Analiza HGK: Trećinu robnog izvoza ostvaruje Zagreb

Analiza Hrvatske gospodarske komore o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u prošloj godini pokazuje i dalje snažnu koncentraciju na Grad Zagreb, na koji se odnosi gotovo trećina robnog izvoza i gotovo polovica uvoza, te na manji broj županija.

Hrvatska je u 2018.godini izvezla roba za 107,7 milijardi kuna, a od toga samo je Zagreb ostvario 33,28 milijardi kuna ili 30,9 posto.
Robni uvoz u 2018. bio je 175,5 milijardi kuna, a udio Zagreba je još veći i iznosi 48,9 posto, odnosno tvrtke sa sjedištem u Zagrebu uvezle su roba u vrijednosti 85,8 milijardi kuna, stoji u Analizi koja se temelji na privremenim podatcima o robnoj razmjeni u prošloj godini. 

Koncentraciju robne razmjene na Grad Zagreb i manji broj županija iz Komore potkrepljuju i podatcima da prvih pet županija s najvećim izvozom čini 53,3 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, a prvih deset čak 72,1 posto.

Koncentracija je kod uvoza još izraženija, pa prvih pet županija uvozi 71,5 posto ukupne vrijednosti uvoza, a prvih deset čak 83,3 posto.
"Vrijednost izvoza Grada Zagreba 154 puta je veća od izvoza Dubrovačko-neretvanske županije, a vrijednost uvoza veća je čak 596 puta nego kod Ličko-senjske županije, čija je vrijednost uvoza najmanja.

Vrijednost izvoza per capita u najuspješnijoj Međimurskoj županiji čak je 26 puta veća nego u Dubrovačko-neretvanskoj", kažu u analizi HGK.
Analitičari HGK uz ostalo ističu da saldo robne razmjene po županijama pokazuje da njih 11 ostvaruje robni suficit, a među njima se najviše ističe Sisačko-moslavačka s prošlogodišnjim viškom u robnoj razmjeni od 1,27 milijardi kuna.

Najveći deficit, pak, ima Grad Zagreb - 52,5 milijardi kuna, čime najviše utječe i na ukupni saldo na nacionalnoj razini. Naime, Hrvatska je lani u robnoj razmjeni s inozemstvom zabilježila ukupni deficit od 67,8 milijardi kuna.

Analitičari HGK, osvrćući se na podatke i trendove po županijama, napominju da raspoloživi podatci pokazuju da je većina županija dostigla pretkriznu razinu robnog izvoza. Iznimka je samo Sisačko-moslavačka županija, i to zbog znatno smanjenog izvoza kutinske Petrokemije i sisačke Željezare, te četiri jadranske županije na čiju je razinu izvoza pretežno utjecala manja vrijednost izvezenih brodova, objašnjavaju iz Komore.

Promatrano prema stopi rasta izvoza, najviše su se isticale Ličko-senjska županija, gdje je izvoz u 2018. bio u vrijednosti od 395,8 milijuna kuna što je čak devet puta više nego u 2008., a te Zagrebačka, čiji je izvoz 3,4 puta veći nego lani te je iznosio 6,35 milijardi kuna.

Podatci prema djelatnostima pokazuju da u najvećem broju županija po izvozu prednjači prerađivačka industrija, no postoje županije u kojima to nije slučaj, pa se, primjerice, izvoz u Ličko-senjskoj županiji temelji na djelatnosti rudarstva i vađenja, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Zagrebu visok udio izvoza ostvaruje se u djelatnosti trgovine.

Najvažnija izvozna tržišta u prošloj su godini bila Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija, a te su zemlje ujedno najzastupljenije u izvozu većine županija. U tek osam županija tih pet zemalja nije zauzelo sva tri prva mjesta prema vrijednosti ukupnog izvoza. Analitičari HGK pritom izdvajaju Karlovačku županiju, koja je zahvaljujući izvozu naoružanja lani najviše izvozila u SAD, potom Njemačku, a na trećem joj je mjestu po izvozu Irak.