Vlada je utvrdila nove visine trošarina na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, pri čemu će najviše, za 75 posto, porasti trošarina na grijani duhan, dok će za sitno rezani duhan i cigarete porasti oko osam posto, pri čemu kutija cigareta ne bi smjela poskupjeti za više od dvije kune. Javno savjetovanje za ovu uredbu provedeno je od 5. do 20. veljače ove godine, a kako je na sjednici Vlade u četvrtak izjavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, s obzirom da će uredba stupiti na snagu 1. ožujka, ukupan izračunati efekt na povećanje prihoda u državnom proračunu po osnovi trošarina na duhanske prerađevine i proizvode bit će oko 300 milijuna kuna do kraja 2021. godine. Tako, izvijestio je Marić, povećava se visina trošarine na cigarete i iznos minimalne trošarine na cigarete, pri čemu specifična trošarina raste s dosadašnjih 370 kuna na 400 kuna za 1000 komada cigareta, što je povećanje od 8,1 posto, dok će minimalna trošarina na cigarete porasti na 888 kuna za 1000 komada cigareta, s dosadašnje 824 kune, što je skok od 7,77 posto. Proporcionalna trošarina od 34 posto od maloprodajne cijene cigareta, pak, ostaje ista. Iako ne mogu utjecati na proizvođače i distributere po pitanju maloprodajnih cijena, po kalkulacijama i dosadašnjoj praksi, ne bi smjelo doći do povećanja cijene kutije cigareta većeg od dvije kune, istaknuo je ministar financija te dodao da su cigarete najznačajnije zastupljene po upotrebi, pa tako i po doprinosu državnom proračunu. Nadalje, visina trošarine na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje, kao i za kategoriju novih duhanskih proizvoda, povećava se za 7,5 posto, s 800 na 860 kuna za jedan kilogram, dok će na isti iznos i za isti postotak skočiti i trošarina na cigare i cigarilose, pri čemu se iznos trošarine odnosi na 1000 komada. Visina trošarine na grijani duhanski proizvod porasti će, pak, za 75 posto, s dosadašnjih 800 kuna na 1400 kuna za jedan kilogram. S druge strane, visina trošarine se neće mijenjati u odnosu na e-tekućine te ostaje nula kuna za jedan mililitar. Nije vidljvo izjednačavanje trošarina na cigarete i grijane duhane Marić je izjavio da iz danas usvojenih novih trošarina nije vidljiva intencija izjednačavanja trošarina na cigarete i grijane duhanske proizvode, a nije želio komentirati upite odgovara li novi trošarinski sustav najviše BAT-u i ostaje li ta tvrtka u Hrvatskoj. Na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, Marić se nije složio s konstatacijom novinara da je intencija Ministarstva financija da se s vremenom izjednače trošarine na cigarete i grijane duhanske proizvode, napomenuvši kako to uostalom nije vidljvo ni iz danas usvojene uredbe. Naime, novinari su Marića pitali može li pojasniti javnozdravstvenu logiku današnje odluke o rastu trošarina na grijane duhane za 75 posto, a s obzirom da grijani duhan ne proizvodi štetne plinove sagorijevanjem duhana i zdravstveno je prihvatljiviji, pa je stoga u europskim državama i trend da se prema toj kategoriji ide s blažim oporezivanjem. Zdravko Marić/Foto: Twitter Vlada RH  Po podacima koje je iznio, trenutno, dakle prije 1. ožujka i stupanja na snagu nove uredbe, je omjer trošarinskog oporezivanja cigareta i grijanih duhana oko jedan naprama nešto više od tri, odnosno visina trošarina za grijane duhane iznosi 30 posto od iznosa trošarinskog oporezivanja cigareta. "S usvojenim povećanjem, taj postotak raste na 40 posto. Dakle, još uvijek značajno niže u smislu oporezivanja grijanih duhana", izjavio je Marić te dodao da smo s navedenih 30 posto bili u prosjeku EU-a, dok će povećanje na 40 posto biti nešto iznad tog prosjeka. Marić je podsjetio i da za cigarete, koje čine više od 90 posto hrvatskog tržišta duhanskih proizvoda i prerađevina, već dulji niz godina postoji usklađenost hrvatskog zakonodavstva s trošarinskim sustavom EU-a. S obzirom da se pojavljuju i novi proizvodi, javlja se i potreba za dodatnim promišljanjem o načinu i visinama njihova oporezivanja. Kada je riječ o grijanim duhanima, na razini EU-a još nije donesena jedinstvena direktiva ili uredba koja bi horizontalno objedinila sustav oporezivanja, napomenuo je. Rekao je i da će Vlada inicirati da se na razini EU-a unaprijedi i ubrza dijalog, što bi uključivalo i zdravstvenu struku, kako bi se jasnije izreklo je li neki proizvod više ili manje štetan, pa da se ti zaključci naposljetku povežu s poreznim sustavom te donese jedan horizontalni i harmonizirani sustav oporezivanja, kao i za cigarete, rekao je. Kako je rekao i na sjednici Vlade, iako ne mogu utjecati na proizvođače i distributere po pitanju maloprodajnih cijena, po kalkulacijama i dosadašnjem iskustvu, ne bi trebalo doći do povećanja cijene kutije cigareta većeg od dvije kune. Upitan, pak, o procjeni koliko bi trebali poskupjeti grijani duhani, odgovorio je kako je to malo teže procijeniti, s obzirom da se po prvi puta dogodio jedan ovako malo značajniji porast. "Vidjet ćemo kakva će biti reakcija samim proizvođača i distributera, najbolje je pitati njih", dodao je ministar financija.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, na temelju članka 6. Zakona o otocima i Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka, uspostavilo je Registar otoka. Registar otoka na jednome mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, uporabu i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline. Kako navode u Ministarstvu, cilj je Registra otoka podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja nužnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka. Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih usluga te je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje s web-servisima više od 30 javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu. Registar otoka, u verziji 1.0, posjeduje osnovne, geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti, o indeksu razvijenosti i prometnoj povezanosti te one iz nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Izborna skupština Udruge dobavljača Agrokora održana je krajem prošle godine, a početkom ovoga tjedna (u utorak, 23. veljače) održana je i sjednica Upravnog odbora, na kojoj se odlučivalo i o izboru novog predsjednika Uprave. Udruga dobavljača Agrokora osnovana je u prosincu 2017. godine, a od tada joj je na čelu bio nedavno preminuli predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar. Također, članovima Upravnog odbora udruge dobavljača Agrokora istekao je i mandat, zbog čega su održane i izborna skupština i sjednica Upravnog odbora te udruge. Na nedavnoj sjednici Upravnog odbora "jednoglasno je na funkciju novog predsjednika Upravnog odbora, a time i za predsjednika Udruge dobavljača Agrokora, imenovan Hrvoje Filipović, predstavnik društva Granolio d.d.", navodi se u današnjem priopćenju udruge. "Filipović je od samog osnivanja član Upravnog odbora Udruge osnovane s ciljem zaštite interesa dobavljača Agrokora, primarno u smislu provedbe sudske nagodbe i naplate graničnog duga. Aktivno je sudjelovao u radu Upravnog odbora te je kao predstavnik Udruge sudjelovao u nizu pregovora u postupku izvanredne uprave", ističe se u priopćenju. Kako se nadalje navodi, na izbornoj skupštini i nedavnom sastanku Upravnog odbora za članove Upravnog odbora, kao predstavnici članova tvrtki, imenovani su - Roberto Škopac (Croatia osiguranje), Marica Vidaković (Kraš), Ivan Artuković (Franck), Alan Mravlinčić (Vindija), Dajana Mrčela (Saponia), Hrvoje Filipović (Granolio), Neven Vranković (Atlantic grupa), Ante Oštarić (Paška sirana), Lana Habuš (Mlinar) te Davor Doko (Podravka).    

Internetske platforme koje malim ulagačima nude mogućnost trgovine dionicama bez provizije bile bi u Europskoj uniji nezakonite, poručili su europski dužnosnici. Internetsko trgovanje dionicama našlo se u žiži pozornosti nakon što su mali ulagači s foruma na Redditu kupnjom dionica GameStopa putem platforme Robinhood podigli njihovu cijenu, prouzročivši gubitke hedge fondovima koji su špekulirali s njezinim padom. Robinhood je nakratko zabranio kupnju, što je razljutilo male ulagače. Hedge fondovi su pak uspjeli ublažiti gubitke koje im je donijelo 'shortanje', posudba dionica u očekivanju pada cijene, prodaja i otkup po nižoj cijeni, te vraćanje vlasniku, uz zadržavanje razlike. Trgovina putem digitalnih platformi privukla je i pozornost europskih regulatora. Europska agencija za vrijednosnice i tržišta (ESMA) upozorila je prošlog tjedna male ulagače da bi se koordinacija trgovine - ali ne i rasprava o dionicama - mogla smatrati manipulacijom tržištem. Treba biti oprezan pri dijeljenju preporuka za ulaganja, što vrijedi i za društvene medije i mrežne platforme budući da podliježu regulatornim zahtjevima, naglasila je ESMA. Trgovina dionicama putem aplikacija privukla je pozornost i u Bruxellesu. Europska komisija proučila je naknade koje brokeri isplaćuju digitalnim platformama za proslijeđene naloge za trgovinu dionicama kroz tri aspekta zakona o vrijednosnicama, izjavio je u utorak visoki dužnosnik upravi EK za financijske usluge Ugo Bassi. „Preliminarno smo zaključili da zbog kombinacije ta tri seta propisa prosljeđivanje naloga, opisano u (slučaju) GameStopa i Robinhooda, u Europi ne bi bilo zakonito i da ne bi moglo biti odobreno", rekao je Bassi zastupnicima u Europskom parlamentu. Napomenuo je i da ulagači koji špekuliraju s padom cijena dionica moraju o pozicijama izvijestiti regulatore EU-a, a eventualne promjene propisa mogle bi uključivati objavu pozicija u dionicama svakog tjedna, odnosno svaka dva tjedna. „Mogli bismo osmisliti propise koji bi pojasnili dužnosti brokera i investicijskih savjetnika i njihovih tvrtki u internetskim sobama za čavrljanje“, dodao je dužnosnik EU-a. Predsjednik ESMA-e Steven Maijoor naglasio je pak da je teško pomiriti plaćanje digitalnim platformama za naloge s načelom „klijent je na prvom mjestu". Dodao je i da su zajednice malih ulagača u EU uglavnom organizirane na razini pojedinih država, što znači da je njihov utjecaj puno manji nego na daleko većem američkom tržištu. U osvrtu na problem 'shortanja', Maijoor je rekao da samo 20 dionica u Europi ima neto prodajnu poziciju veću od 10 posto, što ograničava mogućnost ponavljanja priče s GameStopom. Upozorio je ujedno da ne bi trebalo ići predaleko u kažnjavanju onih koji prakticiraju 'shortanje' jer mogu pomoći da tržišta dobro funkcioniraju. Podsjetio je na propalu njemačku financijsko-tehnološku kompaniju Wirecard. „U slučaju Wirecarda, neki su trgovci, koji su prakticirali 'shortanje', željeli razotkriti prijevaru", naglasio je čelnik ESMA-e.

Covid propusnice dobro su rješenje za ubrzanje prelaska granica ovo ljeto, ali ne smiju biti preduvjet za putovanja, smatraju u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT), iz koje u novom tjednom biltenu navode i kako traže da se mjere za očuvanje radnih mjesta produže do kraja 2021. godine. "Smatram da potvrda o cijepljenju ne bi smjela biti preduvjet za putovanje, ali da je dobra praksa zemalja koje razmišljaju u smjeru olakšavanja prelaska granice za osobe koje su cijepljene. Nema nikakvog razloga zašto se pri prelasku granice, uz predočenje negativnog testa, za lakši ulazak ne bi koristila i potvrda o cijepljenju", ističe u biltenu direktor HUT-a Veljko Ostojić, komentirajući najave da je Europska komisija odlučila definirati konkretna pravila za omogućavanje što jednostavnijih putovanja u što kraćem razdoblju čim se za to steknu epidemiološki uvjeti. S te strane, iz HUT-a navode i da su, iako još ne popuštaju epidemiološke mjere unutar svojih zemalja, Grčka i Cipar korištenje potvrde o cijepljenju za prelazak granice od 1. travnja dogovorile s trećom zemljom, Izraelom, a da su Slovenija i Rumunjska prve članice EU-a koje od sredine veljače omogućavaju neometani ulazak u zemlju osobama koje na granici predoče potvrdu da su cijepljene drugom dozom cjepiva. Tu prenose i izjave ministra unutarnjih poslova i šefa Nacionalnog stožera civilne zaštite Davora Božinovića da će se u tom smislu Hrvatska postaviti praktično te da rade na bilateralnim dogovorima o lakšem prelasku granica za osobe cijepljene protiv covida-19, a PCR testa. Veljko Ostojić/Foto: Hrvatska udruga turizma "Sigurno će se razgovori intenzivirati da vidimo kako učiniti sve što je u našoj moći da bi se turizam pokrenuo i da zabilježimo uspješniju turističku sezonu od prošle", rekao je Božinović, što iz HUT-a navode i u biltenu kojeg online distribuiraju na mnoge adrese u Hrvatskoj i inozemstvu. Mjere za očuvanje radnih mjesta produžiti do kraja 2021. Ostojić se osvrnuo i na zahtjev sektora da se mjere za očuvanje radnih mjesta u turizmu produlje i na iduće mjesece, pri čemu smatra da to treba produljiti sve do kraja ove godine, posebice jer su trenutno neizvjesni uvjeti oko početka sezone i ozbiljnijeg turističkog prometa. Kako bi turističke kompanije spremne dočekale goste moraju investirati, i zbog toga HUT i turistički djelatnici smatraju da je potrebna promjena  dosadašnje prakse Vlade po kojoj se mjere produžuju iz mjeseca u mjesec, bez konkretne komunikacije do kada će trajati. "Ne vidimo zbog čega bi se poslodavce i zaposlenike izlagalo stresu svaki mjesec, s obzirom da se već nekoliko mjeseci u posljednjim danima mjeseca produžuje isti tip mjera po istim kriterijima. Tražimo da se mjere jednostavno produlje do kraja 2021. i da se odredi jedinstveni kriterij prema kojemu će se dodjeljivati, a koji se za njihovo odobravanje koristi već sada", poručio je Ostojić. Slično misli i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba, koji kaže da ne vidi nikakav razlog da se mjere ne produlje do kraja godine, dok su iz Ministarstva rada, kako prenose iz HUT-a, poručili da se mjere donose kratkoročno zbog prilagođavanja preporukama Stožera civilne zaštite i aktualnom stanju u gospodarstvu.