Aktualno
Hrvatsko-slovenskom konzorciju prva faza gradnje CGO-a Lećevica
Zajednica ponuditelja, u kojoj su hrvatski Sarađen te slovenski GH Holding i VGP Drava Ptuj, projektirat će i u prvoj fazi graditi Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zajednička ponuda triju tvrtki od 155,6 milijuna kuna bez PDV-a bila je najpovoljnija na javnom natječaju. Na odabir se nitko nije žalio pa se uskoro kreće s potpisivanjem ugovora. Ukupna procijenjena vrijednost izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji jest 611,4 milijuna kuna, a projekt se sa 71 posto sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. U prvoj fazi realizacije očekuje se gradnja trafostanice koja će biti spojena na javnu energetsku mrežu, unutarnje prometnice te kanala i obodne prometnice oko odlagališta. Uredit će se infrastruktura potrebna za uredno funkcioniranje centra: vodovod, odvodnja, sabirni spremnici s crpnim stanicama za otpadne, krovne i hidrantske vode, infiltracijski jarci, energetika i telekomunikacije. Uredit će se i zelene površine i uvesti rasvjeta i videonadzor te će se osigurati protupožarni pojas. Izgradit će se i prostor za obradu građevinskog materijala, portirnica, mosna vaga, reciklažno dvorište, upravna zgrada, parkiralište za kamione i automobile, servisne zgrade, praonica vozila i benzinska postaja. Na dijelu odlagališta otpada postavit će se brtveni i drenažni sloj, a svemu će prethoditi krčenje parcele i niveliranje terena prema potrebi. "Odabir izvođača radova za projektiranje i građenje centra značajan je korak prema uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je ujedno i potvrda da je odluka o podjeli projekta na dvije faze realizacije, kako bi se ubrzala gradnja i maksimalno iskoristila dostupna bespovratna sredstva, bila ispravna. Potpisivanje ugovora te početak njegova izvršenja očekujemo do kraja ove godine, a rok za dovršetak prve faze realizacije centra jest 14 mjeseci", izjavio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša Ivan Vukorepa. Dodao je kako je pokrenuta i javna nabava za građenje triju pretovarnih stanica i nadzor građenja, koje su također dio prve faze realizacije. Sarađen iz Stankovaca jedna je od vodećih građevinskih tvrtki u regiji Zadarske i Šibensko-kninske županije. Izvodi sve vrste građevinskih radova, a bavi se i eksploatacijom kamena, proizvodnjom betona i asfalta. GH Holding iz Ljubljane jedno je od najvećih slovenskih građevinskih poduzeća koje realizira cjelovita projektna rješenja. Tvrtka Drava Vodnogospodarsko poduzeće Ptuj lani je obilježila 70 godina rada tijekom kojih je bila uključena u poslove upravljanja vodama u slivu Drave, a u posljednje vrijeme i u jadranskom slivu te provedbu javne službe zaštite voda u Sloveniji.
Aktualno
Inflacija u eurozoni koči osobnu potrošnju
Visoka inflacija u eurozoni koči osobnu potrošnju, a cijene će vjerojatno snažno rasti još neko vrijeme, upozorio je guverner njemačke središnje banke Joachim Nagel. "Želio bih vjerovati da ćemo, nadajmo se, vidjeti bolje brojke glede inflacije", rekao je Nagel. Podaci ipak pokazuju da će stopa inflacije još neko vrijeme biti visoka, dodao je guverner Bundesbanka. Cijene nafte pale su u prošlom tjednu, a i rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj popustio je u listopadu, uz stopu rasta od 34,5 posto, nakon 45,8-postotnog skoka u rujnu i kolovozu. To je potaknulo nadu da inflacija možda popušta. Guverner njemačke središnje banke naglašava pak da će stopa inflacije u Njemačkoj vjerojatno ostati visoka i iduće godine procijenivši da će "vjerojatno" u prosjeku iznositi oko sedam posto. Visoka inflacija težak je teret za cijelu eurozonu, naglasio je Nagel. "Golemi pritisak na rast cijena počiva na širokoj osnovi i koči potražnju, posebno onu osobnu", rekao je Nagel. Dodao je i da će Europska središnja banka (ECB) u prosincu ponovno podići kamatne stope kako bi inflaciju u srednjem roku spustila na zacrtanih dva posto. Njemačka ima dovoljno gotovine Član Izvršnog odbora Bundesbanka Johannes Beerman odvojeno je naglasio da imaju dovoljno gotovine u slučaju nestanka struje i drugih potencijalnih kriza koje bi mogla izazvati nestašica energije. Gotovine ima dovoljno za pet dana, dodao je Beerman, napomenuvši ipak da Bundesbank ne očekuje nestašicu struje u većim dijelovima zemlje. Njegova izjava nadovezuje se na prošlotjedne medijske napise da njemačke financijske vlasti pripremaju krizne planove za slučaj dugotrajne nestašice struje. Planovi uključuju mogući limit za podizanje gotovine, izvijestili su mediji. Dužnosnik Bundesbanka opovrgnuo je medijska izvješća. Iskustvo Bundesbanka pokazuje da u vrijeme krize potražnja građana za novčanicama i kovanicama obično raste. "Kada situacija postane kritična, ljudi u Njemačkoj žele imati gotovinu", rekao je Bermann istaknuvši primjer financijske krize 2008. i pandemije COVID-a 19. No, postoji mreža za hitnu komunikaciju u slučaju krize, koja uključuje banke, kreditne institucije i kompanije za transport gotovine, objasnio je, ustvrdivši da središnja banka u slučaju krize neće uvoditi limit za podizanje gotovine.    
Aktualno
Hrvatska s novcem iz EU-a u plusu 68,30 milijardi kuna
Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013. do 17. studenoga ove godine povukla 8,51 milijardu eura, što je 79,3 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, a državni proračun u plusu je za 68,3 milijarde kuna, priopćeno je iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak predstavila je u četvrtak na sjednici Vlade izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno, navodi se u priopćenju. Kako podsjećaju iz tog Ministarstva, iz ESIF-a za razdoblje 2014. - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijarde eura, odnosno 80,85 milijardi kuna. Do 17. studenoga ove godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,75 milijardi eura ili 103,58 milijardi kuna, odnosno 128,11 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćena 8,51 milijarda eura ili 64,09 milijardi kuna, odnosno 79,26 posto dodijeljenih sredstava te su ovjerene 6,92 milijarde eura (52,17 milijardi kuna), odnosno 64,52 posto dodijeljenih sredstava. Ako se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. - 2020. u iznosu od 10,73 milijarde eura doda 763,17 milijuna eura iz REACT EU-a te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine jest 12,09 milijardi eura. U razdoblju od 2013. do 17. studenoga ove godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU-a u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 56,90 milijardi kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska je u plusu 68,30 milijardi kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva.  
Aktualno
HGK predstavio pregled ekonomskih kretanja HGK Puls
Hrvatska gospodarska komora (HGK) predstavila je publikaciju HGK Puls, pregled ključnih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj, priopćeno je iz Komore. HGK Puls dostupan je na stranicama Digitalne komore - online platforme HGK i donosi pregled makroekonomskih kretanja na međunarodnim tržištima te pregled ključnih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj, po dinamici službenog objavljivanja. Na tjednoj razini bit će objavljivani pregledi i komentari najvažnijih događaja u globalnoj ekonomiji u proteklom tjednu te najave najvažnijih objava svjetskih statistika u predstojećem. U posebnoj rubrici Komentar glavnog ekonomista bit će analizirani ključni ekonomski pokazatelji i događaji u Hrvatskoj i svijetu. U tjednom osvrtu na stanje globalne i domaće ekonomije, najavljuju u Komori, bit će objavljivane analize učinaka promjena kamatnih stopa, stanja trgovine na ključnim svjetskim burzama uz objave svih ključnih ekonomskih podataka i odluka u domeni monetarne politike relevantnih središnjih banaka. Podaci za hrvatsku ekonomiju bit će ažurirani po dinamici službenog objavljivanja. "Evidentno je da se globalno i hrvatsko gospodarstvo usporava ulaskom u 2023. godinu. Pred Europom je teška zima u koju ulazimo s neizvjesnom situacijom kad je riječ o opskrbi energentima. Ulaskom u eurozonu i šengenski prostor Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje još izloženija globalnim kretanjima, stoga je našim članicama od presudne važnosti pravodobno pratiti domaća i inozemna tržišna kretanja. HGK Puls pokrenuli smo kao pomoć gospodarstvenicima u donošenju odluka i razumijevanju makroekonomskih politika i ekonomskih izgleda u kojima posluju", izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. "Puls je ažuran i jasan te gospodarstvenicima na jednome mjestu nudi pregled okruženja u kojemu posluju, a građanima u ovim neizvjesnim vremenima također je izvor pravodobnih informacija", dodao je.    
Aktualno
Udio ženskog poduzetništva u broju trgovačkih društava 27 posto
Udio žena u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava u Hrvatskoj u 2021. godini iznosio je 26,7 posto, pokazuje analiza Financijske agencije.  Analiza je tako pokazala da je lani u isključivo ženskom vlasništvu bilo 25.198 društva ili 18,6 posto, a žene su još u 11.053 društva suvlasnice s muškarcima i/ili pravim osobama, što udio ženskog poduzetništva u ukupnom broju društava diže na 26,7 posto. Udio žena poduzetnica tj. vlasnica/osnivačica trgovačkih društava u razdoblju od 2012. do 2021. lagano je rastao, uz iznimku 2015. kada je bio manji (18,3 posto) u odnosu na 2014. godinu (20,4 posto) te 2021. kada je udio također bio manji (18,6 posto) u odnosu na 2020. godinu (22 posto), navode iz FINA-e. Napominju pritom da je udio ženskog poduzetništva još veći kada se trgovačkim društvima u isključivo ženskom vlasništvu pridodaju društva u mješovitom muško-ženskom.  "U razdoblju od 2012. do 2021. udio ženskog poduzetništva (žene osnivačice i mješoviti osnivači) u ukupnom broju trgovačkih društava kretao se od najmanjeg udjela od 26,7 posto (2021.) do najvećeg udjela od 33,1 posto (2016.)", navodi se u analizi. Podaci pokazuju i to da je lani od ukupno 135.869 društava njih 51,4 posto bilo isključivo u vlasništvu muškaraca, 5,7 posto u vlasništvu pravnih osoba, 8,1 posto u mješovitom vlasništvu, dok za 16,2 posto ili 21.991 trgovačko društvo nije moguće odrediti kojoj skupini pripadaju. Najveći udio trgovačkih društava u vlasništvu žena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Promatrano po županijama, najveći udio trgovačkih društava koja su isključivo u vlasništvu žena lani je bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 21,2 posto. Naime, od ukupno 2.150 trgovačkih društava s područja te županije, u 456 društava vlasnice su isključivo žene, dok je 1.093 društva ili 50,8 posto u vlasništvu muškaraca. Udio žena poduzetnica najniži je u Požeško-slavonskoj županiji (15,4 posto) u kojoj sjedište imaju ukupno 942 trgovačka društva, a od toga su u 145 društava vlasnice žene, dok je 561 društvo ili 59,6 posto u vlasništvu muškaraca. Nominalno, najveći je broj trgovačkih društava isključivo u vlasništvu žena u Gradu Zagrebu, 8.904 društva, čime u ukupnom broju društava s područja Zagreba imaju udio od 19,4 posto, navode iz FINA-e. Poduzetnice s najvećim prihodom u trgovini Promatrano prema područjima djelatnosti, žene poduzetnice prevladavaju u području ostalih uslužnih djelatnosti s 49,6 posto udjela. Nominalno, najviše je žena poduzetnica u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti - od 5.720 društava u toj djelatnosti u 26,5 posto vlasnice su žene. Prema podacima FINA-e, poduzetnice u području trgovine ostvarile su najveće ukupne prihode u iznosu od 12,8 milijardi kuna. Slijede poduzetnice u prerađivačkoj industriji s ostvarenih 5,7 milijardi kuna prihoda te građevinarstvu s ostvarenih 3,7 milijardi kuna prihoda. "Unatoč poticajima razvoju ženskoga poduzetništva, srednjoročnim strategijama razvoja i nastojanjima da se žene u većoj mjeri uključe u područje biznisa koje još uvijek, u velikome dijelu, pripada muškom dijelu stanovništva, analiza podataka iz godišnjih financijskih izvještaja prema rodnom kriteriju pokazala je da je i u 2021. godini najveći broj društava u vlasništvu žena u uslužnim djelatnostima, dok je u ostalim djelatnostima koje su pretežno proizvodnoga karaktera veći broj muškaraca kao vlasnika", zaključuje se u analizi.