Aktualno
Zdravstveni turizam jedan od generatora razvoja cjelogodišnjeg turizma
U Ministarstvu turizma i sporta danas je održan sastanak s ravnateljima specijalnih bolnica i lječilišta te predstavnicima Ministarstva zdravstva, o razvoju zdravstvenog turizma s posebnim naglaskom na pripremu projekata koji se mogu financirati europskim sredstvima. S obzirom na to da Ministarstvo priprema provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za javni i privatni sektor te uzimajući u obzir da kandidirani projekti moraju biti u visokom stupnju pripremljenosti kako bi se završili do kraja 2025. godine, na današnjem sastanku razmijenjene su sve trenutno dostupne informacije te najavljeni predstojeći koraci. "Zdravstveni turizam jedan je od generatora razvoja cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj, stoga nam je cilj u razdoblju pred nama dodatno ga ojačati, snažnije brendirati te pozicionirati Hrvatsku kao destinaciju zdravlja. Sada imamo priliku usmjeriti europska sredstva u razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj te je iznimno važno pravodobno započeti s projektnim aktivnostima", naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te dodala kako je za provedbu reformskih procesa i planiranih aktivnosti u NPOO-u osiguran iznos od 2,2 milijarde kuna, a u planu su i komplementarna ulaganja u sklopu Višegodišnjega financijskog okvira. Iz Ministarstva poručuju da je Hrvatska već sada prepoznata kao destinacija koja pruža inovativne i održive usluge medicinskog turizma, zbog čega se bilježe posjeti više od 250.000 turista godišnje. Također, navode da kvalitetnom međuresornom i međusektorskom suradnjom te zajedničkim planiranjem svih dionika zdravstveni turizam, kao proizvod više dodane vrijednosti, može biti pokretač cjelovitog i koordiniranog razvoja destinacija u svim dijelovima Hrvatske. Ministarstva turizma i sporta poručuju da će u narednom razdoblju organizirati tematske webinare, ali i svojevrsni road show kako bi, prije objave prvih javnih poziva, izravnom komunikacijom sa svim potencijalnim prijaviteljima osigurali maksimalnu iskorištenost sredstava koja su na raspolaganju turističkom sektoru.        
Aktualno
Hrvatska iz EU fondova ugovorila više od 13 mlrd. eura projekata
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova  Hrvatska je do 7. listopada ugovorila financiranje projekata u vrijednosti od 13,19 milijardi eura, dok je hrvatski proračun u plusu 44,02 milijarde kuna u odnosu na sredstva uplaćena u proračun EU, odnosno 50,15 milijardi kuna ako se uključi uplaćeni predujam za NPPO, priopćeno je iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Ministrica Nataša Tramišak na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlade predstavila je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Hrvatskoj, koje je potom Vlada usvojila, navodi se u priopćenju. Iz ESIF-a za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna.  Do 7. listopada ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,19 milijardi eura ili 100,22 milijardi kuna, odnosno 122,88 posto dodijeljenih sredstava. Kako se dalje navodi u priopćenju Ministarstva, ukupno je isplaćeno 6,57 milijardu eura ili 49,94 milijardi kuna, što čini 61,24 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,36 milijarde eura ili 40,77 milijardi kuna odnosno 49,98 posto dodijeljenih sredstava. Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura, ističu iz Ministarstva. U razdoblju od 2013. godine do 7. listopada 2021. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz hrvatskog državnog proračuna u proračun EU iznosi 44,02 milijardi kuna u korist državnog proračuna.  Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPPO) Hrvatska je u plusu 50,15 milijardi kuna, dodaje se. Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 132,04 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 78,06 posto dodijeljenih sredstava, zaključuje se u priopćenju.
Aktualno
Petrokemija, SANO i Agrosimpa perjanice sisačko-moslavačkog gospodarstva
Unatoč gospodarskoj krizi uzrokovanoj pandemijom i potresom, više je trgovačkih društava Sisačko-moslavačke županije, među kojima su Petrokemija, SANO te Agrosimpa, lani ostvarilo vrlo dobre poslovne rezultate, pa su im dodijeljene Zlatne kune, kao najviše gospodarsko priznanje. Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore u Sisku, za najuspješnije veliko trgovačko društvo, proglašena je kutinska Petrokemija, proizvođač mineralnih gnojiva, koji posluje sve bolje, pa je prošlu godinu završio sa 266 milijuna kuna dobiti. Primajući priznanje, predsjednik uprave Davor Žmegač naglasio je kako se kompanija i ove godine susreće s otežanim poslovanjem zbog nastavka pandemije, zelene tranzicije za koju nismo spremni, inflatornih pritisaka i viših cijena plina, ali očekuje i nadalje pozitivne poslovne rezultate. Zlatnu kunu za srednja trgovačka društva preuzeo je Tomislav Bosilj za tvornicu stočne hrane SANO u Popovači. Sa 40 zaposlenih, tvornica izgrađena 2004. godine sve više izvozi. Među malim trgovačkim društvima, priznanje je pripalo sisačkoj tvrtki Agrosimpa, koja se bavi prodajom alata i repromaterijala za poljoprivredu. Kako je rekao vlasnik i direktor Saša Simić, Agrosimpa se bavi i pčelarstvom, pa upravo gradi tvornicu hrane za pčele u Ukrajini. Posebna priznanja su dodijeljena pojedincima i tvrtkama za doprinos razvoju gospodarstva i komorskog sustava na području županije, u povodu 150 godina od osnivanja Trgovačko-obrtničke komore u Sisku. Primili su ih Ivan Brkić, Mladen Galeković, Boris Mesarić, Darko Matt Sertić, Milan Stojanović i Marijan Vukelić, te petrinjski Gavrilović, kutinska Petrokemija i razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SIMORA. Čestitajući nagrađenima, predsjednik HGK Županijske komore u Sisku Tihomir Babić naglasio je da je 2020. godina bila godina neizvjesnosti i straha. Dobitnici priznanja su u teškim uvjetima učinili dodatni napor za opstanak i zadržavanje radnih mjesta. Najavio je i kako će Komora i nadalje djelovati u interesu opstanka i razvoja gospodarstva.
Aktualno
DZS: Stopa anketne nezaposlenosti 8 posto
U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine bilo 1,69 milijuna zaposlenih, dok je nezaposlenih bilo 146 tisuća, pa stopa anketne nezaposlenosti iznosi 8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku iz ankete o radnoj snazi. Podaci od prvog tromjesečja 2021. nadalje nisu usporedivi s podacima za prethodna tromjesečja jer je 1. siječnja 2021. stupila na snagu nova Uredba (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća za društvene statistike te pripadajuća Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/2240 za područje radne snage, čime je dosadašnja Uredba (EZ) br. 577/98 stavljena izvan snage. Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u drugom tromjesečju 2021. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (8,2 posto) bila viša od stope anketne nezaposlenosti (8,0 posto). U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi bio je veći za 8 tisuća osoba od podataka HZZ-a, pokazuju podaci. Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 146 tisuća nezaposlenih prema Anketi, njih 89 tisuća ili 61,3 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a preostalih 38,7 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 138 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje njih 48 tisuća ili 35,1 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti. Podaci iz ankete pokazuju i da je u drugom tromjesečju u Hrvatskoj bilo 3,5 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,69 milijuna zaposlenih, 146 tisuća nezaposlenih i 1,7 milijuna neaktivnih. Među neaktivnim stanovništvom je 66 tisuća onih koji žele raditi, ali ne traže posao, njih 1,2 milijuna ne žele raditi zbog starosti, bolovanja, školovanja itd., onih koji traže posao ali ga ne mogu prihvatiti u iduća dva tjedna je, prema nepreciznim procjenama oko osam tisuća, a onih koji ne traže posao i ne mogu ga prihvatiti u iduće dva tjedna oko 28 tisuća. U kategoriji "ostali" je 399 tisuća neaktivnih osoba u dobi od 75 godina i više koje se prema metodologiji ne ispituje detaljnije o razlozima neaktivnosti.