Cestovnim prijevoznicima nedostaje oko 1.500 ili čak 15 posto vozača za održavanje postojećih linija, a njih oko 3.000 ili 30 posto za normalno funkcioniranje punih voznih redova, upozoreno je na radnom sastanku HUP Udruge prometa koji je okupio ključne predstavnike javnolinijskih i gradskih prijevoznika. U priopćenju HUP-a navodi se i kako odljev vozača, što zbog odlazaka u mirovinu što zbog odlazaka u susjedne zemlje, nadmašuje priljev novih. Upravo rastući nedostatak radne snage postaje jedan od najvećih izazova u osiguravanju kontinuiteta i dostupnosti, ali i sigurnosti autobusnog prijevoza diljem Hrvatske, jedan je od zaključaka radnog sastanka predstavnika sektora cestovnog prijevoza. Iz HUP Udruge prometa smatraju da je primarno nužno prijevoznicima putem javne usluge i pokretanja procesa usklađivanja mreže linija osigurati temelje za normalizaciju poslovanja, a zatim pronaći optimalnu kombinaciju mjera kojima će se osloboditi postojeći potencijal na domaćem tržištu rada, ali i dodatno urediti uvoz radnika iz trećih zemalja. Cestovni prijevoz se, naime, mora primarno temeljiti na angažmanu domaće radne snage, dok se uvozom stranih radnika trebaju popunjavati vršne potrebe sektora, naglašavaju iz HUP-a. Član Izvršnog odbora i Vijeća članova HUP-a Dražen Divjak istaknuo je da se s problemom nedostatka radne snage susreću svi u sektoru, kao i da taj problem nema samo Hrvatska već i ostale europske zemlje. "Taj izazov ne samo da remeti naše svakodnevno operativno poslovanje nego počinje ozbiljno ugrožavati i dostupnost prijevoza, posebno u ruralnim i sredinama udaljenijim od županijskih središta. Kao odgovorni poduzetnici ne želimo taj izazov gurati pod tepih, već aktivno pronalaziti rješenja koja će nam omogućiti prostor za upravljanje njime", smatra Divjak. Prijevoznici su upozorili da kompanije trenutno različitim strategijama pokušavaju nadomjestiti nedostatak radnoga kadra, no i da su te strategije kratkoročne i da dodatno financijski iscrpljuju kompanije. Tako su iznijeli podatak da umirovljenici zaposleni na pola radnog vremena imaju sve veći udio u ukupnom broju zaposlenih kod određenih prijevoznika. Također, dio kompanija pokušava zainteresirati mlade nudeći im financiranje stjecanja potrebnih kvalifikacija koje su u prijevozu prilično skupe i dugotrajne. Uza sve to, prijevoz putnika u RH postaje nemoguće organizirati bez angažmana stranih radnika, najvećim dijelom vozača iz Nepala, Filipina i Indije, a rad na njihovoj integraciji i socijalizaciji ostavlja mnogo prostora za napredak i zahtijeva ozbiljan zajednički trud. Na sastanku su identificirana ključna područja s kojima će HUP Udruga prometa u narednom razdoblju izaći pred Vladu i ostale dionike, a to su, među ostalim, smanjivanje granične dobi mladih za prijevoz putnika i usklađivanje te dobi sa situacijom u teretnom prijevozu, što znači da mladi vozač može dobiti D1 dozvolu za prijevoz do 50 kilometara radijusa već s 18 godina (trenutno mora čekati do 21 godine starosti, što mnoge to odbije od posla). Traže i da Hrvatski zavod za zapošljavanje proširi program vaučera za stjecanje početnih kvalifikacija za vozače u cestovnom prijevozu, ali i za stjecanje vozačke kategorije te ujednačavanje na nacionalnoj razini postojećih programa za prekvalifikacije ljudi koji žele postati vozači, a koji se trenutno provode na razinama lokalnih ureda HZZ-a.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac predstavila je u Rijadu u Saudijskoj Arabiji na turističkom ministarskom forumu UNWTO-a hrvatsku reformu upravljanja turizmom, s naglaskom na održivost, priopćilo je ministarstvo. Na forumu "A sustainable future for Travel & Tourism" Hrvatska je predstavljena kao primjer i predvodnica u ostvarenju ciljeva održivosti, kroz jedinstven zakonski okvir te konkretne strateške odrednice, kažu u ministarstvu. Osim koraka u pokrenutoj turističkoj reformi, ministrica Brnjac na forumu je govorila o strateškim aktivnostima vlade u razvoju održivog turizma. "Očekujemo da će mjere predviđene novim Zakonom o turizmu doprinijeti gospodarskoj, ekološkoj i socijalnoj otpornosti urbanih, a posebice ruralnih i otočnih destinacija i tvrtki, kao i da će ulaganja rezultirati razvojem turističkog sektora u skladu s najvišim ekološkim standardima", prenose iz MINTS-a poruke ministrice Brnjac iz Rijada. Hrvatsku se po njezinim riječima sve više prepoznaje kao predvodnika održivog turizma. U Rijadu se odvija središnje obilježavanje Svjetskog dana turizma (27. rujna), s glavnom temom zelenih investicija.  

U Hrvatskoj je tijekom 2022. završena gradnja 15.875 stanova, što je 26,9 posto više nego 2021. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prosječna korisna površina stana iznosila je 92,1 četvorni metar. Većina stanova, 94 posto, izgrađeno je kao novogradnja, 5,4 posto dogradnjom ili nadogradnjom postojećih zgrada, a 0,6 posto prenamjenom nestambenog prostora u stan. Po županijama, najviše je stanova završeno u Gradu Zagrebu (koji ima status županije), njih 3.641. Slijedi Zadarska županija s 2.569 stanova, Splitsko-dalmatinska s 1.824, a više od tisuću stanova lani je još izgrađeno i u Istarskoj, 1 562, te Primorsko-goranskoj županiji, 1.380. Lani izgrađeno 6.809 zgrada, 12,2 posto više no u 2021. Lani je po podacima DZS-a izgrađeno i 6.809 zgrada, što je 12,2 posto više nego godinu prije. Ukupna površina svih tih zgrada iznosila je 3,1 milijun četvornih metara, što je za 26,1 posto više nego u 2021. godini. Od ukupnog broja zgrada završenih prošle godine 5.660 ili 83,1 posto su stambene, a 1.149 ili 16,9 posto nestambene, a ta potonja kategorija primjerice obuhvaća zgrade za poljoprivrednu djelatnost, za vjerske obrede, hotele, trgovine, zatim industrijske zgrade i skladišta, kao i zgrade za promet i komunikacije, poput javnih i privatnih garaža. Po županijama, najviše zgrada, 1.026, dovršeno je u Zadarskoj županiji, slijedi Istarska županija sa 793 zgrade, Splitsko-dalmatinska s 537, Grad Zagreb i Osječko-baranjska županija sa po 481 zgradom, a listu županija u kojima broj završenih zgrada u 2022. premašuje četiri stotine zaključuje Zagrebačka županija s 470 i Primorsko-goranska županija s 446 zgrada.  

Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu poboljšalo se u rujnu, odražavajući val optimizma u industriji i u uslužnom sektoru, pokazalo je izvješće Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za 3,5 bodova u odnosu na kolovoz, na 105,0 bodova, izvijestila je EK. Najviše se popravilo raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 4,0 boda. Menadžeri u sektoru usluga poboljšali su ocjenu potražnje unatrag tri mjeseca, a očekuju više posla i pred kraj godine. I industrija signalizira blagi optimizam, iskazan u rastu indeksa za 1,9 bodova, na valu znatno poboljšanih očekivanja prodajnih cijena i smanjenih zaliha. Blago se popravilo i raspoloženje potrošača, čiji je indeks porastao za 1,6 bodova. Blagi pesimizam iskazali su pak menadžeri u maloprodaji i u građevinskom sektoru, iskazan u padu indeksa za jedan odnosno 0,9 bodova. Menadžeri u svim sektorima procjenjuju da će u idućim mjesecima blago pojačati zapošljavanje, prema rastu indeksa EEI za 0,6 bodova u odnosu na kolovoz. Blago je ojačala i neizvjesnost, iskazana u rastu indeksa EUI za 0,6 bodova, pokazuje izvješće EK. Pesimistični potrošači Ekonomska klima u eurozoni i EU neznatno se pak pogoršala u rujnu, prema padu indeksa ESI za 0,3 odnosno za 0,4 boda. Najviše se pogoršalo raspoloženje među potrošačima, iskazano u padu indeksa za 1,8 bodova u eurozoni i za 1,6 bodova u EU, izračunala je EK. Blago pogoršanje zabilježeno je i u građevinskom sektoru, čiji je indeks pao na oba područja za 0,8 bodova. Slijedi maloprodaja s padom indeksa za 0,6 bodova u zoni primjene zajedničke europske valute i 0,4 boda u EU. U uslužnom sektoru raspoloženje je bilo gotovo nepromijenjeno na oba područja. Poboljšanje bilježi samo industrija eurozone, iskazano u rastu indeksa za 0,9 bodova. U EU bilo je gotovo nepromijenjeno. I u eurozoni i u EU menadžeri signaliziraju da planiraju blago pojačati zapošljavanje, prema rastu indeksa EEI za 0,5 odnosno 0,6 bodova. Neizvjesnost u poslovanju osjetno je pak pojačana, što se očitovalo u rastu indeksa EUI za 1,7 bodova u eurozoni i za 1,6 bodova u EU. Pogoršanje u Španjolskoj Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše se u rujnu pogoršalo raspoloženje u Španjolskoj, iskazano u padu ESI-ja za 3,2 boda. Slijedi Italija s padom indeksa od 2,2 boda. U Njemačkoj raspoloženje je bilo više-manje nepromijenjeno, a u Francuskoj zamjetno se pogoršalo, uz pad indeksa za 2,7 bodova, pokazuje izvješće EK-a. Među velikim gospodarstvima EU-a izvan eurozone Poljska je bilježila stagnaciju, pokazuje izvješće EK.  

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem srpnja 2023. iznosila je 19,2 milijarde eura, što je 268,5 milijuna eura ili 1,4 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje najnovije mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). OMF-ovi su krajem srpnja ukupno imali 2.210.659 članova, odnosno 6.741 člana ili 0,31 posto više u odnosu na lipanj ove godine. U srpnju su OMF-ovi zabilježili 8.298 novih članova, pri čemu ih je veliku većinu, 97,7 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika). Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u srpnju ove godine prestalo je članstvo za 1.557 osiguranika. U srpnju su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 109,9 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 28,5 milijuna eura ili 2,4 milijuna eura manje u odnosu na prethodni mjesec. Po podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju srpnja za A kategoriju, koja je namijenjena mlađim osiguranicima i ima najviši rizik ulaganja, iznosili su 1,8 posto, za B kategoriju, odnosno osiguranike na sredini radnog vijeka, uz srednje rizična ulaganja, jedan posto, a za C kategoriju, namijenjenu osiguranicima koji uskoro idu u mirovinu, 0,2 posto. Godišnji prinosi imali su pozitivni predznak u kategoriji A, uz rast od devet posto, te kategoriji B, za četiri posto, dok je u kategoriji C zabilježen pad za 0,6 posto. Anualizirani prinosi Mirexa od početka rada OMF-ova bili su pozitivni u sve tri kategorije, a za Mirex A iznosili su sedam posto, za Mirex B 5,1 posto i za Mirex C 3,2 posto. Obveznice su na kraju srpnja i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 11,8 milijardi eura i udjelom od 61,7 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0,6 postotnih bodova na mjesečnoj razini. Istovremeno, povećala se zastupljenost ulaganja u dionice u imovini OMF-ova, za 0,3 postotna boda, te su ona krajem srpnja iznosila 4,2 milijarde eura, odnosno 22,1 posto imovine OMF-ova. Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2,2 milijarde eura i udjelom od 11,5 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja). Neto imovina DMF-ova veća za 16,4 milijuna eura na mjesečnoj razini Na kraju srpnja u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 384.307 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 47.913 članova. Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 8,2 milijuna eura, što je 0,4 milijuna eura manje nego prethodni mjesec. Istodobno su ukupne mjesečne isplate iznosile 3,2 milijuna eura, što je 0,1 milijun eura manje u odnosu na lipanj 2023. Neto imovina DMF-ova u srpnju je tako iznosila 1,2 milijarde eura, što je za 16,4 milijuna eura ili 1,4 posto više na mjesečnoj razini. Naplaćena premija društava za osiguranje u sedam mjeseci dosegnula milijardu eura U srpnju 2023. poslovalo je ukupno 15 društava za osiguranje. Ukupna naplaćena premija u prvih sedam mjeseci 2023. iznosila je milijardu eura, od čega se 173,2 milijuna eura odnosilo na premiju životnih osiguranja, a 829,9 milijuna eura na premiju neživotnih osiguranja. U strukturi naplaćene premije neživotnih osiguranja najzastupljenije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (35,6 posto), zatim osiguranje cestovnih vozila (17,9 posto) te osiguranje od požara i elementarnih šteta (9,2 posto). Iznos likvidiranih šteta u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 637,4 milijuna eura. Od tog iznosa na životno se osiguranje odnosilo 257,2 milijuna eura, a na neživotno osiguranje 380,2 milijuna eura. U ukupnom iznosu likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila otpada 43,3 posto, osiguranje cestovnih vozila 20,9 posto te osiguranje od požara i elementarnih šteta 6,5 posto, navedeno je u Hanfinom izvješću. Dobit leasing društava manja za 303 milijuna eura Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju drugog tromjesečja iznosila 3,4 milijarde eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18,9 posto. Dobit leasing društava prije oporezivanja bila je manja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 303 milijuna eura ili 8,6 posto te je iznosila 31,6 milijuna eura. Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 109 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u srpnju poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila 2,1 milijardu eura te je bila za 40,2 milijuna eura ili dva posto veća nego prethodni mjesec. Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju srpnja iznosila je 141,7 milijuna eura, uz mjesečni rast od 0,9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio 1,1 posto, podaci su Hanfe.