Ukupni promet industrije u studenom 2021. je porastao za 16,4 posto u odnosu na studeni 2020., a na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad pao je za 3,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u studenom lani je prema istom mjesecu 2021. na domaćem tržištu porastao za 16,9 posto, a na nedomaćem tržištu za 15,7 posto. U odnosu na listopad, u studenom je taj promet na domaćem tržištu pao za 3,4 posto, a na nedomaćem tržištu za 0,9 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u studenom je u usporedbi sa studenim 2021. godine prodaja energije porasla za 34,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 23 posto, intermedijarnih proizvoda za 15,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,9 posto i kapitalnih proizvoda za 4,4 posto. Na godišnjoj razini promet industrije rastao je od početka 2021., s izuzetkom veljače kada je pao za 7,7 posto. Na mjesečnoj razini, po industrijskim grupacijama u studenome lani u usporedbi s listopadom ukupna prodaja energije je manja za 33,7 posto, kapitalnih proizvoda za 8,6 posto i intermedijarnih proizvoda za 4,5 posto. Istodobno je ukupna prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 6,3 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,6 posto.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u ponedjeljak da je izgledno da će inflacija u siječnju nastaviti usporavanje na godišnjoj razini te da bi mogla doći otprilike na razinu koja je i u eurozoni. Vujčić je to rekao na seminaru Hrvatska - 20. članica euro područja, u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, održanog uoči sutrašnje konferencije Vlade i HNB-a.  Osvrćući se na rast cijena do kojeg je došlo kod samog ulaska u eurozonu, Vujčić je kazao da ipak treba pričekati službenu statistiku za siječanj ove godine. No, rekao je da se trenutno može vidjeti da cijene energije bilježe određeni pad te da analize HNB-a pokazuju da su cijene hrane u prva dva tjedna siječnja na godišnjoj razini niže. Stoga, ako se promatraju cijene u segmentima energije i hrane, izgleda da se inflacija ublažava, no Vujčić je napomenuo da HNB ne prati kretanja cijena usluga manjih subjekata, poput kafića i frizera, a upravo se u posljednje vrijeme mogu čuti brojni prigovori kako su oni s ulaskom u eurozonu podignuli cijene. "Kada dobijemo finalne podatke, vidjet ćemo koliki je u prosjeku bio rast tih cijena. No osnovni trend, prema svemu što vidimo, ide prema tome da će inflacija opet biti otprilike kao i u eurozoni", izjavio je guverner HNB-a. Vujčić je rekao i da je toplije vrijeme kojem svjedočimo ove zime definitivno smanjilo rizik od recesije u Europskoj uniji i eurozoni. To je dobra vijest, istaknuo je, koja između ostalog znači da redukcije energije ove zime neće biti potrebne, pa da tako i recesije neće biti uopće, a ako je u nekim zemljama i bude, bit će "kratka i plitka". Vujčić: Već se osjećaju pozitivni efekti ulaska u eurozonu Istaknuo je i da se pozitivni utjecaj samog procesa uvođenja eura u Hrvatskoj već osjeća više od dvije godine, primjerice i jer je u jeku koronakrize 2020. HNB s ECB-om dogovorio uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji je omogućavao razmjenu kuna za eure u visini od dvije milijarde eura, podsjetio je Vujčić. Također, zbog značajno manjega valutnog rizika jeftinije je zaduživanje građana, pri čemu su kamatne stope na kredite građana Hrvatske značajno niže od kamata u zemljama EU-a koje nisu odlučile uvesti euro, poput Mađarske, Češke, Poljske i Rumunjske. Na seminaru Komisije sudjelovao je i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, koji je istaknuo da je inflacija u eurozoni već dosegnula vrhunac te je počelo njezino usporavanje, koje je zabilježeno i u studenome i prosincu. No, kako je rekao, bit će potrebno "još neko vrijeme" da se inflacija vrati na ciljanu razinu od oko dva posto, pa se stoga očekuje i da će Europska središnja banka nastaviti s mjerama obuzdavanja inflacije, što se očituje i u povećavanju kamatnih stopa. Dombrovskis: Članstvom u eurozoni raste atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja Dombrovskis je poručio i da će ulazak u eurozonu i šengenski prostor dati "dvostruki poticaj" hrvatskom gospodarstvu. Dombrovskis se danas, osim s guvernerom Vujčićem, susreo i s predsjednikom hrvatske vlade Andrejem Plenkovićem, a još je jednom pohvalio hrvatske vlasti za odlično odrađene pripreme i sam prelazak na euro. Ponovio je i da su u Komisiji svjesni zabrinutosti građana oko rasta cijena, ali i ocijenio da je vlast uspostavila adekvatne mehanizme za suočavanje s tim problemom. Unatoč sveprisutnoj i prekomjernoj inflaciji Dombrovskis je ocijenio da je odluka Hrvatske o ulasku u eurozonu s 1. siječnja 2023. dobra s obzirom na benefite koje članstvo donosi, poput jeftinijeg zaduživanja za državu, općenito nižih kamatnih stopa za gospodarstvo te značajnih ušteda na troškovima konverzije valuta. Stoga, ustvrdio je da će članstvo u eurozoni pomoći gospodarskom razvoju i rastu BDP-a u Hrvatskoj, s obzirom na to da će se i povećati njena atraktivnost kad je riječ o stranim ulaganjima. Dombrovskis je bivši premijer Latvije, koja je članica eurozone postala 2014. godine, kada su okolnosti bile uvelike drukčije, a inflacija niska, no tamošnja opozicija također je tvrdila da je loš trenutak za ulazak u eurozonu, podsjetio se potpredsjednik Komisije.

Iz Bosne i Hercegovine je tijekom prošle godine najviše roba izvezeno u Hrvatsku, a istodobno je Hrvatska na četvrtome mjestu po izvozu u BiH, pokazali su podaci koje je u utorak objavila Agencije za statistiku BiH. U odnosu na godinu dana ranije izvoz iz BiH u Hrvatsku je tijekom 2022. godine porastao za 36,7 posto, a najviše je isporučeno električne energije. Ukupno je iz BiH na tržište Hrvatske isporučeno 1,36 milijardi eura roba. Istodobno je hrvatski izvoz u BiH iznosio 1,45 milijardi eura, po čemu se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu. U BiH se najviše izvozilo naftnih ulja i šećera. Ispred Hrvatske su Italija, s izvozom u vrijednosti 1,81 milijardi eura, a na drugo se mjesto probila Srbija, čiji je izvoz u prošloj godini u BiH iznosio 1,56 milijuna eura. Bosna i Hercegovina je uspjela prošle godine uravnotežiti robnu razmjenu s Hrvatskom, a pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 94 posto. Istodobno najlošiji odnos BiH ima s Kinom. U tu zemlju BiH je u 2022. izvezla svega 19.5 milijuna eura, a uvezla je roba u vrijednosti 1,18 milijardi eura.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je u Davosu izjavio da je i trgovački lanac Tommy odlučio dostaviti podatke o cijenama svojih proizvoda te se tako zasad tri trgovačka lanca odlučilo priključiti mehanizmu za praćenje cijena 80 proizvoda. "Trgovački lanac Tommy je odlučio dostaviti Ministarstvu sve podatke koje smo zatražili, tako da se oni pridružuju Konzumu i KTC-u kao primjeri onih trgovačkih lanaca koji cijene hrvatske građane i potrošače, i s njima ćemo sljedeći tjedan održati sastanak da dogovorimo mehanizam za praćenje cijena kako bi naši građani mogli uspoređivati cijene u trgovačkim lancima", izjavio je Filipović odgovarajući na upit novinara. Pohvalio je spomenuta tri trgovačka lanca, a ostale je pozvao da se pridruže toj inicijativi. "Mi ćemo formirati mehanizam za praćenje cijena. Oni koji se ne odazovu ovoj akciji, građani će se, vjerujem, znati odrediti prema njima, kao i prema trgovačkim lancima koji zasad pokazuju visoku razinu korektnosti", istaknuo je Filipović. Podsjetimo, Ministarstvo je prošli tjedan zatražilo od deset najvećih trgovačkih lanaca da im do utorka odgovore jesu li im spremni dostaviti cijene 80 proizvoda za javnu objavu, tzv. bijelu listu. Time se želi suzbiti neopravdano povećanje cijena do kojeg je došlo prelaskom s kune na euro. Do utorka ujutro dva su lanca, Konzum i KTC, potvrdno odgovorila. Ministarstvo, naime, želi omogućiti usporedivost kretanja cijena šireg broja proizvoda koji su bitni za osobnu potrošnju, a koje i DZS uzima u svoj obračun potrošačkih cijena. Riječ je o 78 proizvoda, odnosno o cijeni kave i voćnog soka koji nude ugostiteljski objekti. U postupku je izrade i web stranica, koja će sadržavati te podatke, a potrošači će imati mogućnost da uvidom na mrežne stranice Ministarstva provjere te cijene. Iz HUP-Udruge trgovine su, pak, u utorak poručili kako su trgovci spremni sudjelovati u realizaciji mehanizma praćenja cijena nakon što prethodno između trgovaca i Ministarstva detaljno bude usuglašen te javno objavljen način provedbe mehanizma usporedbe cijena.      

Drugo izdanje svjetskog kongresa sportskog turizma održat će se 26. i 27. travanja u Zadru, a sporazum o tome su potpisali ministrica Nikolina Brnjac i glavni tajnik Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Zurab Pololikashvili, izvijestilo je Ministarstvo turizma i sporta. "Iznimno je zadovoljstvo što će Hrvatska biti domaćin ovako važnog međunarodnog događaja i hvala Svjetskoj turističkoj organizaciji na izvrsnoj suradnji. Sportski turizam jedan je od najbrže rastućih posebnih oblika turizma te ga je Ministarstvo u svojim strateškim aktivnostima prepoznalo i kao predvodnika razvoja turističkih destinacija", poručila je ministrica iz Madrida gdje je u radnom posjetu zbog sajma Fitur i sastanaka u UNWTO-u. Podsjeća i da je sportski i aktivni turizam istaknut i u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. kao važan potencijal za razvoj cjelogodišnjeg i teritorijalno uravnoteženijeg turizma, a kongres smatra i prilikom za još bolje pozicioniranje Hrvatske u sportsko turizmu. Slično je poručio i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglasivši i da povjerenje UNWTO-a za odabir Hrvatske za domaćina i suorganizatora tog međunarodnog skupa potvrđuje status i ugled Hrvatske kao kvalitetne turističke i sportske destinacije. Najavio je i da će se za taj kongres u Hrvatskoj pripremiti kvalitetan i bogat program za sudionike, a njih više od 300 iz svijeta okupit će se u Zadru 26. i 27. travnja 2023., uz napomenu da je Zadar izabran radi bogate sportske tradicije i turističke ponude.