&
Postala chefica zahvaljujući prekvalifikaciji
Ružica Jukičić, chefica restorana De Luca u sklopu Bluesun hotela Soline u Brelima, za samo jednu sezonu postavila je ovaj restoiran uz bok najboljima na Makarskoj rivijeri. Osvojila je brojne nagrade, od kojih niz međunarodnih, a i sutkinja je s certifikatom World Association of Chefs Societies. Ova samozatajna vrsna kuharica bogato iskustvo rado prenosi na mlade, a u razgovoru za Privredni otkriva svoj izazov: istraživanje utjecaja francuske gastronomije na dalmatinsku.
Imali ste zanimljiv put do chefice ambicioznog a la carte restorana?
U stvari postala sam chefica zaobilaznim putem, i to prekvalifikacijom. Završila sam srednju tehničku školu, a kako nisam mogla naći posao u struci, prvo sam radila kao pomoćna radnica u kuhinji. Gledajući preko ramena kako drugi rade, već nakon mjesec dana ovladala sam osnovama kuharskog posla. Uz rad, uporedo sam pohađala edukaciju, odnosno išla sam na prekvalifikaciju. Slušala sam predavanja, polagala ispite i obavljala dodatnu praksu unatoč tome što sam već radila u kuhinji.
Gdje ste sve radili nakon prekvalifikacije?
Nakon toga počela sam raditi u francusko-talijanskom restoranu, a potom u različitim restoranima da bih, prije dolaska u Bluesun, radila u prvom objektu zdrave hrane u Hrvatskoj. Vodila sam dva objekta i središnju kuhinju. Kada su mi predložili da postanem voditeljica objekata, nisam htjela napustiti kuhinju. Jedno vrijeme sam ujutro radila u kuhinji, a popodne obavljala voditeljske poslove. Potom sam, vidjevši na Trgu bana Josipa Jelačića štandove koji su dijelili brošure o različitim edukacijama cjeloživotnog obrazovanja, među svim ponuđenim programima odlučila proći eduklaciju za menadžment hrane i pića, za koju sam dobila i stipendiju, te menadžment hotelskih operacija koju sam pohađala dodatno. Prije kraja edukacije, odnosno usavršavanja, saznala sam da se otvara hotel Kaj u Mariji Bistrici, gdje sam se prijavila na radno mjesto kuharice. Tada nisam imala ambicija za pozicije višeg i visokog menadžmenta.
Je li pomogla edukacija kada ste počeli raditi u hotelu Kaj?
Naravno da je pomogla jer su mi sve hotelske operacije bile poznate. Ništa mi nije bilo strano.
Kako je išlo dalje?
U hotelu Kaj provela sam sedam godina na mjestu kuharice, a nakon toga postala menadžerica hrane i pića jednog odjela. Tu su počeli novi izazovi, od slaganja vinskih karata do kombiniranja jelovnika. Sada sam chefica u restoranu De Luca u hotelu Soline u Brelima. To mi je oduvijek bio najdraži hotel unutar Bluesun Hotels & Resorta. Isto tako, posebno zahtjevni gosti oduvijek su mi bili izazov. Pogotovo tu mislim na vegeterijance.
Je li se bilo teško prilagoditi, prešli ste s kontinentalne kuhinje na mediteransku?
Pri slaganu jelovnika uvijek kombiniram namirnice onog dijela Hrvatske u kojem se nalazim. Kada sam bila u Zagorju, mnogo sam koristila ječam, bundeve, buncek... U Dalmaciji su to lokalne namirnice: riba, povrće, mediteranski začini i meso ovog područja.
Jeste li zadovoljni radom Bluesun akademije koja je osnovana u hotelu Kaj?
Našu akademiju vodi Tomislav Kožić. Uvijek sam tu da pomognem u dijelu u kojem sam dobra i u kojem mogu prenijeti iskustva i znanje. Voljna sam podijeliti svoje znanje polaznicima naše akademije. Naravno, nju polaze i mladi kuhari i slastičari iz restorana De Luca. Mogu primijetiti da svi ti mladi ljudi imaju nešto u sebi, samo ih treba potaknuti da oslobode svoju kreativnost. Uspjeli smo, recimo, mladog slastičara koji je pomagao našoj kolegici tijekom sezone potpuno osamostaliti. Sada radi samostalno. Devetnaestogodišnjak koji radi u kuhinji također je došao do te razine da maksimalno iskorištava namirnice. Ti mladi ljudi poštuju naše standarde, rade minimalne greške te su se potpuno uklopili u ekipu.
Član ste Svjetske kuharske organizacije. Koliko je važno članstvo u takvim organizacijama? Koje ste sve nagrade dobili?
Da, jedina sam naša članica te krovne organizacije. Sudjelovala sam na brojnim natjecanjima i osvojila mnoge nagrade. Izdvojila bih nagradu na temu janjetine u Istanbulu, nagradu za brudet u Ljubljani, pobjedu na Biseru mora za nacionalno jelo na moderan način... Mnogo se nauči na tim putovanjima i u druženjima. Surađujemo i na daljinu.
Jeste li se usko specijalizirali?
Volim raditi sve, ali me tijesto relaksira i opušta. Kod žena u kuhinji vrijedi nepisano pravilo - da se uvijek morate malo više dokazati. Muškarci su u našem zanimanju eksponiraniji. Kada ulazim u kuhinju, dobro znam što je moj zadatak i što moram napraviti. Pogotovo je to samopouzdanje važno u situaciji kada se nemate na koga osloniti. Specijalnost mi je maksimalno iskoristiti namirnice i izvući najbolje što nude, a s posebnim zadovoljstvom eksperimentiram s njihovim kombinacijama.
Odakle dolaze gastronomski trendovi, iz hotelskih a la carte restorana ili iz klasičnih restorana?
Možda još uvijek zaostajemo za najrazvijenijim svjetskim destinacijama i možda će to još dugo trajati. Mi chefovi smo ti koji moraju raditi pomake. Korak po korak moramo pomicati granice. Hrvoje Zirojević gostovao je u našem hotelskom a la carte restoranu i to je bilo izuzetno iskustvo. Ne samo za naše goste, nego i za naše mlade ljude koji su bili s njim u kuhinji. Možda još uvijek nemamo stotine chefova poput Zirojevića i nemamo dovoljno kadra, ali će se uvijek među 20 učenika pronaći jedan iznimno talentiran koji će ostvariti vrhunske rezultate. Problem je možda to što u Makarskoj imate jedan razred kuhara, a u Zaboku dva. Ne treba govoriti koliko je velika Makarska rivijera i koliko ima hotela i objekata, a samim time i potreba za radnicima ugostiteljskih zanimanja. Iznad svega je najvažnije ulagati u edukaciju.
Volite spremati luganige, kobasice koje pripremaju na šibenskom području. Odakle vam ideja i recept?
Volim hrvatsku kuhinju i volim istraživati. Volim povijesni dio gastronomije. Recept za tu kobasicu donijeli su Talijani, a gotovo svaka obitelj koja je priprema na šibenskom području ima svoj poseban recept. Prvi put sam je pripremala prije godinu dana i već imam neku nijansu svoga u njenoj pripremi. Kako mi kći studira arheologiju i antroplologiju, jako mi koristi ponešto od onoga što nađe u knjigama, a u vezi je s gastronomijom. Zaboravljena jela treba izvući iz zaborava. Nekada ih je dovoljno pripremati na originalan način, a nekada ih treba prilagoditi modernim gostima. Ne treba posebno naglašavati kakvih povijesnih priča ima uz trgovinu začinima. Mnogo je prostora za istraživanje.
Koji kolač turisti najviše traže u restoranu De Luca?
Definitivno rožatu. Znaju nakon ručka doći popiti kavu i traže našu rožatu.
Što vas posebno intrigira u radu u Brelima?
Definitivno mi je izazov istražiti utjecaj francuske kuhinje na dalmatinsku. Iako Francuzi nisu dugo vladali Dalmacijom, ostavili su snažan trag u gastronomiji. To je jako zanimljiva tema o kojoj se može napisati knjiga.
&
Brodosplitov ljepotan ulazi u Guinnessovu knjigu rekorda
Brodosplit je prepoznat kao rijetko brodogradilište u svijetu koje je u stanju izgraditi ovako jedinstveni brod - od projektiranja, gradnje do opremanja složenom opremom i luksuznim interijerom, koji će zbog svoje duljine od 162 metra ući i u Guinnessovu knjigu rekorda, kažu u toj brodograđevnoj tvrtki.
Novi jedrenjak dug je 162 i širok 18,5 metra, nosivosti 2.000 tona, ima pet paluba, a na njemu će biti smješteno 450 osoba, od čega 300 putnika u 150 luksuznih kabina te u 74 kabine 150 članova posade. Luksuzno je uređen, ali sa štihom i ugođajem koji podsjeća na stare jedrenjake. Ima prostor za biblioteku i velike salone, od čega se jedan proteže na tri palube. Na jedrenjaku je ugrađena najmodernija navigacijska i komunikacijska oprema, svaka kabina ima internet, telefon, televiziju, glazbu i ostala sredstva zabave, a cijeli brod pokriven je Wi-Fi signalom. Na otvorenim palubama tri su bara i tri bazena, od kojih jedan namijenjen za ronjenje te kuhinja koja se prostire na tri palube. Klimatizacija na brodu izvedena je prema visokim zahtjevima da bi zadovoljila udobnost putnika u svim klimatskim uvjetima.
Flying Clipper je, kako kažu u Brodosplitu, poseban po tome što je isključivo namijenjen za jedrenje, premda ima dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Veći ima 2.500 kilovat sati, a manji 1.700 kilovat sati. S ukupnom snagom od oko 4.200 kilovat sati, troši oko dvije tone nafte na sat. Uz rezervoar od 800 tona, motorom će bez punjenja moći prevaliti 400 sati vožnje.
Novi brod opremljen je sa šest čamaca za spašavanje koji će služiti i kao tender-čamci za prebacivanje putnika na plaže ili manje luke te s osam splavi, četiri sportska čamca i dva manja čamca.
Flying Clipper prvi je jedrenjak na svijetu s ugrađenim najvišim sigurnosnim standardima Safe return to port, ispunjava sve zahtjeve američke obalne straže te Službe za javno zdravstvo SAD-a. Jedini je jedrenjak na svijetu koji je dobio najvišu moguću klasu za buku i vibracije.
Inovativan sustav koji se zove Siguran povratak u luku (Safe return to port) novost je na našem tržištu jer od 2010. godine postoje novi standardi za povećanje sigurnosti putničkih brodova, putnika i posade, kažu u Brodosplitu. Taj sustav zapravo znači da je sva ključna oprema na brodu duplirana zbog čega je projektirana gradnja dviju strojarnica sa svim uređajima za proizvodnju električne energije i vode, svim sustavima goriva i maziva te još jednim dodatnim komandnim mostom.
Na brodu je praktički sve dvostruko, pa će se u slučaju bilo kakvog zatajenja, požara ili poplave bilo kojeg prostora ili zona na brodu moći vratiti u luku s udaljenosti od gotovo 2.000 nautičkih milja što je inače najudaljenija točka od kopna na moru. Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i Arktikom i Antarktikom zbog čega je izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Brzina broda s jedrima bit će oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnost posade. Sa svojim pogonom od dva motora plovi 16 čvorova, ima zakretne propelere, pramčani porivnik te dva kormila zbog čega ima izuzetne manevarske sposobnosti.
&
Tri opasna menadžerska uvjerenja prijete dobrom poslovanju
Složiti dobar tim koji funkcionira kao satni mehanizam velik je izazov za svakog menadžera. Pri tome neke ideje i uvjerenja, koja se smatraju uobičajenima, prijete svakoj tvrtki i timu.
Kako kaže stručnjak za organizaciju poslovanja Shawn Murphy, postoje tri najopasnije aktivnosti koje ugrožavaju potencijal poslovanja tvrtke.
"Novac je najvažniji"
Novac jest motivator, ali samo na kratki rok. Njegov utjecaj na ostvarenja ciljeva na dugi rok pokazuje kako se na taj način teško zadržava izvrsnost. Murphy ističe kako menadžeri često smatraju da će veća plaća motivirati radnike da daju sve od sebe, no tada previđaju druge, bolje načine kako inspirirati one koji dobro rade. Stručnjaci smatraju kako autonomija u radu, vještine te jasna svrha onoga što rade radnicima daju više kontrole u poslovanju i najbolji su put za postizanje boljih rezultata. Ako želite izvrsne radnike, dajte im kontrolu nad njihovim poslom, mogućnosti unaprjeđenja i objasnite im koliko je njihov posao važan.
"Posao plaća račune"
Generacija X - rođeni od sredine 60-ih godina prošlog stoljeća do početka 80-ih te generacija Y - rođena od 80-ih do sredine 90-ih, takozvani milenijalci - vjeruju kako je poziv važniji od samog posla i rada. Rad s dubljim smislom visoko je na popisu prioriteta pri odabiru posla kojim se žele baviti.
No, menadžeri često iz vida ispuštaju taj aspekt u poslovanju jer ne uspijevaju ostvarivati kvalitetniji odnos s ljudima, posebice s onima koji su im pomogli na putu njihova osobnog uspjeha. Vjeruju da su povlastice i plaća dovoljni motivator radnika te da imaju pozitivan utjecaj na zadržavanje njihova dobrog učinka.
"To je samo poduzetništvo"
Bivši predsjednik uprave Campbell Soupa ističe kako ljudi kojima nije stalo - ne ostvaruju ništa važno. Ako kompanija ne uvažava mišljenje svojih radnika o tome koja je njihova uloga, kako tvrtka djeluje u društvu ili kako se odnosi prema njima, to će se odraziti na poslovni učinak, a posao će biti najviše ugrožen time što radnici nisu povezani s misijom tvrtke. Tvrtke koje žele stvoriti osjećaj pripadnosti odnosno cijenjenja, poželjnosti i prihvaćanja radnika, moraju promijeniti odnos menadžera prema radnicima, tj. povećati osjećaj njihova stvarnog partnerstva.
Gallupovo istraživanje State of the Manager pokazuje kako čak 82 posto tvrtki ne uspijeva zaposliti menadžere s vještinama vođenja timova, donošenja novih ideja te pomaganja radnicima da usvoje poželjne načine ponašanja.
Najbolji način da menadžeri napuste disfunkcionalna uvjerenja jest, prema Murphyju, demonstriranje potrebnih vrijednosti u praksi - tako će menadžeri sami uvidjeti posljedice svojih akcija i odluka, a to će snažno pomoći razvijanju njihovih menadžerskih vještina. Lideri moraju imati emocionalnu inteligenciju, ulagati u savladavanje mekih vještina i rješavanje sukoba, posvetiti se učenju o davanju i primanju povratnih informacija te usvajanju znanja o tome kako upravljati sobom.
&
Globalni potrošači najviše cijene njemačke proizvode
Globalni potrošači najviše cijene proizvode iz Njemačke, a uglavnom su nepovjerljivi prema onim kineskima, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju tvrtke za javno mnijenje YouGov i Sveučilišta Cambridge.
Više od polovine ispitanika u 23 zemlje pozitivno je ocijenilo njemačke proizvode, a samo šest posto dodijelilo im je negativnu ocjenu, pokazuju rezultati internetske ankete. Time je Njemačka u istraživanju osvojila 45 bodova. Italija je zauzela drugo mjesto s 38 bodova, a u stopu je prate Velika Britanija i Francuska, obje s po 34 boda. Japan je osvojio 33 boda i bolji je za pet bodova od Južne Koreje.
Kineske je proizvode u prosjeku 44 posto ispitanika ocijenilo negativno, a njih 15 posto pozitivno. Kina se time svrstala na posljednje, 12. mjesto u skupini zemalja-proizvođača, s osvojenih neto 29 bodova
Anketirani su potrošači iz zemalja i regija visokog dohotka, uključujući Europsku uniju, SAD, Australiju i Japan, ali i onih s niskim dohotkom, poput Indije, Meksika, Kine, Nigerije i Južnoafričke Republike.
"Naše istraživanje pokazuje da podrijetlo proizvoda i dalje bitno oblikuje njegovu percepciju među potrošačima", konstatira direktor odjela za marketing YouGov Germany Philipp Schneider.
&
Berlin otkupljuje stanove i zamrzava cijene najma
Berlinska državna agencija za nekretnine Gewobag dogovorila je kupnju 6.000 stanova za 920 milijuna eura kako bi se borila s pritiscima na tržištu nekretnina. Otkup ovih stanova, koje su njemačke vlasti prodale 2004. godine za 405 milijuna eura, najveća je renacionalizacija u povijesti grada i cilj joj je zadržati stabilnima cijene najma u ovom velegradu, kaže gradonačelnik Berlina Michael Müler.
U lipnju je tamošnja vlada najavila kako planira zamrznuti cijene najma nekretnina na rok od pet godina s početkom 2020. godine.
Gewobag će ovim otkupom imati na raspolaganju ukupno oko 68.000 stanova i tako osigurati prostor za život po razumnim cijenama za još 10.000 unajmljivača, prenosi Deutsche Welle. U posljednjih deset godina udvostručene su cijene najma te je za mlade ljude, posebice studente, postalo je preskupo živjeti u ovom gradu. Nedavno je Deutsche Wohnen, tamošnji nekretninski gigant, želio otkupiti 670 stanova na istoku grada što je izazvalo prosvjede u gradu jer bi renta u tim stanovima porasla i mnogi stanari bili bi iz njih izbačeni.
&
Šesti Transformers Roadshow: Nagrađena četiri najbolja inovativna projekta
Islamska razvojna banka (IsDB) u suradnji s Bosna Bank International (BBI) nagradila je četiri projekta u okviru natjecanja u inovacijama Transformers Roadshow. Natjecanje je pokrenula IsDBu u cilju promocije ideja koje će doprinijeti ubrzanju realizacije jednog ili više Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN).
Po 3.000 dolara i priliku da se predstave na svjetskom natjecanju u inovacijama, trećem Transformers Summitu u Senegalu, dobili su projekt Aide Hajdarpašić-Saračević i Edina Hamzića pod nazivom "Genomika za dijagnosticiranje poremećaja spektra autizma za stvaranje umjetničke dijagnostičke službe za poremećaje u razvoju, uključujući poremećaj spektra autizma", projekt "From Lab Test to Diagnosis", aplikacija koja će raditi analizu nalaza krvi autora Anesa Jogunčića, Esmeralde Tabaković, Semire Galijašević, Tamare Jovović-Sadiković i Zane Tafi te projekt "Osnovna.ba – Facebook za obrazovanje", inovativna i interaktivna plarforma za online edukaciju za učenje u BiH, namijenjena učenicima osnovnih škola, grupe autora koju čine Dijana Memišević, Nermin Hadžić, Salem Rašljanin i Zlatko Memišević iz Sarajeva.
Posebnu nagradu ocjenjivačkog odbora dobio je projekt "Mikrobiološki čista voda za ljude, životinje, okoliš i proizvodnju hrane", grupe autora koju čine Abdulah Gagić, Ajla Ališah i Maja Varatanović iz Sarajeva.
Natjecateljima, sudionicima, kao i počasnim gostima Transformers Roadshow koji je održan u Domu mladih Centra Skenderija u okviru Sarajevo Halal Fair SHF 2019 dobrodošlicu su poželjeli Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva, dr. Hayat Sindi, viša savjetnica predsjednika IsDB za znanost, tehnologiju i inovacije i Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International. Timovi koji su ušli u uži izbor predstavili su svoje ideje ocjenjivačkom odboru iz javnog i privatnog sektora kojeg je vodila dr. Hayat Sindi.
Priliku za predstavljanje u finalu dobilo je 15 inovativnih projekata, za koje je selekcijom utvrđeno da zadovoljavaju uvjete i kriterije ovog natjecanja.
Pokrenut u srpnju 2018. godine, Transformers Roadshow jedna je od inicijativa Fonda za nauku, inovacije i tehnologiju osnovanog s ciljem da podrži strateški fokus IsDB na izgradnji kapaciteta i razvoju ljudskog kapitala. Prethodna natjecanja održana su u Kazahstanu, Bangladešu, Nigeru, Pakistanu i Uzbekistanu.Natjecanje, koje je organizirano u partnerstvu s Bosna Bank International, privuklo je više od stotinu poduzetnika, znanstvenika i inovatora iz cijele Bosne i Hercegovine. Svi predstavljeni projekti ocijenjeni su prema njihovoj usklađenosti s Ciljevima održivog razvoja UN, uključujući i druge faktore poput inovativnosti, uticaja i dostignuća, praktičnosti, skalabilnosti, odosno, sposobnosti prilagođavanja povećanim zahtjevima obrade na predvidiv način, bez da postane previše kompleksan, skup i nepraktičan, održivosti, potencijala za patentiranje i komercijalizacije.
