U Zagrebu se sve više traže i kupuju kuće umjesto stanova, najčešće nekretnine na periferiji ili izvan grada, a najtraženiji kvart za kupnju stana Trešnjevka, podaci su oglasnika Crozilla.com koji se odnose na prodaju u listopadu. Već nekoliko mjeseci prvo mjesto na listi najtraženijih zagrebačkih kvartova za kupnju stanova drži Trešnjevka, a tako je bilo i u listopadu. Na drugoj se poziciji nalazi Maksimir, a slijede Donji grad, Centar, Dubrava i Jarun. Na zagrebačkom se području i dalje najviše traže stanovi u zoni javnog gradskog prijevoza, posebno tramvaja, a nakon potresa je bitan faktor pri kupnji postala i statika zgrade. Prosječna tražena cijena kvadrata zagrebačkih stanova u listopadu je na oglasniku Crozilla.com iznosila 2.173 eura. No, raspon oglašavanih cijena izrazito je širok pa osim neuređenih tavana, stanova u roh-bau stanju ili onih kojima je potrebna adaptacija, po cijeni kvadratnog metra nižoj od 1.000 eura, prodaji se i stanovi milijunskih vrijednosti, a pritom je najčešće riječ o velikim, luksuzno uređenim objektima na prestižnim lokacijama čije se oglašavane vrijednosti kvadrata ponekad penju i preko 5.000 eura. Nepovjerenje u stare zgrade Ipak, potres u Zagrebu unio je nepovjerenje u stare zgrade, posebno u središtu grada, pa brojni kupci sve više traže nekretnine na periferiji ili izvan grada. Centar, koji je nekada bio najtraženiji, sada je pao u drugi plan. Sve se više traže kuće s okućnicom, pa i na rubnim dijelovima grada ili manjim mjestima u okolici, a popularna su postala i zemljišta. "Promatramo li interes kupaca za nekretninama danas i prije 10 godina, primjećujemo veći interes za kućama nego stanovima“, rekla je vlasnica agencije za nekretnine Dom ekspert Ivana Čikić. Dodala je kako je razlog zbog kojeg su se prije deset godina u većem postotku prodavali stanovi, a ne kuće je taj što je na tržištu bio ogroman broj neprodanih novih stanova.  Tijekom ove godine kuće su uvelike dobile na značaju, te je i potražnja za njima na oglasniku Crozilla.com u listopadu bila osjetno veća no lani. No, unatoč pojačanom interesu, kuće su na zagrebačkom području i dalje jeftinije no stanovi, a u listopadu je razlika u njihovim cijenama bila veća od 35 posto. Na oglasniku Crozilla.com za kvadratni metar kuće u Zagrebu, s uključenom cijenom okućnice u prosjeku se tražilo 1.396 eura. Čikić smatra kako se danas kuće prodaju u većem postotku nego prije zato što na tržištu danas ima puno manje novih stanova nego 2008. i idućih godina dok je trajala recesija i dok se zalihe tih stanova nisu prodale. Drugi je razlog za većom potražnjom kuća potres koji je osvijestio ljude kako stanovanje u zgradama koje se ne održavaju ima sigurnosne nedostatke.

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore  poručio je da su svjesni ugroze od koronavirusa pa se stoga u ugostiteljskim objektima strogo poštuju sve epidemiološke mjere, no daljnje ograničavanje radnog vremena dodatno im ugrožava poslovanje. Iz Ceha HOK-a reagirali na tako na nove mjere o dodatnom ograničavanju radnog vremena ugostiteljskih objekata do 22 sata (sa dosadašnjih 24 sata) te zabrane rada u pojedinim objektima i županijama. "Hrvatski ugostitelji u potpunosti su prilagodili poslovanje uvjetima pandemije, poštujući mjere fizičkog distanciranja ljudi i visoku razinu higijene. Napravili su sve da zaštite svoje goste i zaposlenike i stvorili prostore s kontroliranim uvjetima. Bilo kakvim daljnjim ograničavanjem rada ili, pak, zatvaranjem ugostiteljskih objekta, potiče se neorganizirano okupljanje ljudi koje je puno opasnije jer se održava u nekontroliranim uvjetima", upozorio je predsjednik tog Ceha Joso Smolić. Iznosi pritom primjer iz jedne njemačke studije o mjestima i vjerojatnosti dobivanja zaraze u Španjolskoj, koja je pokazala da se tek 3 posto ljudi zarazilo koronavirusom u ugostiteljskim objektima, a sličan trend je, kako kaže, i u Hrvatskoj, u kojoj nije zabilježeno da je ugostiteljski sektor generator širenja virusa. Slijedom toga smatra i da ograničavanje rada u bilo kojem segmentu, a zbog troškova u poslovanju koji time nastaju, traže nastavak mjera za pomoć sektoru i nakon 1. siječnja 2021. te primjeren model financijske kompenzacije. "To se posebno odnosi na one kojima je rad u potpunosti zabranjen te ćemo uputiti molbu hrvatskoj Vladi za nadoknadom štete proizašle iz ovakve odluke", najavio je Smolić. Podsjetio je i da je pandemija sektoru ugostiteljstva neupitno ugrozila poslovanje te da je pred ugostiteljima niz izazova u radnom procesu, kao i da iz Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a pozdravljaju pristup civilnog stožera u kojemu se uvažava struka.  

Od početka koronakrize u Hrvatskoj, vrijednost fiskaliziranih računa na godišnjoj razini manja je za 26,05 milijardi kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju objavljeni podaci Porezne uprave. U razdoblju od 24. veljače do 22. studenoga ove godine u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine, broj fiskaliziranih računa smanjen je za 24 posto, a njihov iznos za 17 posto. Ove godine u tom je razdoblju izdano 1,4 milijarde računa, čija vrijednost doseže 128,8 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani bilo izdano 1,9 milijardi računa, ukupne vrijednosti 154,8 milijardi kuna. Tako je vrijednost fiskaliziranih računa u razdoblju od početka koronakrize do jučer u odnosu na isto razdoblje 2019. godine manja za 26,05 milijardi kuna. U djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala na godišnjoj razini broj računa je smanjen za 19 posto, na 864,3 milijuna, dok je njihova vrijednost pala devet posto, na 91,2 milijarde kuna, s prošlogodišnjih 99,8 milijardi kuna. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj fiskaliziranih računa pao je 38 posto, na 208,3 milijuna, dok je vrijednost računa manja za 46 posto. Naime, vrijednost fiskaliziranih računa u ugostiteljstvu i turizmu u razdoblju od 24. veljače do 22. studenoga ove godine iznosi 13,2 milijarde kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju dosezala iznos od 24,3 milijarde kuna. Prošli tjedan vrijednost računa 20 posto niža U prošlom tjednu, u razdoblju od 16. do 22. studenoga ove godine, u svim djelatnostima iz sustava fiskalizacije broj računa je smanjen za 20 posto u odnosu na usporedivi tjedan prošle godine, na 33,1 milijun, dok je njihov iznos manji 11 posto ili oko 369,2 milijuna kuna i doseže 3,02 milijarde kuna. U trgovini broj je računa pao za 16 posto, na 20,7 milijuna, a iznos računa za šest posto, na 2,3 milijarde kuna. Istodobno, u ugostiteljstvu i turizmu izdano je 30 posto manje računa, ukupno njih 4,5 milijuna, a iznos je smanjen za 32 posto, na 169,7 milijuna kuna. Inače, od nedjelje u Hrvatskoj su na snazi nove mjere u borbi protiv širenja zaraze koronavirusom, kojima se između ostalog obustavlja rad noćnih klubova, kasina i automat klubova, dok ostali ugostiteljski objekti mogu raditi do 22 sata, uz istaknutu obavijest o najvećem broju gostiju koji mogu biti u objektu sukladno preporukama HZJZ-a. Pad broja i vrijednosti računa na tjednoj razini U odnosu na prethodni tjedan, odnosno na razdoblje od 9. do 15. studenoga 2020. godine, broj fiskaliziranih računa prošloga je tjedna pao za šest posto, a iznos za pet posto. Pritom je na tjednoj razini u trgovini vidljivo smanjenje broja računa za šest posto, a iznosa za pet posto, dok je, pak, u ugostiteljstvu i turizmu broj računa pao za pet posto, a njihova vrijednost za tri posto.

Europska komisija predložila je strategiju čiji je cilj povećati proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana na moru sa sadašnjih 12 gigavata na najmanje 60 GW do 2030. i na 300 GW do 2050. godine, za što će trebati 800 milijardi eura investicija. Strategija o offshore obnovljivoj energiji uključuje iskorištavanje snage vjetra, valova, plime, plutajuće solarne elektrane i uporabu algi za proizvodnju biogoriva. Strategija bi trebala dati snažan doprinos ispunjavanju cilja klimatski neutralne Europe. "Strategija postavlja jasan smjer i uspostavlja stabilan okvir, koji su ključni za tijela javne vlasti i ulagače u tom sektoru. Moramo ojačati domaću proizvodnju u EU radi postizanja klimatskih ciljeva, zadovoljavanja sve većih potreba za električnom energijom i potpore oporavku gospodarstva od pandemije COVID-a 19", rekla je povjerenica za energiju Kadri Simson. Ovi ciljevi temelje se na golemom potencijalu europskih morskih bazena i na globalno vodećoj poziciji europskih tvrtki u tom sektoru. Provedba strategije stvorila bi nove mogućnosti za industriju, stvaranje zelenih radnih mjesta i jačanje vodeće uloge EU-a u energetskim tehnologijama. Također bi trebala osigurati zaštitu okoliša, biološke raznolikosti i ribarstva.  S tim ciljem Komisija najavljuje da će osigurati povoljan pravni okvir i pomoći u mobiliziranju potrebnih sredstava. Poziva zemlje članice da se koriste Mehanizmom za oporavak i otpornost, Europskom investicijskom bankom i drugim financijskim institucijama za potporu investicijama u obnovljivu energiju na moru. Druge tehnologije također mnogo obećavaju  Trenutačno u EU vjetroelektrane pričvršćene za morsko dno imaju instalirani kapacitet od 12 GW. Plutajuće elektrane imaju instalirani kapacitet od 40 MW, pri čemu pojedine države članice najavljuju opsežne komercijalne projekte. Tehnologije za iskorištavanje energije oceana, kao što su pogoni za iskorištavanje energije valova te plime i oseke s postojećim instaliranim kapacitetom od 13 MW, ulaze u zrelu fazu pa se javlja interes za njihove buduće primjene. Druge tehnologije, primjerice, proizvodnja biogoriva iz algi i plutajuće solarne elektrane i pretvorba toplinske energije, u ranoj su fazi razvoja, ali mnogo obećavaju.  

Na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja Austrija se predstavlja s 13 institucija i tvrtki koje hrvatskim studentima pružaju mogućnost studiranja, stipendiranja, stručnih praksi i razvoja karijere. Sajam stipendija i visokog obrazovanja ove godine ponosno predstavlja 13 austrijskih izlagača, među kojima su austrijska sveučilišta i visoke škole koje nude mogućnosti za studiranje i stipendiranje u Austriji te institucije i tvrtke kod kojih će se posjetitelji moći raspitati o mogućnostima za stručnu praksu u Austriji. Sajam se održava ovu srijedu, 25. studenog 2020. od 10 do 16 sati u virtualnom formatu putem stranice www.iro.hr. Institut za razvoj obrazovanja kao organizator Sajma dovodi ugledna austrijska visoka učilišta i kompanije u suradnji s Advantage Austria - Trgovinski odjel Austrijskog veleposlanstva. Pristup online Sajmu na www.iro.hr je otvoren svima. Od austrijskih sveučilišta, na Sajmu će svoje virtualne štandove imati: • FH Kärnten – University of Applied Sciences• FH OÖ - University of Applied Sciences Upper Austria• FH Technikum Wien – University of Applied Sciences• FH Wiener Neustadt - University of Applied Sciences Wiener Neustadt• FH JOANNEUM - University of Applied Sciences• IMC Fachhochschule Krems - IMC University of Applied Sciences Krems • Modul University Vienna• Tourismusschulen Bad Gleichenberg• TU Graz - Graz University of Technology Od institucija i tvrtki koje nude stručne prakse i mogućnost zapošljavanja u Austriji, na Sajmu će se na virtualnim štandovima predstaviti: • ABA – Work in Austria - službena austrijska agencija koja pruža podršku i informacije za ulazak na austrijsko tržište rada, kao i pristup brojnim radnim mjestima• Chancenland Vorarlberg - informacije o regiji Vorarlberg, tvrtkama i mogućnostima za razvoj karijere• Business Upper Austria - Welcome2Upper Austria - podrška u svim pitanjima za uspješno traženje posla, studija i za lakšu integraciju u Gornjoj Austriji• SSI Schäfer IT Solutions - specijalisti za softver visokih performansi u intralogistici, koji zapošljavaju više od 1.100 IT-stručnjaka diljem svijeta. Na službenoj stranici Sajma, www.iro.hr/online-sajam-stipendija, objavljeni su profili svih izlagača iz Austrije. Osim korisnih informacija o svakom izlagaču, organizirani su virtualni štandovi, gdje će posjetitelji imati priliku postavljati izlagačima pitanja vezana uz studij, rad ili profesionalni razvoj u Austriji. Institut za razvoj obrazovanja je organizator ovogodišnjeg Sajma, a organizaciju Sajma omogućile su potpore brojnih značajnih partnera koji će svoje institucije i programe također predstaviti na Sajmu: Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (Arhitekt Sajma), Agencija za mobilnost i programe EU (Konzul Sajma), Sveučilište u Rijeci (Virtuoz Sajma), Grad Zadar (Protagonist Sajma), Grad Rijeka (Prijatelj Sajma) i Primorsko-goranska županija (donator i pokrovitelj). Detaljnije informacije o Sajmu dostupne su na internetskoj stranici www.iro.hr, na Instagram (iro.hr), Facebook te LinkedIN stranici Instituta za razvoj obrazovanja.