Perspektivnost ulaganja u zlato očituje se i u trenutnoj "količini nestabilnosti", s obzirom da postoji velika korelacija između nestabilnosti sustava i rasta vrijednosti zlata, rečeno je na prvoj konferenciji o zlatu u Hrvatskoj - Crogold 2023. Kako je Hini izjavio ekonomski analitičar Neven Vidaković, cijena zlata po unci u proteklih nekoliko godina iznosila je od 1.800 do dvije tisuće dolara, a izbijanjem trenutne bankarske krize ta cijena je otišla naglo gore, a i Vidakovića je iznenadilo u kojoj mjeri, s obzirom da ne smatra da je ta kriza "toliko ozbiljna". "Karakteristika zlata je upravo to - da je zlato. Ono je lako prenosivo, visoko vrijedno i lako dostupno. Postoji ogromna korelacija, što je veća nestabilnost sustava, vrijednost zlata je veća", ustvrdio je Vidaković. Prinos od kupovine zlata ovisi koliko mu se cijena mijenja, dok uloga zlata kao čuvara vrijednosti novca ovisi o razini inflacije, odnosno je li rast vrijednosti zlata veći ili manji od stope inflacije, pojasnio je Vidaković, apostrofirajući ulaganje u zlato kao "relativno stabilno". Visoki dugoročni prinosi na ulaganja u zlato Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, tvrtke koja se bavi otkupom i prodajom investicijskog zlata u Hrvatskoj, istaknuo je da je segment investicijskog zlata relativno nov u Hrvatskoj, s obzirom da je ono postalo popularno i isplativo tek ulaskom u Europsku uniju, kada je oslobođeno PDV-a i poreza na luksuz. Želja je educirati građane o ulaganju u zlato, koje je kao i ulaganje u obveznice i dionice, rekao je Ivanović. No za razliku od ulaganja u takve vrijednosne papire ili kriptovalute, zlato je "fizičko" i može ga se "držati u rukama", dodao je. Dugoročni prinosi na ulaganja u zlato su dosta visoki, pri čemu je Ivanović iznosio podatke o prosječnom rastu vrijednosti zlata u "zadnjih 50 i 20 godina od 8,5 do 9,5 posto godišnje". "No to ne znači da će se svake godine moći ostvarivati taj prinos (...) Ali ako gledamo da je zlato dugoročna investicija, onda je to neki iznos koji ulagači mogu očekivati da će dobiti ulaganjem u zlato", ustvrdio je Ivanović, dodajući da u posljednje vrijeme do interesa hrvatskih građana za kupovinu zlata prvenstveno dolazi zbog visoke inflacije, kao i povećane nesigurnosti, zbog najava potencijalne recesije. Predstavnik njemačke kovnice zlata Heimerle + Meule Marijo Kokić ocijenio je da je potražnja za zlatom u Hrvatskoj "dosta velika", izjavivši da ta tvrtka želi sudjelovati u tom "boomu" i podržati hrvatsko tržište. Niša za Hrvatsku kovnicu novca Predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca Damir Bolta izjavio je Hini da ta tvrtka, koja je u vlasništvu Hrvatske narodne banke (HNB), s obzirom da u portfelju ima i manji udio proizvoda od zlata, na neki način postaje i referentni sudionik tržišta zlata, a konferencija je prilika da se predstavi sa svojim "dodatnim znanjima, mogućnostima i proizvodima". Glavna funkcija tvrtke je izrada optjecajnog kovanog novca, no i s ulaskom Hrvatske u eurozonu, očekivanja su da će uloga tvrtke kao opskrbljivača optjecajnim novcem vjerojatno pasti, s obzirom da se ušlo na tržište gdje postoje i drugi proizvođači takvog novca, pojasnio je Bolta. Vrijednost prometa tvrtke u komercijalnom dijelu, izvan proizvodnje optjecajnog novca, lani je tako iznosila oko 50 milijuna kuna, a više od 70 posto od tog iznosa odnosilo se na investicijske zlatnike. Stoga, to je nova niša u kojoj se tvrtka razvija, a ima specifičnu ulogu kao državni proizvođač investicijskih zlatnih kovanica, štoviše ima domaći monopol nad tim proizvodima, tako da su i tu zanimljivi tržištu, istaknuo je Bolta. S obzirom da slijedi politiku HNB-a, Bolta je napomenuo da primarna uloga tvrtke nije reklamiranje ulaganja u takve proizvode, već je ta uloga posredna, u smislu proizvodnje i prodaje takvih proizvoda kojima se prvenstveno obilježavaju neki događaji, osobe, pojave ili izumi, važni za povijest Hrvatske, a koje središnja banka i odobrava. Uz numizmatičku funkciju, ti proizvodi se mogu koristiti i u investicijske svrhe, pojasnio je Bolta, koji je kao primjer nekih ranijih edicija izdvojio prigodni zlatni i srebrni kovani novac s motivima dalmatinskog psa, hrvatskog brenda po kojem je poznata i u svijetu.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj ove godine iznosila je 1.094 eura, što je nominalno i realno više za 4,6 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju lani, nominalno viša za 11,7 posto, a realno niža za 0,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 1.685 eura, a najniža u proizvodnji kože i srodnih proizvoda i ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 748 eura. Po podatcima DZS-a, medijalna neto plaća za siječanj 2023. iznosila je 930 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj ove godine iznosila je 1.499 eura, što je nominalno i realno više za pet posto u odnosu na prosinac lani. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno viša za 13,1 posto, a realno za 0,4 posto. U siječnju ove godine bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je na istoj razini u odnosu na prosinac lani. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153). Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za siječanj ove godine iznosila je 6,14 eura, što je u odnosu na prosinac nominalno više za 4,8 posto, a u odnosu na siječanj lani više za 7,2 posto. Realno je prosječna neto plaća po satu na mjesečnoj razini viša za 4,8 posto, a na godišnjoj je razini niža za 4,9 posto.    

Ove ćemo godine imati jeftiniju proljetnu sjetvu nego lani, rekao je za Hinu član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić, upozorivši međutim na pad cijena poljoprivrednih proizvoda i uroda. "Ove godine imat ćemo jeftiniju proljetnu sjetvu nego lani i to uglavnom zbog pada cijena gnojiva. Cijene mineralnih gnojiva su pale, a i gorivo je nešto jeftinije", rekao je Brlošić. Napominje da je porasla cijene sjemena, zaštitnih sredstava te troškova rezervnih dijelova i mehanizacije. "Sjetva će biti jeftinija, ali imamo novi problem, a to je pad cijena uroda", kazao je Brlošić. "Troškovi su niži, ali s obzirom na pad cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda sigurno je da će ratarstvo ove godine biti u popriličnim problemima", upozorava. Kaže da će se smanjiti površine pod uljanom repicom i to zbog zabrane određenih pesticida, a nešto će porasti površine pod suncokretom dok će kukuruza biti zasijano kao lani. Jesenas su povećane površine pšenice i ječma, što bi trebalo nadoknaditi pad u proizvodnji uljane repice. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak početkom ožujka je na stručnom skupu "Proljetna sjetva 2023." u HGK-Županijskoj komori Osijek rekao kako se u proljetnoj sjetvi očekuje zadržavanje proizvodnje kukuruza na oko 270 tisuća hektara te suncokreta na 50 do 60 tisuća hektara, što bi bilo određeno povećanje. Očekuje se stabilna proizvodnja soje na površinama od 85 do 90 tisuća hektara te nešto manja sjetva šećerne repe, koja je prošle godine bila zasijana na oko devet tisuća hektara, ali je Hrvatska industrija šećera ugovorila proizvodnju i u Sloveniji i Mađarskoj, rekao je tada Majdak. Kazao je i da iako se bilježi povećanje cijena zaštitnih sredstava i sjemena, od pet do 15 posto, ovisno o vrsti sjemena i zaštitnih sredstava, cijena mineralnih gnojiva, koja je i najveći iznos u strukturi cijena poljoprivredne proizvodnje, jamči da ćemo i ove godine zadržati planirane sjetvene površine. Ograničavanje cijena udar na primarnu poljoprivrednu proizvodnju Kada je riječ o vladinim mjerama koje su predstavljene prošli tjedan, Brlošić kaže da je veliki dio njih koji se odnose na poljoprivredu namijenjen stočarstvu, koje se polako izvlači iz krize. Naime, znatno su porasle otkupne cijene u stočarstvu i taj se sektor prilično stabilizirao. U vladinim mjerama mjerama ne vidi velike najave pomoći ratarstvu, a riječ je, kako je rekao, o sektoru koji ulazi u probleme i koji je zapostavljen u odnosu na stočarski. Unatoč tome, ratarstvo pokazuje pozitivne trendove i sve što se dogodilo pozitivno u poljoprivredi donijelo je upravo ratarstvo, kaže Brlošić. Smatra da je ograničavanje cijena određenih proizvoda zapravo udar na primarnu poljoprivrednu proizvodnju pa se postavlja pitanje koliko se time zapravo pomaže. "Vlada je lani ograničila cijenu ulja i odmah drugi ili treći dan je cijena suncokreta pala za 40 lipa. Ako tri tone suncokreta pomnožite s 40 lipa, to je 1.200 kuna manje po hektaru za poljoprivrednika", kaže Brlošić i zaključuje da su primarni proizvođači ti na kojima se prelomilo. To je primjer kako ratarstvo dolazi u tešku poziciju, zaključuje Brlošić.

Europska središnja banka (ECB) ponovno je podigla ključne kamatne stope, za pola postotnog boda, prognoziravši da će se inflacija do kraja iduće godine zadržati znatno iznad ciljane razine. Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 22. ožujka iznositi 3,5 posto, a kamatna stopa na depozite banaka tri posto.Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 3,75 posto, navodi se u priopćenju. Inflacija će ostati previše visoka kroz predugo vremensko razdoblje, objašnjava ECB opetovano podizanje troškova zaduživanja. U novim makroekonomskim prognozama banka upozorava da su dovršene početkom ožujka, prije aktualnih "napetosti" na financijskim tržištima, koje "impliciraju dodatnu neizvjesnost temeljnih procjena inflacije i rasta". Tržišta su uzdrmali propast američkog Silicon Valley Banka i problemi u švicarskom Credit Suisseu, potpirivši strah od nove financijske krize. Neimenovani izvori u ECB-ovom nadzornom mehanizmu izjavili su u srijedu za Reuters da je banka kontaktirala sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu. Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode. ECB je danas naglasio da je bankovni sektor u eurozoni otporan i da su njegove kapitalne i pozicije likvidnosti "snažne". U najnovijim makroekonomskim prognozama banka procjenjuje da će inflacija u eurozoni ove godine iznositi 5,3 posto i biti niža za jedan postotni bod no što su bili očekivali u prosincu, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije.. U 2024. trebala bi usporiti na 2,9 posto, a u 2025. na 2,1 posto, što je za pola odnosno za 0,2 postotna boda manje no što su do sada očekivali. ECB srednjoročno cilja na stopu inflacije od oko dva posto. Temeljni cjenovni pritisci još su uvijek snažni i isključe li se cijene energije i hrane, temeljna inflacija iznosit će ove godine u prosjeku 4,6 posto, više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca, utvrdio je ECB. Banka ukazuje na poskupljenje industrijskih dobara i usluga u veljači zbog odgođenih efekata problema u nabavi i visokih cijena energije, a navodi i oslobađanje potražnje nakon otvaranja gospodarstva i rast plaća. Iduće godine temeljna inflacija trebala bi kliznuti na 2,5 posto i na 2,2 posto u 2025. budući da pritisci povezani sa šokovima u nabavi i otavaranjem gospodarstva jenjaju i da stroža monetarna politika sve više smanjuje potražnju, objašnjavaju u ECB-u. Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini po njihovim novim procjenama porasti jedan posto, dvostruko snažnije no što su procijenili u prosincu, zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okruženju. U 2024. rast bi trebao ubrzati na 1,6 posto i zadržati se na toj razini u 2025., uz podršku snažnog tržišta rada, poboljšanih očekivanja i oporavka realnih prihoda. Nove prognoze niže su za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda no što su bile u prosincu zbog zaoštravanja monetarne politike.

Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s izrazitijim rastom gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2022. godine, dok je na razini Unije i eurozone gospodarstvo stagniralo, pokazale su nove procjene Eurostata. Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a bio je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 0,1 posto manji nego u prethodna tri mjeseca, izračunao je Eurostat. Dosadašnja procjena pokazivala je stagnaciju. U eurozoni BDP je stagnirao, utvrdili su statističari. Dosadašnja procjena pokazivala je blagi rast na tromjesečnoj razini, za 0,1 posto. U ljetnom tromjesečju aktivnost je na oba područja porasla za 0,4 posto. Na godišnjoj razini gospodarstvo EU-a poraslo je u posljednja tri mjeseca 2022. za 1,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su pokazivale dosadašnje Eurostatove procjene. Za 0,1 postotni bod snižena je i procjena rasta aktivnosti u eurozoni, koja sada pokazuje 1,8 postotni rast u odnosu na isto razdoblje 2021. U trećem prošlogodišnjem tromjesečju gospodarstvo EU-a poraslo je za 2,6 posto, a gospodarstvo eurozone za 2,4 posto. Hrvatska uz Dansku Vodeća europska gospodarstva posustala su na kraju 2022. pa je tako njemački BDP smanjen za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao za 0,5 posto. Smanjena je i aktivnost u talijanskom gospodarstvu, za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je porasla za 0,4 posto. Najviše je u skupini 'velikih' pao poljski BDP, za 2,4 posto u odnosu na ljetno tromjesečje kada je porastao za 1,0 posto. Francusko gospodarstvo poraslo je za 0,1 posto, upola slabije nego u razdoblju od srpnja do rujna. Najsnažnije je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu među zemljama članicama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao porastao grčki BDP, za 1,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Slijede Malta i Cipar s rastom BDP-a od 1,2 odnosno 1,1 posto. Blizu je i Hrvatska s rastom gospodarske aktivnosti u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,9 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada se smanjila za 0,5 posto. Isti postotni rast bilježila je i Danska, a u skupini su i Rumunjska i Slovenija gdje je aktivnost porasla za jedan odnosno 0,8 posto. Najizrazitiji pad aktivnosti bilježila je pak, uz Poljsku, Estonija, za 1,6 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Luksemburg. Skok u Irskoj Rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je u četvrtom lanjskom tromjesečju velika većina zemalja EU-a, uz izuzetak Estonije, Litve i Švedske gdje se smanjila za 4,4 posto, odnosno 0,4 i 0,1 posto. Najsnažnije je porasla u Irskoj, za 13,1 posto. Slijedi Grčka s rastom od 5,2 posto, te Rumunjska i Malta čiji je BDP uvećan za 4,9 odnosno 4,7 posto u odnosu na posljednja tri mjeseca 2021. Hrvatski BDP porastao je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima. U trećem tromjesečju uvećan je za 5,4 posto. Blizu je i Cipar sa stopom rasta od 4,5 posto. Među vodećim europskim gospodarstvima najsnažniji rast bilježila je Španjolska, za 2,7 posto. Slijedi Italija sa stopom rasta od 1,4 posto. Najslabije je pak porasla aktivnosti u Francuskoj i Poljskoj, za 0,5 odnosno 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., pokazuju podaci. Stabilno zapošljavanje Broj zaposlenih u EU i u zoni primjene zajedničke europske valute porastao je u razdoblju od listopada do prosinca za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. Stopa rasta u eurozoni ista je kao i u ljetnom tromjesečju, a u EU niža je za 0,1 postotni bod. Eurostat je potvrdio godišnje stope rasta broja zaposlenih u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca, od 1,3 posto u EU i 1,5 posto u eurozoni. Podatak pokazuje blago usporavanje rasta broja zaposlenih u usporedbi s razdobljem od srpnja do rujna kada je porastao za 1,5 posto u EU i za 1,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.