Europska industrijska proizvodnja u srpnju se oporavila, dok je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je izvješće europskoga statističkog ureda. Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u srpnju 1,4 posto u usporedbi s lipnjem kada je, prema revidiranim podacima Eurostata, stagnirala. U eurozoni proizvodnja je u srpnju porasla 1,5 posto u odnosu na lipanj kada je, prema podacima Eurostata, neznatno pala, za 0,1 posto. Srpanjski oporavak predvodio je sektor netrajnih potrošačkih dobara s udvostručenim tempom rasta proizvodnje na oba područja, za 2,8 posto u EU te za 3,5 posto u eurozoni. Pomogao je i oporavak proizvodnje u sektoru kapitalnih dobara, koji je u EU zabilježio rast proizvodnje od 2,4 posto te 2,7 posto u eurozoni, nakon oštrog pada u prethodnome mjesecu. Proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara blago je pak ubrzala, uz stopu rasta od 0,5 posto u EU te 0,4 posto u eurozoni. Proizvodnja energije bila je pak u EU stabilna, dok je u eurozoni pala za 0,6 posto. Hrvatska uz bok Sloveniji Među zemljama EU-a najviše je u srpnju na mjesečnoj razini, prema raspoloživim sezonski prilagođenim podacima Eurostata, porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7,8 posto. Slijede Belgija i Portugal s rastom proizvodnje za pet odnosno 3,5 posto. Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je šest zemalja EU-a, a najveći je bio u Litvi, gdje je proizvodnja smanjena dva posto u odnosu na lipanj. Slijedi Slovenija s padom proizvodnje za 1,8 posto. Hrvatska je u srpnju bilježila pad industrijske proizvodnje za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je bila porasla 1,5 posto. Najblaži pad bilježila je Malta, za 0,1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar. Sporiji srpanj Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u srpnju porasla 8,3 posto, nakon blago revidiranog skoka u prethodnome mjesecu za 10,6 posto. U eurozoni porasla je 7,7 posto, nakon skoka u lipnju od 10,1 posto, prema revidiranim Eurostatovim podacima. Najviše je u srpnju i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara, za 11,8 odnosno 11,2 posto. Snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9,4 u EU te za 10,1 posto u eurozoni. Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za 2,7 posto u EU te za jedan posto u eurozoni, izračunali su statističari Eurostata. Belgija na čelu Sve su zemlje EU-a osim Portugala u srpnju bilježile rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, a najveći je bio u Belgiji, gdje je skočila 26,4 posto. Slijede Irska i Litva s rastom proizvodnje za 19,2 odnosno 15 posto. Hrvatska je u srpnju bilježila rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za četiri posto, nakon rasta u lipnju od 8,2 posto. U Portugalu proizvodnja je u srpnju bila niža za 0,1 posto nego u istome prošlogodišnjem mjesecu.

Klimatske promjene mogle bi do sredine stoljeća prisiliti 216 milijuna ljudi u šest svjetskih regija da potraže novo mjesto za život u svojim zemljama, a posljedice će osjećati i istočna Europa, pokazuje studija Svjetske banke (WB). Dugoročni utjecaj klimatskih promjena na dostupnost vode i produktivnost u poljoprivredi i rast razine mora sve će ozbiljnije ugrožavati zdravlje ljudi i njihovu sposobnost da zarađuju za život u idućim desetljećima, pokazao je drugi dio izvješća Groundswella, objavljen u ponedjeljak. Prvi dio objavljen je 2018. i obuhvaćao je regije podsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike, a drugi je proširio obuhvat i na istočnu i središnju Aziju i Pacifik, sjevernu Afriku i istočnu Europu. Autori su utvrdili da bi "unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama u sljedeća tri desetljeća" mogle eskalirati i najteže pogoditi "najsiromašnija i najugroženija područja" i njihov razvoj. Najmasovnije bi unutarnje migracije do 2050. trebala zabilježiti podsaharska Afrika, s prognoziranih čak 86 milijuna migranata. Slijede istočna Azija i Pacifik sa 49 milijuna, te južna Azija sa 40 milijuna. U istočnoj Europi i središnjoj Aziji novo mjesto za život u svojoj zemlji moglo bi potražiti po pet milijuna ljudi. "Klimatske promjene... mogle bi natjerati ljude da u nevolji migriraju. Zemlje bi se mogle suočiti s pojavom žarišta klimatskih migracija već 2030. godine, a proces će se nakon toga intenzivirati i proširiti", objavile su u studiji voditeljice tima Kanta Rigaud i Viviane Clement. "Još se može nešto napraviti da se to spriječi. Nema sumnje da su temeljni uvjeti za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u životima ljudi smanjenje emisija (štetnih plinova) i zeleni, otporni i inkluzivni razvoj", naglašavaju Rigaud i Clement. Smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova i osiguravanje uključivog i otpornog razvoja moglo bi smanjiti unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama za čak 80 posto, procjenjuju autori studije.

U Hrvatskoj je u srpnju izdano 796 građevinskih dozvola, što je 17,7 posto više nego u srpnju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema vrstama građevina, 87,3 posto ili 695 dozvola izdano je za zgrade, a 12,7 posto ili 101 dozvola za ostale građevine. Na godišnjoj je razini broj građevinskih dozvola za zgrade veći za 22,6 posto, dok je za ostale zgrade manji za 7,3 posto. Dozvolama izdanima u srpnju predviđena je vrijednost radova od 2,65 milijardi kuna, što je 25,8 posto više nego u srpnju 2020. kada je vrijednost radova iznosila 2,11 milijardi kuna. Prema vrstama radova u srpnju je 78,5 posto ili 625 dozvola izdano za novogradnju, a 21,5 posto ili 171 dozvola za rekonstrukcije. Izdanim građevinskim dozvolama u srpnju predviđena je gradnja 1.144 stana, što je 32,8 posto više nego u srpnju lani, kada je predviđena gradnja 861 stana. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izdano je 5.958 građevinskih dozvola, što je rast od 20,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Predviđena vrijednost radova iznosi 17,9 milijardi kuna, što je 26,1 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2020. godine. Prema vrstama građevina, 4.970 dozvola je izdano za zgrade, što je 20,9 posto više nego u istom razdoblju lani, a 988 za ostale građevine, što je rast od 13,5 posto. Prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih sedam mjeseci predviđena je gradnja 9.338 stanova, što je 28 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.  

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je danas objavio Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća vrijedan 300 milijuna kuna. Podnošenje prijava započinje 14. listopada u 9 sati, isključivo putem sustava za e-prijavu. "Prošle godine osigurali smo sredstva za obnovu 3100 kuća, a ove godine bit će ih još i više s obzirom da je dostupno čak 300 milijuna kuna", istaknuo je prilikom objave poziva direktor Fonda Siniša Kukić. Fond dodjeljuje sredstva za neposredno sufinanciranje energetske obnove postojećih obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu odnosno za sufinanciranje mjera sukladno Tehničkim uvjetima Poziva. Mjere koje se sufinanciraju: A1. - cjelovita energetska obnova koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije A2. - povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kućeA3. - ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Popisi mjera, njihovih minimalnih tehničkih uvjeta, kao i prihvatljive opreme i radova kojima se isti postižu sadržani su u Tehničkim uvjetima. Obiteljske kuće čija se energetska obnova potiče moraju biti energetski certificirane te energetskog razreda (prema godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, QH,nd): D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj, u slučaju provedbe aktivnosti A1 ili A2,C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj, u slučaju provedbe aktivnosti A3.  

Hrvatska poljoprivredna komora ponovno će, početkom idućeg tjedna, organizirati sastanke svih šest odbora u sektoru stočarstva kako bi se sagledalo trenutno stanje u sektoru te će se na temelju analiza povećanja troškova proizvodnje, zbog globalnih i poremećaja na domaćem tržištu, predložiti hitne mjere kako bi se spriječio kolaps u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka. Tekuća godina može se okarakterizirati kao izuzetno teška za stočare, a njihov trenutni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih pandemijskom krizom. "Ove godine zabilježen je dramatičan rast cijena sirovina na svjetskom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj, a stočarima od početka godine naglo rastu troškovi, dok s druge strane svoje proizvode prodaju ispod cijene jer se, na zajedničkom tržištu, roba nudi po dampinškim cijenama zbog viškova uzrokovanih koronakrizom. Pored strukturnih problema u domaćem sektoru stočarstva i naglog rasta cijena inputa, tekuću godinu obilježila je suša, poglavito u pašnom dijelu godine. Uz sušu, stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore se i s posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima", ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako su nagle porasle cijene inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto. Takva situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva. U skladu s time, razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi (-5,16 kn), sustava krava – tele (-4,66 kn), proizvodnje mlijeka (-1,58 kn), tova svinja (-4,06 kn), tova pilića (-2,43 kn), proizvodnje jaja (-0,16 kn), a slična tržišna situacija također je u sektoru ovčarstva i kozarstva, ističu u HPK-u. Velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okružje koje se ponajprije odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu, gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani prirodnim nepogodama – velika suša u pašnom dijelu godine, potres i drugo. Budući politički okvir novog ZPP-a zasigurno neće povećavati proizvodno vezane potpore govedarskom sektoru, odnosno tovu goveda i proizvodnji mlijeka, a očekuje se i dodatni zahtjevi koji će novi ZPP postavljati pred proizvođače kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi u sklopu nove politike. "Navedeno stanje na domaćem tržištu iziskuje brzu i ciljanu potporu domaćim sektorima stočarstva i u smislu potpora u vidu kratkotrajne državne pomoći koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji (žitarica, prerađevina i stočne hrane). Potrebno je uvesti strože restrikcije prilikom označavanja mesa (Meso hrvatskih farmi) koje dolazi iz uvoza te mlijeka. Potrebno je uvesti jasne i nedvosmislene oznake prilikom označavanja (Meso hrvatskih farmi, Mlijeko hrvatskih farmi) i deklariranje proizvoda koje dolazi iz uvoza. U sklopu novog okvira ZPP-a potrebno je pronaći proizvodni fokus izgleda omotnice za izravna plaćanja koji ne bi bitnije smanjivao iznose proizvodno vezanih potpora u sektoru govedarstva u narednom razdoblju", naglašavaju u HPK-u. Foto: Pixabay / Ilustracija Među ostalim, HPK će zatražiti kratkoročne mjere – nadoknadu šteta u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka na način kako je to iskazano u izračunima studije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka. Među dugoročnim mjerama, potrebno je stočarskom sektoru, ali i svim drugim farmama prioritetno dodijeliti proizvodnju zelene energije (kWh=UG), a u programskom razdoblju ne smiju se smanjivati proizvodno vezana plaćanja. Nadalje, potrebno je aktivirati što je moguće širi spektar mogućnosti ostvarivanja koristi iz mjere 14. iz fonda PRR-a (Dobrobit životinja), kako bi na što više njih proizvođači mogli aplicirati, dok je sektorske natječaje iz mjere 4. Programa ruralnog razvoja potrebno raspisivati svake godine za sve sektore. Pri tome treba voditi računa da su natječaji otvoreni za stvarne potrebe proizvođača kojima bi podigli konkurentnost svoje proizvodnje. Jednako je tako potrebno zakonski odrediti da se označavanje hrvatskih poljoprivrednih proizvoda provodi na 50 posto površine deklaracija – kako bi se jasno istaknulo da je riječ o hrvatskom proizvodu te kako bi na polici trgovina bio vidljiviji. Jedna je od dugoročnih mjera i investiranje te znatno povećanje skladišnih kapaciteta za skladištenje žitarice radi buduće stabilizacije tržišta.