Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u travnju je pao za 0,4 posto u usporedbi s ožujkom te za 0,9 posto prema travnju lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je na mjesečnoj razini pao za 0,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 0,2 posto. Istodobno je broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju ostao na istoj razini. U sklopu prerađivačke industrije najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 6,3 posto te u tiskanju i umnožavanje snimljenih zapisa, za 4,2 posto. Istodobno je broj zaposlenih najviše porastao u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 8,2 posto te u proizvodnji pića, za 2,5 posto. Na godišnjoj razini, u travnju prema istom mjesecu lani, broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju je pao za 2,4 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 0,9 posto. U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 17,7 posto te u proizvodnji tekstila, za 10,7 posto. Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 19,4 posto, proizvodnji električne opreme, za 14,3 posto te u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 6,9 posto. Broj zaposlenih u industriji u prva četiri mjeseca ove godine prema istom razdoblju 2022. pao je za 0,3 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do travnja 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. manja je za 1,9 posto.    

Najavljene porezne izmjene pomoći će građevini i prometu koji vape za radnicima, jer bi plaće u tim djelatnostima trebale rasti, a na ruku im idu i izmjene u sustavu PDV-a, ocjenjuje u petak Hrvatska gospodarska komora (HGK). Radi se o djelatnostima s velikom potrebom za kvalificiranim radnicima, posebno srednje i više stručne spreme. Stoga je svakako pozitivna glavna izmjena poreznog sustava koja se tiče onih zaposlenih s najnižim primanjima, čije bi neto plaće trebale osjetno rasti, kaže potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. Prosječna bruto plaća u građevinarstvu u ožujku iznosila je 1.175 eura, a u prometu 1.328 eura. Dvjema djelatnostima bi prema njezinim riječima trebale pomoći i izmjene poreza na dodanu vrijednost, budući da se više neće teretiti isporučitelja, ako nije u mogućnosti naplatiti cijeli iznos ili dio dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. Potpredsjednica HGK pojašnjava da bi s obzirom na povećan raspon za porez na kuće za odmor i ovisno o odlukama lokalnih vlasti, moglo doći do povećane trgovine kućama za odmor. "No, nije moguće predvidjeti u kojem će smjeru to odvući građevinu, ili do smanjenja ili povećanja građevinske aktivnosti", kaže Čagalj. HGK ističe da u obnovi od potresa nedostatak radnika utječe na kvalitetu, rok izvođenja radova i prihvaćenje novih poslova. To se ne odnosi samo na obnovu, a utječe i na izlazak hrvatskih tvrtki na inozemno tržište. Kada je riječ o prometu, strateški ciljevi govore o tome kako bi do 2050. godine barem 75 posto tereta trebalo prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putevima. Predviđa se i razvoj integriranog prijevoza putnika, što pak znači da će mnoge gradsko-prigradske i lokalne rute biti potrebno pokriti kvalitetnim linijama autobusnog prijevoza. U teretnom prijevozu predviđen je razvoj multimodalnosti , pa će biti potreban veliki broj vozača kamiona i dostavnih vozila za prijevoz na kratkim rutama, kažu u komori.

Panonski festival knjige svečano je otvoren u Osijeku, a otvaranju su prisustvovali brojni predstavnici kulturne, političke i akademske zajednice te velik broj posjetitelja. Na gotovo 2.000 četvornih metara dvorane Gradski vrt više od 40 nakladnika predstavljat će do 28. svibnja nova izdanja domaćih autora. Uz promocije knjiga, bogat program Festivala uključuje i brojne radionice namijenjene djeci i mladima. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK, istaknuo je kako je Festival kulturni događaj od velikog značaja za cijelu Slavoniju te da Osijek kao sveučilišni grad zaslužuje ovakvu manifestaciju. "Niz događanja koja će se održati na ovom sajmu poticaj su prije svega mladima, djeci i studentima da im knjiga i čitanje postanu navika i potreba. Knjiga ima snažnu društvenu ulogu, prije svega u nacionalnoj kulturi i obrazovanju te je zbog tog razloga nužna sustavna briga države za promociju i nakladništva i knjižarstva. Knjiga nije važna samo u nastavnom i obrazovnom procesu jer, neovisno o tome što imamo ubrzan razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologije, i dalje će biti snažan doprinos transferu znanja, informacija i rezultata znanstvenih istraživanja. Posebno je to važno za gospodarstvo jer se i konkurentnost i produktivnost temelje na znanju i inovacijama", kazao je Kovačević. PFK se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Zajednice nakladnika i knjižara HGK te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. "Osijek kao domaćin Panonskog festivala knjige postavio je zadnju 'zastavicu' i zaokružio mapu Hrvatske kada je riječ o sajamskim festivalima knjige. Napokon imaju svoj Interliber. Publika će moći uživati u predstavljanjima novih naslova, u dobrim popustima na nove i još boljim na starije naslove. Također, moći će sudjelovati u promocijama uz interakciju s etabliranim književnicima, ali i panelima na temu politike, nogometa, vina, zakona o jeziku", kazao je Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je da je ovaj projekt na tragu svega onoga što Ministarstvo čini za promicanje čitanja, da je dio provedbe nacionalne strategije i politike poticanja knjige i nakladništva. "U ovom mandatu otvorili smo i sufinancirali više od 20 knjižara u Hrvatskoj, a uz to otvorili smo i obnovili brojne knjižnice", kazala je ministrica ističući da podaci o čitanju u Hrvatskoj nisu zadovoljavajući, ali da je dobro što je zaustavljen trend njegova pada. Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić naglasio je da grad napreduje i gospodarski i kulturno te je naveo da je u planu obnova Hrvatskoga narodnog kazališta te gradnja dvorane Vatroslava Lisinskog u sklopu Kulturnog centra Osijek. "Kulturu u Osijeku dižemo na jednu višu razinu, a upravo je Panonski festival knjige jedna od stvari koja tome daje značaj", kazao je Radić i ocijenio da će sajam privući ne samo Osječane već i ljubitelje knjige iz drugih dijelova Hrvatske te susjednih zemalja. Prvo izdanje PFK održava se pod sloganom "Čitaj, lega, čitaj", s namjerom promoviranja pisane riječi i poticanje čitanja. "U današnje vrijeme kada se život, osobito za mlađe generacije, odvija iznimno brzo i uglavnom na elektroničkim uređajima, potrebno ih je vratiti nekim vrijednostima koje su naše generacije njegovale. Knjigu u rukama ne mogu zamijeniti mobiteli i tableti te mi je drago što se i na ovaj način popularizira čitanje knjiga. S obzirom na najavljeni program, siguran sam da će sve generacije naći nešto za sebe", rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić. Urednici ovogodišnjeg programa PFK-a Ivana Šojat, Ádám Walkó te Ana Marić Laušin osmislili su više od 55 atraktivnih programa za sve uzraste. Naglasak je na djeci i mladima, koji uz ponudu naslova namijenjenu njihovu uzrastu, mogu uživati u brojnim literarnim, kreativnim, dramskim i STEM radionicama. U sklopu Festivala održat će se i panel-rasprava pod naslovom Misli globalno, piši standardno, pričaj lokalno, o prijedlogu novog zakona o hrvatskom jeziku, na kojem će sudjelovati ministrica Obuljen Koržinek. U sljedećih pet dana osječki sajam knjige ugostit će zanimljive autorice i autore, govornike i poznate osobe iz javnog života. Neki od njih su i Mate Granić, Marko Gregur, Damir Karakaš , Ivica Vrkić, Julijana Matanović, Pavao Pavličić, Đurđica Čilić, Zoran Žmirić, László Végel i Niko Kranjčar.

Obujam građevinskih radova u ožujku je, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bio veći za 3,1 posto nego u istom mjesecu 2022. godine, dok izvorni indeksi za prvi kvartal u odnosu na isto lanjsko razdoblje pokazuju rast za 4,7 posto, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Kalendarski prilagođeni indeksi pokazuju usporavanje rasta obujma građevinskih radova na godišnjoj razini, pri čemu je u veljači rast iznosio 4,1, a u ožujku 3,1 posto. Prema podacima DZS-a, u ožujku je u odnosu na isti mjesec 2022. godine obujam građevinskih radova izvedenih na zgradama porastao za 7,1 posto, a na ostalim građevinama pao je za tri posto. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u ožujku u odnosu na veljaču manji je za 0,9 posto. Na mjesečnoj razini obujam građevinskih radova na zgradama bio je manji za 0,9 posto, a na ostalim građevinama manji je za 1,4 posto. U ožujku je 61,1 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 38,9 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima. Na zgradama je odrađeno 53,5 posto, a na ostalim građevinama 46,5 posto radnih sati. Statistika prema izvornim indeksima pokazuje da je u prvom ovogodišnjem kvartalu obujam građevinskih radova porastao za 4,7 posto u odnosu na 2022. godinu. Pritom je obujam radova izvedenih na zgradama bio veći za 8,4 posto, a na ostalim građevinama pao je za 1,2 posto.    

Hrvatska ima najviše standarde sigurnosti hrane, poručeno je sa 16. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Sektora za poljoprivredu HGK i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata održava u Opatiji. Hrvatska prehrambena industrija, uz to što je izložena snažnoj konkurenciji i drastičnom rastu inputa, posebice energije, nalazi se pred brojnim izazovima. "EU standardi sve su rigorozniji, a prilagodbe i nove investicije bit će nužne zbog vrlo ambicioznoga Zelenog plana i strategije Od polja do stola, koji donose nova pravila o sigurnosti hrane, marketinškim standardima i uređenju tržišta, zdravlja i dobrobiti životinja, biljnog zdravstva, a osobito zaštiti okoliša pri čemu će za prehrambenu industriju poseban izazov predstavljati prilagodba ambalaže", istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam na otvaranju konferencije. Ministarstvo poljoprivrede aktivno je na području sigurnosti i kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te je samo godinu dana nakon što je EU usvojio novi pristup o sigurnosti hrane isto to učinila i Hrvatska Zakonom o hrani. Dvije godine kasnije sve subjekte u poslovanju s hranom objedinio je i na jedno mjesto okupio HGK na platformi Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane koja je značajno pridonijela podizanju svijesti upravljanja rizicima u prehrambenom lancu. Ozbiljni incidenti povezani s prijevarama u sustavu sigurnosti hrane signalizirali su potrebu za poduzimanjem dodatnih mjera i aktivnosti. "Kao nikada do sada promišljamo i djelujemo s ciljem proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane. Danas se ponosimo našom prehrambenom industrijom, perjanicom gospodarstva te posebno ističemo zaštitu 42 poljoprivredna i prehrambena proizvoda, čiji je naziv registriran na razini cijelog EU-a. Radi još jačeg isticanja i pozicioniranja domaćih kvalitetnih proizvoda uspostavljen je dobrovoljni nacionalni sustav kvalitete Dokazana kvaliteta. Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji nose ovaj znak potrošaču jamče da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti", kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić. Glavni državni inspektor Andrija Mikulić izjavio je da su sve zahtjevnije rastuće tržište te potreba za stalnim inovacijama i unaprjeđenjem proizvoda samo neki od izazova s kojima se svakodnevno u postupku proizvodnje, distribucije i usluživanja hrane susreću subjekti koji posluju s hranom. Istodobno, to je i izazov za inspekcijska tijela koja trebaju prilagoditi način rada i sustav kontrole promjenama na ovom iznimno dinamičnom i propulzivnom tržištu. "Naša zadaća jest prepoznati opasnost i rizik te donijeti odluku o poduzimaju svih aktivnosti uključujući i odluku o proglašenju krize, kako bi se učinkovito i brzo djelovalo s ciljem zaštite zdravlja ljudi", rekao je Mikulić. Krize na globalnim tržištima, uzrokovane pandemijom i ratom u Ukrajini odrazile su se i na poslovanje prehrambene industrije. S druge strane, sve snažnija konkurencija te preferencije modernih potrošača dodatni su izazovi za domaće proizvođače. "Rast ulaznih troškova, poremećaji u opskrbnim lancima, nedostatak radne snage, ali i nedostatna proizvodnja lokalne sirovine glavni su izazovi domaće prehrambene industrije. Istodobno, promjene u ponašanju potrošača, koji zbog gospodarske nesigurnosti kupuju manje te traže još bolji omjer cijene i kvalitete, pridonosi složenosti uvjeta u kojima danas posluju proizvođači hrane", rekao je Goran Nidogon, zamjenik predsjednice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK i direktor Kvalitete Dukata, te dodao da je zadaća svih osigurati prosperitetnu budućnost domaće prehrambene industrije postavljajući najviše standarde kvalitete i sigurnosti hrane te istodobno voditi brigu o željama i potrebama potrošača. Ines Bertinovec, direktorica razvoja PIK Vrbovca, naglasila je da tvrtka kontinuirano prati trendove i potrošačima uvijek nudi proizvode kojima odgovaraju na njihove potrebe te da upravo na taj način potvrđuju poziciju lidera s aspekta inovacija. "Konferencija poput ove vrlo je važna jer svi na jednome mjestu možemo razmijeniti svoja iskustva i raspraviti o aktualnim temama osiguranja kvalitete i sigurnosti hrane", zaključila je Bertinovec.