Analiza HGK potvrdila – IT industrija otporna na krizu

16. veljače 2021.

Hrvatska gospodarska komora predstavila je Analizu hrvatske IT industrije koja pokazuje da je u 2019. ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao 27 milijardi kuna uz godišnji rast od 12,4 posto. U posljednjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao je po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali iako je u domaćim okvirima IT industrija perjanica gospodarstva, još uvijek znatno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u sklopu EU-a.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je da Udruženje za IT koje djeluje u sklopu Komore želi biti partner izvršnoj vlasti u procesu osiguravanja kvalitetnoga nacionalnog plana digitalne transformacije, uz 80 posto sredstava za privatni sektor.

Tomislav Radoš Tomislav Radoš / Foto: HGK

"Većina EU članica uključila je digitalizaciju u S3 strategije i na državnoj i na regionalnoj razini. Europska unija odlučila je da se 20 posto sredstava iz financijskih omotnica upotrijebi isključivo za digitalizaciju. Time su odgovorili na pitanje je li IT industrija strateška. Nadamo se da će i Hrvatska učiniti isto", poručio je Radoš.

Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK, smatra kako je analiza iznimno važna za ostvarivanje ciljeva Udruženja.

"Jedan je od tih ciljeva i da IT bude prepoznat kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije jer svojim proizvodima pokazujemo da to možemo biti. To će nam omogućiti kvalitetnije ulaganje u istraživanje i razvoj te nam pomoći da ostvarimo eksponencijalni rast. Analiza također može poslužiti kao odličan temelj da vidimo gdje smo kao društvo u odnosu na IT industriju i da napravimo plan za digitalnu transformaciju. IT to može, može transformirati gospodarstvo, samo je važno da sredstva budu dobro usmjerena. U konačnici, jako je važna suradnja između javnog i privatnog sektora kako bi stvorili najbolje moguće okruženje. To možemo učiniti tako da se svatko od nas pita - kako ja mogu pridonijeti - jer ćemo tako zajedno ostvariti pomak naprijed“, kazao je Mrvoš.

Goran Mrvoš Goran Mrvoš / Foto: HGK

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić naglasio je da se pandemija COVID-a 19 pokazala akceleratorom u primjeni digitalnih rješenja i u privatnom i u javnom sektoru.

"Stoga nije prehrabro reći da nas je na jedan način ova epidemija natjerala da napravimo veliki, ne samo mentalni, nego i praktično primjenjiv skok kada govorimo o uporabi raznih digitalnih rješenja. Digitalizacija ne mijenja samo određene segmente poslovanja i pojedine industrije – ona u potpunosti utječe na sve sfere društva i gospodarstva, i u tehnološkom i u organizacijskom smislu", rekao je Gršić, uz napomenu da privatni sektor mora biti predvodnik digitalne transformacije.

Bernard Gršić Bernard Gršić / Foto: HGK

Analiza je pokazala da je domaća IT industrija izrazito koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora, dok na ostatak Hrvatske otpada 20 posto. U Zagrebu se ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa, što je gotovo četiri puta više od zbroja prihoda svih ostalih županija. IT sektor u 2019. zapošljavao je 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši.

Slična je situacija i s prosječnom mjesečnom netoplaćom u IT industriji. Ona je na razini cijele zemlje u 2019. iznosila 8.582 kune što znači da je gotovo 50 posto veća od prosjeka netoplaće cijeloga gospodarstva. No, na državni prosjek jako utječe Zagreb s 9.734 kune (jedini iznad državnog prosjeka), dok je, s druge strane spektra, u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3.999 kuna.

IT industrija u Hrvatskoj

Novostvorena vrijednost (brutodobit + troškovi osoblja + amortizacija) IT industrije u 2019. dosegla je 8,71 milijardu kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina raste po stopi od 12,8 posto godišnje, što je sastavnica BDP-a koja daleko najbrže raste. Udio novostvorene vrijednosti u društvenom brutoproizvodu 2019. dosegao je 2,1 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2014. godini. IT industrija, koja je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske, time se potvrđuje kao perjanica našega gospodarstva.

Izvoz godišnje raste 14,9 posto

Izvoz je dosegao osam milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a u posljednjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto u 2019. Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki (velikim dijelom u stranom vlasništvu), čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto.

Još su jedan pozitivan pokazatelj i ulaganja hrvatske IT industrije u istraživanje i razvoj (IR) koja snažno rastu.

Službene brojke DZS-a upućuju na to da IT industrija u IR investira daleko više od ostatka poslovnog sektora. Od 2016. do 2018. godine IT industrija povećala je broj zaposlenih na poslovima IR-a za gotovo 134,6 posto, dok su uložena sredstva porasla za 135,3 posto.

IT industrija u Hrvatskoj

Sve je veći broj softverskih 'obrtnika'

Unatoč svemu tome značajno zaostajemo za međunarodnom konkurencijom iz EU28 zemalja. Iako relativno brzo rastemo, rastu i drugi, pa bi nam tako, da dosegnemo prosjek EU28 u sljedećih pet godina, bio potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa (kompozitni pokazatelj desetak indikatora per capita za razdoblje od 2012. do 2018. godine) od 17,2 posto.

Hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga, proizvodnje IT opreme i trgovine IT proizvodima. Po strukturi ukupnih prihoda daleko najveći dio otpada na IT usluge – više od 70 posto, na trgovinu oko 26 posto, a na proizvodnju preostalih tri posto.

IT industrija u Hrvatskoj

Analiza pokazuje i da se nastavlja trend raspršenosti domaćeg IT sektora, što se posebno odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih 'obrtnika' u odnosu na 'tvornice', a kako su porezni propisi omogućili povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima, mnogi su osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.

Što se analize po županijama od 2008. do 2019. tiče, ako izuzmemo Grad Zagreb koji je očito priča za sebe, ostatak zemlje možemo raščlaniti na pet skupina: prvoj pripadaju županije s tradicionalno jakom informatičkom bazom, koje, naročito u posljednjih pet godina, pojavom novih tvrtki bitno poboljšavaju svoje performanse. To su Istarska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zagrebačka županija.

U njima se prožimaju 'stare' i 'nove' informatičke industrije uz dodatnu dinamiku koju daje val novih brzorastućih, u pravilu izvozno orijentiranih tvrtki. Te županije bilježe visoke stope rasta ukupnog i prihoda te strelovit rast izvoza uz visoke udjele izvoza u ukupnom prometu. To je posebno značajno jer hrvatsko je tržište izrazito malo te je za informatičke tvrtke, kako bi postigle ekonomiku razmjera, nužno ići na vanjska tržišta.

Druga su skupina županije s relativno jakom informatičkom bazom, koje su ostale na tradicionalnoj industriji s ispodprosječnim rastom i padajućim udjelom u domaćoj IT industriji. U tu se grupu ubrajaju Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija.

Treću grupu čine županije s relativno niskom informatičkom IT bazom, koje su s početkom rada nekoliko tvrtki naglo povećale svoje performanse i udjele u IT industriji zemlje. Tu spadaju Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija.

Županije u kojima jedna tvrtka praktički predstavlja njenu IT industriju (Bjelovarsko-bilogorska i Koprivnička-križevačka) i gdje performanse te tvrtke daju i dinamiku ukupne IT industrije županije četvrta su skupina, a petu čine županije u kojima je IT industrija još uvijek u povojima (Ličko-Senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska).

P.hr/I.G.