&
Koliko nas košta vožnja na različita goriva?
Europska komisija pokrenula je pilot-projekt pod naslovom Usporedba cijena goriva, a Hrvatska u njemu sudjeluje radi utvrđivanja najboljeg modela informiranja potrošača o usporedbi cijena različitih vrsta goriva na domaćem tržištu, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Uz našu državu u pilot-projektu, pokrenutom u siječnju, u sklopu CEF projekta PSA, sudjeluje još osam europskih država članica s tim da će se projekt provoditi od 15. siječnja do 1. veljače ove godine. U tom će se razmaku potrošačima na 10 odabranih benzinskih postaja u Hrvatskoj ponuditi sudjelovanje u anketi temeljenoj na prikazu usporedbe cijena konvencionalnih i alternativnih vrsta goriva, što uključuje benzinska i dizelska goriva te ukapljeni naftni plin, stlačeni prirodni plin i električnu energiju. Prikaz usporedbe cijena goriva podrazumijeva prikaz na letcima, plakatima, bannerima te digitalnim zaslonima. Istraživanje će se provoditi u obliku ankete koja će uključiti slučajno odabrane potrošače na benzinskim postajama i otkriti njihove preferencije o optimalnom obliku usporedbe cijena. Naime, u skladu s europskom obvezom, od lipnja 2020. godine potrošačima se mora omogućiti uvid u prosječne cijene različitih vrsta goriva. Kako ističu iz spomenutog ministarstva, prilikom kupnje novog automobila važni čimbenici izbora su vrsta goriva i njihova cijena. S obzirom na konvencionalne i alternativne vrste goriva, u ponudi je moguće, uz dizelske i benzinske motore pronaći i električne, hibridne i druge, a da bi potrošači bili svjesni potrošnje izražene u kunama na 100 prijeđenih kilometara, od lipnja 2020. godine na benzinskim će postajama imati uvid u prosječne cijene goriva na 100 kilometara.  Na benzinskim će postajama tako biti prikazana cijena izražena u kunama na 100 km za svako gorivo, što uključuje benzinska i dizelska goriva, ukapljeni naftni plin, stlačeni prirodni plin i električnu energiju te u odnosu na segmente automobila A+B (kompaktni putnički automobili), C (mali osobni automobili srednje klase) i D+SUV (osobni automobili srednje klase). U sklopu projekta razvijena je metoda za izračun cijena različitih vrsta goriva na 100 kilometara. Izračun se izrađuje na temelju prosječne potrošnje goriva najprodavanijega novog automobila unutar segmenta. Potrošnja goriva izražena je u WLTP vrijednosti (WLTP označava postupak usklađenoga svjetskog harmoniziranog ispitivanja lakih vozila). Množenjem te vrijednosti s prosječnim cijenama po vrsti goriva unutar svakog segmenta dobivene su cijene goriva po segmentu. Izračuni se temelje na prosječnim vrijednostima po relevantnim segmentima u Hrvatskoj u prošloj godini i prosječnoj cijeni pojedinih vrsta goriva u posljednjem tromjesečju. Inače, prosječne cijene goriva u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju bile su 9,96 kuna za benzinska, 10,03 za dizelska, 4,58 kuna za ukapljeni naftni plin, devet kuna za stlačeni prirodni plin te 0,78 kuna za vozila na električni pogon.     Podaci o potrošnji izraženi u kunama na 100 km dobiveni su pomoću podataka o kretanju potražnje na tržištu automobila na temelju pet segmenata (A, B, C, D i SUV). Ta se klasifikacija temelji na veličini vozila. Primjeri automobila koji pripadaju pojedinim segmentima su: A - mali segment (Kia Picanto, Smart EQ Forfour), B - kompaktni segment (Volkswagen Polo, Dacia Duster), C - mali segment srednje klase (Ford Focus, Volkswagen Golf), D - viši segment srednje klase (Volvo V60, Mitsubishi Outlander), SUV - (BMW X3, Suzuki Vitara).    U Hrvatskoj su najprodavaniji automobili iz A, B, C i D segmenta, stoga su u usporedbi cijena uzete u obzir te kategorije s uključenim SUV segmentom automobila.
&
Tvrtke sve više upotrebljavaju umjetnu inteligenciju za povećanje prihoda
Posljednje istraživanje IDC-a i SAS-a, AIoT – How IoT Leaders are Breaking Away, otkriva da je najvažniji pokazatelj u ostvarivanju vrijednosti sustava organizacije Internet of Things (IoT) zapravo višestruka upotreba umjetne inteligencije (AI). Devedeset posto ispitanih koji su upotrebljavali umjetnu inteligenciju u svojim IoT-operacijama primijetili su daleko veću učinkovitost i profitabilnost od očekivane. Istraživanje je također pokazalo da su organizacije daleko konkurentnije od tvrtki koje upotrebljavaju samo IoT – kad je riječ o poslovnim pokazateljima kao što su produktivnost zaposlenika, inovacije i troškovi poslovanja. "Na temelju ovih rezultata vidimo da organizacije koje rade s podacima IoT-a razumiju da će im, ako žele izvući stvarnu vrijednost iz podataka, biti potrebna i AI-tehnologija i analitika. Mislim da je pošteno reći da su najuspješnije IoT-operacije zapravo AIoT-operacije", rekao je Oliver Schabenberger, glavni operativni direktor SAS-a. AIoT je definiran kao donošenje odluka uz pomoć tehnologija umjetne inteligencije u kombinaciji s povezanim IoT-senzorom, podacima sustava ili podacima o proizvodu. AI-tehnologije uključuju duboko učenje, strojno učenje, NLP, prepoznavanje glasa i analizu slike. Tvrtke koje su razvile AIoT-sposobnosti bilježe bolje rezultate u ostvarivanju najvažnijih organizacijskih ciljeva, uključujući mogućnost ubrzanja poslovanja, uvođenja novih digitalnih usluga, poboljšanja produktivnosti zaposlenika i smanjenja troškova. U istraživanju koje su proveli SAS, Deloitte i Intel s istraživanjem i analizama IDC-a, intervjuirano je 450 poslovnih voditelja iz cijelog svijeta  Tako je 79 posto viših voditelja uključeno je u odluke IoT-projekata, a 92 posto tih voditelja kaže da vrijednost AIoT-a premašuje očekivanja. Isto tako, 68 posto tvrtki u svakodnevnim operativnim odlukama oslanja se na IoT-podatke pomoću tablica i drugih tehnologija koje ne podrazumijevaju umjetnu inteligenciju. Samo 12 posto ispitanika upotrebljava IoT za planiranje, ali kad se umjetna inteligencija pojavi – broj ispitanika koji upotrebljavaju podatke za svakodnevno planiranje povećava se na 31 posto.
&
Smartphone će ostati dominantan uređaj i u novom desetljeću
Smartphone će i u novom desetljeću ostati dominantan potrošački uređaj, a dolazak nove, pete generacije mobilnih mreža 5G ne jamči porast nadogradnje ni kupnje novih uređaja u svijetu, osim u Kini i Južnoj Koreji, pokazuje istraživanje svjetskog udruženja GSMA. Te je rezultate GSMA objavio na najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike CES-u koji se ovog tjedna iznova održava u Las Vegasu (SAD), uz napomenu da se temelje na istraživanju GSMA Intelligence za 2019. i odgovorima više od 38 tisuća ispitanika korisnika mobilnih mreža na 36 ključnih svjetskih tržišta. GSMA je najveće svjetsko udruženje u mobilnoj industriji koje zastupa interese više od 700 mobilnih operatora diljem svijeta s gotovo 400 tvrtki u širem mobilnom ekosustavu, uključujući proizvođače mobilnih uređaja, softverske kompanije, dobavljače opreme i internetske tvrtke te organizacije iz povezanih industrijskih sektora. "Istraživanje GSMA o budućnosti uređaja pruža bogat uvid u trendove usvajanja potrošačke tehnologije tijekom idućih godina novog desetljeća, uključujući i trendove za pametne telefone, zvučnike, nosive uređaje i druge kategorije u nastajanju. Ekosustav uređaja bit će presudan u oblikovanju 'putanje' usvajanja 5G, ali je pogrešno vjerovati da će potrošači na svakom tržištu gledati nadogradnje 5G na isti način", ocjena je šefa GSMA Intelligencea Petera Jaricha, koji stoga operatorima i proizvođačima uređaja savjetuje da "potrošačima sve razumljivo objasne ako se nadaju iskoristiti 5G priliku". To temelji, uz ostalo, i na trendovima koji su se pokazali u istraživanju među kojima je i to da su pametni telefoni u vlasništvu odraslih u većini zemalja svijeta s visokim i srednjim dohotkom 85 do 95 posto, ali da ipak samo 30 do 40 posto ispitanika na značajnijim tržištima, poput SAD-a, Europe i Australije, kažu da će dolazak 5G vjerojatno rezultirati nadogradnjom pametnog telefona u kratkom roku. Za razliku od tih tržišta, korisnici iz Kine i Južne Koreje najavili su da će te nadogradnje brzo usvojiti, pogotovo u Kini, čijih je gotovo 50 posto potrošača reklo i da će kupiti 5G telefone čim postanu dostupni. Izazovi nosive tehnologije te pametni uređaji za kuću, zdravlje i starije osobe Uz pametne telefone, istraživanje GSMA bavilo se  i drugim "pametnim uređajima", za domove i tzv. nosivom tehnologijom, pri čemu su utvrdili da razdrobljenost ili fragmentacija na tržištima uz nedostatak kompatibilnosti među proizvođačima ometa usvajanje pametnih uređaja za dom. No, i u tom segmentu ima naprednijih trendova, među kojima je veliki rast popularnosti pametnih zvučnika, koji su se kao kategorija uređaja u istraživanju pokazali onima s najbržim rastom u odnosu na 2018., za deset postotnih bodova, na 21 posto kućanstava u svijetu koja ih posjeduju. "Pametni zvučnici postali su poput središnjeg mjesta u kući, ali i ključni za širi razvoj umjetne inteligencije, s čijim se izazovima suočavaju i veliki poput Amazona i Googlea, nastojeći da kupci nadiđu osnovne funkcionalnosti na višim vrijednostima", kažu iz GSMA. Uz zvučnike, porasle su i stope korištenja tzv. nosive tehnologije, prije svega fitness i pametnih satova, koje sada posjeduje 21 odnosno 10 posto odraslih u svijetu. "'Milenijalci' pokazuju najveće stope vlasništva nad tim uređajima jer su 'tehnološki pametniji' od starijih generacija, koje pak iznimno slabo koriste zdravstvene pametne uređaje koji bi im mogli pomoći u svakodnevnom životu. To su propuštene prilike za tehnološke kompanije, pa i vlade u svijetu jer bi se takvim uređajima lakše moglo daljinski nadgledati čitav niz okolnosti koji prate starije ljude, a uz to bi se smanjio volumen osobnih savjetovanja i 'naprezanja' u ionako opterećenim nacionalnim zdravstvenim sustavima", zaključuju iz GSMA-a.
&
Kampu Aminess Sirena dodijeljena nagrada ADAC Superplatz 2020
Njemački autoklub ADAC dodijelio je najjače priznanje u svijetu kampinga - prestižnu oznaku ADAC Superplatz 2020  kampu Aminess Sirena čime je ovaj novigradski kamp dospio na listu najboljih europskih kampova. ADAC Superplatz je najviša nagrada kvalitete koja se već tradicionalno jednom godišnje dodjeljuje najboljim europskim kampovima, a o njegovoj važnosti govori i činjenica da je ADAC najveći njemački i europski automobilski klub koji u svojoj bazi broji više od 18 milijuna članova. "Izuzetno smo ponosni na priznanje ADAC Superplatz 2020, jer je ono potvrda da svim našim gostima pružamo najbolju uslugu i vrhunsko iskustvo, što nam je i misao vodilja u poslovanju. Ovo posebno priznanje dolazi i kao motivacija u nastojanjima da nastavimo s ulaganjima u poboljšanje sadržaja i usluga kako bi boravak u kampu Aminess Sirena bio još bolji", izjavila je Antonia Belević, direktorica kampa Aminess Sirena. Aminess Sirena s četiri zvjezdice jedan je od najuređenijih kampova u Istri, a nalazi se nedaleko od Novigrada s kojim ga povezuje šetnica uz more. Kamp nudi sve što je suvremenoj obitelj potrebno za odmor, a okružen je borovom šumom i mirnim uvalama što ga čini idealnim odredištem i za sve goste koji opuštanje u prirodi vole kombinirati s izletima u urbane centre. Osim kampa Aminess Sirena, od prošle je godine nositelj značajnog priznanja njemačkog autokluba i Aminess Maravea Camping Resort koji je oznakom ADAC Superplatz 2019 potvrdio svoju kvalitetu, ali i snažnu poziciju među najboljim kampovima u Europi. Kvaliteta je dodatno potvrđena nagradama za  najbolji veliki kamp kao i nagradom za Kamp godine koje su dodijeljene na ovogodišnjim „Danima hrvatskog turizma“. Sva ova priznanja rezultat su nastojanja Aminess hotela i kampova da gosti imaju još bolje iskustvo kampiranja te što ugodniji boravak.
&
U Kauflandu više ne prodaju plastične vrećice
Trgovački lanac Kaufland Hrvatska s prvim danom ove godine u svim svojim trgovinama ukinuo je prodaju laganih plastičnih vrećica. "Radi smanjenja plastike u okolišu, Kaufland je kao prvi trgovački lanac ovu odluku donio još u studenome prošle godine te se ona i provodi od 1. siječnja ove godine, a kupci će na blagajnama moći birati između alternativnih varijanti poput papirnatih ili platnenih vrećica", navodi se u priopćenju. Prema izmjenama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, lagane plastične vrećice su one s debljinom stijenke manjom od 50 mikrona, a u Kauflandu su se mogle kupiti na blagajnama, podsjećaju iz toga trgovačkog lanca. Pored povlačenja plastičnih vrećica, Kaufland Hrvatska s početkom ove godine iz prodaje povlači i jednokratno plastično posuđe, pribor za jelo, plastične štapiće i slamke te će ih zamijeniti alternativnim održivim rješenjima poput proizvoda od papira, drva, šećerne trske i dr. "Kaufland je već dugi niz godina aktivno uključen u brigu za okoliš, a u fokusu nam je upravo redukcija plastike te uvođenje održivih rješenja, a sve kako bismo pridonijeli čišćem i zdravijem planetu", istaknula je voditeljica korporativnih komunikacija u Kauflandu Marija Franić. Iz Kauflanda Hrvatska, koji je dio Grupe Schwarz, podsjećaju da su dio međunarodne strategije te grupe REset Plastic, koja se temelji na pet područja djelovanja - izbjegavanju plastike, posebnom dizajnu proizvoda, recikliranju, uklanjanju plastike iz okoliša te inovativnim rješenjima i istraživanjima.