Algebra za nekoliko godina želi među studentima imati više od 20 posto stranaca

28. svibnja 2022.

Vrlo uspješna prilagodba potrebama tržišta rada i proaktivnost u obrazovanju za zanimanja budućnosti – osigurali su Visokom učilištu Algebra status najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj. Konstantni rast broja novoupisanih studenata, po stopi od oko 20 posto godišnje, rezultirao je gradnjom kampusa koji je u travnju otvoren u Zagrebu, a u koji je investirano 110 milijuna kuna; većinom u infrastrukturu, a manji dio, oko 20 milijuna kuna, u nabavu dodatne opreme. Tehnološki najsuvremenije opremljene učionice i dvorane, na više etaža, zauzimaju 12.000 četvornih metara.

"Do sada smo bili u prostorima kojima smo se uspjeli više ili manje prilagoditi, ali kada je zgrada, u kakvoj smo do sada bili, starija više od 100 godina, to je prilično teško. Ovdje smo još od faze projektiranja mogli ucrtati sve elemente – od klimatizacije i ventilacije do svih potrebnih laboratorija i slično. I zaposlenici i studenti sretni su zbog preseljenja jer je sada konačno sve sjelo na svoje mjesto", zadovoljan je novim uvjetima rada Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.

Od osnutka, u posljednje 24 godine, Algebrine programe završilo je više od 150.000 osoba. Od 1998. započeli su s obrazovanjem odraslih, a od 2008. godine fokusirani su na visoko obrazovanje.

Na pitanje koja je prednost Učilišta u odnosu na druge visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj, Balković odgovara: "Kada treba prepoznati što je konkurentska prednost, čime smo u godinama iza sebe bili sposobni privući nove studente, polaznike i zaposlenike, jako je teško izdvojiti jednu stvar. Meni se čini da je to poduzetnička proaktivna kultura jednog tima koji je dugo zajedno i koji raste. Danas nas ima više od 170, ali svaki dan svjesni smo da nas neće biti ako ne dajemo vrijednost. Konstantno nastojimo promišljati o novim proizvodima i uslugama te obrazovnim pristupima, i to iz perspektive dajemo li time neku vrijednost. Kada vidimo priliku nešto novo napraviti, neki novi program ili materijal, obično kažemo 'da'. Čini mi se da su nam te pozitivne odluke u prošlosti donijele s vremenom proaktivne ljude, studente i, na kraju, prihode koji su pomogli da se izradi kampus."

Godišnje Algebra educira između 12.000 i 15.000 ljudi: većina su polaznici programa visokog obrazovanja, između 85 i 90 posto, što je jedan posto studentske populacije u Hrvatskoj, dok su ostali oni koji pohađaju programe u obrazovanju odraslih, djeca na digitalnoj akademiji i maturanti koji se pripremaju za državnu maturu. Nedavno je promovirana i deseta, jubilarna i dosad najbrojnija generacija Algebrinih diplomanata – 123 stručnih prvostupnika i stručnih specijalista sa šest preddiplomskih i osam diplomskih stručnih specijalističkih smjerova Visokog učilišta Algebra.

Zbog loše demografske slike iz godine u godinu smanjuje se broj mladih koji upisuju studij. Zato, kada je u pitanju daljnji rast, u Algebri računaju na strane studente. Sada ih imaju oko 60, iz više od 20 zemalja, a do 2026. godine cilj im je imati između 20 i 25 posto stranih studenata.

"Mi još uvijek ostvarujemo rast broja upisanih studenata, iako se domaće tržište i populacija smanjuju, a možemo reći da je naš rast postao trend - i ove akademske godine bilježimo rast od čak 31 posto prijava na naše studijske programe. No, očekujemo da ćemo u nekom trenutku hrvatske studente zbog smanjenja populacije morati nadomještati – želimo li i dalje rasti – stranim studentima. Zato smo niz godina usmjereni na ulaganje u strana tržišta. Prvi korak nam je bio prije pet godina kad smo prebacili sve diplomske studije isključivo na engleski jezik, lani smo i preddiplomske studije prebacili na engleski, iako ih izvodimo i na hrvatskome, i to ćemo nastaviti", kaže dekan Algebre.

Pojavom pandemije i u visokom školstvu stvari su se nepovratno promijenile. Iako su digitalne platforme i tehnološka rješenja brzo prihvaćeni kao alternativa tradicionalnim metodama učenja, i u tim neizvjesnim vremenima potvrđena je važnost obrazovnih ustanova. 

"Ne mislim da će zbog tehnologije potpuno nestati interakcija u stvarnom prostoru. Kod svojih smo studenata vidjeli, a to su osvijestile i sve druge ustanove u Hrvatskoj, da su nakon godinu ili dvije raznih restrikcija i blokada zbog COVID krize studenti počeli sve više raditi pritisak na ustanove da im se pruži prilika za nastavu uživo − jer je aspekt socijalizacije strašno važan; on daje iskustva i uvide koji se ne mogu tako dobro dobiti online nastavom", kaže Balković dodajući da se, naravno, neke struke neće moći obrazovati isključivo online.

AlgebraFoto: Privredni

Obrazovni sustav i dalje čeka izazovno vrijeme. Potrebe društva i tržišta rada mijenjaju se brže nego ikada prije, zbog čega će uz standardno obrazovanje biti iznimno važno kontinuirano usavršavanje vještina i znanja. Što donosi budućnost u visokom obrazovanju?

"Čini se da donosi jednu demokratizaciju pristupa obrazovanju na način da će studenti moći birati pojedine elemente obrazovanja, i formalne i neformalne. Kasnije će se oni moći, uz priznavanje neformalno stečenih znanja, zbrojiti u određene cjelovite kvalifikacije. Znanje se može naći na mnogim mjestima, mnogi portali nude priliku da se nešto nauči, te će obrazovne ustanove, da bi zadržale odnos sa studentima, morati davati kvalitetu i stvarnu vrijednost", ocjenjuje Balković.

Već sada su u Hrvatskoj za stjecanje mikrokvalifikacija dostupni vaučeri i za zaposlene i nezaposlene, a koje sufinancira ili u potpunosti financira država. Toga će u budućnosti biti mnogo više.

"Očekuje se da će se mnogo manjih elemenata koji traju tri ili pet godina, ili nekoliko stotina sati, konzumirati mnogo češće u životu i kao lego-kocke takve mikrokvalifikacije slagat će se u neke veće kvalifikacije koje će onda nekoga činiti prihvatljivim zaposlenikom na nekom radnome mjestu. Vjerojatno se jedan dio reguliranih profesija neće bitno promijeniti – jer, primjerice, teško ćete skupiti mnogo malih kvalifikacija, pa ostati doktor medicine – to nije za očekivati, ali je moguće da ćete u nekim strukama uz takve elemente znanja moći značajno napredovati u karijeri", zaključuje Mislav Balković.

Ivana Barać/Franjo Maltar