Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sastao se s predsjednikom Uprave Brodosplita Tomislavom Debeljakom i tom prigodom rekao da je to njihov prvi sastanak s temom dovršetka obalnih ophodnih brodova najavivši nastavak tog projekta. "Nastavljamo s projektom izgradnje obalnih ophodnih brodova. Sastanak je bio više nego afirmativan. Zajednički nam je cilj dovršiti te brodove i projekt. U ovom trenutku na raspolaganju je i u komunikaciji cijela tvrtka Brodosplit, odnosno DIV grupacija te gospodin Debeljak s kojim smo, kao i s njegovim suradnicima, imali više nego konkretan i kvalitetan sastanak", izjavio je ministar Anušić nakon sastanka. Na pitanje koliko još Brodosplit traži novca za dovršetak obalnih ophodnih brodova, ministar je rekao da je za sada to prerano govoriti i kako je ključno da su otvoreni komunikacijski kanali te suradnja, želja i volja s obje strane da se taj projekt završi. Dodao je da će službe koje su za to zadužene dalje pregovarati, i to već ovaj i idući tjedan. Tomislav Debeljak rekao je kako mu je iznimna čast da su "konačno sjeli zajedno". Rekao je da se na sastanku u nekoliko navrata naježio zato što njihov razgovor prvi put koristi Hrvatskoj i našem obrambenom sustavu. "Što kvalitetnije, brže i jeftinije napravit ćemo obalne ophodne brodove na ponos svima nama. Ovo je jako pozitivno i svi zajedno jako smo sretni da konačno završimo te brodove", izjavio je Debeljak. Iako su novinari postavljali brojna pitanja, na njih nisu dobili odgovore, a ministar Anušić ustvrdio je kako je svjestan golemog interesa javnosti za tu temu, no riječ je o kompleksnom projektu koji traje od 2014., a trebao je biti dovršen 2018. godine. "U ovom trenutku informacije koje javnost treba imati - ima, a o svemu daljnjem na pravi ćemo vas način i u pravo vrijeme izvijestiti", zaključio je na kraju Anušić.  

Za 23 lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG) dodijeljena su rješenja u iznosu od 46,2 milijuna eura za provedbu lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede. FLAG je lokalna akcijska skupina u ribarstvu, a rješenja su dodijelili ministrica poljoprivrede Marija Vučković, državni tajnik Mladen Pavić i ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura. Uvažavajući specifične potrebe pojedinih područja i lokalnih zajednica, predviđena je potpora za aktivnosti usredotočene na inovativan pristup u ribarstvu i akvakulturi i dodavanje vrijednosti njihovim proizvodima te za diversifikaciju tradicionalnih ribolovnih i akvakulturnih aktivnosti, navodi se u priopćenju. Potpora je predviđena i za i diversifikaciju samih područja. Poticanje razvoja lokalnih zajednica ovisnih o ribarstvu i akvakulturi i jačanje teritorijalne kohezije neki su od strateških ciljeva više od 348 milijuna eura vrijednog Programa za ribarstvo i akvakulturu 2021. - 2027. Republike Hrvatske, i to lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice, tzv. CLLD pristupom. Ministrica Vučković istaknula je kako su FLAG-ovi ključan pokretač održivog i uključivoga teritorijalnog razvoja u ribarstvenim i akvakulturnim područjima te da će se provedbom lokalnih razvojnih strategija pridonijeti stvaranju novih mogućnosti i lokalnim zajednicama omogućiti da bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo. "Od 23 lokalne akcijske skupine u ribarstvu, kojima smo danas dodijelili 46,2 milijuna eura za provedbu lokalnih razvojnih strategija, 19 predstavljaju obalna i otočna ribarstvena područja, a prvi put u ovom programskom razdoblju odobrene su lokalne razvojne strategije i za četiri FLAG-a iz kontinentalnih krajeva. Ovime je obuhvaćena gotovo cijela hrvatska obala, a ukupna površina ribarstvenih područja na koja se odnose odobrene lokalne razvojne strategije predstavljaju 35,6 posto površine RH", istaknula je Vučković. Inače, dosadašnji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo obuhvaćao je dvije mjere: Pripremnu potporu i Provedbu lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu, a do sada je ugovoreno 30,4 milijuna eura.    

Više od 200.000 stranih radnika radit će u Hrvatskoj 2024. godine, a do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti iz inozemstva, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca u tjednom biltenu "Fokus tjedna". U prvih deset mjeseci ove godine, naime, izdano je 39 posto više radnih dozvola za boravak i rad nego lani, odnosno 147.301, od čega dvije trećine za rad u graditeljstva i turizmu, kažu poslodavci. Iznose kako procjene govore da u Hrvatskoj radi od 80.000 do 100.000 stranih radnika, što je između pet i šest posto ukupne radne snage u ovoj godini. Tvrde da se, s obzirom na solidan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, može očekivati da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine biti veći od 200.000 (ove godine između 170.000 i 175.000), a ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti između 400.000 i 500.000 do 2030. godine, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko dva i pol posto u idućih sedam godina. U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj. Poslodavci podsjećaju na HNB-ove analize koje se referiraju na demografske projekcije, prema kojima bi se stanovništvo u radno aktivnoj dobi (od 25 do 64 godine) moglo smanjiti za dodatnih 400.000 u idućih 20 godina. HUP-ove analize pokazuju da je zapošljavanje stranih radnika moguće pospješiti proširenjem liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada te produljenjem trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na dvije ili tri godine odnosno sa šest na devet mjeseci za sezonske radnike. Pojednostavnjenje izdavanja radnih dozvola HUP se zalaže za pojednostavnjenje određenih administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola. Tako preporučuje uklanjanje obveze uzimanja dvostrukog davanja otisaka prstiju stranim radnicima koji produljuju trajanje dozvola za boravak i rad  s obzirom na to i da je ta obveza sporna i prema Zakoniku EU-a o vizama. Značajno unaprjeđenje dogodilo bi se i kad bi policijske postaje digitalizirale postupak uručenja rješenja dozvole za boravak i rad, a bilo bi dobro i smanjiti retroaktivnu uplatu zdravstvenog osiguranja HZZO-u za posljednjih 12 mjeseci tijekom kojih strani radnici uopće nisu boravili u Hrvatskoj, kažu poslodavci. Napokon, budući da strani radnici umjesto plave karte EU-a traže dozvolu za boravak i rad, zbog čega je na čak godinu dana produljen rok za spajanje obitelji, smatraju da bi se izdavanje plave karte trebalo ubrzati uz pomoć jačanja kapaciteta policijskih postaja i policijskih uprava, odnosno samog MUP-a. Primanja radnika rast će između 15 i 18 posto U HUP-ovoj publikaciji, koju potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić, stoji i kako će primanja radnika u ovoj godini rasti između 15 i 18 posto. Naime, kako se navodi, domaće tržište rada najavljuje zadržavanje solidne ekonomske aktivnosti potkraj ove godine, pogotovo kad je riječ o osobnoj potrošnji.  Štoviše, potražnja za radnicima i dalje ostaje visoka, značajne potpore u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za poboljšanje vještina te prekvalifikacije potiču migracije zaposlenih u rastuće sektore domaće ekonomije, a pritisak na rast plaća u kombinaciji s padom inflacije podupire oporavak realnih plaća odnosno kupovne moći. Tako HUP u ovoj godini očekuje prosječni rast zaposlenosti od 2,5 posto uz određeno usporavanje rasta na 1,5 posto u 2024. godini što je, zahvaljujući solidnoj ekonomskoj aktivnosti, i dalje znatno iznad prosječnog rasta zaposlenosti u EU-u od jedan posto u ovoj godini te samo 0,4 posto u idućoj. U ovoj godini HUP očekuje rast bruto plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih između 15 i 18 posto, osjetno iznad očekivane stope inflacije od 7,5 posto, uz sve izraženiju ulogu rasta plaća u javnom sektoru. Također, očekuje rast zaposlenosti od 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Što se tiče prognoze nominalnog rasta bruto plaća u 2024. godini od 8,5 posto, a s obzirom na mogućnost prosječnog rasta neoporezivih primanja znatno iznad 20 posto, rast ukupnih primanja zaposlenih mogao bi premašiti 12 posto, kažu u HUP-u. Unatoč povišenoj inflaciji iznad prosjeka europodručja, Hrvatska će u 2024. ostvariti drugu uzastopnu godinu snažnoga realnog rasta bruto plaća, a ukupna primanja u 2024. snažno će realno porasti, treću godinu za redom, smatraju u HUP-u. No upozoravaju da pored manjka radne snage te zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu EU-a te niže inflacije, realni rast plaća u Hrvatskoj u 2024. u velikoj mjeri odražava eksploziju mase plaća u proračunu od 32 posto i rekordno povećanje minimalne plaće, za 20 posto u usporedbi s članicama EU-a. Kažu i kako stoga nije iznenađenje da snažan realni rast plaća, uz ubrzanu konvergenciju niskih cijena usluga oko 30 posto ispod prosjeka EU-a, zadržava inflaciju iznad prosjeka europodručja u idućim godinama, što podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena. Zbog toga glavnim preduvjetom za održiv rast plaća te njihovu konvergenciju prema prosjeku EU-a smatraju rast produktivnosti.  

Hrvatski građani su ove godine više putovali nego u prošloj, a s obzirom na to da ih više nego lani planira putovati i zimi, posebice u inozemstvo, očekuje se nastavak trenda porasta domaćih putovanja, pokazalo je novo istraživanje MasterIndex. To je redovono istraživanje Mastercarda o navikama putovanja, provedeno u listopadu ove godine na uzorku od tisuću ispitanika, kod kojih 60 posto dominiraju putovanja na odmor. Na poslovna putovanja u 2023. išlo je oko 40 posto anketiranih, a u prosjeku su poslovno putovali tijekom godine oko tri puta, dok su na odmor išli oko pet puta godišnje. Prema učestalosti, putovanja hrvatskih građana u 2023. nadmašila su i 2019., s time da su po Hrvatskoj putovali godišnje oko tri puta, a lani je to bilo oko 2,5 puta, dok su u inozemstvo, većinom po zemljama eurozone, putovali također više, s 0,7 u 2022. na 1,1 putovanje u 2023. Zimska putovanja u porastu Bez obzira radi li se o jednodnevnim ili višednevnim putovanjima, više hrvatskih građana ove zime planira putovati, 46 posto, što je za devet postotnih bodova više nego lani. U inozemstvo pak češće planiraju putovati mladi od 18 do 29 godina, žene i osobe s primanjima višim od 1.200 eura, i to najviše njih iz Istre, Primorja i Gorskog kotara te Dalmacije. Adventska putovanja u europske gradove najčešći su odabir hrvatskih građana zimi. Planira ih gotovo svaki ispitanik, a svaki četvrti planira odlazak na skijanje, dok svaki peti planira putovanje za doček Nove godine u neki od europskih gradova. Uz to, više od polovice ispitanika planira putovati izvan Europe, dulje od osam dana. Na putovanjima se povećao i prosječni iznos potrošnje u inozemstvu, za 93 eura, odnosno sa 664 eura u 2022. na 757 eura u 2023. godini. Pritom muškarci u prosjeku češće troše više od žena. Svaki četvrti ispitanik navodi trošak od 501 do 1.000 eura za putovanje u inozemstvo radi odmora, dok ih gotovo polovica planira platiti putovanja u inozemstvo debitnom karticom, a gotovinom oko 31 posto anketiranih.  

Europska središnja banka (ECB) mora pozorno pratiti kretanje cijena, naglasila je Christine Lagarde, upozorivši da bi inflacija u eurozoni trebala blago ojačati u idućim mjesecima i da je prerano za "objavu pobjede". Banka je u srpnju prošle godine pokrenula ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdala inflaciju, podigavši kamatne stope do rujna ove godine za 4,5 postotnih bodova. Na rujanskoj sjednici signalizirali su da se ciklus možda bliži kraju s obzirom na zakočenu potražnju i posustajanje gospodarskog rasta u eurozoni. U listopadu zaključili su da su restriktivnom monetarnom politikom zakočili potražnju i osigurali uvjete za slabljenje inflacije. U listopadu inflacija u eurozoni spustila se na 2,9 posto, najnižu razinu od ljeta 2021., iznenadivši tržišta koja su počela špekulirati da bi ECB mogao sniziti kamatne stope već u travnju ili lipnju iduće godine. Do kraja 2024. mogle bi biti niže i za puni postotni bod, nagađaju. "Još nije vrijeme za proglašavanje pobjede nad inflacijom", rekla je Lagarde u govoru u Berlinu. "Moramo i dalje biti usredotočeni na vraćanje inflacije na našu ciljanu razinu i ne smijemo nagliti sa zaključcima na temelju kratkoročnih trendova", dodala je šefica ECB-a. Lagarde je svojedobno izjavila da bi mogli zadržati kamatne stope na važećoj razini "sljedećih par tromjesečja", napominje Reuters. Guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau, član ECB-ova upravnog odbora, govorio je o "nekoliko tromjesečja". "Morat ćemo i dalje pozorno pratiti rizike tvrdokorne inflacije", rekla je Lagarde u utorak na skupu na kojem je sudjelovao i njemački ministar financija Christian Lindner, dodajući da će se rast cijena u nadolazećim mjesecima zapravo blago ubrzati. Inflacija će se blago ojačati uglavnom zbog niske poredbene osnovice na kraju prošle godine, objašnjava Lagarde. Taj efekt "odražava značajan pad troškova energije na kraju prošle godine i ukidanje dijela fiskalnih mjera uvedenih u sklopu borbe protiv energetske krize", objasnila je. U osvrtu na rizike izdvojila je snažan rast nominalnih plaća, iako ECB za sada očekuje tek "nadoknadu" nižih realnih plaća koje je "pojela" inflacija. ECB je među ključnim uzrocima inflacije izdvojio i profit kompanija i zato planira pratiti hoće li kompanije apsorbirati povećanje plaća kroz niže profitne marže. Planiraju promatrati i odnos ponude i potražnje na tržištu rada i očekivanja dugoročne inflacije. "Morat ćemo i dalje pozorno pratiti (što se događa), dok ne dobijemo čvrste dokaze da su stvoreni uvjeti za vraćanje inflacije na našu ciljanu razinu tijekom duljeg razdoblja", rekla je Lagarde.