U uvodom djelu današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nastavak mjera pomoći gospodarstvu pogođenom korona krizom, te je istaknuo kako će upravo u onim sektorima gdje će se dogoditi najveći pad aktivnosti, a to su promet, ugostiteljstvo, turizam, hotelijerstvo i organizacija raznih događaja, nastaviti s isplatom naknada od 4000 kuna po zaposlenom.  "Podsjetit ću da je ovim mjerama koje smo poduzeli spašeno više od 600 tisuća radnih mjesta i sto tisuća poslodavaca, kojima smo sada isplatili pet milijardi i 750 milijuna kuna, te da je krenula mjera za skraćivanje radnog vremena s maksimalnim iznosom do dvije tisuće kuna. Vlada potvrđuje nastavak naše politike održavanja radnih mjesta unatoč specifičnim okolnostima", istaknuo je premijer te dodao kako će zbog svih okolnosti od javno-zdravstvenih, financijskih i ekonomskih Sabor najvjerojatnije raditi i u ovom periodu kada u normalnim okvirima bude svojevrsna pauza zbog ustavnih odredbi. "Postoji mogućnost izvanrednih sjednica Hrvatskog sabora, zbog konstituiranja i niza zakona koje treba donijeti", rekao je Plenković.  U turizmu 54 posto lanjskog prometa U hrvatskom turizmu u srpnju je do sada ostvareno oko 52 posto turističkog prometa iz istih lanjskih dana, što je više od očekivanja, dok je trenutno u Hrvatskoj 467 tisuća turista, istaknuo je u četvrtak na sjednici Vlade ministar turizma Gari Cappelli Komentirajući trenutnu situaciju u turizmu, Cappelli je na traženje premijera, važnim izdvojio podatke da u Hrvatskoj nema nijednog bolesnog turista te da je najveća koncentracija turističkog prometa trenutno u dvije jadranske županije - Istarskoj i Primorsko-goranskoj, gdje se odmara oko polovine trenutnog broja turista ili oko 250 tisuća. "Praktički nema nikakvih problema što se tiče Covida-19, svugdje se u objektima i destinacijama itekako pazi na sigurnost, a važno je i što turista iz Njemačke sada imamo samo 10 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine", rekao je Cappelli.  

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 41,9 milijardi kuna te je devet posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz smanjen za 14,4 posto, na 68,5 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit je u pet mjeseci iznosio 26,5 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 61,3 posto. U zemlje članice EU-a u prvih pet mjeseci je izvezeno roba vrijednih 29,6 milijardi kuna, odnosno 5,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Izvoz u zemlje nečlanice pao je 16,7 posto, na 12,3 milijarde kuna. Vrijednost uvezene robe u prvih pet mjeseca je iz članica EU-a pala za 15,5 posto, na 55,1 milijardu kuna. Istodobno je vrijednost uvoza iz drugih zemalja pala za 9,4 posto, na 13,4 milijarde kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 5,6 milijardi eura, što je na godišnjoj razini pad za deset posto, dok je uvoz pao za 15,3 posto, na 9,1 milijardu eura.  Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 3,5 milijardi eura. U zemlje članice EU-a u prvih pet mjeseci je izvezeno robe u vrijednosti 3,9 milijardi eura, odnosno 6,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 17,7 posto, na 1,6 milijardi eura. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala je za 16,4 posto, na 7,3 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pala za 10,4 posto, na 1,78 milijardi eura. Izvoz u prva četiri mjeseca pao 4,9 posto, uvoz 10,1 posto DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prva četiri mjeseca koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, pao 4,9 posto, na 34,4 milijarde kuna, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na 56 milijardi kuna. Time je DZS blago korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine iznosila 34,3 milijarde kuna, što je za 5,1 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz smanjen 10,2 posto, na 56 milijardi kuna Po drugim je podacima, vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca iznosio 21,6 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila na 61,4 posto. Izražen u eurima, izvoz je u prva četiri mjeseca pao 5,7 posto, na 4,6 milijardi eura, dok je uvoz pao 10,8 posto, na 7,5 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 2,9 milijardi eura. Podaci prema djelatnostima pokazuju da je izvoz tvrtki iz djelatnosti prerađivačke industrije, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 87,1 posto, u prva četiri mjeseca pao za 8,9 posto, na četiri milijarde eura. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka i Italija.

U Michelinovom vodiču za 2020. godinu nalazi se 70 hrvatskih restorana, od kojih je šest iz Splitsko-dalmatinske županije s oznakom Michelin Plate; Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i konoba Trs. Kako bi se obilježio uspjeh i izvrsnost tih restorana, ali i vidjelo što je sve potrebno za daljnji napredak i prelazak s Michelinove preporuke na Michelinovu zvjedicu, u Županijskoj komori Split sastali su se ugostitelji s lokalnim proizvođačima eno i gastro proizvoda. „Uvrštavanje u Michelinov vodič neosporna je potvrda kvalitete te rada, truda i ljubavi za gastronomiju, koja predstavlja vrhunsku gastro referencu u svim vremenima, a u trenutnim okolnostima u kojima su ugostitelji suočeni s brojnim izazovima, dodatni im je poticaj i vjetar u leđa. Ovdje su prema Michelinovom izboru najbolji od najboljih restorana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a njihovo jače povezivanje s lokalnim proizvođačima hrane i pića može poslužiti kao primjer i drugima te je put za daljnji razvoj dalmatinske i hrvatske eno-gastronomije i njeno još bolje pozicioniranje na gastronomskoj karti izvrsnosti“, poručio je predsjednik Županijske komore Split Joze Tomaš. Naime, cilj je Komore bio ovim susretom istaknuti vrijednost i kvalitetu hrvatskih proizvoda, potaknuti na njihovo veće korištenje i kupovinu. Tako su na sastanku sudjelovali i predstavnici strukovnih tijela ŽK Split kako bi se otvorila vrata jačoj suradnji proizvođača domaćih eno i gastro proizvoda s restoranima. Proizvode svojih članica, od ulja, vina i likera do pršuta i suhomesnatih proizvoda ugostiteljima predstavili su Udruženje Vino Dalmacije i Grupacija prehrambeno-prerađivačke industrije splitske Komore. Važno umrežavanje s domaćim proizvođačima Predstavnici splitskih restorana Zrno Soli, ZOI i Kadena te restorana Jeny iz Tučepa potom su podijelili svoja iskustva, prepreke s kojima se susreću te mogućnosti za veće korištenje lokalnog i hrvatskog i bolje umrežavanje s domaćim proizvođačima. Ivo Vrdoljak, Braco Sanjin, Joze Tomaš, Mirko Mirčeta i Vlado Čović/Foto: HGK ''Naša vrata uvijek moraju biti otvorena za naše proizvođače hrane i pića, a oni nas moraju doživljavati kao svoje krajnje i najbolje promotore'', smatra vlasnik restorana Zrno Soli Ivo Vrdoljak, naglasivši da je temelj svega ponuditi gostu ono najbolje od mjesta na koje je došao, a u Dalmaciji je to autohtona, zdrava mediteranska hrana. Voditelj splitskog ZOI-a Mirko Mirčeta smatra da je u svemu izuzetno bitna i edukacija konobara koji su u direktnom kontaktu s gostima, dok je chef Kadene, Braco Sanjin potvrdio neupitnost domaćih namirnica u vrhunskim ugostiteljskim objektima. Koncept nula kilometara Vlado Čović iz restorana Jeny rekao je kako oni koriste ulje iz vlastitog maslinika i u potpunosti podržavaju koncept nula kilometara te da je svakako dobar način da proizvođači dođu u restoran i predstave svoju ponudu. „Dalmatinsko vino i nagrađivana dalmatinska ulja, likeri poput onih od kadulje i rogača, vrhunski pršuti i svježa riba, samo su dio bogate palete domaćih proizvoda koji nose svoje priče i upravo te priče trebaju biti promovirane i ispričane suvremenim gostima u potrazi za autohtonim i novim“, rekao je Tomaš, a svi su sudionici sastanka složili oko toga kako baziranje hrvatske gastronomije u što većem dijelu na domaćim proizvodima, njegovanje naših autohtonih okusa, inovativno korištenje lokalnog i tradicionalnog u stvaranju novih proizvoda, doprinosi razvoju autentične gastronomske ponude koju gosti prepoznaju i koja postaje sve važniji motiv njihova dolaska i ponovnog vraćanja u destinaciju. Sada je na ŽK Split, istaknuo je Tomaš, da se ova inicijativu još nadogradi te je najavio da će se u narednom periodu organizirati obilazak proizvođača, odnosno ugostitelja ili neki drugi način njihovog konkretnijeg predstavljanja i umrežavanja. U svakom slučaju, ugostitelji su bili izrazito zadovoljni inicijativom ŽK Split i organizacijom zajedničkog sastanka te su izrazili želju da se s ovom praksom nastavi i ubuduće.

Hrvatska je u 2019. smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 6,3 posto, smanjen je i broj ribara, a vrijednost ribarstva je pala za 3,1 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Statističari objašnjavaju kako je na taj pad vrijednosti utjecao pad vrijednosti morskog ribarstva, za 3,5 posto, kod kojeg je zabilježen pad prodanih količina (za 6,4 posto). Po podacima DZS-a, lani je prodano 59.481 tona plave ribe, što je 6.316 tona manje nego 2018. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe pala za 12,4 posto, na 455,9 milijuna kuna. Lani su prodane i 16.632 tone ostale ribe, a vrijednost te prodaje dosegnula je iznos od 682,4 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 4,7 posto. Proizvodnja pala za za 6,3 posto U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,9 posto, na 6.607. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 1,2 posto, na 3.075, a broj ribara u malom obalnom ribolovu za 0,6 posto, na njih 3.532. Broj ribarskih plovila lani je povećan za blagih 0,5 posto, dosegnuvši brojku od 7.614. Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2019. je pao za 6,3 posto u odnosu na godinu ranije, na 81.138 tona. U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 57.964 tona, a doda li se 2.747 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 60.711 tona, ili 9,4 posto manje nego 2018. godine. Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 45.095 tona ili 2,5 posto manje nego godinu prije. Pad od 8,6 posto bilježi ulov i uzgoj tune, na ukupno 3.572 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 2.747 tona, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 825 tona. Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 17.373 tone, što je 6,5 posto više nego godinu ranije. Tako je uzgoj lubina lani iznosio 6.089 tona, a doda li se tomu i 12 tona iz ulova, ukupne su količine 6.101 tona, što je 2,1 posto manje nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 20,5 posto, na 6.897 tona, od čega je 6.774 tona iz uzgoja. Prošlogodišnji ulov ljuskavaca smanjen je za 13,8 posto, na ukupno 1.016 tona, a uzgoj i ulov kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša je pao za 1,8 posto, na 2.038 tona. Povećana proizvodnja slatkovodne ribe Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2019. povećana za 6,9 posto, na 3.100 tona. Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima porasla za 7,9 posto, na 2.728 tona, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 0,5 posto, na 372 tone. Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2019. u odnosu na 2018. porasla je za 5,3 posto, a na taj je porast, kažu statističari, utjecala veća prodana količina, za sedam posto.

Iako je u ovim teškim trenucima svaka pomoć dobrodošla, turističkim agencijama u kojima se pad prometa kreće od 65 posto pa i do 100 posto, najavljeno drastično smanjenje potpora s 4.000,00 kn na 2.000,00 kn nije bilo dostatno za zadržavanje radnih mjesta te je UHPA promptno reagirala prema nadležnim institucijama, kako bi se i u srpnju nastavila primjena potpora za očuvanje radnih mjesta u turizmu prema ranijem modelu. Zadržavanje radnih mjesta „Drago nam je da su Vlada RH, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo turizma i Hrvatski zavod za zapošljavanje prepoznali i uvažili naš apel i time omogućili nastavak ranijih potpora za očuvanje radnih mjesta u visini od 4.000 kuna po zaposleniku. Nastavak ove mjere osigurat će zadržavanje radnih mjesta i egzistenciju samih turističkih tvrtki u jeku turističke sezone koja je daleko od onih na kakve smo navikli“, ističe Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e. Inicijativu su osim UHPA-e podržale i druge institucije i udruge: HGK, HUP i HUT, kojima je također presudan nastavak mjera po istim uvjetima. „Od kada su posljedice pandemije nastupile, krajem svakog mjeseca suočeni smo s brojnim upitima o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta. Zaposlenici turističkih agencija svjesni su da bez nastavka spomenute mjere njihova radna mjesta nisu sigurna. Nažalost, prvi put u Hrvatskoj suočeni smo s situacijom u kojoj Vladine mjere označavaju direktan opstanak radnih mjesta u turističkim agencijama koje još uvijek ne mogu osigurati likvidnost poslovanja“, naglašava Fain. Nastavak potpora do oporavka UHPA će se nastaviti boriti za produljenje mjera i u narednom periodu, jer će oporavak turističkog sektora, posebice turističkih agencija, svakako potrajati do konačne stabilizacije pandemije kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. „U periodu u kojem turističke agencije bilježe pad prometa veći od 90 posto s nemogućnošću pokretanja ponovnog poslovanja i u trenutku kad nisu poznati razmjeri utjecaja pandemije na turistički sektor u budućnosti, ovakva potpora je ključna i inzistirat ćemo na njezinom nastavku sve do trenutka kada turističke agencije ne počnu bilježiti prve skromne brojke rasta prometa“, zaključuje Fain.