Aktualno
Na Wall Streetu novi rekordi burzovnih indeksa
Na Wall Streetu su burzovni indeksi dosegnuli nove najviše razine u povijesti jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor i tako prekinuti carinski rat koji je naštetio cjelokupnom svjetskom gospodarstvu. Dow Jones ojačao je 0,80 posto, na 28.004 boda, dok je S&P 500 porastao 0,77 posto, na 3.120 bodova, a Nasdaq indeks 0,73 posto, na 8.540 bodova. Ulagače je ohrabrila izjava Larry Kudlowa, ekonomskog savjetnika Bijele kuće, da su Washington i Peking blizu trgovinskog dogovora. Dodao je da su pregovori konstruktivni, no ni ovaj put nije objavio ništa detaljnije. Dan prije je, pak, kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se vode dubinski razgovori o prvoj fazi trgovinskog sporazuma i da je obustava carina važan uvjet za postizanje sporazuma. To je potaknulo nadu ulagača da će uskoro završiti trgovinski rat, koji traje već 16 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta oba gospodarstva. „Rast cijena dionica definitivno se zahvaljuje optimizmu u vezi trgovinskih pregovora. Ako dođe do nekog sporazuma, to bi podiglo raspoloženje investitora, ali i direktora kompanija jer bi se time otklonio veliki dio nesigurnosti”, kaže Jason Pride, direktor u tvrtki Glenmede. Burzovni se indeksi već danima kreću oko rekordnih razina, zahvaljujući smanjenju kamatnih stopa američke središnje banke, naznakama da je zaustavljeno usporavanje rasta američkog gospodarstva i boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima većine kompanija. Sezona objava rezultata američkih kompanija bliži se kraju, a od onih koje su dosad objavile financijska izvješća za treće tromjesečje, njih oko 75 posto ostvarilo je veću dobit nego što se očekivalo. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To bi, doduše, bio prvi pad zarada od polovice 2016. godine, ali ipak manji nego što se očekivalo na početku sezone objava rezultata. U cijelom proteklom tjednu Dow Jones porastao je 1,2 posto, dok je S&P 500 ojačao 0,9, a Nasdaq indeks 0,8 posto. To je već šesti tjedan zaredom kako ti indeksi rastu. I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,14 posto, na 7.302 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,47 posto, na 13.241 bod, a pariški CAC 0,65 posto, na 5.939 bodova.  
Aktualno
Potrebno je potaknuti žene na poduzetničke aktivnosti
U Splitu je završena dvodnevna edukacija Mala škola poduzetništva za žene, na kojoj je sudjelovalo te certifikat o uspješno završenoj edukaciji dobilo više od 30 žena. Uglavnom na edukaciji su sudjelovale poduzetnice početnice ali i nezaposlene žene s različitim poslovnim idejama. "Cilj Male škole bio je pružiti sadašnjim i budućim poduzetnicama nova znanja i vještine potrebne bilo za pokretanje bilo za unapređenje poslovanja. Sudionicama radionice svoja su iskustva i savjete prenijele iskusne predavačice, i same vlasnice tvrtki, kako bi im pomogle da izbjegnu početničke greške i budu još bolje u svom poslu", poručila je Antonija Bašić, viša stručna suradnica u HGK – Županijskoj komori Split. Predavačice na radionicama su bile Ivana Radić i Aleksandra Carvalho. Ivana Radić je predsjednica udruge Međunarodne mreže poslovnih žena te direktorica Present communications, koja pruža usluge savjetovanja iz područja leadershipa, organizacije, podizanja profitabilnosti te prodaje. Aleksandra Carvalho je direktorica društva Mereor za računovodstvene usluge, savjetovanje te menadžersko izvještavanje. Na radionici su sudionice dobile informacije o svim temama koje su im važne za pokretanje poslovne aktivnosti, kao i njezino unapređenje. Što je potrebno za početak i kako početi, kako odabrati računovodstveni servis, prezentirati se na društvenim mrežama te kako formirati cijene, samo su neka od pitanja na koje su sudionice dobile odgovor. Zaključak glasi da je općenito poduzetništvu žena potreban inovativniji pristup kako bi se realizirale ideje i ciljevi te zajedničko djelovanje tj. udruživanje i sinergija na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou. U Hrvatskoj su žene vlasnice 21,9 posto tvrtki, ali nažalost to je još uvijek premalo da bismo govorili o ravnopravnosti u poduzetničkom svijetu. U poduzetništvu treba inzistirati na povećanju udjela žena, jer provoditi bilo kakve promjene bez ravnopravne zastupljenosti žena znači ne uključiti polovicu stanovništva u iste. Načini na koje možemo osigurati veći udio žena u poduzetništvu i na tržištu rada su poticanje žena na zapošljavanje konkretnim mjerama, edukacijama te otklanjanjem svake vrste diskriminacije na radnom mjestu.
Aktualno
Ulazak u eurozonu prekid agonije za hrvatske izvoznike
Ulazak u eurozonu značit će "kraj agonije" za hrvatske izvoznike, s obzirom na uklanjanje prijetnje daljnjeg jačanja kune, kao i uspostavu istih pravila igre s drugim zemljama članicama EU-a, istaknuto je na panelu "Utjecaj uvođenja eura na izvoz i izvoznike". Panel je održan u sklopu 18. međunarodne konferencije Hrvatske banke za obnovu i razvitak o poticanju izvoza. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je 2023. moguća godina za uvođenje eura, no kako ne želi o tome nagađati, jer vremenski horizont ne ovisi isključivo o našoj strani. Hrvatskoj predstoji ispunjavanje 19 mjera na koje se obvezala u pismu namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II)  a tu je i pismo o bliskoj suradnji s Europskom središnjom bankom, koja podrazumijeva i provođenje "stres" testova nad najvećim hrvatskim bankama, navodi Marić. Kaže da je cilj sve finalizirati najkasnije do kraja predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, koje će se odviti u prvoj polovici iduće godine.  "Teniskim rječnikom rečeno, u ovom trenutku loptica je na našoj strani, no kada i nakon što ispunimo te mjere loptica naravno prelazi na drugu stranu", kaže Marić. Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke  Sandra Švaljek kazala je da će se konverzijski tečaj znati otprilike šest mjeseci prije ulaska Hrvatske u eurozonu, a dogovarat će se s ECB-om i zemljama članicama eurozone. Pritom napominje da je puno važnije definiranje središnjeg pariteta, koji će se dogoditi prije ulaska u tečajni mehanizam ERM II.  Iako se još ne zna koji će tečaj pri ulasku Hrvatske u eurozonu biti, Švaljek kaže da treba nastojati da bude što optimalniji. Pritom kaže da su tu dvije zainteresirane strane - izvoznici, kojima bi odgovarala deprecijacija kune u odnosu na euro, no i dužnici u eurima, kojima slabljenje kune nikako ne bi odgovaralo. Marko Jurčić iz Hrvatske gospodarske komore  ocjenjuje da bi izvoznike ulazak Hrvatske u eurozonu, u kontekstu njihovih stalnih apela za slabljenjem kune, značio "kraj agonije", jer bi tečaj nestao kao faktor utjecaja na njihovu konkurentnost, a s drugim zemljama članica EU-a bi bila uspostavljena ista pravila igre. Kaže i da samo uvođenje eura ne daje nijedan argument da će doći do gospodarskog rasta ili pada, s obzirom da i neke zemlje koje nemaju euro, poput Češke i Poljske, bilježe snažan rast. "Uvođenje eura je politička odluka koja će ukloniti mnoge rizike, smatra Jurčić, no s druge strane izvoznicima se mora dodatno pomoći i na brojne druge načine, s obzirom da je izvoz od iznimne važnosti, kaže. "Euro i Europa više nisu svetinje" Predsjednik Uprave Slovenske izvozne i razvojne banke Sibil Svilan sudjelovao je i u uvođenju eura i u Njemačkoj i Sloveniji, a kaže da je svako uvođenje eura, s obzirom na vrijeme i situaciju kada se to događa, jedinstveno, te se ne može uspoređivati. "Danas euro i Europa nisu više svetinja", kaže Svilan. Kaže da u Sloveniji ne žale za tolarom, a da su tamo kod uvođenja eura bili svjesni da je to za njih kao izvozno orijentiranu zemlju dobra odluka. Ističe i važnost da je odluka o uvođenju eura u Sloveniji donesena na referendumu, čime je dobiven legitimitet za sve što se događalo kasnije, kao što je rast cijena, kaže Svilan, koji podsjeća i da je Njemačku po uvođenju eura pogodila recesija. Dagmara Zawadzka iz Poljske razvojne banke kaže da su za razvoj pojedinog gospodarstva izvoz i internacionalizacija poslovanja vrlo važni, a napominje da Poljska bilježi snažan rast izvoza. Ocjenjuje da ta zemlja barem u skorije vrijeme neće ulaziti u eurozonu. Pritom smatra da tečajni rizik nije prevelik problem za velike kompanije, dok bi uvođenje eura značajno pomoglo većini malih i srednjih poduzeća u Poljskoj, kojima tečajni rizik predstavlja značajnu barijeru i koja bi ulaskom u eurozonu profitirali.  
Aktualno
Krešimir Rotim novi predsjednik Zajednice privatnoga zdravstvenog sektora HGK
Na osnivačkoj sjednici Zajednice privatnoga zdravstvenog sektora HGK za predsjednika Zajednice izabran je naš svjetski poznati neurokirurg Krešimir Rotim iz specijalne bolnice NeuroSpine, a za njegovog zamjenika Mirko Ivkić iz UniMedic centra. Rotim je poručio kako će Zajednica biti vrlo korisna platforma za sve iz privatnog sektora. "Omogućit će nam da utječemo na legislativu i sve ono što nas kao privatne ustanove u sustavu hrvatskog zdravstva može staviti u ravnopravnu poziciju s javnim ustanovama. U zapadnim zemljama kojima težimo ne radi se razlika između javnog i privatnog zdravstva jer svako od njih ima svoju ulogu, a u svom radu i interesima ne preklapaju se previše. S aspekta pacijenta svejedno je liječi li ga državna ili privatna bolnica, njemu je najvažnije da dobije vrhunsku uslugu. Druga aktualna tematika kojom se svi trebamo pozabaviti jest da veliki broj zdravstvenih radnika napušta Hrvatsku, pa i mi moramo otvoriti tržište, i to ne samo da se naši ljudi mogu vratiti iz inozemstva, već i da se liječnici iz država izvan EU mogu lakše zaposliti kod nas“, istaknuo je Rotim dodavši kako već sad imamo ozbiljan nedostatak liječnika i sestara te da je to problem koji moramo što prije adresirati. Savjetnik predsjednika i voditelj Službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK Petar Mišević predstavio je rad Komore i istaknuo da je osnivanje ove Zajednice velika prilika za sve uključene. "Jedna od vaših uloga bit će da u okviru okruga svog djelovanja promičete privatni zdravstveni sektor, a mi ćemo u vam u tom smislu biti potpora i sve ćemo vam svoje resurse dati na raspolaganje“, poručio je Mišević. Na osnivačkoj sjednici usvojen je i Poslovnik o radu Zajednice, a kao glavni ciljevi Zajednice istaknuti su: osiguravanje veće dostupnosti visokotehnološki opremljenih zdravstvenih usluga u privatnim poliklinikama i specijalnim bolnicama za javno zdravstvo kako bi se optimizirao proces liječenja, objedinjenje zdravstvenih kapaciteta i usluga privatnog zdravstva te sudjelovanje u kreiranju ponude radnih mjesta liječnika i sestrinskog osoblja. Zajednica će također lobirati za interese članica pri nadležnim tijelima i inicirati izmjene postojećih propisa, educirati i surađivati s drugim strukovnim udruženjima i zajednicama. Predstavnicima Zajednice predstavljena je i platforma Digitalna komora te mogućnost sudjelovanja na natječaju za dobivanje znakova kvalitete HGK uz sufinanciranje EU.
Aktualno
U listopadu stopa inflacija usporila na 0,6 posto
Godišnja stopa inflacije, mjerena potrošačkim cijenama, u Hrvatskoj je u listopadu usporila na 0,6 posto, s mjesec dana ranije zabilježenih 0,8 posto, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku, a analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju i u preostala dva mjeseca ove godine skromnu inflaciju. Prema izvješću DZS-a, na mjesečnoj razini, u odnosu na rujan, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su više 0,4 posto. Kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada potrošačke su cijene bile više za 0,7 posto. Na godišnjoj razini, u listopadu su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 4,6 posto, a s rastom od 3,2 posto pratile su ih cijene restorana i hotela. Cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 2,5 posto, cijene raznih dobara i usluga 1,2 posto, cijene odjeće i obuće te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 1,1 posto, cijene obrazovanja i cijene komunikacija 0,3 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto. S druge strane, najviše su pale cijene prijevoza, za 2,6 posto, pri čemu u cijene goriva skliznule 4,1 posto. Na mjesečnoj su razini u listopadu potrošačke cijene porasle, u prosjeku za 0,4 posto. Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 7,3 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), cijene prijevoza za 0,8 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje i redovitog održavanja kućanstva za 0,4 posto, cijene restorana i hotela i cijene zdravlja za 0,3 posto, cijene obrazovanja za 0,2 posto i cijene alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto. U listopadu su prema mjesecu ranije cijene rekreacije i kulture i cijene hrane i bezalkoholnih pića niže za 0,3 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva te cijene komunikacija za 0,2 posto niže. Istodobno su cijene raznih dobara i usluga u listopadu u odnosu na rujan u prosjeku ostale na razini cijena iz rujna. Analitičari Raiffeisenbank Austira očekuju do kraja godine nastavak skromnih godišnjih stopa inflacije. "Do kraja godine očekujemo nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod 1 posto. Pritom će uslužni sektor, prije svega usluge povezane s trgovinom i turizmom, odnosno rast cijena u tim djelatnostima, ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka", ocjenjuju u RBA.