Analiza: Najveći BDP ima Zagreb, a najmanji Ličko-senjska županija

Analiza koju je izradila Hrvatska gospodarska komora, a čiji se podaci baziraju na Državnom zavodu za statistiku, pokazuju da je BDP Hrvatske u 2018. godini iznosio 51,5 milijardi eura, BDP po stanovniku 12.640 eura, a realna stopa rasta u odnosu na prethodnu godinu 2,6 posto. Podaci o strukturi BDP-a istodobno pokazuju da je najveći dio ukupne potražnje činila osobna potrošnja te da je najveća bruto dodana vrijednost ostvarena u prerađivačkoj industriji i trgovini.

Usporedbom tih podataka s drugim zemljama članicama EU, stoji da je Hrvatska na 22. mjestu po ukupnoj gospodarskoj snazi, BDP Hrvatske čini tek 0,3 posto ukupnog BDP-a EU, pretposljednja je po razini razvijenosti, odnosno manji BDP per capita korigiran kupovnom snagom valuta ima samo Bugarska, a u posljednjih je pet godina po prosječnoj stopi ostvarenog rasta od 2,3 posto Hrvatska bila na 17. mjestu među članicama EU.

Bruto domaći proizvod promatra se teritorijalno prema mjestu ostvarivanja proizvodnje, a ne prema sjedištu tvrtke, poput nekih drugih pokazatelja kao što je izvoz ili financijski rezultati poslovanja, te je bolji pokazatelj gospodarske snage pojedinih županija. Stoga je i u većoj korelaciji s brojem zaposlenih po županijama koji također relativno dobro odražavaju gospodarsku snagu županija.

Velike razlike među regijama

Analiza podataka o kretanju bruto domaćeg proizvoda po županijama pokazuje da su i dalje prisutne velike razlike među županijama kao i među dvije NUTS 2 regije Hrvatske, odnosno Kontinentalne i Jadranske Hrvatske. Upućuje i na pozitivnije trendove u kretanju regionalnog, pa tako i nacionalnog BDP-a u 2016. godini u odnosu na prethodno razdoblje. Analiza pritom naglašava veliku gospodarsku snagu Grada Zagreba u odnosu na druge županije, odnosno visoku koncentraciju ukupne proizvodnje roba i usluga na nekoliko gospodarski najjačih županija te znatnije zaostajanje pojedinih regija Hrvatske.

Vrijednost BDP-a očekivano pokazuje velike razlike među županijama; tako prema podacima za 2016. čak je trećina proizvodnje roba i usluga bila koncentrirana u Zagrebu, pet gospodarski najjačih županija stvarale su oko 62 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, a deset najjačih približno 80 posto. Pojedine županije ostvarivale su nisku razinu proizvodnje roba i usluga, po čemu su se najviše izdvajale Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija. BDP svake od ovih županija bio je približno 35 puta manji od BDP-a Zagreba, te su one u 2016. zajedno stvarale tek 2,9 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, pokazuje analiza koju je izradila HGK.

BDP je u Zagrebu u 2016. godini iznosio 118,1 milijardu kuna ili 15,69 milijardi eura, što je u ukupnom hrvatskom BDP-u udio od 33,6 posto, dok je najmanji BDP Ličko-senjske županije, 3,01 milijardu kuna ili 400 milijuna eura, što je u ukupnom BDP-u udio od 0,9 posto.

Regionalni BDP Hrvatske očekivano pokazuje velike razlike u gospodarskoj snazi, razini razvijenosti, njihovim trendovima te strukturi gospodarstva regija Hrvatske, i među županijama i dvije NUTS 2 statističke regije. Takve regionalne razlike nisu neuobičajene i prisutne su i u drugim zemljama bez obzira na njihovu razinu razvijanosti, ali ipak upućuju na potrebu provedbe kvalitetne regionalne politike radi poticanja rasta manje razvijenih regija, a samim time i dinamičnijeg rasta na nacionalnoj razini.

Nova podjela na četiri NUTS 2 regije

Regionalni BDP kao pokazatelj dodatno dobiva na težini u kontekstu korištenja EU fondova. Naime, alokacija sredstava iz tih fondova određuje se prema razini razvijenosti pojedinih regija u odnosu na prosječnu razinu razvijanosti EU. Konkretnije, regije se svrstavaju u skupinu manje razvijenih regija ako je njihov BDP per capita po PPS-u ispod 75 posto prosjeka EU, u skupinu regija u tranziciji ako je njihov BDP po glavi stanovnika na razini između 75 posto i 90 posto prosjeka EU te u skupinu razvijenih regija ako prelaze 90 posto prosjeka EU.

To razvrstavanje određuje i mogućnosti sufinanciranja projekata u odnosu na ukupne troškove tih projekata. Zato se podjela Hrvatske na dvije NUTS 2 regije nije pokazala kao najsretnije rješenje za gospodarski nerazvijenije županije Kontinentalne Hrvatske, kojima Grad Zagreb podiže razinu razvijenosti, te se pristupilo novoj statističkoj podjeli prema kojoj će se dostava regionalnih podataka prema Eurostatu obavljati od 1. siječnja 2021. godine. Prema toj podjeli Hrvatska će biti podijeljena na četiri NUTS 2 regije, s naglaskom na izdvajanje Zagreba kao zasebne regije. Područja tih regija i dalje će biti definirana granicama postojećih županija.