Broj zaposlenih u siječnju za 17,5 tisuća veći nego godinu prije
U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo 1,64 milijuna zaposlenih, što je 1,1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lanjski siječanj broj zaposlenih porastao za 3,1 posto, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema podacima DZS-a, u siječnju ove godine u Hrvatskoj bilo 1.636.325 zaposlenih osoba, što je za 17.453 osobe ili za 1,1 posto manje nego u prethodnome mjesecu, tj. lanjskom prosincu. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je pak porastao za 3,1 posto. U pravnim osobama bilo je zaposleno 1.419.668 osoba, što je za 15.748 osoba ili 1,1 posto manje nego mjesec dana prije. U odnosu na siječanj lani broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za tri posto. Prema podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem siječnja bilo 198.338 zaposlenih, što je 1.654 osoba ili 0,8 posto manje nego u mjesecu prije. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bio je veći za 4,5 posto. Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem siječnja ove godine bilo 18.319, pao je na mjesečnoj razini za 0,3 posto, a na godišnjoj za 1,2 posto. Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini jedini osjetniji pad broja zaposlenih zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 10,8 posto, na 81.897 osoba. S druge strane, najviše je na mjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, za 0,9 posto, na 70.989. Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 16 je krajem siječnja ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u ugostiteljstvu i turizmu, za 9,8 posto. Nešto značajniji rast na godišnjoj razini zabilježen je i u građevinarstvu, za 9,2 posto, na 118.176 zaposlenih, poslovanju nekretninama, za 8,9 posto, na 10.079 zaposlenih te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, za 4,9 posto, na 56.135 zaposlenih. Pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi se u tri djelatnosti - u rudarstvu i vađenju za 2,7 posto, a u financijskoj i djelatnosti osiguranja te u ostalim uslužnim djelatnostima za 2,3 posto. Kao djelatnost s najvećim brojem zaposlenih, njih 231.998, prerađivačka industrija na mjesečnoj razini zabilježila je pad broja zaposlenih za 0,7 posto, dok je na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao za 1,3 posto. U trgovini na veliko i malo na kraju siječnja bila je zaposlena 218.281 osoba, što je na mjesečnoj razini pad od 0,1 posto, a na godišnjoj razini rast od 3,3 posto. Prema podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem siječanja u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 119.720 nezaposlenih osoba, što je za 4.738 osoba ili 4,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec te 2,2 posto manje nego u siječnju lani. Stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju je iznosila 6,8 posto, što je za 0,3 postotna boda više nego u mjesecu prije, pokazuju podaci DZS-a.
Oročeni depoziti kućanstava u 2023. porasli za 9,3 posto
Na kraju 2023. godine oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini skok za 9,3 posto, izvijestila je Hrvatska narodna banka (HNB), uz podatak da su u proteklih godinu dana ukupni depoziti kućanstava rasli sporije, po stopi od 1,4 posto. Na kraju prosinca 2023. ukupni depoziti kućanstava iznosili su 37,8 milijardi eura, što je u odnosu na kraj 2022. godine porast za 1,4 posto. Krajem prošle godine prekonoćni depoziti kućanstava iznosili su 27,6 milijardi eura, što je na godišnjoj razini smanjenje za 1,2 posto, no istodobno su oročeni depoziti porasli za 9,3 posto, na 10,1 milijardu eura, pokazuju podaci središnje banke. Uz podatke o depozitima kućanstava, u najnovijem HNB-ovu statističkom priopćenju o depozitima i kreditima kreditnih institucija, navodi se da su na kraju prošle godine depoziti nefinancijskih društava iznosili 16,9 milijardi eura, a opće države 5,4 milijarde eura. Godišnji pad prekonoćnih i snažan rast oročenih depozita Ukupni prekonoćni depoziti domaćih sektora na kraju 2023. iznosili su 44,9 milijardi eura, 4,6 posto manje no na kraju 2022. godine. "Pritom se usporio godišnji pad prekonoćnih depozita nefinancijskih društava, koji je započeo u travnju 2023., s 14,1 posto na kraju rujna 2023. na 9,5 posto na kraju prosinca 2023., dok je kod prekonoćnih depozita kućanstava, nakon godišnje stope rasta od 11,2 posto na kraju rujna 2023., na kraju prosinca 2023. zabilježen pad za 1,2 posto", napomenuli su HNB-ovi analitičari. Na kraju prosinca 2023. oročeni depoziti domaćih sektora iznosili su 17,2 milijarde eura, uz rast od 37,8 posto na godišnjoj razini. Uz već spomenutu godišnju stopu rasta oročenih depozita kućanstava od 9,3 posto, oročeni depoziti nefinancijskih društava skočili su za 183,9 posto, pokazuje HNB-ova statistika. Krediti kućanstvima na godišnjoj razini porasli za 1,9 milijardi eura ili 9,5 posto Iz središnje banke izvijestili su da su na kraju 2023. ukupni krediti domaćim sektorima iznosili 43,1 milijardu eura, 0,5 posto više u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2023. i 2,5 milijardi eura ili šest posto u odnosu na kraj četvrtog tromjesečja 2022. godine. Na godišnjoj razini rast ukupnih kredita domaćim sektorima usporio se sa 6,6 posto na kraju rujna 2023. na šest posto na kraju prosinca prošle godine, napominju. Promatrano po sektorima, na kraju lanjskog prosinca krediti kućanstvima iznosili su 21,8 milijardi eura, što je 1,9 milijardi eura ili 9,5 posto više u odnosu na kraj četvrtog tromjesečja 2022. godine. "To je uzrokovano povećanjem godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita s 8,6 na 11,1 posto te ostalih kredita s 0,5 na 4,1 posto, dok je godišnja stopa rasta stambenih kredita blago pala, s deset na 9,9 posto", naveli su iz HNB-a. Pritom, stambeni krediti kućanstava na kraju prosinca iznosili su 10,9 milijardi eura, a gotovinski nenamjenski krediti osam milijardi eura. Krediti nefinancijskim društvima na kraju prosinca 2023. iznosili su 14,6 milijardi eura, što je u odnosu na kraj četvrtog tromjesečja 2022. rast za 6,3 posto. "Na godišnjoj razini krediti nefinancijskim društvima usporili su svoj rast sa 7,8 posto na kraju rujna 2023. na 6,3 posto na kraju prosinca 2023., kao odraz usporavanja rasta kredita za investicije, s 8,1 na 6,7 posto te ostalih kredita s 12,8 na 7,6 posto, dok su krediti za obrtna sredstva ubrzali rast s 3,1 na 4,7 posto", izvijestili su iz HNB-a.  
OECD snizio procjenu rasta eurozone u 2024.
Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini gotovo istim tempom kao i u 2023., uz poboljšane izglede za SAD i slabiji rast gospodarstva eurozone no što se očekivalo zbog posustajanja Njemačke, procjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,9 posto, procjenjuje OECD podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,2 postotna boda. To bi značilo da bi se tempo rasta trebao tek blago usporiti u odnosu na 2023. kada je aktivnost porasla za 3,1 posto. I prognoza za 2025. pokazuje gotovo isti rast, uz procijenjenu stopu rasta od tri posto, u skladu s OECD-ovim izračunima iz studenoga. Poticaj rastu bit će očekivano snižavanje kamatnih stopa u vodećim gospodarstvima, paralelno slabljenju inflacije, objašnjavaju u OECD-u u međuprognozama za vodeća svjetska gospodarstva. Američko gospodarstvo trebalo bi u 2024. porasti 2,1 posto i usporiti se u 2025. na 1,7 posto, procjenjuju. Rast cijena trebao bi se usporiti pa će središnja banka sniziti kamatne stope, a realna će primanja porasti. Aktivnost u eurozoni porast će pak u ovoj godini samo 0,6 posto, izračunali su u OECD-u snizivši procjenu za 0,3 postotna boda zbog očekivanoga njemačkog usporavanja. Blago su snizili i procjenu za iduću godinu, s 1,5 na 1,3 posto. Njemačko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini gotovo stagnirati, uz prognoziranu stopu rasta od 0,3 posto. U 2025. rast bi se, kako su izračunali, trebao ubrzati na 1,1 posto. Francuska bi pak trebala pratiti prosjek eurozone. Kina ima problema s krizom na tržištu nekretnina i 'neraspoloženim' potrošačima, pa bi se gospodarski rast u ovoj godini trebao usporiti na 4,7 posto, s prošlogodišnjih 5,2 posto. U 2025. aktivnost bi se trebala dodatno usporiti, na 4,2 posto, prognozirao je OECD. Najsnažnije bi u ovoj godini u skupini velikih trebalo porasti indijsko gospodarstvo, za 6,2 posto. Slijedi Indonezija s prognoziranom stopom rasta od 5,1 posto. Inflacija je od studenoga slabjela brže no što se očekivalo u SAD-u i u eurozoni, dok je u Kini bila stabilna, utvrdili su, upozorivši ipak da bi se rast cijena mogao i ubrzati. "Visoka razina geopolitičke napetosti predstavlja značajan kratkoročni rizik za aktivnost i inflaciju, posebno ako sukob na Bliskom istoku izazove poremećaje na tržištima energije", objašnjavaju. Rast potrošačkih cijena mogao bi se neočekivano ubrzati i zbog tvrdokornih cjenovnih pritisaka u uslužnom sektoru, dok bi gospodarska aktivnost mogla porasti slabije ako utjecaj strožih uvjeta financiranja nadmaši očekivanja, dodaju.  
Europski proizvođači solarnih panela traže pomoć
Europski proizvođači solarnih panela zatražili su od Europske unije hitne mjere pomoći kako bi sačuvali proizvodnju u uvjetima jeftinoga kineskog uvoza, stoji u pismu koje je Reuters imao na uvid. Skupina europskih proizvođača solarnih panela najavilo je zatvaranje pogona upućujući na val uvoza i preveliku ponudu dijelova koji su se nagomilali u europskim skladištima, prisilivši ih da snize cijene. Švicarski Meyer Burger planira tako zatvoriti gubitaški pogon u Njemačkoj ako od vlade ne dobije obećanu pomoć. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen udruga ESMC upozorila je da bi europski proizvodni kapaciteti mogli biti više nego prepolovljeni u roku od nekoliko tjedana ako im EU hitno ne pomogne. "U idućih četiri do osam tjedana glavni proizvođači fotonaponskih modula u EU-u i njihovi europski dobavljači spremaju se zatvoriti proizvodne linije ako odmah ne budu poduzete značajne krizne mjere", upozorila je udruga u pismu od 30. siječnja. ESMC traži od EU-a program otkupa viška zaliha solarnih modula kako bi se smanjila prekomjerna ponuda. Zahtijevaju i izmjenu propisa o državnoj potpori i snažniju potporu vlada domaćim proizvođačima. Ako ne može provesti te mjere u kratkom roku, EU bi također trebao razmotriti mehanizme "zaštite", poput carina i kvota koje bi zakočile uvoz, sugerira udruga. Europa se ubrzano okreće energiji Sunca i lani je instalirala rekordnih 56 GW novih solarnih kapaciteta za proizvodnju struje. Proširenje kapaciteta igra važnu ulogu u zaštiti klime, ali se uvelike oslanja na uvoz dijelova iz Kine. Zato drugi sektori kritiziraju prijedlog o carinama upozoravajući da bi mogle poremetiti opskrbu iz Kine i potencijalno zakočiti uvođenje zelene energije.