Banke mogu biti stabilan partner u procesu oporavka gospodarstva

6. siječnja 2021.

Christoph Schoefboeck/Foto: Erste&Steiermarkische Bank

Zbog utjecaja pandemije koronavirusa na cjelokupno gospodarstvo te značajnog rasta troškova rizika, u što su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima, financijski rezultat Erste & Steiermarkische Banka u Hrvatskoj u ovoj godini bit će smanjen. Predsjednik Uprave Erste & Steiermarkische Banka Christoph Schoefboeck u razgovoru za Privredni.hr ističe kako je važno naglasiti da je njihovo operativno poslovanje u potpunosti stabilno, da od samog početka krize imaju proaktivan i društveno odgovoran pristup te da su nastojali dati maksimalan doprinos kako bi klijenti, građani i tvrtke bili što manje pogođeni trenutačnim okolnostima.

Unatoč svemu s čime su suočava poslovanje u Hrvatskoj, može li se reći kako ste nastavili zacrtanim smjerom?

Zadržali smo kontinuitet redovnih kreditnih aktivnosti i postojanu depozitnu bazu, a snažan naglasak stavili smo na daljnji razvoj digitalnih rješenja. Implementirali smo modernu paneuropsku digitalnu platformu George koja, uz bolja korisnička iskustva unutar mobilnog i internetskog bankarstva, predstavlja i platformu za inovacije putem koje će se u budućnosti kontinuirano uvoditi nove mogućnosti. Time smo ispunili jedan od svojih strateških ciljeva, a to je uvijek biti predvodnik u digitalnim inovacijama te osigurati kontinuitet u razvoju digitalnih rješenja kao zaštitnog znaka Erste grupe u Hrvatskoj.

Uz to, nastavili smo i s razvojem aplikacije Keks Pay, koja je ove godine nadopunjena brojnim novim funkcionalnostima, a u ovom trenutku približava se brojci od 170 tisuća korisnika, od kojih više od 70 posto nisu klijenti naše banke. Veseli nas i činjenica da je ugledna međunarodna agencija Fitch prije nekoliko dana potvrdila naš rejting, inicijalno dodijeljen početkom 2020., čime je potvrđena ispravnost našega poslovnog modela, posebno u trenutačnim uvjetima.

Riječ je o rejtingu u investicijskom razredu, dvije razine iznad onoga koji trenutačno drži Republika Hrvatska, a koji ujedno predstavlja i najvišu ocjenu koju ima neka banka na hrvatskom tržištu. Na kraju, sedmu Zlatnu kunu doživljavamo kao značajno priznanje, ne samo za svoje kvalitetno poslovanje, već i za aktivnu ulogu u razvoju hrvatskoga gospodarstva te poticanju prosperiteta cjelokupne društvene zajednice.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem listopada iznosili su 325,4 milijarde kuna te su porasli i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. S obzirom na situaciju u kojoj prevladava svojevrsna neizvjesnost, koje trendove smatrate izglednima kad je riječ o depozitima?

S jedne strane, rekordna razina depozita koju smo i mi kao banka zabilježili u ovoj godini pokazuje visoku razinu povjerenja građana i poslovnih subjekata u bankarski sustav, što svakako pridonosi njegovoj stabilnosti i snazi. S druge strane, to u isto vrijeme upućuje i na povećani oprez građana koji u trenutačnim uvjetima ipak manje troše, dok se poslovni subjekti teže odlučuju na nove investicije.

Banke su i prije pandemije COVID-a 19 poslovale u okruženju visoke likvidnosti, tako da gledano s aspekta funkcioniranja cjelokupnoga gospodarstva, to nema naročito pozitivne efekte. Vjerujemo da će se u budućem razdoblju polako oporaviti gospodarski ciklus, koji će rezultirati i postupnim povratkom investicija, a isto tako i dinamiziranjem potražnje, odnosno potrošnje. U tim okolnostima, na strani kreditiranja, banke predstavljaju stabilnog partnera u procesu oporavka, uz nastavak stabilnih kretanja i na depozitnoj strani poslovanja.

novac, brojanje, plaćanje Foto: Shutterstock

Godina se lagano privodi kraju, kakva je situacija s kreditima u pojedinim sektorima?

Ako pogledamo podatke u prvih devet mjeseci 2020., u poslovanju s gospodarstvom realizirane su ukupno 6,4 milijarde kuna novih kredita, oko 19 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su novi plasmani iznosili 5,4 milijarde kuna. U segmentu građanstva, uključujući i mikropoduzetnike, plasirali smo ukupno više od 3,5 milijardi kuna novih kredita. To je oko devet posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019., kada su novi plasmani iznosili oko 3,9 milijardi kuna.

Smanjenje je rezultat pada potražnje građana za novim kreditiranjem u travnju i svibnju ove godine, zbog objektivnih okolnosti povezanih s epidemijom koronavirusa, dok u mjesecima koji su slijedili novi plasmani bilježe oporavak te se polako vraćaju na razine iz prošle godine.

Je li se što promijenilo u Vašoj banci u slučaju 'švicarac'?

Naš stav u vezi s pitanjem švicarskih franaka nije se mijenjao. Konverzijom kredita iz 2015. godine matematički je potpuno izjednačen status bivših dužnika u švicarskim francima s onima u eurima te bi bilo kakva promjena tu grupu dužnika stavila u povlašteni položaj u odnosu na ostale klijente. Smatramo da je tim zakonom sve riješeno, a slično stajalište zauzeo je i Vrhovni sud u provedenome oglednom postupku.

Ako govorimo o samom principu konverzije, odnosno dovođenja bivših dužnika švicarskih franaka u isti položaj kao da su od samog početka imali eurski kredit, mi smo se s njime slagali od početka, a spornim smo smatrali izostanak socijalnih kriterija i raspodjelu troškova konverzije, koje su snosile isključivo banke. Republika Hrvatska bila je jedina zemlja koja je cijeli trošak CHF rješenja prebacila samo na jednu stranu. Međutim, važno je naglasiti da smo uvijek bili otvoreni za konstruktivni razgovor kako bi se pitanje švicarskih franaka mirno riješilo i postiglo se održivo rješenje. 

Krajem lipnja ove godine formalno je okončan postupak pripajanja društva Erste Factoring. Što to konkretno znači za poslovanje banke?

Od kraja lipnja segment faktoringa integralni je dio poslovanja banke te sastavni i dalje vrlo važan dio naše ponude. Uz prilagodbu poslovnog modela novim tržišnim uvjetima i trendovima, razlog pripajanja bilo je osiguravanje dugoročne kvalitetne tehnološke i infrastrukturne podrške za daljnji razvoj faktoringa, radi realizacije sinergijskih efekata između postojećega specijaliziranog znanja u tom segmentu te cjelovite savjetodavne podrške u ostalim aspektima financijskog poslovanja, koju banka pruža putem rasprostranjene mreže svojih poslovnica i financijskih zastupnika.

Na taj način, svim korporativnim klijentima Erste grupe omogućavamo brže i jednostavnije vođenje njihova osnovnog poslovanja, naravno, i uz uslugu faktoringa u redovnoj ponudi.

Erste banka je početkom ove godine predstavila izvještaj Legatum Institutea o prosperitetu srednje i istočne Europe, kojim se mjere rezultati 149 država u devet područja, uključujući ekonomsku kvalitetu, poslovno okruženje, društveni kapital, obrazovanje i zdravstvo. Gdje se u njemu nalazi Hrvatska?

U tome, trećem izdanju izvješća, Hrvatska je u ukupnome svjetskom poretku zauzela 41. mjesto indeksa od ukupno 149. To je bio bolji rezultat od nekih susjednih država, poput Mađarske, Rumunjske, Bugarske ili Srbije, ali lošiji u odnosu na Austriju, Sloveniju, Češku ili Slovačku. Hrvatska je imala lošiji plasman u područjima poslovnog okruženja i društvenoga kapitala, koja se u osnovi odnose na stupanj povjerenja prema institucijama.

Christoph Schoefboeck Christoph Schoefboeck / Foto: Erste & Steiermarkische Bank

S druge strane, prirodno okruženje, sigurnost i obrazovanje, u smislu postojanja kvalitetne baze i visoke razine obrazovanja mladih, posebice u tehničkim znanostima, područja su u kojima je Hrvatska stajala dobro. Međutim, kao problem bila je istaknuta prilagodba vještina stvarnim potrebama na tržištu rada i, samim time, potreba kvalitetnije suradnje s privatnim sektorom. Naglašen je bio i tzv. odljev mozgova, odnosno migracija kvalitetnih ljudi u zemlje zapadne Europe, u kojima se mogu ostvariti veća primanja, što je svakako jedan od izazova s kojima se Hrvatska mora kvalitetno suočiti u budućnosti.

Može li Hrvatska biti financijsko središte regije te koje preduvjete za to treba ispuniti?

Izgradnja pozicije Republike Hrvatske kao financijskog središta regije ideja je koja već neko vrijeme postoji u javnom prostoru. Unatoč zahtjevnosti i kompleksnosti koje nosi trenutačna situacija, ne treba zaboraviti na dugoročnu viziju stvaranja takve liderske pozicije, temeljene na stabilnome financijskom i bankarskom sustavu, koji može predstavljati jak zamašnjak cjelokupnom gospodarstvu u što je moguće kvalitetnijem pozicioniranju u regionalnom kontekstu. Potrebno je pritom kontinuirano raditi na jačanju investicijske i pravne sigurnosti, pri čemu je izuzetno bitno izbjegavati promjenu pravila igre u hodu te odluke koje sa sobom nose retroaktivne učinke.

Općenito, kad je riječ u dugoročnoj poziciji hrvatskoga gospodarstva, vidljivi su određeni pomaci u smjeru poboljšanja opće investicijske klime, dok pristup u Europski tečajni mehanizam Hrvatsku vodi još jedan korak bliže uvođenju eura, što će pridonijeti dugoročnoj financijskoj stabilnosti za građane i gospodarstvo u cjelini. Pozitivna ocjena u procesu sveobuhvatne procjene Europske središnje banke i potvrda stabilnosti hrvatskoga bankarskog sustava ohrabrujuća je ne samo kad je riječ o nastavku procesa uvođenja eura, već i u kontekstu izazova s kojima se trenutačno suočava hrvatsko gospodarstvo.

Razdoblje pred nama bit će vrlo izazovno, a uloga banaka u tome bit će izuzetno značajna, jer robustan, snažan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor bit će oslonac kreiranja ponovnoga ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice. Zajedničkim, koordiniranim pristupom svih dionika Hrvatska može prevladati trenutačne izazove i minimizirati sve njihove potencijalne negativne učinke.

Možemo reći kako su kamatne stope, kao glavni izvor prihoda banaka, na minimumu; mijenja li to cijeli pristup bankarskom poslovanju?

Trend smanjivanja kamatnih stopa, kao refleksija dugogodišnje ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka na međunarodnoj razini, prisutan je već duže razdoblje. Naravno, iz kuta korisnika kredita to ima pozitivne učinke jer se time smanjuje teret otplate njihovih obveza. Međutim, ako se u obzir uzme dugoročna perspektiva, takva situacija nije dobra ni za štediše, posebice u kontekstu dugoročnog planiranja, ni za gospodarstvo, a potencijalno vodi do novih generiranja novih financijskih ranjivosti.

Smanjenje kamatnih prihoda može se djelomično kompenzirati rastom volumena novih plasmana te padom troška rizika, što je bio slučaj proteklih godina do izbijanja pandemije COVID-a 19. Dugoročno gledano, svakako se radi o jednom od glavnih izazova za bankarsku industriju. S druge strane, ako govorimo općenito o poslovanju, banke se nalaze u procesu transformacije, pri čemu mijenjaju svoju tradicionalnu poziciju pružatelja financijskih proizvoda i usluga te sve više postaju institucije financijskog znanja, brinući se o financijskom zdravlju i prosperitetu klijenata.

Uz jaki naglasak na savjetodavnu uslugu, partnerski pristup te razvoj kvalitetnih tehnoloških i digitalnih rješenja, uvijek imajući u vidu i potrebe šire društvene zajednice, banke mogu graditi dugoročno održivu i uspješnu poziciju na tržištu.

I iduća godina, čini se, bit će puna izazova. Koja su Vaša očekivanja u poslovanju Erste banke?

Nastavit ćemo unaprjeđivati postojeća digitalna rješenja te ćemo zadržati stabilnost operativnog i financijskog poslovanja, uz željeni blagi pozitivni trend osnovnih pokazatelja. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, očekujemo i nastavak blagog rasta NPL plasmana, pri čemu je važno naglasiti da to neće imati značajniji utjecaj na redovno poslovanje banke, koje je u potpunosti stabilno.

Kao odgovoran poslovni subjekt, nastavit ćemo kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe svojih klijenata.

Raspolažemo dovoljnom količinom likvidnosti te ćemo svojim redovnim kreditnim aktivnostima nastaviti pratiti sve kvalitetne i održive projekte, posebice realnog sektora, ali isto tako i sve financijske potrebe građana. Bit ćemo i dalje partner svojim klijentima, pružajući im adekvatnu financijsku i savjetodavnu podršku. Također, transparentnom javnom komunikacijom s klijentima, poslovnim partnerima i društvenom zajednicom, i dalje ćemo biti aktivan sudionik u traženju i pronalaženju adekvatnih rješenja koja će hrvatskom gospodarstvu osigurati što je moguće brži oporavak.

 

Ilijana Grgić