Europska komisija odobrila je milijun eura vrijedan Program potpore proizvođačima sjemenskoga kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede. EK je zaključio da je hrvatski program nužan, prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu, a potpora koja će iznositi do 35.000 eura po korisniku bit će odobrena do kraja ove godine. Distribucija i proizvodnja sjemena u Hrvatskoj obuhvaća gotovo 7.000 djelatnika, a zbog svoje kvalitete hrvatsko je sjeme prepoznato diljem svijeta, kažu u Ministarstvu. Konkretan Program pomoći formiran je radi olakšavanja poslovanja i očuvanja likvidnosti hrvatskih proizvođača sjemenskoga kukuruza, koji su pogođeni povećanjem ulaznih troškova uzrokovanim ruskom invazijom na Ukrajinu i povezanim sankcijama, a financirat će se u sklopu Privremenoga kriznog okvira. Mjera kojom se nastoje stvoriti preduvjeti za oporavak sektora bit će otvorena za tvrtke svih veličina aktivnih u sektoru proizvodnje sjemena kukuruza na koje je utjecalo povećanje cijena električne energije, hrane za životinje i goriva, uzrokovano trenutačnom geopolitičkom krizom, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Nedavno je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu. Njime su dodatno unaprijeđene zakonske osnove djelovanja javnobilježničke službe u RH i njezina efikasnost rada. Pojedini se zastarjeli instituti brišu, a terminologija Zakona usklađuje se s recentnim stanjem. Novost je i to što cijenu javnobilježničkih usluga određuje ministar pravosuđa, uz prethodno mišljenje Hrvatske javnobilježničke komore. U nastavku teksta donosimo osnovne promjene koje će imati najveći značaj za rad javnobilježničkih ureda i primjenu u svakodnevnom radu s pravnim i fizičkim subjektima. Elektronička javnobilježnička isprava Prema novom Zakonu, u javnobilježničku službu uvodi se pojam 'javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku', uz mogućnost rada na daljinu uporabom sredstava elektroničke videokonferencijske tehnologije. Riječ je o daljnjem razvoju digitalizacije poslovanja u javnobilježničkim uredima na način da javni bilježnici imaju mogućnost sastavljati isprave u elektroničkom obliku kada je to posebno propisano. Hrvatska javnobilježnička komora bit će zadužena za vođenje jedinstvenoga elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku. Komora će također propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhivom isprava. Novim Zakonom definira se i sadržaj ispisane javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku kao prikaz vanjskog obrasca koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Kako se pojašnjava u priopćenju Hrvatske javnobilježničke komore, ovom izmjenom detaljno su propisani postupci prema kojima će javni bilježnici postupati kada sastavljaju elektroničke javnobilježničke isprave. Poseban naglasak stavlja se na iznimno visoku i strogu razinu sigurnosti pri sastavljanju isprava. Propisano je da u slučaju postojanja sumnje u istovjetnost sudionika, javni bilježnik mora postupak nastaviti osobnim pristupom, tj. fizičkim putem. Ostale novosti su dodatno uređenje postupka imenovanja, ali i razrješenja te privremenog udaljenja javnih bilježnika. Na temelju tih izmjena, u postupak imenovanja javnih bilježnika uvodi se novo tijelo. Riječ je o Povjerenstvu, koje imenuje ministar pravosuđa, a koje provodi analizu i odabir prijavljenih kandidata te detaljno provjerava sve ključne aspekte koji se odnose na dosadašnji rad i aktivnosti kandidata. Ujedno, kod utvrđivanja broja javnobilježničkih mjesta, Ministarstvo pravosuđa i uprave rukovodilo se idejom osiguranja dostupnosti javnobilježničke službe u manjim mjestima, gdje će se odrediti da susjedni javni bilježnici održavaju uredovne dane. Ujedno, broj prisjedničkih i savjetničkih mjesta u pojedinome javnobilježničkom uredu povećan je, pa tako prema novom Zakonu mogu biti zaposlena do tri javnobilježnička prisjednika i dva javnobilježnička savjetnika. Cijenu javnobilježničkih usluga određuje ministar  Veliku promjenu donosi članak kojim je izmijenjena dosadašnja odredba o javnobilježničkoj tarifi. Prema novom Zakonu, tarifu donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Komore. Iako je stari zakon propisivao da tarifu donosi Komora uz suglasnost Ministarstva, ta odredba imala je samo formalnopravno značenje, dok je tarifu ustvari donosilo Ministarstvo. U priopćenju Komore posebno se ističe problem nominalne privremenosti temeljnoga javnobilježničkog podzakonskog propisa koji određuje tarifu, odnosno Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi. Kako nakon donošenja Zakona slijedi usklađivanje podzakonskih propisa (pogotovo i radi skorog uvođenja valute eura), naglašava se kako je spomenuti Pravilnik potrebno osuvremeniti ne samo normativno već i "u skladu s ekonomskim čimbenicima koji su itekako varirali tijekom vremena nakon prvog donošenja tarife". Tako se ističe kako je Pravilnik prvi put donesen 1994. godine, kojim je propisano da nagrada za ovjeru potpisa bude 50 kuna. Nakon toga, izmjenom Pravilnika 1995. godine, nagrada za ovjeru potpisa smanjena je na 30 kuna i od tog dana do danas se nije mijenjala. Usporedbom rasta cijena i troškova prema fiksnim javnobilježničkim tarifama, u Komori kažu da su tijekom vremena cijene javnobilježničkih usluga pojeftinile za 70 posto. Usporedbe radi, navode kako je u vrijeme kada je nagrada za ovjeru potpisa bila 50, litra benzina koštala je samo oko 3,5 kuna, a isto toliko i 650 grama bijeloga kruha. Iz Hrvatske javnobilježničke komore zaključuju kako bi bilo poželjno "da i podzakonski propisi slijede recentne izmjene Zakona o javnom bilježništvu, da budu na tragu vremena u kojem se donose te pripadajućih društvenih i gospodarskih čimbenika".

Gospodarstvo eurozone usporilo je u lipnju, odražavajući posustajanje potražnje pod pritiskom visoke inflacije i troškova života koji građane prisiljavaju na štednju, pokazalo je u četvrtak istraživanje S&P Globala. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u lipnju za 2,9 bodova u odnosu na svibanj, spustivši se na 51,9 bodova, najnižu razinu od veljače 2021., izračunao je S&P Global. "Gospodarski rast eurozone pokazuje znakove posustajanja jer potpora suspregnute potražnje u pandemiji već slabi pod pritiskom (visokih) troškova života i znatno pogoršanih očekivanja kompanija i potrošača", rekao je Chris Williamson iz S&P Global-a. Potražnja je gotovo stagnirala u lipnju, prvi puta unatrag nešto više od godinu dana, odražavajući pad novih narudžbi u industriji, drugi mjesec zaredom, i znatno slabiju potražnju za uslugama. Aktivnost u uslužnom sektoru naglo je posustala, nakon rekordnog rasta u segmentu turizma i rekreacije u travnju i svibnju, a kompanije su slabašan rast pripisale višim troškovima života i slabljenju postpandemijske potražnje. Industriju i dalje ograničavaju problemi u nabavi, u brojnim slučajevima povezani s ratom u Ukrajini i lockdownom u Kini, iako su kašnjenja donekle ublažena, primjećuju u S&P Globalu. Prosječne prodajne cijene usluga i robe ponovo su snažno porasle, iako nešto slabije nego u svibnju, a blago je popustio i rast cijena ulaznih troškova. Kompanije su ponovo ukazale na pritisak viših cijena energije, transporta, sirovina i dijelova, ali i plaća. "Istodobno, poslovno povjerenje naglo je oslabilo, spustivši se razinu kakvoj smo rijetko svjedočili prije pandemije, nakon pada gospodarstva 2012. godine, što signalizira skori pad aktivnosti ako potražnja ne oživi", upozorio je Williamson.

Splitska trajektna i zračna luka očekuju ovog vikenda rekordni promet pa tako u Trajektnoj luci očekuju više od 65.000 putnika i oko 14.000 vozila, a u Zračnoj luci 180 letova s 42.000 putnika u oba smjera. "Tijekom vikenda kroz Trajektnu luku Split u oba će smjera prema srednjodalmatinskim otocima i natrag u Split, proći više od 65.000 putnika i oko 14.000 vozila, što je u ovoj godini do sada najmasovniji promet vikendom", rekla je Hini koordinatorica Jadrolinije u Splitu Jelena Ivulić. Po njezinim riječima od stranih gostiju koji prolaze kroz splitsku trajektnu luku najviše je Slovenaca, Čeha, Poljaka i Nijemaca. "To su tržišta s kojih nam tradicionalno dolazi najviše stranih turista", rekla je Ivulić. U Zračnoj luci Split za vikend se očekuje promet od oko 42.000 putnika u oba smjera, što je u ovoj godini najveći promet vikendom u toj zračnoj luci, izvijestio je voditelj prihvata i otpreme putnika u Zračnoj luci Split Mate Melvan. Taj će se promet ostvariti sa 180 letova, rekao je Melvan te dodao kako se u Zračnoj luci Split očekuje povećanje broja putnika kroz cijeli srpanj.

Vlada je donijela Zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda kojim želi spriječiti zastoj građevinskih radova ugovorenih s javnim sektorom i kojim utvrđuje da poskupljenje radova do 10 posto snosi izvođač, a iznad toga javni naručitelj. Donošenje Zaključkao ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda pozdravila je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, ističući da hrvatski građevinari ovakav dokument čekaju već godinu dana. "S obzirom na to da ovakvu situaciju s cijenama materijala i proizvoda nismo doživjeli u posljednjih 20 godina, bilo je jasno da se ovakvo pitanje mora riješiti na najvišoj razini, s jasnim smjernicama za postupanje za sve uključene, bez obzira na to govorimo li o proračunskim ili sredstvima EU,“ komentirala je Čagalj. Mirjana Čagalj/Foto: Privredni.hr Po pitanju problema oko sufinanciranja projekata EU, prijedlog HGK je formiranje posebnog fonda iz sredstava EU, iz kojeg bi bilo moguće financirati upravo priznavanje porasta cijena. Drugi način su kreditne linije za taj prekoračeni dio sredstava s malom kamatom, odnosno ono što je najizglednije od dijela projekata će se trebati odustati, posebno onih kod kojih se još nije započelo s izvođenjem kako bi se podmirili troškovi povećanja cijena u projektima koji su već u poodmakloj fazi. Naime, veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda stvorio je ozbiljne probleme na tržištu. Iz Komore ističu da se kao posljedica toga javila bojazan da će se zbog ovog problema usporiti realizacija dijela značajnih infrastrukturnih projekata zbog nepriznavanja povećanja troška po cijenama pojedinih materijala, već samo za cijeli iznos ugovora. Između ostalog, podsjećaju, javni naručitelji nisu imali neku referentnu točku oko formiranja cijena i uostalom pravdanja EU sredstava. "Vjerujemo da će se pronaći sredstva za namirenje razlika u cijeni materijala i da neće doći do zaustavljanja projekata. Hrvatska gospodarska komora dala je svoj doprinos ovoj problematici formirajući indekse cijena od 10/2020 do danas te ćemo i dalje pratiti kretanje cijena kako bi svi imali informaciju što se događa na tržištu kod nas i u EU te mogli potraživati razliku u cijeni", rekla je Čagalj. Po pitanju problema oko sufinanciranja projekata EU, prijedlog HGK je formiranje posebnog fonda iz sredstava EU, iz kojeg bi bilo moguće financirati upravo priznavanje porasta cijena. Drugi način su kreditne linije za taj prekoračeni dio sredstava s malom kamatom, odnosno ono što je najizglednije od dijela projekata će se trebati odustati, posebno onih kod kojih se još nije započelo s izvođenjem kako bi se podmirili troškovi povećanja cijena u projektima koji su već u poodmakloj fazi. Naime, veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda stvorio je ozbiljne probleme na tržištu. Iz Komore ističu da se kao posljedica toga javila bojazan da će se zbog ovog problema usporiti realizacija dijela značajnih infrastrukturnih projekata zbog nepriznavanja povećanja troška po cijenama pojedinih materijala, već samo za cijeli iznos ugovora. Između ostalog, podsjećaju, javni naručitelji nisu imali neku referentnu točku oko formiranja cijena i uostalom pravdanja EU sredstava. Foto:Shuterstock Veći broj raskida postojećih ugovora U Vladi kažu da je, zbog nesigurnosti u konačnu isplativost izvršenja ugovora o javnoj nabavi radova, primijećeno smanjenje broja ponuda u postupcima javne nabave, kao i povećanje broja raskida postojećih ugovora. U samom tekstu zaključka, uz ostalo se pozivaju ugovaratelji koji za to imaju pravni interes da se obrate naručiteljima u postupcima javne nabave sa zahtjevom za isplatom razlike u cijeni za neizvršene ugovore o javnoj nabavi radova kod kojih je ugovorena nepromjenjiva cijena radova, a primjenjive su odredbe Zakona o obveznim odnosima, ako su se cijene radova i elemenata (građevinskih materijala, proizvoda, rada i dr.) na temelju kojih je cijena radova određena izmijenile u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka. Naručitelji u postupcima javne nabave pozvani su da pristupe analizi ugovorenih cijena radova i elemenata na temelju kojih je cijena radova određena, a kako bi utvrdili jesu li se kod takvih ugovora cijene izmijenile u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.