupljenog mlijeka nego o broju kooperanata. U posljednjih godinu dana od proizvodnje najčešće su odustajali manji proizvođači s jednom do pet krava, čije količine nisu značajno utjecale na proizvodnju. Konkretno u lipnju imamo smanjenje proizvodnje mlijeka kod kooperanata za 15 posto, s time da nije samo riječ o manjem broju krava već i o iznimno visokim temperaturama u lipnju koje su utjecale na smanjenu proizvodnju mlijeka općenito.

Farma TopolnikFarma Topolik / Foto: Belje

Krave koje muzu roboti hrane se "kompjuterski"

Koliko mlijeka osiguravate iz vlastitih izvora? Koliko muznih krava imate na svojoj farmi Topolik nadomak Darde?

U sastavu Belja imamo pet, a u Vupiku tri farme muznih krava iz kojih mlijeko dolazi u naše mljekare. Zahvaljujući tim farmama, iz vlastitih izvora osiguravamo 77 posto potreba proizvodnje sirovog mlijeka koje se prerađuje u našim mljekarama, a ostalo mlijeko otkupljujemo od kooperanata. Mi prerađujemo samo hrvatsko mlijeko s domaćih farmi zbog čega naši proizvodi pod brendom Kravica Kraljica nose oznaku '100 posto domaće mlijeko'. Farma Topolik jedna je od najvećih robotiziranih farmi u ovom dijelu Europe ukupnoga kapaciteta 500 grla. Na farmi je instalirano šest robota kojima se mužnja obavlja tri puta dnevno, a cijela je farma opremljena brojnim suvremenim tehnološkim rješenjima (kretanje krava regulirano je sustavom 'pametnih vrata', hranidba se obavlja kompjuterski, a staja je opremljena automatskom kontrolom mikroklimatskih uvjeta). Važno je istaknuti da, uz muzne farme, imamo i farmu za uzgoj teladi te farmu za uzgoj junica s kojih osiguravamo životinje za obnovu stada na muznim farmama.

Kravica Kraljica osvojila kupce 

Preuzimanjem tvornice mlijeka od tvrtke Meggle Hrvatska očuvali ste proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda u Osijeku. Od toga je prošlo više od godinu dana, je li potpuno završen proces integracije?

Tvornica mliječnih proizvoda u Osijeku integrirana je u sustav Belja u vrlo kratkom razdoblju od nekoliko mjeseci. Rekao bih da je taj proces završen lansiranjem brenda Kravica Kraljica u travnju prošle godine.

Jeste li zadovoljni reakcijom tržišta na novi brend? Koliko se u osječkoj mljekari proizvede mlijeka i mliječnih proizvoda, koliki su proizvodni kapaciteti i koliko ima prostora za rast?

O uspjehu brenda Kravica Kraljica najbolje govori podatak da je riječ o najbrže rastućem brendu u Hrvatskoj u prošloj godini. Prema istraživanju Gfk Hrvatska, samo šest mjeseci nakon lansiranja, Kravica Kraljica bila je prisutna u svakom petom hrvatskom kućanstvu. Uz to, Kravica Kraljica osvojila je nagradu Effie za izvanredno tržišno komuniciranje u segmentima kreativnosti i strategije, a mlijeko Kravica Kraljica dobilo je i nagradu Odabrale mame. Još jednom bih istaknuo da je riječ o visokokvalitetnim proizvodima koji nastaju samo od domaćeg mlijeka, a uz to vode i brigu o okolišu svojim ekološkim pakiranjem, s čime su posebno zadovoljni mlađi potrošači. Proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda prilagođavamo zahtjevima tržišta, a tek krajem ove godine imat ćemo cjelogodišnju realizaciju i pravu sliku o opcijama rasta pojedinih segmenata proizvodnje te potpuni uvid u sezonalnost proizvodnje i prodaje. Trenutna proizvodnja i prodaja na razini su naših planova i time smo jako zadovoljni.

Kravica Kraljica

Foto: Belje

Vaš ABC sir, koji izvozite u zemlje regije i na više europskih tržišta, odnedavno je prisutan i na Bliskom istoku. Koliko je taj iskorak zahtjevan s obzirom na specifičnost tog tržišta?

ABC sir jedan je od rijetkih domaćih brendova koji se proizvodi više od 40 godina, i to po istoj recepturi. Sastoji se samo od mlijeka, vrhnja i malo morske soli, idealne je konzistencije i mazivosti, a proces proizvodnje čuva njegov mliječni okus i svježinu. Upravo se zbog svoje jednostavnosti pokazao kao izvrstan internacionalni proizvod za različite generacije potrošača na različitim tržištima, pa tako i na Bliskom istoku.

Kakvi su planovi Belja plus kad je riječ o širenju na nova tržišta? Gdje vidite najviše prilika za daljnje širenje?

ABC sir, Baranjski kulen, suhomesnati proizvodi Crna slavonska i Vina Belje prisutni su na tržištima regije i u zapadnoj Europi. Zbog pandemije koronavirusa te poremećaja u distribuciji i transportu imali smo zastoje u izvozu na prekooceanska tržišta na koja smo se vratili krajem prošle godine. U našim izvoznim planovima za ovu godinu jesu daljnja širenja, i to ponajprije na azijska tržišta.  

Ivana Barać