Lidera nije lako prepoznati, a isto je toliko teško prepoznati što i kako zapravo lider treba raditi. No, pokazalo se kako su najbolji lideri oni koji vode služeći drugima, piše Marcel Schwantes, osnivač i glavni direktor razvoja ljudskih resursa u tvrtki Leadership From the Core, za magazin Inc. Prema njegovim riječima, lideri koji stoje na usluzi mogu se prepoznati po pet stvari:  Očekuje se transparentnost  Neki od dobrih lidera jasni su na samom početku svakog brainstorminga, te izravno kažu kako se 90 posto onoga što će biti rečeno nikada neće provesti u praksi. Istodobno, poticat će iznošenje ideja jer glupih ideja nema i dobro je da misli teku jer one mogu inspirirati druge. 2. Dijeljenje procesa donošenja odluka U autokratskom tradicionalnom stilu upravljanja rezultati se dobivaju. No, način na koji se sada radi te današnja radna snaga znatno su se promijenili. Za uspjeh u menadžmentu sada je potrebna suradnja, a ne zapovijedanje. Pozivanje zaposlenika da sudjeluju u određivanju ciljeva služit će kao važan dio njihova angažiranja.  3. Slušanje bez ometanja Prije nego što pomislite da ste spremni voditi, pitajte se jeste li dobar slušatelj. To će vam biti prijeko potrebno ako želite voditi druge. Nedavno provedeno istraživanje Harvard Business Reviewa pokazuje da su lideri koji slušaju bolje prihvaćeni među ljudima, stvaraju više povjerenja, potiču više zadovoljstva na poslu i jačaju kreativnost svojega tima. Slušanje tima nije slabost niti znak slabog autoriteta, a s vremenskim pritiskom i ometanjem slušanja treba se uhvatiti u koštac. 4. Stvaranje kulture prijateljstva Izgaranje na poslu ozbiljna je prijetnja zdravlju radnika. Nedavno istraživanje Gallupa pokazalo je kako 23 posto zaposlenika često osjeća simptome burnouta, a još 44 posto njih osjeća ih ponekad. Dvije trećine ljudi može stoga očekivati izgaranje na poslu. Lideri se sada odlučuju na stvaranje okružja koje će omogućiti zaposlenicima da budu zadovoljni te tako ostvaruju bolje rezultate. Neki od lidera stvaraju u svojim timovima takozvanu kulturu profesionalne intimnosti u kojoj se prijateljstva stvaraju za kompetitivnu prednost. Jedno drugo Gallupovo istraživanje pokazalo je da kada žene imaju najbolju prijateljicu na poslu, dvostruko veća je mogućnost da će biti i angažiranije na poslu nego one koje ih nemaju. 5. Jačanje samosvijesti Jačanje samosvijesti emocionalan je put, no može biti iznimno koristan. Kao što morate vježbati mišiće kako biste bili snažni, i jačanje samosvijesti osnažit će interakcije sa zaposlenicima, kolegama, kupcima i investitorima. Dobro je intimno poznavati ljude oko sebe kako biste im kao lider pomogli da se razviju jer posao je jak samo onoliko koliko su jaki ljudi koji ga stvaraju. Dobro je biti s njima, slaviti njihove pobjede i biti s njima kada ne uspijevaju, ohrabriti ih i potaknuti da riskiraju kako bi nastavili svoje poboljšavanje i napredak. Dajte im priliku za profesionalni razvoj na konferencijama, događanjima i tečajevima za osobni rast.  

Unatoč rodnim predrasudama koje često sprječavaju žene u ostvarivanju poduzetničkih kapaciteta, one nastavljaju prevladavati ove izazove – zbog želje za uspjehom ili potrebe za preživljavanjem. Treća studija Mastercard Index of Women Entrepreneurs donosi novi popis zemalja koje pružaju najbolje uvjete i mogućnosti za žene kako bi se ostvarile kao poduzetnice. Index donosi i popis zemalja u kojima je udio žena koje su vlasnice poduzeća najveći u odnosu na ukupan broj svih vlasnika poduzeća. Na temelju javno dostupnih podataka međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodnu organizaciju rada, UNESCO i Global Entrepreneurship Monitor, globalni Index prati napredak i postignuće poduzetnica i vlasnica tvrtki na 58 tržišta (što predstavlja gotovo 80 posto svjetske ženske radne snage). Rezultati su ponovno potvrdili da žene bolje napreduju na otvorenim i dinamičnim tržištima na kojima je podrška malim i srednjim poduzećima velika, a poduzetnice na tim tržištima imaju i lakši pristup kapitalu, financijskim uslugama i akademskim programima. Od prvih 20 rangiranih tržišta, 80 posto su gospodarstva s velikim dohotkom koja imaju poticajne poduzetničke uvjete. Ova tržišta uključuju Sjedinjene Američke Države koje su prvi put na vrhu ljestvice, a Novi Zeland je na drugome mjestu.Mastercard Index of Women Entrepreneurs tako otkriva 10 vodećih tržišta koja pružaju najbolje uvjete i mogućnost za napredak poduzetnica:1. SAD – 70,3 posto2. Novi Zeland – 70,2 posto3. Kanada – 69,0 posto4. Izrael – 68,4 posto5. Irska – 67,7 posto6. Tajvan – 66,2 posto7. Švicarska – 65,8 posto8. Singapur – 65,6 posto9. Ujedinjeno Kraljevstvo – 65,6 posto10. Poljska – 65,1 posto. Foto: Mastercard Od 58 tržišta, osam se tržišta popelo na ljestvici za najmanje pet razina u odnosu na rezultate iz prethodnih godina što je potaknuto gotovo dvostrukim porastom stope poduzetničke aktivnosti žena. Nakon Francuske (+22 mjesta) slijede Indonezija (+13), Kostarika (+11), Tajvan (+9), Irska (+7), Ruska Federacija (+6), Tajland (+5) i Gana (+5).Index također sugerira kako mogućnost za poduzetništvo nije nužno usklađena s bogatstvom i napretkom tržišta. Zemlje s manje povoljnim potpornim uvjetima kao što su Uganda, Gana i Bocvana svrstane su u vodeće tri zemlje prema stopama žena koje su vlasnice poduzeća. Žene na tim tržištima smatraju se poduzetnicama koje su to odlučile iz nužde za preživljavanjem, unatoč nedostatku financijskoga kapitala i pristupu uslugama.Utvrđeno je i 10 tržišta na kojima je udio žena koje su vlasnice poduzeća najveći u odnosu na ukupan broj svih vlasnika poduzeća:1. Uganda – 38,2 posto2. Gana – 37,9 posto3. Bocvana – 36,0 posto4. SAD – 35,1 posto5. Novi Zeland – 31,8 posto6. Rusija – 31,2 posto7. Malavi – 31,1 posto8. Australija – 30,9 posto9. Angola – 30,3 posto10. Portugal – 30,2 posto. „Tvrtke u vlasništvu žena i one koje vode žene snažni su katalizatori za ekonomski rast što poboljšava život u zajednici. Ovom studijom fokus stavljamo i na one nedovoljno zastupljene jer danas nejednakost i isključenost još uvijek suzdržavaju žene. U Mastercardu vjerujemo da dobre ideje dolaze odasvud. Sada je vrijeme da vlade i organizacije djeluju zajedno kako bi pružile podršku ženama da unaprijede svoje poslovanje iskorjenjujući rodnu pristranost tako da osiguraju veći pristup obrazovanju i financijskoj uključenosti“, rekla je Ann Cairns, izvršna potpredsjednica Mastercarda. Druge ključne spoznaje: • Žene postižu rodnu ravnopravnost s muškarcima u poduzetničkoj aktivnosti na sedam tržišta: u Ekvadoru, Indoneziji, Filipinima, Vijetnamu, Gani, Nigeriji i Ugandi.  • Studija je također pokazala sposobnost žena da napreduju kao vlasnice poduzeća i da traže mogućnosti čak i tamo gdje kulturalni i socijalni uvjeti nisu optimalni. To se pokazuje na određenim tržištima na kojima je stopa žena kao vlasnica poduzeća visoka unatoč nedostatku kulturalne prihvaćenosti i društvenih poticaja. Prema podacima Svjetske banke, 45 posto ekonomija širom svijeta ima zakone koji ograničavaju odluku žena da se pridruže tržištu rada. • Rezultati su pokazali da postoje značajne razlike unutar regija, posebno na Bliskom istoku te u Africi i azijsko-pacifičkom području. Dok tržišta poput Ugande, Gane, Bocvane, Malavija i Angole pokazuju iznimno veliku stopu žena koje su vlasnice poduzeća, zemlje poput Saudijske Arabije, Egipta, Irana, Alžira, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Tunisa i Etiopije još imaju prostora za napredak jer je stopa žena koje su vlasnice poduzeća 15 posto i niža. Slično tome, Novi Zeland, Australija i Vijetnam nadmašuju zemlje iz regije poput Bangladeša, Indije, Malezije, Južne Koreje i Japana po udjelu žena koje su vlasnice poduzeća.  

Iako se na dugim sastancima rijetko kada može donijeti nekakva važna i smislena odluka u poslovanju, oni ipak mogu imati svoju korist i to kao oblik terapije, pokazuje istraživanje provedeno na Sveučilištu u Malmöu u Švedskoj.  Dugotrajni sastanci mogu dati priliku radnicima da iznesu svoje prigovore i da budu prihvaćeni od svojih kolega, ističe autor studije, profesor na tom sveučilištu Patrik Hall, za BBC.  Kako bi se sastanci učinili što efikasnijim stručnjaci ističu kako treba izbjeći one na kojima se sastaju i menadžeri i ostalo osoblje, i za njihovo održavanje treba rezervirati kraće vrijeme, jer ako se za njih rezervira sat ili dva, sigurno će se ispuniti svo to vrijeme i vrlo vjerojatno i prekoračiti ga.  Hall ističe kako sastanci po sebi nisu loša stvar, osobito ako je riječ o sastancima ljudi koji su na istoj razini odlučivanja u organizaciji. Tada kolege razgovaraju o različitim problemima koji ih zanimaju. No, kada menadžer razgovara s onima ispod njega postoji suptilna borba protiv lidera, i izazivanje osjećaja razočarenja, ljutnje i straha prema onome tko je sazvao sastanak. Istraživanje je pokazalo i kako mnogi menadžeri kada ne znaju točnu svoju ulogu u organizaciji reagiraju stalnim organiziranjem sastanaka. "Ljudi vole komunicirati i to im pomaže da pronađu svoju ulogu u organizaciji. Takvi sastanci, iako su ponekad potpuno nepotrebni, igraju svoju važnu ulogu. Mogu ojačati organizaciju i podsjetiti zaposlenike organizacije, dijela tvrtke ili pojedine jedinice gdje ona pripada i što joj je zadaća. Tada takvi sastanci imaju svrhu spajati i stvarati identitet, prije negoli donositi odluke", zaključuje Hall.

U organizaciji portala Poslovni savjetnik u zagrebačkom kongresnom centru Antunović održala se deseta po redu konferencija Superprodavač, te su se u tri kategorije dodijelile godišnje nagrade „B2B Superprodavač godine“. Nagradu „B2B Superprodavač godine“ su primili  Marijana Prtenjača iz tvrtke Ilirija u kategoriji velikih tvrtki, Alen Dobranić iz tvrtke Bernarda u kategoriji srednjih tvrtki i Goran Šimić iz tvrtke El Koncept u kategoriji malih tvrtki. Konferencija je okupila više od 130 sudionika, poslovnih ljudi iz Hrvatske i BiH. Sudionici su imali priliku slušati predavanja od čak dvadeset i četiri predavača-prodajnih konzultanata, a bogat program od dvadeset i četiri predavanja istovremeno se odvijao u dvije dvorane kroz dva dana. Prodaja je sve, sve je prodaja! Tvrtka može opstati jedino ako su prihodi veći od rashoda, to se odnosi na apsolutno sve biznise, ali i u životu općenito. Bez poštovanja prema kupcu se ne može prodavati. Pravi prodavači i uspješni ljudi ne odustaju, što god da čine uvijek ih određen postotak ljudi neće voljeti, upravo radi njihove pozitivne upornosti, no jedini način da se ne uspije je odustati, rečeno je na skupu.   Stručnjaci su govorili o tome kako je praksa je pokazala kako su ljudi voljni reći „da“ onim ljudima koji im se sviđaju, koji ih na neki način privlače ili su slični njima, stoga i postoji definicija idealnog prodavača. Idealan prodavač izvrsno poznaje svoje proizvode/usluge, savjetodavan je i stručan, puno sluša, malo priča te je proaktivan uz osmjeh na licu. Istraživanja su pokazala da kupci najviše cijene kad dobiju dobar omjer cijene i kvalitete, kad ih se ne pritišće na kupovinu, i brzo dobiju odgovor na svoj upit. Također se vesele ekstra popustu, besplatnom proizvodu i poklonu, te odgodi plaćanja. Kupci žele da je prodavač ujedno i konzultant, da ih educira tijekom i nakon kupovine, da je korektan i da ih sluša uz osmjeh na licu. "Oduševljeni prodavač, oduševljava kupce, a kupci daju novac", zaključeno je na konferenciji.

Hrvatska influencerska i blogerska scena bilježi sve veći rast, a objave onih koji stvaraju nove sadržaju, oblikuju mišljenje javnosti i utječu na prodaju u nas sve su značajnije, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija Diablog i predstavila ga na istoimenoj konferenciji posvećenoj blogerima i influencerima. Istraživanje kojim se željelo mapirati hrvatsku blogersku i influencersku scenu provedeno je među 88 domaćih blogera i influencera. Pokazalo je kako je prosječni hrvatski influencer žena s oko 30 godina koja živi u Zagrebu i piše o modi ili putovanjima, i to radi već nekoliko godina. Prema istraživanju, 80 posto domaćih blogera i influencera su žene, najviše je onih koje imaju između 25 i 34 godine, a sve je veći broji i onih mlađih od 25. Najveći dio njih, više od dvije trećine, živi u središnjoj Hrvatskoj i većina ih je visokoobrazovanih. Taj posao rade uglavnom honorarno i jako mali broj njih, samo šest posto onih je koji žive samo od toga. Mjesečno zarađuju između 2.000 i 3.500 kuna, objavljuju pet do deset puta mjesečno, a čak dvije trećine nikada ne radi ono što je u svijetu u trendu - objavljuje videosadržaje. Trećina njihovih sadržaja plaćene su kampanje, tridesetak posto je plaćenih objava, a 18 posto njih prihode dobivaju kompenzacijama. Velika većina korisnika njihovih sadržaja su žene, 71 posto, dok udio muškaraca u odnosu na prethodna istraživanja raste. Također, dobna skupina konzumenata najvećim je dijelom između 25 i 34 godine. Utjecajem do novih poslova Što se tiče budućnosti njihovog posla, čak ih 80 posto razmišlja o pokretanju svoga novog posla zahvaljujući svome online utjecaju, a većina planira stvoriti nove usluge, a četvrtina i neke vlastite proizvode. U sljedećim godinama očekuju jačanje svojih aktivnosti, ali i tržišnu specijalizaciju, više videosadržaja i jačanje suradnje s konvencionalnim medijima. Najvećim dijelom svoj posao rade u suradnji s brendovima (njih 84 posto), a do tog posla dolaze tako da brendovi ili njihovi posrednici kontaktiraju s njima.  Kao najveći izazov u svome poslu vide nepredvidljive algoritme koji im otežavaju posao, zasićenost tržišta, kratke rokove te probleme s naplatom odrađenog. A ako je vjerovati njihovim procjenama, u idućim godinama popularnost će rasti onima koji rade više videa, koji će raditi na novoj platformi Tik Tok, a dobar posao mogu očekivati i mame blogerice. Što se tiče njihovih želje, željeli bi dugoročniju suradnju, više slobode u kreiranju sadržaja od slikanja s brendovima i smanjenja rokova plaćanja za svoje usluge. Na konferenciji Diablog dodijeljene su i nagrade najboljim influencerima. Najboljom je proglašena Ella Dvornik, brendovi s kojima se najbolje surađuje su Dukat, Nivea i Optika Anda, a najblogeri i influenceri u kategoriji su gastronomije Hungry Mile, kategoriji putovanja Kristijan Iličić, u kategoriji mode Dora Predojević, za postove o ljepoti najinfluencerica je Ivana Blažoti Mijoč, a u kategoriji fitnessa Martina Boss.