&
Znakovi koji otkrivaju da netko ima potencijala za lidera
Bilo da želite napredovati u tvrtki u kojoj ste zaposleni ili ste u poziciji da razmišljate koga biste iz svoga tima mogli promaknuti na višu poziciju, važno je da znate što znači biti vođa. Ta riječ opisuje što je osoba, ali ne i ono što zapravo radi. Kad vodite druge, vi ste osoba koja određuje smjer/cilj, koja raspolaže sredstvima, koja svojim djelovanjem inspirira druge i, na kraju, koja je odgovorna za rezultate. To nije ono što radi menadžer, čiji je posao osigurati učinkovito funkcioniranje sustava. Vođe su oni koji s entuzijazmom određuju smjer projekta, jednog odjela ili cijele tvrtke. Da biste u tome bili uspješni, trebali biste imati vještinu, držanje i stav koji su potrebni za tu ulogu, ali bi vam uloga trebala i odgovarati. Stav Stavove možemo podijeliti u više kategorija, a oni najpoželjniji za lidere su tzv. generatori. Oni su najdragocjeniji; među zaposlenicima ih je manje od 10 posto. Oni vide široku sliku i uvijek najprije odrađuju onaj posao koji je najvažniji. Očekuju da će svi oko njih biti generatori i s takvima vole raditi te, ono najvažnije, izvor su produktivnosti u svakoj organizaciji. Usklađenost Prije nego što ponudite ili prihvatite vodeću ulogu, pobrinite se da pozicija i vođa odgovaraju jedno drugome. Razmislite o tome hoće li novi vođa unijeti ravnotežu među osobnosti tima ili će on/ona biti zasjenjeni. Promislite o tome odgovara li uloga sposobnostima potencijalnog vođe ili se on/ona promiču isključivo zbog više funkcije. Važno je napraviti ozbiljnu analizu uloge i njezinih potreba iz više perspektiva - vještina, osobnosti, načina razmišljanja itd. Tek tada ćete moći utvrditi jesu li osoba i uloga kompatibilni jedno drugome. Držanje Pametni zaposlenici ne moraju nužno biti i pametni vođe. Stupanj emocionalne inteligencije često određuje hoće li osoba biti dobar vođa. Sposobnost prepoznavanja i upravljanja vlastitim emocijama te osjećajima drugih važna je za ulogu lidera. Dobar potencijalni vođa trebao bi se odnositi prema članovima tima s empatijom i uvijek prije donošenja odluke imati vremena sagledati stvari iz više perspektiva. Prije nego što ponudite ili prihvatite bilo koju lidersku ulogu, potrebno je procijeniti emocionalnu inteligenciju i riješiti sva slaba područja te ih poboljšati. Vještina Čin vođenja nije utaban put. Moraju se donositi brojne odluke, a to vam pruža i "priliku" da se izblamirate pred drugima. Ali, ako namjeravate ići naprijed, ako vaša tvrtka želi napredovati, tada bi vođenje trebalo biti vještina za koju svaki član tima ima potencijala.
&
Moćne navike emocionalno inteligentnih ljudi
Brojne su studije pokazale da uspješni lideri trebaju imati razvijenu emocionalnu inteligenciju, odnosno biti sposobni prepoznati i pratiti svoje emocije i emocije drugih ljudi. Emocionalno inteligentnim ljudima zajedničko je da stalno rade na usvajanju važnih navika koje im olakšavaju suočavanje s problemima te omogućuju da u životu dobiju ono što žele, a neke od njih izdvojio je magazin Inc. Traže podršku i pružaju je drugima Emocionalno inteligentni ljudi traže podršku, ali nastoje podržati i druge. Ako želite učinkovito surađivati ​​s ljudima, razmislite podržavaju li ih vaše riječi i djela. Ne pretpostavljaju Često stvaramo pretpostavke. One se obično podudaraju sa stvarima u koje vjerujemo ili se nadamo da su istinite - ili čak s onima za koje se bojimo da će biti istinite. To je prirodna, emocionalna reakcija, ali ona nas sprječava da stvari vidimo onakvima kakve zaista jesu i da od života dobijemo ono što želimo jer smo "naoružani" iskrivljenim činjenicama. Emocionalno inteligentni ljudi ne pretpostavljaju, već logično razmišljaju. Fokusiraju se na druge samo kad je nužno Razmislite o tome kako se osjećate kada se druga osoba intenzivno fokusira na vas. Pod pretpostavkom da ste privukli njenu pažnju, to vam poručuje da ste joj važni vi ili ono što radite. No, ako nije riječ o romansi ili ako nema povoda za to, sigurno vam se to neće sviđati. Emocionalno inteligentni ljudi razumiju da fokus na druge ima smisla samo kad za to dođe pravi trenutak. Vole biti sami Emocionalno inteligentni ljudi vole mir i tišinu jer je to vrijeme idealno za rješavanje  problema. Kad se prepustimo tišini, mogu nam se otvoriti vidici i na lagani način iskrsnuti rješenje za kojim tragamo. Svjesni su svojih nedostataka Emocionalno inteligentni ljudi svjesni su da svatko ima svojih nedostataka, da je svatko u nekim stvarima dobar, a u nekima nije. Oni prihvaćaju svoje prednosti, ali priznaju i svoje nedostatke. Zato se i usude tražiti pomoć kada zatreba jer znaju da su im tada veći izgledi za uspjeh.  
&
Sve više tvrtki razmišlja o skraćenju radnog tjedna
Standardno je radno vrijeme zemalja širom svijeta oko 40 sati tjedno, pa je tako i u Hrvatskoj. No, ta je praksa uvedena tek od 20. stoljeća. Primjerice, u SAD-u je krajem 19. stoljeća prosječni radni tjedan bio veći od 70 sati tjedno. Tek je oko 1920. Henry Ford uveo osmosatni radni dan s trima smjenama - kako bi njegove tvornice radile 24 sata dnevno. Može se reći kako je osmosatno radno vrijeme u pet radnih dana standardna praksa koja je, barem što se tiče Amerike, prisutna već više od 80 godina, a tu je praksu slijedila i većina drugih zemalja. Međutim, danas se 40-satni tjedan sve se više dovodi u pitanje. S promjenama koje je donijela pandemija, tvrtke su počele propitkivati svoja pravila i prakse, a sve je prisutnija ideja skraćenoga radnog tjedana koji bi mogao poboljšati produktivnost radnika te osigurati bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.   "Četrdesetsatni radni tjedan temeljio se na jednoj osobi - muškoj, koja je radila za plaću koju donosi kući svojoj obitelji", kaže za Fast Company, psihologinja Stephanie Bolster McCannon navodeći kako većina kućanstava danas u SAD-u ima dvostruki prihod. Jednako tako, preopterećenost poslom rezultira tisućama oboljelih od depresije svake godine, a uz sve to razvoj tehnologije transformira sam koncept rada kao takvog. Glavni razlozi za smanjenje radnog vremena Tijekom pandemije, izgaranje na poslu ili burnout postao je veliki problem jer nije bilo jasne granice između poslovnog i privatnog života, posebice kad je riječ o radnicima koji su radili od doma. Umjesto da imaju granice gdje prestaje posao i počinje privatni život, ljudi su se bavili projektima u svako doba dana i noći. Drugi razlog zašto tvrtke preispituju 40-satni radni tjedan jest zapošljavanje odnosno konstantna migracija radnika. Tvrtke, barem kad je SAD u pitanju, već su umorne od plaćanja 20 posto više novca zaposlenicima da dođu u njihovu tvrtku kako bi, primjerice, samo šest mjeseci kasnije otišli drugom poslodavcu za nešto veću plaću. Stoga uprave kompanija sve češće razmišljaju: "Nećemo vas platiti više, ali ćete zato raditi manje". Kako izgleda kraći tjedan Tvrtke imaju mogućnost, kada je riječ o dizajniranju kraćega radnog tjedna, ili ponuditi četverodnevni radni tjedan ili da zaposlenici, primjerice, imaju svaki drugi petak produženi vikend. Za kompanije koje žele na takav način izaći u susret svojim zaposlenicima važno je da prvo pokrenu pilot-projekt kraćega radnog tjedna kako bi se vidjelo kakav će biti utjecaj na izvedbu i produktivnost organizacije. Stephanie Bolster McCannon zaključuje kako bi, umjesto mjerenja rada po satima, tvrtke to mogle činiti prema učinku. No, zasnivanje rada na rezultatima konceptualno je dobra ideja, ali još uvijek teško provediva.  
&
Riječna krstarenja Dunavom postaju sve traženija
Pandemija koronavirusa snažno je pogodila sve gospodarske djelatnosti od kojih je turizam doživio najveći udarac, a samim time i putovanja u svim svojim oblicima. Ipak, već prošle godine bilježi se oporavak tržišta putovanja, a u sklopu toga interes za riječnim  krstarenjima raste i u svijetu i u Hrvatskoj gdje je primarni cilj pozicioniranje Slavonije, odnosno kontinentalnog dijela zemlje kao turistički atraktivne destinacije. Prema istraživanju CLIA-e (Cruise Lines International Association), rezultati i na svjetskoj razini pokazuju da su najčešći razlozi zbog kojih se pojedinci odlučuju na riječna krstarenja upravo manji brodovi, intimnija atmosfera i edukativna iskustva. Isto istraživanje pokazalo je i da su najčešći kupci riječnih krstarenja osobe koje inače ne krstare, kao i da je takav vid odmora najatraktivniji starijoj populaciji, ali je, primjerice u 2019., snažan porast bukiranja od čak 42 posto zabilježen i kod generacije X, odnosno rođenih između 1967. i 1981. godine. Slične rezultate kad su dobne skupine u pitanju bilježe i u Arriva travelu, a što se tiče najčešćih ruta koje Hrvati biraju za riječna krstarenja, to su Beč - Vukovar te Vukovar - Vidin i obrnuto, odnosno rute u trajanju do šest dana. Značajan je broj gostiju koji krstare iz Istre, Kvarnera i zagrebačkog područja, a kako je Vukovar početna, a i završna točka, dobar dio gostiju dolazi nekoliko dana prije ili ostaje nakon iskrcaja i obilazi istočnu Hrvatsku što pridonosi jačanju turističke aktivnosti u tom dijelu Hrvatske. Tamara Černeka / Foto: Arriva travel "Krstarenja Dunavom imaju posebnu čar jer vodeni putevi vam otkrivaju sve ljepote kontinentalnih krajeva. Brodovi su mnogo manji u odnosu na morske kruzere te su upravo stoga šarmantni i posebni. Krstarenja Dunavom slikovit su način putovanja gdje krajolik oduzima dah, otkriva skrivene obale rijeke, ali i dunavskih prijestolnica", rekla je Tamara Černeka, direktorica Turističke agencije Arriva travel. Najveći interes za riječna krstarenja gosti pokazuju u drugoj polovici lipnja te u rujnu.  
&
U sklopu Greencajt festivala dodijeljene Nacionalne nagrade za okoliš 2022 .
Najboljim projektima i pojedincima koji su uspješno pridonijeli očuvanju okoliša i postizanju klimatskih ciljeva dodijeljene su nacionalne nagrade za okoliš 2022. – Green Prix. Nagrade su dodijeljene u okviru Greencajt festivala u partnerstvu s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Green Prix je dodijeljen u šest kategorija od kojih je pet ocjenjivalo stručno Povjerenstvo, a u odabiru dobitnika nagrade Greenlider 2022. sudjelovala je sama publika. Po odluci opće javnosti nagradu Greenlidera 2022. godine osvojio je Mario Romulić, hrvatski „wild life“ fotograf koji je tijekom pandemije započeo s radom na svom biodinamičkom imanju OPG Čudesna šuma gdje organizira radionice, izrađuje i uzgaja „Šume hrane“ u kojima se imitiraju prirodni bio-sustavi mlade šume spajajući koncept voćnjaka i vrta. "Nadamo se da će ovakvi primjeri potaknuti ekološku svijest i ohrabriti širu javnost da svoje poslovanje, ali i obrasce ponašanja u svakodnevnom životu, usmjere ka zelenim vrijednostima. Svi nagrađeni i oni koji su se našli u izboru za Green Prix pokretači su zelenih promjena - oni su primjer kako putem određenih projekata napraviti velike korake u provedbi održivog razvoja i klimatskih ciljeva“, rekao  je Vinko Filipić, direktor Greencajt Festivala. Malim pomacima do promjena od velikog značaja Green Prix za zelenu kampanju 2022. godine osvojila je Hanza media s projektom 'Smanji račune, upali Sunce!', a za najbolju zelenu inovaciju izabran je Ecolant – Ekološki lampion napravljen od negorivog papira.  Nagrada u kategoriji lokalne i regionalne samouprave kao pokretači zelenih promjena pripala je gradu Varaždinu za projekt „Mapa solarnog potencijala“, dok je u kategoriji obrazovanje za klimatsku budućnost nagradu osvojila Srednja škola „Ivo Padovan“ Blato, za projekt Praksom do izvrsnosti, obnovljivi izvori energije – instalacija fotonaponske elektrane 10kwh. Pobjednik koji se najuspješnije iskazao u dekarbonizaciji zajednice je Valmar Riviera + E.ON Hrvatska. "Tranzicija, odnosno preobrazba prema drugačijim modelima upravljanja i djelovanja, drugačijim načinima proizvodnje i potrošnje, nije jednostavna i ne može se dogoditi preko noći. No ima onih kojima, zbog njihovog iznimnog zalaganja, moramo posebno zahvaliti, jer naizgled malim pomacima rade promjene od velikog značaja za naše društvo u cjelini”, istaknuo je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.