Privatni iznajmljivači smještaja i oni koji to namjeravaju biti ne moraju se brinuti niti bojati zabrane rada jer toga neće biti, ali će se u iduće tri-četiri godine provesti rekategorizacija koja će sve obuhvatiti, zaključeno je na sastanku predstavnika Zajednice obiteljskog turizma HGK s ministrom Garijem Cappellijem. Apartmani i općenito ta vrsta smještaja nisu problem, nego razvoj proizvoda u destinacijama, rekao je Gari Cappelli prilikom predstavljanja rezultata prošle turističke godine i najave nove. "To mora biti zajednički posao, trebaju sudjelovati svi u destinacijama i treba biti kvalitetno", dodao je ministar odgovarajući i na pitanje o svojoj, kako su je nazvali u medijima, "inicijativi za zabranu i ograničavanje privatnog smještaja", izrečenoj tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku nakon razgovora s gradonačelnikom Matom Frankovićem. "Ne radi se ni o kakvoj inicijativi zabrane niti se o tome razmišlja i planira, nego je riječ o tome da treba raditi kvalitetno. O tome smo govorili i na sastanku s predstavnicima Zajednice obiteljskog turizma HGK na čelu s predsjednicom Martinom Nimac Kalcina, uz poruku da svi u destinaciji, pa i obiteljski smještaj moraju sudjelovati i pridonositi stvaranju kvalitetnih proizvoda", objasnio je ministar. Dodao je i kako je na sastanku zaključeno da će najbolje podatke o svemu imati nakon rekategorizacije u iduće tri do četiri godine, kojom neće biti obuhvaćeni samo svi iz obiteljskog smještaja, nego i druge vrste smještaja u turizmu. Cappelli je najavio kako i zbog toga treba pričekati izradu i prihvaćanje nove strategije razvoja turizma, koja će biti i nacionalni plan za održivost turizma kojim će se, među ostalim, definirati i postupci za obiteljski smještaj. Dovršetak strategije u planu je ove godine. Nimac Kalcina: Zadovoljni smo što nema zabrane i podržavamo održiv razvoj  Predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja HGK Nimac Kalcina smatra da bi lokalne jedinice trebale same donositi odluku u kojem smjeru razvijati svoje destinacije te se brinuti o ravnomjernom omjeru svih ugostiteljskih objekata, pa tako i obiteljskog smještaja. Istaknula je kako se u Zajednici apsolutno slažu da radi održivog razvoja treba nastojati da ponuda u destinaciji bude raznovrsna u odnosu na sve vrste smještajnih i ugostiteljskih objekata te se lokalnim vlastima trebaju prenijeti ovlasti da donose odluke koje bi utjecale na destinaciju u tom smjeru, ali ne zabranama i ograničavanjima, nego drugim odlukama i alatom. "S obzirom na to, zadovoljni smo time što je rečeno da zabrana ni ograničenja neće biti", rekla je Nimac Kalcina. U vezi s procesom rekategorizacije istaknula je kako nije predviđeno da taj proces teče po načelu "svi odjednom", nego u određenim rokovima, ovisno i o godini u kojoj su stečena rješenja o kategorizaciji. Dodala je da je većina privatnog smještaja, otprilike 70 posto, kategorizirana s tri zvjezdice. "Često se mogu čuti razne primjedbe da bismo trebali imati znatno veći broj objekata s četiri i pet zvjezdica, međutim, naši objekti s tri zvjezdice neusporedivo SU kvalitetniji od isto kategoriziranih u drugim zemljama, primjerice Italiji", podsjetila je Nimac Kalcina. Istaknula je da su hrvatski privatni smještaj i njegovi domaćini na turističkim tržištima već prepoznati kao vrhunski i kvalitetni, neovisno o broju zvjezdica. Najave za godinu dobre, rezervacija već ima i stalno stižu Kao novost u poslovanju u vezi s tom vrstom smještaja u turizmu ističe da je u gradovima primjetno produljenje sezone, ali i dalje se nastavlja visoka sezonalnost u većini odredišta, pogotovo na otocima i u malim mjestima. "Teško da će se to bitno mijenjati ubuduće, ali trendovi potražnje se brzo mijenjaju i može doći vrijeme da će postati popularne baš male destinacije, pa i otoci s mirom. Vidjet ćemo. Ove godine u privatnom smještaju očekujemo dobru godinu jer je dobro pozicioniran na svjetskim tržištima, a i rezervacija već ima i stalno stižu", istaknula je Nimac Kalcina, napominjući da će se ipak pravi rezultati, uključujući i prihode, znati tek krajem godine s obzirom na to da se svake godine povećavaju troškovi svih vrsta i na svim razinama. Tu se, kako ističe, među ostalim radi o plaćanju paušalne turističke pristojbe i članarine za pomoćne krevete, no dobrim smatra to što je ipak odlučeno da će se paušalni iznos članarine plaćati 50 posto od iznosa za stalne krevete, s tim da će se razmotriti takav omjer i u odnosu prema paušalnom iznosu turističke pristojbe, ali za 2021. godinu. 

Hrvatska je u trećem tromjesečju 2019. zabilježila najblaži rast cijena stambenih nekretnina u odnosu na prethodna tri mjeseca, upola slabiji od prosjeka Unije, pokazuju procjene europskoga statističkog ureda. U razdoblju od srpnja do rujna cijene stambenih nekretnina u EU porasle su 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su uvećane 1,6 posto. U eurozoni cijene su porasle 1,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje kada su prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećane 1,7 posto. Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji rast cijena nekretnina zabilježen je u Latviji i Sloveniji, za 3,9 odnosno 3,1 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle 0,6 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja kada su porasle 2,6 posto. Nešto izrazitije porasle su cijene u Litvi, za jedan posto. Pad cijena nekretnina na tromjesečnoj razini bilježili su samo Cipar, za 5,9 posto, Mađarska za 1,5 posto, Danska za 0,6 posto, Italija za 0,3 posto i Finska za 0,1 posto. Na godišnjoj su razini cijene nekretnina u EU i eurozoni u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle 4,1 posto. U prethodnom su tromjesečju uvećane 4,2 posto u EU te 4,3 posto u eurozoni. Među zemljama EU-a najsnažniji rast cijena na godišnjoj razini bilježila je Latvija, za 13,5 posto. Slijede Slovačka s 11,5 posto, Luksemburg s 11,3 posto te Portugal s 10,3 posto. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bile osam posto više nego u istom razdoblju godine prije. U prethodnom su tromjesečju na godišnjoj razini porasle 10,4 posto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo pratiti podatke za Hrvatsku. Najblaži rast cijena bilježila je Italija, za samo 0,4 posto. Slijede Velika Britanija i Finska s poskupljenjem stambenih nekretnina na godišnjoj razini za 1,1 odnosno 1,2 posto.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Albanije u stalnom je usponu, a za njeno značajno proširenje potrebno je raditi na boljoj prometnoj povezanosti, od realizacije Jonsko-jadranske autoceste, uspostave trajektnih i direktnih zrakoplovnih linija, a uz turizam i poljoprivredu, najveće mogućnosti za suradnju su u energetici, strojogradnji, elektroindustriji i elektronici, farmaceutskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i industriji obuće, rečeno je na Hrvatsko-albanskomu gospodarskom forumu u sklopu kojeg je potpisan i Memorandum o razumijevanju između HGK i Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora. "U posljednjih nekoliko godina robna razmjena Hrvatske i Albanije kretala se na razini od 60 milijuna eura. Stoga pozdravljamo rast naše robne razmjene koji je zabilježen u prvih deset mjeseci 2019. godine, od 35 posto, i nadamo se da će se taj trend nastaviti", istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, koji je naglasio da Hrvatska podržava Albaniju na njenu europskom putu. Predsjednica Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora Ines Mucostepa izjavila je da je napredak u gospodarskim odnosima vidljiv te da je dijelom i rezultat dobre suradnje gospodarskih komora. "Interes je obiju zemalja da se robna razmjena poveća, potencijal je velik i nadam se da ćemo ga što prije iskoristiti. No, brojke nisu najbitnije, treba nam konkretna suradnja institucija, zajednički ciljevi i nastupi na sajmovima. Posebno bih istaknula suradnju u sektoru poljoprivrede i turizma koji su ključni za investicije", pojasnila je Mucostepa.  Darko Horvat, Luka Burilović, Anila Denaj, Ines Mucostepa, Mario Antonić Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, električni transformatori, čokolada i nove vanjske pneumatske gume, dok iz Albanije uvozimo aluminijske šipke i profile, obuću, prerađene ribe, bilje i povrće. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat naglasio je da je prošla godina bila godina zaokreta u suradnji hrvatskog i albanskoga gospodarstva. "Naša potpora Albaniji za pristupanje Uniji nije deklarativna već stvarna i želimo ih u punopravnom članstvu što je prije moguće. Kako bi gospodarska suradnja bila bolja, moramo raditi na povjerenju poduzetnika, ali i uspostaviti stvarne kontakte u međuinstitucionalnoj suradnji. Tako ćemo s ove relativno skromne robne razmjene doći do mnogo boljih rezultata", rekao je Horvat, a nadu u bolju suradnju istaknula je i albanska ministrica financija i gospodarstva Anila Denaj. "Hrvatska nam je mnogo pomogla kad nas je pogodio nedavni potres i na tome vam želim zahvaliti. Taj sentiment moramo prenijeti i u gospodarstvo. Želimo učiti iz vašeg iskustva kako ne bismo ponavljali greške u procesu pristupanja EU i želimo čuti glas gospodarstvenika, kako bismo im u što većoj mjeri olakšali poslovanje", rekla je Denaj. Više od 50 hrvatskih tvrtki na albanskom tržištu  Albansko je tržište u razvoju i ima veliki potencijal, na njemu je, uz vodeće hrvatske kompanije poput Končara i Dalekovoda, prisutno i više od 50 hrvatskih tvrtki. Jedna od njih je i Elektro Centra Petek, koja se bavi izgradnjom energetskih postrojenja, distributivnih niskonaponskih mreža, svih vrsta električnih instalacija. "Tamo smo već izgradili trafostanicu vrijednu četiri milijuna eura u koju su ugrađeni samo kvalitetni dijelovi etabliranih tvrtki. Oni su imali tendenciju kupnje jeftinih kineskih proizvoda niske kvalitete s kojima je kasnije bilo problema u održavanju, zato se sad okreću provjerenim rješenjima", rekao je Dražen Herceg, direktor Elektro Centra Petek za Albaniju te napomenuo kako vidi veliki potencijal u razvoju albanskoga energetskog sektora. "Mi uvijek gledamo prema Zapadu, ali tamo je velika konkurencija, dok smo u Albaniji već prepoznati kao brend. Njima nedostaju transfer tehnologija i standardi, a upravo to mi donosimo svojim iskustvom i kvalitetom", istaknuo je Herceg.  

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar najavio je da u proljeće kreću prijave za dugo očekivanu energetsku obnovu obiteljskih kuća. Nacrt spomenutog programa trenutno je na javnom savjetovanju, pa Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja poziva građane da se uključe u raspravu svojim prijedlozima. Poziv će se odnositi na sve postojeće legalne obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje, do najviše tri stambene jedinice i bruto površinu manju od 600 četvornih metara ili jednaku toj površini. Raspisivanje poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća predviđa se već krajem prvog kvartala 2020. godine, a odnosit će se na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje – osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene, odnosno legalne. Za financiranje provedbe ovog Programa u financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će se iznos od 142 milijuna kuna. "Stalno su nam stizali upiti građana o nastavku ove jako popularne mjere i na zadovoljstvo svih zainteresiranih nastavljamo s njenom provedbom ove godine. Također, uz spomenuta sredstva, pronaći ćemo način da osiguramo i dodatna sredstva jer očekujemo jako velik broj prijava", rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar. Prema prijedlogu Programa, energetska obnova obiteljskih kuća provodit će se nacionalnim sredstvima putem Fonda, kako bi se građanima olakšao sam postupak prijave za dobivanje sredstava. Naime, prijavljivanje za EU sredstva za fizičke bi osobe bilo prekomplicirano i preskupo, pa je Ministarstvo odlučilo ovu poticajnu mjeru provoditi sufinanciranjem iz nacionalnih sredstava. Od navedenoga ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 20 posto ukupnih sredstava, odnosno 28,4 milijuna kuna, namijenjeno je financiranju energetske obnove u cijelosti odnosno 100 posto potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća vlasnika koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. S ostalih 80 posto od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje tj. sa 113,6 milijuna kuna sufinancirat će se energetska obnova svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, i to sa stopom od 60 posto sufinanciranja, dok će ostatak iznosa ti građani osigurati iz vlastitih izvora. Provedba programa u ovoj godini  Program u razdoblju od 2019. do 2020. provodi se u dva dijela, tj. za dvije ciljane skupine: - svi građani, vlasnici obiteljskih kuća – prvi dio ovog Programa odnosi se na sve vlasnike obiteljskih kuća bez obzira na njihov socijalni status - ranjive skupine građana – drugi dio ovog Programa odnosi se isključivo na ranjive skupine građana u riziku od energetskog siromaštva. Obiteljska kuća u sklopu ovog Programa jest zgrada u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno stanovanju te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta: -  ima najviše tri stambene jedinice - ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 četvornih metara. Programom se predviđa poticanje sljedećih aktivnosti: - povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: -  energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi u vezi s povećanjem toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu) - zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom - cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sljedećih sustava za korištenje OIE: - sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima - sustavi na drvnu sječku/pelete - dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda - fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Detaljniji tehnički uvjeti propisat će se pozivom. Potrebna dokumentacija  Detaljan sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu na poziv bit će također propisan u samom tekstu javnog poziva, dok obvezna dokumentacija za prijavu minimalno uključuje: - Izvješće o energetskom pregledu i energetski certifikat te detaljnu ponudu izvođača radova za provedbu mjera specificiranih u izvješću o energetskom pregledu. Navedenim dokumentima potvrđuje se zadovoljavanje tehničkih uvjeta propisanih u javnom pozivu - u slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je glavni projekt, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br.112/17,34/18,36/19 i 98/19) - fotodokumentaciju postojećeg stanja - dokaze o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine – vrste ovih dokaza detaljno se raspisuju u javnom pozivu. Energetska obnova obiteljskih kuća provodila se 2015. godine također putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekti su se provodili tijekom 2015. i 2016. godine, a sufinanciranje je u cijelosti bilo osigurano također iz nacionalnih sredstava.

U prosincu prošle godine u potrošačkim se cijenama vidio blaži deflatorni utjecaj cijena neprerađene hrane (jer je dio trgovaca snizio cijene već u prosincu prethodne godine, neposredno prije primjene snižene stope PDV-a na svježu hranu) te cijena goriva i maziva (koje su u prosincu imale nešto snažniji godišnji rast) nego prijašnjih mjeseci. Stoga je i godišnji rast cijena bio viši negoli svih prethodnih mjeseci u godini te je iznosio 1,4 posto. To je utjecalo na minimalni porast prosječne godišnje stope rasta za svih 12 mjeseci (0,8 posto) u odnosu na onu iz prvih 11 mjeseci (0,7 posto). Takva je razina inflacije bila gotovo upola niža od one iz prethodne godine (1,5 posto) te ujedno i najniža od 2016. godine (kada je ostvaren pad cijena od -1,1 posto), ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore. Usporenje rasta potrošačkih cijena u 2019. godini u odnosu na dinamiku iz prethodne godine ostvareno je na temelju nižeg rasta cijena energije (za 2,6 postotnih bodova) i pada cijena industrijskih proizvoda bez energije i hrane te cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda, koje su 2018. godine rasle. Dinamika rasta cijena usluga ostala je na gotovo istoj razini (1,3 posto prema 1,2 posto), a cijene prerađenih prehrambenih proizvoda rasle su 0,5 postotnih bodova brže nego prethodne godine. Cijene prerađene hrane ujedno su činile i najjači inflatorni izvor te su izravno sudjelovale s pola postotnog boda u ukupnom rastu potrošačkih cijena, kažu analitičari HGK. Iz toga je vidljivo da je inflacija temeljena na potražnji ostala niska (temeljna je inflacija bila niska, na razini od oko 1,0 posto) unatoč rastu raspoloživoga dohotka. U ovoj godini očekujemo nešto brži rast potrošačkih cijena (nešto iznad jedan posto) zbog mogućeg rasta cijena neprerađene hrane (nema više baznog efekta smanjenja PDV-a na svježu hranu, koji je bio prisutan tijekom cijele 2019. godine) te utjecaja povećanja trošarina na cigarete, alkoholna pića i zašećerena bezalkoholna pića, uz rizike kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, zaključuju analitičari HGK.