Grupacija dimnjačara HGK izradila je detaljan hodogram saniranja dimnjaka u objektima oštećenim potresom te ponudila terensku, stručnu, savjetodavnu i tehničku pomoć Zagrebu, Sisku, Petrinji, Glini i ostalim pogođenim mjestima. Predstavnici Grupacije već su prije tjedan dana organizirali sastanak s gradonačelnikom Petrinje Darinkom Dumbovićem, na kojem je glavna tema bila upravo sanacija štete od potresa. Zaključeno je kako je ponajprije potrebno napraviti kvalitetan i detaljan uvid u postojeće stanje, a zatim započeti s nabavom i ugradnjom opreme. Voditelj Grupacije dimnjačara HGK Dejan Lončarić savjetovao je da se na pogođenom području svima koji trenutno rabe dimnjake podijele detektori ugljičnog monoksida te da se oštećeni dimnjaci rekonstruiraju lakim materijalima. "Dimnjake je najbolje rekonstruirati uporabom cijevi od nehrđajućeg čelika (inoksa), a završni dio dimnjaka, od tavana do vrha, izvesti od tzv. 'duplostjenih izoliranih dimovodnih sustava'. Ovo je rješenje brže izvedivo te je otpornije na buduće potrese, a ne iziskuje profesionalne zidarske vještine kojih je sve manje na tržištu rada. Ovo predlažemo i zbog sigurnosti korisnika i vlasnika objekta te sigurnijeg rada ložišta. Navedenim rješenjima smanjujemo mogućnost požara i trovanja", izjavio je Lončarić. Dejan Lončarić/ Fo to: HGK Gradonačelnik Dumbović zahvalio je na podršci i naglasio da su prioritet "mali" popravci, odnosno obnova dimnjaka i krovova statički stabilnih kuća kako bi se što prije osposobile za stanovanje. "Procjenjuje se da je na području Petrinje oko 5.000 obiteljskih kuća od kojih mnoge trebaju hitnu sanaciju dimnjaka kako bi se ljudima što prije osigurao krov nad glavom. Obnova se mora provesti kvalitetno i što je moguće brže", poručio je Dumbović. Članovi Grupacije dimnjačara HGK, koja okuplja tvrtke iz cijele Hrvatske, pomažu da se napravi realna snimka stanja na terenu, a aktivno će sudjelovati i u samoj sanaciji štete kako bi se građani mogli što prije vratiti svojim kućama.

Gotovo sva poduzeća u EU imala su u 2020. godini pristup internetu, no tek nešto više od trećine njih koristilo je usluge računalstva u oblaku, pokazalo je istraživanje europskog statističkog ureda. Usluge u oblaku pošteđuju poduzeća obaveze gradnje IT infrastrukture budući da im ključne usluge, poput pristupa e-pošti i pohrane datoteka, osiguravaju specijalizirane kompanije s velikim kompjutorskim resursima. Iako su u 2020. godini gotovo sva poduzeća u EU imala pristup internetu, samo njih 36 posto koristilo se uslugama u oblaku, utvrdio je Eurostat. Njihov je udio ipak porastao u odnosu na 2016. kada ih je koristilo njih 19 posto. Nordijske zemlje su predvodnice Kompanije širom EU-a gotovo su izjednačene u pristupu internetu, ali njihovo korištenje usluga u oblaku varira od zemlje do zemlje, utvrdio je Eurostat. Najviše su ih u 2020. koristile kompanije u nordijskim zemljama na čelu s Finskom gdje je "oblak" u poslovanju koristilo 75 posto kompanija. Slijede Švedska i Danska, gdje je usluge u oblaku prošle godine koristilo 70 odnosno 67 posto tvrtki. Hrvatska je nešto iznad europskog prosjeka s 39 posto kompanija koje su u 2020. godini koristile računalstvo u oblaku. U 2018. godini njihov je udio iznosio 31 posto. Najmanje su te usluge koristile kompanije u Bugarskoj, njih samo 11 posto. Slijede Rumunjska i Grčka s udjelom od 16 odnosno 17 posto. E-pošta i pohrana datoteka Najpopularnija je usluga među kompanijama u 2020. bio pristup sustavu e-pošte, koju je koristilo 76 posto kompanija. Gotovo 70 posto njih koristilo je računalstvo u oblaku za pohranu datoteka, 58 posto za uredski softver, a 47 posto za bazu podataka. Gotovo polovina poduzeća koristila je "oblak" kako bi korisnicima omogućila pristup sofisticiranijim aplikacijama, poput financijskih i računovodstvenih sustava, a oko četvrtine za upravljanje odnosima s kupcima i za vlastite poslovne aplikacije.  U Hrvatskoj najviše poduzeća, njih 34 posto, koristi računalstvo u oblaku za pristup e-pošti. Njih 27 posto koristi ga za pohranu datoteka, 22 posto za uredski softver, a 21 posto za bazu podataka. Najmanje kompanija, njih sedam posto, koristi računalstvo u oblaku za upravljanje odnosima s kupcima, pokazuje izvješće Eurostata.  

Obujam građevinskih radova u studenome prošle godine  bio je 4,2 posto veći nego u istom mjesecu godinu ranije, a u odnosu na listopad zadržao je vrijednost, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Studeni je šesti uzastopni mjesec s međugodišnjim rastom obujma građevinskih radova. Podaci DZS-a pokazuju da je u studenome obujam radova izvedenih na zgradama bio veći za 3,4 posto, a na ostalim građevinama za 5,5 posto u odnosu na studeni 2019. godine. Na mjesečnoj razini, obujam građevinskih radova na zgradama manji je za 0,9, a na ostalim građevinama zadržao je vrijednost. U studenome je 58,4 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 41,6 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima. Na zgradama je odrađeno 49,4, a na ostalim građevinama 50,6 posto radnih sati.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na današnjoj je sjednici donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini. Odukom Upravnog vijeća uvedena je nova podmjera Javni rad – otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na područjima Sisačko-moslavačke županije, s obzirom na to da je područje te županije pretrpjelo najveće štete uzrokovane potresom. U podmjeru je dodana ciljana skupina nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju HZZ-a koje se osposobljavaju za specifične programe iz sustava visokih tehnologija, složenijih i poslova više kvalifikacijske razine te poslova za koje nema programa obrazovanja u sklopu redovita školovanja, a za koje je uvjet završena najmanje četverogodišnja srednja škola. Mjera traje do šest mjeseci uz predviđeni trošak osposobljavanja od 2.500 do 18.000 kuna, a u nositelje osposobljavanja dodani su i poduzetnički inkubatori. Potpore za sve poslodavce  Dopunjeni su i kriteriji za mjeru Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za siječanj - veljaču 2021. Omogućuje se korištenje potpore svim poslodavcima s područja na kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke županije, bez obzira na djelatnost i pad prometa, osnivače i vlasničke udjele, i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni. Izglasane su i izmjene u vezi s dokazivanjem pada prihoda za navedenu mjeru. Ako traže potporu za siječanj, poslodavci trebaju dokazati da im je u prosincu 2020. pao prihod u odnosu na prosinac 2019., i to na temelju predaje PDV obrasca za prosinac 2020. i prosinac 2019. Poreznoj upravi, odnosno trebaju dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka u odnosu na isti mjesec 2020., i to na temelju predaje PDV obrasca za dotične mjesece. Mijenjaju se i uvjeti za dokazivanje pada prihoda i za poslodavce koji su osnovani nakon 1. srpnja 2019. godine i posluju duže od godine dana. Trebaju dokazati da su u prosincu 2020. imali pad prihoda/primitaka u odnosu na prosinac 2019. ako traže potporu za siječanj, odnosno dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda u odnosu na isti mjesec 2020. godine.

Fortenova grupa obavijestila je Vijeće članova i stručne službe Hrvatske udruge poslodavaca o svojoj odluci da istupi iz HUP-a, odgovorili su na Hinin upit iz Fortenove, iz koje napominju i kako tu odluku nemaju potrebe pojašnjavati u javnom prostoru. Time se Fotenova grupa pruključila nekim članicama koje su već ranije potvrdile odnosno objavile da izlaze iz HUP-a, među kojima su Orbico, Adris Grupa i Tehnomont.  Mediji pritom prenose izjavu čelnika Orbica Branka Roglića da su nezadovoljni i traže reforme te oštriji nastup prema Vladi. Iz Adrisa su za Hinu ranije potvrdili da su odlučili istupiti iz te udruge. "HUP je interesna i dragovoljna udruga. Kako vrijednosti koje naša tvrtka promiče nisu na najbolji način zastupane, odlučili smo istupiti iz te udruge", naveli su iz rovinjske grupe.  Iz HUP-a su također poručili da su dobrovoljna udruga, u koju je učlanjenje i iščlanjenje u potpunosti prepušteno slobodnoj volji pojedinca, kao i da njihova reprezentativnost nije ugrožena iznenadnim odlascima nekoliko velikih kompanija. Kazali su i kako je njihovo temeljno načelo djelovanja dobrovoljnost udruživanja te djelovanje u interesu općeg dobra, ali može podrazumijevati i određene pojedinačne interese. U skladu s time, tvrtke su slobodne dobrovoljno istupati iz te udruge.  "U proteklom razdoblju HUP je bio vrlo aktivan, a naslijeđene poteškoće iz ranijih razdoblja smo savladali, iako to nije bilo uvijek jednostavno zbog složenosti same organizacije i raznorodnih interesa u različitim udruženjima unutar HUP-a. Izazovi u poslovnom svijetu nisu novost, dapače oni su sastavni dio poslovnog života. Kako smo prebrodili prethodne, tako ćemo i ove izazove, iako bi nam bilo draže da oni ne postoje. HUP-ov angažman u socijalnom dijalogu i zakonodavnim izmjenama neće se umanjiti, naprotiv, očekujemo samo još jaču aktivnost stručnih službi i članica HUP-a", izjavio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić. Reprezentativnost HUP-a I predsjednica Vijeća članova HUP-a Marina Pulišić ističe da je HUP dobrovoljna udruga. "Važno je istaknuti da reprezentativnost HUP-a nije ugrožena ovim iznenadnim odlascima. U proteklom razdoblju pridružile su nam se mnoge velike tvrtke, kao i velik broj malih i srednjih poduzetnika koji nam pristupaju na dnevnoj razini", rekla je. Podsjetila je da je HUP za svoje članove izborio velike stvari samo u posljednjih par mjeseci - ukinut je porez na donacije, pojednostavljena je administracija u Zakonu o strancima, na inicijativu HUP-a u porezno priznate rashode uključeno je i cijepljenje protiv zaraznih bolesti koje poslodavac plaća radnicima te su pokrenute mnoge druge inicijative na razini granskih udruga HUP-a. "Mi koji ostajemo, nastavit ćemo se truditi da HUP ispuni očekivanja postojećih članova, da privuče nove članove te da jednako aktivno i kvalitetno nastavi participirati u dijalogu s Vladom kao i u socijalnom dijalogu", zaključila je predsjednica Vijeća članova.  Inače, nakon nedavne smrti čelnika Podravke i predsjednika HUP-a Marina Pucara, HUP trenutno nema predsjednika. Prema nekim najavama, danas bi se trebala održati sjednica Vijeća članova na kojoj će biti riječi i o izboru za nove članove upravljačkih tijela te predsjednika HUP-a.