Premijer Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska danas poslala zahtjev Europskoj komisiji (EK) za uplatu druge rate od 700 milijuna eura u sklopu sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO). Riječ je o logičnom slijedu aktivnosti nakon što je u prvoj polovini godine provedeno 25 zadanih reformi te je time Hrvatska među državama koje su u tome najučinkovitije i najbrže, ocijenio je premijer.  Kako je rekao u uvodu sjednice Vlade, zahtjeve su EK predale samo još Španjolska i Italija, pa je tako Hrvatska treća zemlja u EU po ispunjavanju reformi u prvom polugodištu 2022.  Na ovaj način, prema njegovim riječima, nakon više od 800 milijuna eura avansa, prve tranše od 700 milijuna eura koja je stigla prije nekoliko mjeseci, sada tražimo drugu tranšu od 700 milijuna eura. Podsjetio je i kako su u provedbi natječaji u vrijednosti od 15 milijardi kuna u sklopu NPOO-a. Kako je najavio, nastavit će se s provedbom reformi i u ovom semestru kako bismo sredinom idućega polugodišta zatražili dodatna sredstva po dinamici isplate sredstava iz NPOO-a, što će pridonijeti rastu BDP-a. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije Hrvatskoj je na raspolaganju oko 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava za financiranje reformi i s njima povezanih investicija. Reforme i investicije definirane su u NPOO-u, koji je završen krajem travnja prošle godine, Europska komisija usvojila ga je u srpnju, a već u rujnu prošle godine Hrvatskoj je isplaćeno 818 milijuna eura predujma.

U srpnju je u Hrvatskoj izdano 775 građevinskih dozvola, što je 2,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2021. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema vrstama građevina, 86 posto, odnosno 667 dozvola u srpnju izdano je za zgrade, a 14 posto, odnosno 108 za ostale građevine (npr. ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane, sportski tereni itd.). Statistika pokazuje da je na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola izdanih u srpnju za zgrade manji za četiri posto, a za ostale građevine veći za sedam posto. Dozvolama izdanima u srpnju predviđena je vrijednost radova od 2,94 milijarde kuna, što je 11 posto više nego u srpnju 2021. godine, kada je vrijednost radova iznosila 2,65 milijardi kuna. Dozvolama izdanima za zgrade predviđena je vrijednost radova od 1,79 milijardi kuna, što je 24 posto manje nego u srpnju lani, a vrijednost radova kod ostalih građevina porasla je za 292 posto, na 1,15 milijardi kuna. Prema vrstama radova, u srpnju je 80 posto ili 625 dozvola izdano za novogradnju, a 20 posto ili 150 za rekonstrukcije. Prema izdanim građevinskim dozvolama u srpnju ove godine, predviđeno je građenje 1.391 stana, s prosječnom površinom od 91,8 četvornih metara.  Prema podacima DZS-a, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izdano je ukupno 6.387 građevinskih dozvola, što je rast od sedam posto u odnosu na razdoblje od siječnja do srpnja prošle godine. Predviđena vrijednost radova doseže 21,87 milijardi kuna, a to je za oko 3,9 milijardi kuna, odnosno oko 22 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2021. godine.

Vlada je predložila Nadzornom odboru društva INA-e imenovanje Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Emanuela Kovačića za članove Uprave toga društva. Kandidat za člana Uprave Emanuel Kovačić obavijestio Vladu da odustaje od predložene kandidature iz osobnih razloga. Inače, imenovanje trojice članova Uprave dio je provedbe postupka natječaja za imenovanje članova Uprave, a najduže na vrijeme od šest mjeseci. Miroslav Skalicki vlasnik je i direktor tvrtke Peti kvadrant, a Hrvoje Šimović redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu – Zagreb na kojem je zaposlen od 2003. godine. Emanuel Kovačić radi na poziciji direktora Sektora za odnose s vanjskim subjektima INA-e, a bio je direktor Odjela pravnih poslova CEMEX-a Hrvatska te zamjenik direktora pravnog odjela u Société Générale – Splitskoj banci, gdje je bio zadužen za poslovanje s pravnim osobama i tržište novca.      

Energetski stručnjak Igor Dekanić ocijenio je za HINA-u da su Vladine energetske mjere za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena dobro pogođene s obzirom na okolnosti, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je ukupni Vladin paket trebao biti bolje ciljan. Vladine energetske mjere oblikovane su "dovoljno dobro" i slične su kao u europskim zemljama, kaže Dekanić i dodaje da su "moguća reakcija", a da se do kraja ne suspendira tržište i ne pretjera s državnim intervencionizmom. "Suspenzija tržišta je značajna, ali i kriza je takva", kaže Dekanić uspoređujući aktualnu energetsku krizu s globalnom naftnom krizom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. "Reakcija je u skladu s krizom i u osnovi primjerena", smatra Dekanić. Podržava i najavu de facto zabrane izvoza domaćega plina. Ocjenjuje da je to "rješenje u nuždi dok kriza traje", na što država ima pravo sve dok traje rat u Ukrajini koji krizu generira. "To je razumna mjera kojoj bi mogle pribjeći i druge zemlje", ističe. Veliki potencijal u geotermalnoj energiji Komentirajući inicijativu za ograničavanje veleprodajne cijene plina kojoj se zajedno s još nekim zemljama priklonila Hrvatska unutar europskih rasprava o načinima suzbijanja krize, kaže kako je riječ o "lijepoj namjeri", ali da takvo što nikada nije funkcioniralo u tržišnoj privredi. Dekanić ocjenjuje da Hrvatska uoči sezone povećane potrošnje plina "stoji dobro i relativno pripravno" te da ima infrastrukturu kojom može zadovoljiti potražnju i bez uvoza iz Rusije. Velik hrvatski energetski potencijal, prema njegovim riječima, jest geotermalna energija. "Hrvatska tu ima značajan potencijal, a i riječ je o obnovljivim izvorima energije", kaže Dekanić. Prema njegovim riječima, Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje između četvrtine i petine domaće potrošnje plina, a udio domaće proizvodnje nafte u domaćoj potrošnji jest oko petine. Što se tiče Vladine najave uvođenja posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit, odnosno kojima je dobit posebno narasla u vrijeme krize u odnosu na razdoblje prije izvanrednih okolnosti, Dekanić kaže da je također riječ o potezu u nuždi, no da treba vidjeti koga bi taj porez obuhvatio, koja bi bila granica za naplatu i bi li obuhvatio samo energetske ili još neke tvrtke. Vizek: Vladine mjere opravdane, ali nedovoljno naciljane Vladin jesenski paket za HINA-u komentirala je i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek koja kaže da je Vladina intervencija opravdana s obzirom na okolnosti, ali smatra da je trebalo bolje ciljati i kod građana i kod gospodarstva oslanjajući se na pametne politike dostupne u digitalnom dobu, pa bi onda i ukupni trošak možda bio manji od 21 milijarde kuna. "Bilo bi bolje da su mjere nijansiranije", kaže Vizek i dodaje da bi "Vlada trebala biti u stanju" identificirati najugroženije i ciljano im pomoći. Za primjer navodi da su bogatija kućanstva u pravilu manje energetski intenzivna jer imaju novca za štedljivije aparate, pa pita kome zapravo trebaju subvencije. "Trebalo je bolje naciljati. Ovako imamo horizontalnu mjeru za sve, a nije svima potrebna", kaže Vizek. Dodaje da je tako i kod poduzeća - jer što su poduzeća veća, to su energetski intenzivnija i izloženija od malih i srednjih, a nisu ni svi gospodarski sektori jednako izloženi energetskoj krizi i povećanju troškova. Što se tiče regulacije i ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda, Vizek uz ostalo upozorava da su cijene temeljni mehanizam tržišta i da mjere njihova ograničavanja mogu dovesti do smanjenja ponude ili snižavanja kvalitete. Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Njemački kupci ruskoga prirodnog plina ponovno su rezervirali kapacitete cjevovoda Sjeverni tok 1, prvi put od njegova zatvaranja prije otprilike tri tjedna, pokazali su podaci njemačkog operatora. Kupci su od osam do devet sati ujutro za današnji dan rezervirali kapacitete Sjevernog toka 1 za transport 3.652.554 kilovatsata (kW/h) plina cjevovodom OPAL na istoku Njemačke, pokazuju podaci na internetskoj stranici njemačkog plinovoda. Plinovodom NEL trebalo bi po rezervacijama u istom razdoblju biti transportirano 14.291.845 kW/h plina, pokazuju podaci NEL-a. OPAL i NEL povezuju Sjeverni tok 1 s krajnjim korisnicima u Njemačkoj, napominje Reuters. Njemački operatori plinovoda nisu odmah odgovorili na upit da komentiraju podatke. Sjeverni tok izjavio je za Reuters da ne može potvrditi da su njemački kupci zatražili isporuku plina Sjevernim tokom 1 u ponedjeljak. Zahtjevi za isporuku nisu pokazatelj da plin stvarno prolazi plinovodom. Rezervacije su bile vidljive na internetskim stranicama njemačkih plinovoda, ali internetska stranica operatora Sjevernog toka 1 u ponedjeljak nije prikazivala rezervacije. Sjeverni tok 1 daleko je najveći ruski plinovod prema Europi i transportira do 59,2 milijarde kubičnih metara plina godišnje. Rusija je krajem kolovoza obustavila isporuke Sjevernim tokom 1 radi održavanja koje je trebalo trajati tri dana. Obustava je produljena na neodređeno vrijeme zbog, kako tvrdi ruski Gazprom, blokiranog povrata turbine sa servisa u Siemens Energyju. Nakon blokade u Kanadi turbina je ipak dopremljena u Njemačku, ali Gazprom je ne može preuzeti jer nije dobio dokumentaciju potrebnu za transport i popravak.     Zamjenik izvršnog direktora Gazproma Vitalij Markelov rekao je početkom rujna da Sjeverni tok 1 neće nastaviti s radom dok Siemens Energy ne popravi neispravnu opremu. Siemens Energy priopćio je da ne razumije informacije koje je dobio od Gazproma. Moskva predlaže da Njemačka otvori Sjeverni tok 2, koji je izgrađen prije godinu dana, ali Berlin je zamrznuo njegovo otvaranje samo nekoliko dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače, napominje Reuters.