Aktualno
Ogroman interes za energetsku obnovu zgrada, duplo više prijava od raspoloživog iznosa
U samo 16 minuta, nakon što je u 9 sati otvoren poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Energetska obnova višestambenih zgrada, ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava dosegnuo je 200 posto raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava. Inače, za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu u okviru inicijative 6. NPOO-a osigurana je alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna, dok je na javni poziv stiglo čak 600 milijuna kuna vrijednih prijava. "Zbog navedenog razloga, a u skladu s Uputama za prijavitelje, točka 3.3. Rok za predaju projektnog prijedloga, s danom 17. svibnja 2022. godine Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Energetska obnova višestambenih zgrada obustavlja se na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2022. godine", ističu u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Unošenje projektnih prijedloga putem sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima bilo je omogućeno ranije, i to od 25. travnja 2022. godine. U Ministarstvu navode da se oni projektni prijedlozi koji se pokušaju registrirati u sustav fondova EU-a unutar razdoblja u kojem je Poziv obustavljen - neće razmatrati.  Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnoga projektnog prijedloga iznosi 150.000 kuna, a najviši čak 22 milijuna kuna. U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine napominju da ovim pozivom nisu bile obuhvaćene višestambene zgrade oštećene u potresu jer će se one obnavljati u sklopu posebnog poziva. 
Aktualno
Analiza Smartera: Hrvatska ima šansu iskoristiti svoje preradbene kapacitete
Zbog rata u Ukrajini tijekom ove godine došlo je do golemog poremećaja i neizvjesnosti te nestašica u ponudi, ali i drastičnog rasta cijena na svjetskom tržište suncokreta i suncokretova ulja s obzirom na to da proizvodnja Ukrajine i Rusije, odnosno njihov izvoz inače dominira na globalnom tržištu. Najznačajniji poremećaji na globalnom tržištu i u sljedećem će razdoblju biti u ponudi i potražnji suncokretova ulja zbog visoke koncentracije proizvodnje i izvoza suncokretova ulja iz Ukrajine i Rusije. Svako daljnje predviđanje kretanja cijena i ponude na tržištu u prvom će redu ovisiti o mogućnostima dobave suncokretova ulja i zrna iz Ukrajine ove sezone, ali i tijeku ratnih operacija te logističkim uvjetima za dopremu zaliha u Europu. "Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi rast po ostvarenoj količini proizvodnje, iako površine na kojima se sije suncokret nisu povećane, što je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa. Hrvatska proizvodi suncokreta više od naših potreba. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. S obzirom na to da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u ulje, bilo bi logično, kad je riječ o rastu cijena koji se bilježi i dalje, da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. Tako bismo osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz ove izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalnom i EU tržištu", stoji u analizi stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Proizvodnja suncokretova ulja u Ukrajini u 2020. godini iznosila je 6,45 milijuna metričkih tona (MT), u Rusiji 4,45 milijuna MT, dok u EU 3,9 milijuna MT. To su tri najznačajnija proizvodna područja u svijetu, dok su svi ostali znatno manji proizvođači. Procjena globalne potrošnje suncokretova ulja u sezoni 2021./2022. iznosi više od 20 milijuna MT. U 2020./2021. Ukrajina je bila vodeća izvoznica suncokretova ulja, s izvozom od 5,27 milijuna MT, a predviđanja su bila da će u sezoni 2021./2022. izvoz biti veći od 6,6 milijuna MT. Druga je izvoznica tog ulja Rusija koja je 2020./2021. imala izvoz od 3,25 milijuna MT, dok je u 2021./2022 planiran izvoz od 3,8 milijuna MT. Ukrajinska industrija suncokretova ulja usmjerena je na izvozno tržište jer je čak 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnim tržištima, pokazuju podaci USDA. U usporedbi s Ukrajinom, Rusija troši gotovo 30 posto vlastite proizvodnje suncokretova ulja na domaćem tržištu. "Putem luka u Crnom moru izvozi se ukupno 80 posto svjetskog izvoza suncokretova ulja, a danas su ta područja pod snažnim ratnim djelovanjem. S obzirom na ovako snažnu dominaciju Ukrajine i Rusije na globalnom tržištu suncokretova ulja, napad Rusije na Ukrajinu izazvao je veliki utjecaj na svjetsko tržište suncokreta, zbog čega je važno promijeniti strateško razmišljanje o ovoj proizvodnji u Hrvatskoj", smatraju stručnjaci Smartera. Foto: Pixabay Ruska invazija na Ukrajinu značajno je poremetila ukrajinsku industriju suncokretova ulja i lanac opskrbe, dok produžetak sukoba prijeti sljedećoj vegetacijskoj sezoni. Postrojenja za preradu sjemena suncokreta u ulje većim su dijelom prestala s radom, a zatvaranje luka sprječava izvoz. Suncokret se u Ukrajini sije u travnju i svibnju, a berba obično počinje u rujnu. Vlada veliki rizik za ponudu i potražnju jer se vojne akcije odvijaju u poljoprivrednim područjima – mnoge ceste su blokirane, komercijalne tvrtke ne rade, poljoprivrednici ne mogu saditi, a uz to je vrlo teško doći do repromaterijala za kvalitetnu sjetvu. Glavna područja uzgoja sjemena suncokreta u Ukrajini nalaze se u stepskim i šumsko-stepskim zonama Ukrajine, smještenim u središnjim i istočnim pokrajinama. Glavne su proizvodne regije Dnjepropetrovsk, Kirovograd, Harkov, Zaporožje, Nikolajev, Lugansk, Odesa i Poltava, koje zajedno čine 62 posto ukupne zasijane površine u zemlji. Zbog orijentacije na izvozno tržište većina ukrajinskih postrojenja za preradu suncokreta i proizvodnju suncokretova ulja nalazi se u blizini crnomorskih luka zbog logističke pogodnosti. Evidentno je da su ugroženi ratnim zbivanjima i najznačajniji proizvodni bazeni te mogućnost isporuke. Uz to je Rusija najavila ograničenje izvoza suncokretova ulja i zabranu isporuke sjemena suncokreta kako bi ublažila pritisak na domaće cijene. Sve ovo izaziva veliku nervozu i strah od globalne ponude i potražnje te visine cijena i dostupnosti suncokretova ulja. Kako nadoknaditi nedostatak suncokretova ulja Nedostatak suncokretova ulja na tržištima diljem svijeta pokušava se nadoknaditi dostupnim zalihama te novim pravcima dobave iz Južne Amerike ili južne Afrike. No, to neće biti dovoljno da bi se nadoknadile količine koje su dolazile s tržišta Ukrajine i Rusije. Prerađivači uljarica u EU također povećavaju proizvodnju tog ulja dijelom se koristeći uvozom sjemenki suncokreta iz Južne Amerike. "U EU prerada suncokreta u suncokretovo ulje naglo i snažno raste, više nego što se očekivalo. Procjenjuje se da će doseći 9,3 do 9,4 milijuna tona do kraja ove sezone prerade, do srpnja 2022., u usporedbi s osam milijuna tona u prethodnoj sezoni. Najveća povećanja proizvodnje bilježe Rumunjska, Bugarska, Francuska, Mađarska i Španjolska, s vrlo povoljnim profitnim maržama. Također, traže se zamjene za suncokretovo ulje u drugim vrstama ulja, naročito palminu ulju, ali i sojinu, ulju repice, maslinovu ulju te drugim vrstama masti koje mogu zamijeniti suncokretovo ulje", ističu stručnjaci Smartera. Vraćanje na uporabu palmina ulja u industriji ili ugostiteljstvu diljem Europe izaziva veliko nezadovoljstvo zbog povezanosti te robe s krčenjem šuma, ali taj je potez nužan, privremen i većina potrošača uopće se ne slaže s time, no za sada se ne vidi bilo kakva održiva alternativa. Ulje repice, koje je dosada u najvećoj mjeri bilo namijenjeno za tržište proizvodnje biodizela, sada se preusmjerava na uporabu u hrani. Foto: Pixabay Cijena suncokretova ulja na svjetskom tržištu Čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, cijene suncokreta bile su visoke, uglavnom zbog malog uroda 2021. godine, koji je bio pod utjecajem vremenskih ekstrema, a rast potrošnje suncokreta dovela je i do snažnog povećanja potražnje stočne hrane u Kini te poremećaja u lancima dobave uzrokovanih COVID krizom. Rat u Ukrajini značajno je povećao cijene suncokretova ulja, sjemena suncokreta i sačme (kao nusproizvod kod proizvodnje ulja). Najveći rast cijena dogodio se odmah po izbijanju rata, kada su cijene suncokretova ulja u EU porasle na oko 2.900 do 3.000 dolara po toni sredinom ožujka, dok je u veljači prosječna cijena bila samo 1.490 dolara po toni. Početkom travnja cijene suncokretova ulja u Europi su neznatno pale. Na tržište je počelo pristizati više ukrajinskoga suncokretova ulja po cijeni od oko 1.900 do 2.250 dolara po toni. Radilo se o izvozu kamionima ili vlakovima preko Moldavije, Rumunjske i Poljske. Počele su se pojavljivati i određene količine isporuke iz Rusije po cijeni od 1.800 do 1.900 dolara po toni. Ruski prodavači nude ulje i druge poljoprivredne proizvode po sniženim cijenama na svjetskom tržištu u nastojanju da potaknu kupnju stranih kupaca i smanje trenutne visoke zalihe. U Europskoj uniji na nekim je mjestima suncokret čak pao ispod cijene uljane repice, što je odraz smanjenja potražnje zbog neuobičajeno visokih cijena u prvoj polovici ožujka. Ali, zalihe suncokretova ulja ostat će relativno male u EU sve dok traje rat u Ukrajini, zbog čega se osjeća strah od daljnjeg tijeka događanja na globalnom tržištu. Proizvodnja suncokreta u Republici Hrvatskoj U 2020. godini Hrvatska je zasijala suncokret na 39.000 hektara, dok je proizvedeno 120.000 tona suncokreta uz prinos od 3,1 t/ha što je na razini najboljih EU prinosa. Bilježi se i značajno povećanje otkupnih cijena u 2022., uzrokovano globalnom nesigurnošću koja je povećala cijenu na 4,70 kn/kg u ožujku ove godine, dok su se cijene suncokreta godinama prije kretale na razini od oko 2,0 kn/kg. Cijene suncokretova ulja u veleprodaji su se u ožujku kretale već više od 12 kn/kg, početkom svibnja cijena je porasla na 15,78 kn/kg, dok su početkom prošle godine bile oko 8,5 kn/kg - od kada je cijena počela rasti iz mjeseca u mjesec. S ratom u Ukrajini taj se rast intenzivirao. Prema ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka. Stoga možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu. A to bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednome izazovnom razdoblju. Foto: Shutterstock "Što se tiče proizvodnje suncokretova ulja, Hrvatska proizvodi gotovo 40.000 sirovog ulja suncokreta i oko 60.000 tona rafiniranog ulja suncokreta. Hrvatska, posljednjih godina, podiže proizvodnju suncokreta, te je veliki izvoznik, a istodobno i veliki uvoznik ulja. Tako je u 2020. godini Hrvatska uvezla ukupno 69.079 tona suncokretova ulja, od čega je 45.000 tona iz Srbije i 18.000 tona iz Mađarske, dok je izvoz bio 42.767 tona", ističu iz Smartera.  U 2021. godini Hrvatski je izvoz povećan na 45.070 tona, a uvezli smo čak 78.572 tone suncokretova ulja. Tijekom 2020. godine izvezeno je i 60.537 tona suncokretova sjemena, dok je taj izvoz u 2021. godini povećan na 64.664 tone. "Prostora za rast domaće prerade ima i za domaće potrebe i za izvoz, i to bi trebala u ovom trenutku biti važna strateška odluka Vlade ako želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali postati i zanimljiv igrač i dobavljač ovoga traženog proizvoda na europskom tržištu. Najgore što nam se može dogoditi jest to da u ovoj sezoni nekontrolirano izvezemo daleko veće količine suncokreta negoli je to bilo do sada te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupoga suncokretova ulja kao finalnog proizvoda", kažu na kraju u Smarteru.  
Aktualno
Poduzetnici u Slavonskom Brodu bolji u izvozu nego uvozu
U Brodsko-posavskoj županiji u 2020. godini sjedište je imao 2.151 poduzetnik, s 18.883 zaposlenih, pokazuje to analiza koju je izradila FINA, a među gradovima i općinama te županije, prema kriteriju broja poduzetnika i zaposlenih te po ukupnim prihodima, dobiti razdoblja i neto dobiti ističu se poduzetnici sa sjedištem u Slavonskom Brodu. U 2020. godini kod 1.229 poduzetnika u Slavonskom Brodu bilo je 12.168 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 6,1 milijarde kuna, od čega je 1,9 milijardi ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, odnosno izvozom. Istodobno, na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 812,1 milijun kuna, što je rezultiralo trgovinskim suficitom u 2020. godini u iznosu od 1,1 milijarde kuna. Poduzetnici sa sjedištem u Slavonskom Brodu ostvarili su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2020. godini i neto dobit u iznosu od 133,7 milijuna kuna, dok su u 2019. godini iskazali neto gubitak u iznosu od 70,1 milijun kuna. Prosječna mjesečna neto plaća obračunana zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Slavonskom Brodu u 2020. godini iznosila je 5.638 kuna, što je 5,6 posto manje od prosjeka na razini svih poduzetnika Hrvatske (5.971 kuna). Đuro Đaković Montaža najveći izvoznik Udjeli poduzetnika Slavonskog Broda u rezultatima poduzetnika Brodsko-posavske županije bili su u rasponu su od 64,4 posto (broj zaposlenih) do 37,1 posto udjela (neto dobit), a u rezultatima poduzetnika Hrvatske najveći udio bio je u trgovinskom saldu 7,4 posto. Udio poduzetnika Slavonskog Broda u ukupnim prihodima poduzetnika na razini Brodsko-posavske županije bio je 55,7 posto u 2020. godini, a na razini Hrvatske 0,8 posto. Najveći izvoznik s 300 milijuna kuna, kao i poduzetnik koji je ostvario najveću dobit od 36,7 milijuna kuna te zapošljavao najviše zaposlenih, njih 872 u 2020. godini − bio je Đuro Đaković Montaža.  Najveće ukupne prihode od 505,8 milijuna kuna ostvarilo je društvo Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja, koje se ujedno nalazi na drugome mjestu prema kriteriju dobiti razdoblja s ostvarenih 24,2 milijuna kuna. Najveći gubitak razdoblja iskazao je poduzetnik Đuro Đaković Specijalna vozila, i to u iznosu od 47,8 milijuna kuna, što je 25,2 posto ukupnoga gubitka grada.
Aktualno
Od ponoći skuplji benzin i jeftiniji dizel
Na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj litra osnovnog benzina eurosuper 95 prodaje se po 13,37 kuna što je 13 lipa više nego dan ranije kada je stajala 13,24 kune, dok je litra osnovnog eurodizela jeftinija za 45 lipa. Po podacima s tražilice cijena goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te portala cijenegoriva.info, cijena osnovnog eurosupera 95 na benzinskim postajama Ine, Petrola, Croduxa, Tifona, Lukoila i još nekih distributera od utorka iznosi 13,37 kuna.   S druge strane, pala je cijena osnovnog eurodizela, koji na većini postaja stoji 13,02 kune, dok je dan ranije bio 13,47 kuna.  Portal cijenegoriva.info objavio je da je prosječni spremnik benzina od ponoći skuplji za 6,5 kuna, dok je spremnik dizela povoljniji za 22,5 kuna. Tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazala je Ina prodaje litru benzina eurosuper 100 za 14,85 kuna, a bila je 14,71 kunu. Poskupjela i benzinska, a pojeftinila dizelska premium goriva. Litra eurodizela class plus sada je 14,39 kuna, a bila je 14,83 kune. Inin eurosuper 95 class plus od danas se prodaje za 14,34 kune, a bio je 14,20 kuna. Crodux za litru eurosupera 100 sada traži 14,90 kuna, a bio je 14,76 kuna, a takvo je povećanje i za Q Max eurosuper 100 na postajama Petrola. "Stotka" na Tifonu stoji 14,99 kuna, a bila je 14,89 kuna.     Na Tifonu eurodizel premium stoji 14,59 kuna, a bio je 14,99 kuna, dok Crodux svoj eurodizel maxpower prodaje po cijeni od 14,44 kune, a bio je 14,88 kuna. Petrol svoj Q Max eurodizel isto prodaje po 14,44 kune, a bio je također 14,88 kuna.