Hrvatska gospodarska komora obilježit će 22. rođendan akcije Kupujmo hrvatsko, u Splitu gdje će 21. i 22. svibnja domaći proizvođači na Rivi predstaviti svoje proizvode. Cilj Akcije je potaknuti što bolji plasman domaćih proizvoda i usluga na domaćem tržištu. "Kroz gotovo četvrt stoljeća promocije domaće kvalitete izgradili smo nacionalni brend koji prepoznaje sve više građana. Prema istraživanjima HGK, čak 86 posto potrošača je spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod. Kupujući hrvatsko postajemo čuvari domaće proizvodnje, čuvamo radna mjesta, potičemo konkurentnost i naposljetku, stvaramo bolje sutra za generacije koje dolaze“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. S ciljem educiranja djece o važnosti očuvanja domaće proizvodnje, i ove godine je organizirano natjecanje za izbor najboljih dječjih i likovnih radova iz osnovnih i srednjih škola te vrtića, a nagrade će biti podijeljene na samoj Akciji. Svoje proizvode predstavit će i 128 izlagača nakon čega slijedi glazbeno-zabavni program.

Ministarstvo uprave trebalo bi 20.svibnja potpisati ugovore vezane uz Projekt uspostave Centra dijeljenih usluga s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Riječ je o projektu vrijednom 362 milijuna kuna, kojega s 85 posto sufinancira Europska unija "Napravit ćemo sustav koji omogućava međusobnu komunikaciju svih državnih registara i baza. Dakle, svi projekti digitalizacije koje rade ne samo Ministarstvo uprave već i druga tijela, ministarstva, bit će naslonjeni na CDU, moći će preko njega komunicirati, a to će u bitnome digitalizirati javnu upravu i procese koji se događaju unutar države", naglasio je ministar uprave Lovro Kuščević u razgovoru za Hinu, nazvavši CDU krovnim projektom svih projekata digitalizacije. Lovro Kuščević (foto:Ministarstvo uprave) Ministar je siguran da će do kraja godine 40-ak tijela već 'uvući' u CDU. Ističe kako će i o drugim državnim tijelima ovisiti koliko će oni svojih usluga digitalizirati i omogućiti na CDU-u. Ministar je istaknuo kako je to proces koji se ne tiče samo Ministarstva uprave koje stvara temelje, platformu i preduvjete za razvoj digitalnih usluga namijenjenih građanima i poduzetnicima. Građanin će CDU vidjeti kroz pojednostavljenu komunikaciju državnih tijela. "Na primjer, ako naš sugrađanin želi otvoriti tvrtku Ministarstvo gospodarstva postavlja svoju aplikaciju za otvaranje tvrtke na CDU. I trenutno su potrebne različite potvrde, no kad se napravi CDU uz obrazac za otvaranja tvrtke više ne morate priložiti potrebnu dokumentaciju koju država ima u sustavu jer će sustav sam razmijeniti tražene podatke. Cijeli zahtjev se pokreće online, putem interneta. I vama se predmet rješava jednostavnije, brže i jeftinije”, objašnjava Kuščević. I zahtjev za mirovinu online putem  CDU, po Kušćevićevim riječima platforma koja će omogućiti najprije smještaj informacijskih sustava i registara dok je Jedinstveno upravno mjesto namijenjeno građanima kako bi mogli na jednom mjestu (jednom šalteru) pristupiti što većem broju državnih usluga i tamo ih rješavati, bez šetanja od jednog do drugog tijela. Planira se otvoriti stotinjak fizičkih mjesta gdje će građani moći doći i predati svoj zahtjev. Primjerice, moći će predati zahtjev za mirovinu i online i na jednom od tih fizičkih mjesta, sustav će taj zahtjev prepoznati, pustiti ga na obradu nadležnim tijelima, obraditi ga i vratiti natrag građaninu na to određeno fizičko mjesto ili online, ovisno kako je predao.  

U Splitu se održala druga Međunarodna konferencija Iseljenički turizam na kojoj su predstavljene uspješne priče povratnika koji su uložili u hrvatski turizam, a razgovaralo se i o brendiranju Hrvatske, investicijama u turističke niše poput zdravstvenog i kulturnog turizma te o inovacijama u turizmu. Ivan Zdunić, jedan od najbogatijih Hrvata u Kanadi, smatra kako su za uspjeh nužni znanje, zvanje i imanje. Zato je pozvao vlasti da jačaju obrazovni sustav te se kritički osvrnuo na rasprodaju najvrjednijih poduzeća. "Razočaran sam u mnoge hrvatske politike. Ne prodajite tvrtke poput banaka, Ine i Plive! To su krave muzare od kojih dugoročno imate koristi. Kad smo kod mlijeka, i njega više uvozimo nego što proizvodimo. Pitam se proizvodimo li išta u količini koja nam je potrebna“, kazao je Zdunić koji se u Kanadi bavi građevinarstvom i poljoprivredom. Za Hrvatsku smatra da se ne smije oslanjati samo na turizam, nego razvijati i druge gospodarske grane. Razočaran je što mladi napuštaju Slavoniju. "Hrvati su među najboljim radnicima u svijetu, ali, nažalost, o tome se govori izvanzemlje. Kao skupina nismo dovoljno jaki. Židovi bar jedanput u životu moraju posjetiti Izrael, a irski su iseljenici dali veliki obol da Irska postane ono što je danas. Zato je nužna bliska suradnja domovine s iseljenom Hrvatskom", istaknuo je Zdunić. U Hrvatskoj je rođen, ali za Kanadu kaže da ga je učinila čovjekom. Zbog toga jednako voli obje zemlje, a rado ih i uspoređuje. "Upravo završavam gradnju kuće na Ugljanu koja je trajala četiri godine, a u Kanadi ih godišnje izgradim dvjesto pedeset. Trebamo se zamisliti je li to do birokracije, edukacije ili nečega drugog“, kazao je Zdunić. Iako ima sedamdeset i osam godina, i dalje radi. Kaže da voli biti produktivan te da ne želi biti samo dio zajednice nego njezin koristan dio. Zbog toga je iznimno kritičan prema povijesnim podjelama koje nameće politika.  

"Mladi su naša budućnost i vjerujem kako ćete upravo vi biti dio provedbe turističke politike nove Strategije razvoja turizma RH koju ćemo donijeti sljedeće godine za razdoblje od deset godina. Želimo razvijati odgovorni i održivi turizam i zato sam posebno ponosan što je naša Vlada donijela reformski paket turističkih zakona koji su nedavno usvojeni u Saboru, a koji će doprinijeti razvoju našeg turizma,povećanju konkorentnosti i još boljem pozicioniranju na svjetskoj turističkoj karti", dio je obraćanja ministra turizma Garija Cappellija studentima i nastavnicima Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Istaknuo je pritom važnost kvalitete u turizmu u svim segmentima, posebice kada je u pitanju radna snaga jer je turizam prvenstveno uslužna djelatnost. "Turizam pokreće cjelokupno gospodarstvo i koliko god nas veseli konstantni rast ulaganja u ovaj sektor, moramo biti svjesni kako je čovjek ključ uspjeha jer nema tih 'zlatnih' kvadrata objekata visoke kategorije, ako zaposleni nemaju osmjeh na licu, ako nemaju dovoljna znanja, vještine i kompetencije. I zato stalno naglašavam kako je obrazovanje za turizam i ugostiteljstvo najvažnije i to na svim razinama, i to cjelogodišnje. Upravo s tim ciljem provodimo projekt šest Centara kompetentnosti od kojih je jedan upravo u Opatiji", rekao je Cappelli naglasivši kako je Opatija perjanica obrazovanja kada je u pitanju turizam. Naime, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu na čelu s dekanicom dr.sc. Dorom Smolčić Jurdnom jedina je sveučilišna ustanova u Hrvatskoj u potpunosti usmjerena na edukaciju i znanstveni razvoj kadrova u području turizma, ugostiteljstva i održivoga razvoja, koja izvodi programe preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija, poslijediplomskoga doktorskog studija, kao i programe cjeloživotnoga obrazovanja. Također, Fakultet svojim studentima i nastavnicima osigurava unutarnju i vanjsku mobilnost kroz Erasmus programe te kroz Ceepus mreže: EducationWithoutFrontiers i Amadeus. Na panel raspravi ministar Cappelli odgovarao je i na pitanja studenata vezana uz tržište rada i zapošljavanje mladih u turizmu, zakonsku regulativu iz djelokruga Ministarstva turizma, strategiju razvoja turizma i turističku politiku, investicije u turizmu te ostale teme aktualne turističke teme.

Šest europskih potrošačkih udruga objavilo je da su od regulatora matičnih zemalja zatražili pokretanje istrage o nezakonitim praksama tvrtki koje koriste platformu kineskog diva za internetsku prodaju Alibaba AliExpressa. Kupci u europskim zemljama imaju pravo vratiti robu najkasnije dva tjedna od kupnje i u jamstvenom listu dobivaju jasne informacije o minimalno dvogodišnjem jamstvenom periodu. Platforme koje ugošćuju neovisne prodavatelje katkad pak imaju teškoća s ispunjavanjem takvih standarda. Udruge za zaštitu prava potrošača u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj zatražile su od matičnih regulatora da istraže poslovne prakse AliExpressa koji uglavnom ugošćuje kineske prodavatelje. "Ako želi trgovati na europskom tržištu, Alibaba mora poštivati ovdašnje propise. O tome se ne može pregovarati", rekla je Sandra Molenaar, čelnica nizozemske potrošačkog udruženja Consumentenbond. Iz tog su nizozemskog udruženja također istaknuli da AliExpress-ovi uvjeti poslovanja primoravaju potrošače da u slučaju spora idu na arbitražni sud u Hong Kongu, dok im pravila EU-a omogućuju da se obrate sudovima u matičnim zemljama. Francuska potrošačka skupina UFC-Que Choisir izvijestila je pak da francuski kupci ne dobivaju dokumentaciju na francuskom jeziku. Francuski ured za suzbijanje prijevara DGCCRF poručuje da je ozbiljno shvaća pritužbe, a isti odgovor dali su i iz AliExpressa. "Pažljivo ćemo razmotriti pristigle pritužbe i spremni smo se uključiti u razgovore s Europskom komisijom i nadležnim vlastima", izjavili su za AFP iz kineske kompanije za internetsku prodaju. "Poštujemo prava potrošača i vrlo smo obzirni prema njihovoj zabrinutosti", naglašavaju.