BDP po glavi stanovnika u nas je raznolik, no manje nego u EU

Analiza bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika koju je pripremio Odjel za makroekonomske analize Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore pokazala je ono što se moglo i očekivati, a to je da kod tolikog broja (1.348) NUTS 3 regija ima vrlo različitih trendova i općenito karakteristika gospodarstava.

U Hrvatskoj su, s obzirom na to da je površinom mala zemlja, te razlike velike. Grad Zagreb je, kao najrazvijenija hrvatska županija, u 2016. godini imao 3,1 put veći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na najmanje razvijene Brodsko-posavsku i Virovitičko-podravsku županiju. S obzirom na to da se u Hrvatskoj omjeri prema tome pokazatelju tijekom godina nisu znatnije mijenjali (u 2008. godini omjer je također iznosio 3,1:1), može se pretpostaviti da taj omjer nije bitno drukčiji niti danas. Podatak za 2016. godinu posljednji je dostupan podatak za sve NUTS 3 regije EU.

U drugim zemljama EU postoje i veći omjeri, odnosno veće regionalne razlike u gospodarskoj razvijenosti. Promatrano po NUTS 3 regijama EU, kudikamo je najveći omjer u 2016. godini zabilježen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je regija Camden & City of London 34,6 puta gospodarski razvijenija od regije Ards and North Down. Nakon toga slijedi primjer iz Njemačke, gdje je regija Wolfsburg, Kreisfreie Stadt 11,3 puta gospodarski razvijenija od regije Südwestpfalz.

U većem dijelu razdoblja koji je promatran u analizi (2008. – 2016.) Hrvatska je imala izrazito naglašenu gospodarsku krizu. Od 2015. godine u Hrvatskoj se bilježe povoljniji gospodarski trendovi, no ipak je još uvijek prisutna velika razlika u gospodarskoj razvijenosti hrvatskih županija, a i sama razina razvijenosti je niska kada se županije stave u kontekst svih NUTS 3 regija EU. Izuzevši Grad Zagreba, ostale se hrvatske županije po gospodarskoj razvijenosti nalaze znatno ispod prosjeka EU. Takva razlika u gospodarskoj razvijenosti županija postignuta je na vrlo malom prostoru (odnosno Hrvatska je prema površini 19. zemlja EU).

Razlike u gospodarskoj razvijenosti hrvatskih županija mogu se smanjiti različitim poreznim i neporeznim rasterećenjem investitora koji svojim ulaganjima povećavaju zaposlenost i općenito standard stanovništva manje razvijenih županija, kažu u analizi makroekonomisti HGK.