Aktualno
Zemlje niže konkurentnosti potencijalni gubitnici ulaska u eurozonu
Hrvatska zadovoljava samo nominalne kriterije konvergencije za ulazak u eurozonu, a zemlje koje su nisko konkurentne potencijalni su gubitnici ulaska u tu zajednicu, neke su od poruka s tribine u Matici hrvatskoj "Euro - da ili ne?" održane u utorak. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić je novinarima uoči tribine izjavio da se ulaskom Hrvatske u eurozonu neće dogoditi ništa osobito, jer Hrvatska praktički euro ima od 1994. godine i donošenja ekonomskog programa stabilizacije, kada je tadašnji hrvatski dinar "nepokoljebljivo", uz fiksni tečaj, vezan uz tadašnju njemačku marku, što se kasnije prenijelo i na euro. No upozorio je i da nije napravljena analiza takve monetarne politike, a naposljetku i ocijenio da je ona "uništila hrvatsko gospodarstvo", jer su hrvatski proizvodi, uslijed rata i tranzicije, kada su troškovi rasli, a tečaj ostajao isti, postali preskupi i nekonkurentni, dok su zapadne zemlje ulagale u razvoj i tako snižavale troškove proizvodnje. Smatra da bi Hrvatska danas trebala imati dvostruko veći BDP no što ima, a od tog bi 60 posto trebao iznositi izvoz, no dok danas udio izvoza roba u BDP-u u Hrvatskoj iznosi tek oko 30 posto. Jurčić je napomenuo da nema ništa protiv eura kao "dobre valute", no i ocijenio da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura. Pritom, pojasnio je Jurčić, ona zadovoljava nominalne kriterije konvergencije, poput stabilnosti tečaja ili kamatnih stopa, no suštinski kriteriji, poput razine i brzine razvoja, strukture gospodarstva, "apsolutno se nisu gledali". "U Hrvatskoj nitko nije gledao realne kriterije (...) Jednostavno, teško je dokazivo, ekonomski barem, da je Hrvatska spremna i da će imati korist od eura", ustvrdio je Jurčić. Jakovčević: Doći će do "stravične" mobilnosti radne snage Drago Jakovčević, isto profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, također je poručio da Hrvatska ne zadovoljava kriterije realne konvergencije za ulazak u eurozonu. Jedan od tih kriterija je primjerice i paritet kupovne moći, a Hrvatska je tu na 67 posto od prosjeka EU-a, naveo je. Jakovčevića brine i dugoročna opstojnost monetarne unije, zato jer ona nema mehanizam "peglanja ciklusa". Kako je pojasnio, kapitalizmu u kojem živimo recesija je "endemski svojstvena", a u recesiji središnje banke pomažu nacionalnim ekonomijama u financiranju proračunskog deficita te potiču rast gospodarstva, kako bi se iz recesije izašlo. Između ostalog, istaknuo je da je prosječna plaća u Hrvatskoj danas oko tisuću eura, u Češkoj 2.100 eura, a Njemačkoj tri tisuće eura. Stoga, smatra da će, kada se Hrvatska priključi monetarnoj uniji, doći do "stravične" mobilnosti radne snage, jer će mladi i školovani otići iz Hrvatske za boljim životom i višim plaćama. Na pitanje novinara treba li Hrvatska pričekati s ulaskom u eurozonu, Jakovčević je odgovorio: "Apsolutno". "Hrvatska se treba razvijati na vlastitom novcu. Državu blagostanja možete ostvariti samo na vlastitom novcu. A to znači znači gospodariti s primarnom emisijom", zaključio je Jakovčević. Vedriš: Reforme pretpostavka da bi euro ima smisla Na pitanje novinara euro - da ili ne?, Mladen Vedriš s visokog učilišta Effectus odgovorio je: "da, ali...". Pojasnio je da je uvođenje eura zasigurno dobra vijest, ali pod uvjetom da su za to odrađene pripreme. "Ako želite nastupati u Ligi prvaka morate trenirati, morate ojačati", slikovit je bio Vedriš, apostrofiravši da Hrvatska mora obaviti niz reformi kako bi bila konkurentna. "Ukoliko niste konkurentni, onda ste u problemu", upozorio je. Istaknuo je da su u eurozoni u proteklih 20 godina, u vidu ostvarenja visoke zaposlenosti, rasta BDP-a i ubrzanih stopa rasta, dobro prošli "sjevernjaci", poput Njemačke, Nizozemske i Finske, dok su s druge strane "južnjaci", poput Italije, Francuske i Španjolske, gubitnici, pri čemu su ostvarili manji rast BDP-a no što bi to bilo u drugim okolnostima. Istaknuo je da su zemlje koje su nisko konkurentne potencijalni gubitnici ulaska u eurozonu, dok su ostale sigurni dobitnici. Poručio je da Hrvatskoj ostaje manje od godinu dana da to shvati i da su reforme koje mora provesti, da bi postala bolja i učinkovitija, pretpostavka da bi taj euro imao smisla. Ukoliko ne provedemo potrebne reforme, Hrvatska je u riziku da joj euro neće suštinski pomoći, u jačanju ekonomije, to jest u smislu privlačenja većih privatnih ulaganja i povećanja zaposlenosti. "Bez toga da ste uvjerljivi i efikasni u ekonomiji kao država, sam euro ne može biti "čarobni štapić". Ako je euro poticaj za promjene na bolje i reforme, dobro došao je. Ako to ne učini, Hrvatska sama s promjenom valute neće izaći iz krize", zaključio je Vedriš. Zorić: Opsežne pripreme za uvođenje eura Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić izjavio je da je poslovna zajednica intenzivirala pripreme za uvođenje eura, rekavši da su te pripreme jako opsežne, a da tu Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH, te njegovi odbori rade dobar posao. "Vrlo precizno se o svemu razgovara i mislim da će uz opsežne pripreme (...) u Hrvatskoj biti napravljen dobar posao", rekao je Zorić. Kazao je i da više ne postoji dilema uvesti euro ili ne, s obzirom da je odluka o pristupanju eurozoni donesena samim ulaskom u Europsku uniju, kao i u Europski tečajni mehanizam II. "Možemo samo razgovarati o tome kako da na najbolji način uvedemo euro kao hrvatsku valutu", ustvrdio je Zorić. Glavni strah od ulaska u eurozonu je onaj od porasta cijena, no Zorić smatra da su predviđeni vrlo dobri mehanizmi koji bi to trebali spriječiti. "Ako budemo radili onako kako su radile druge europske zemlje kada su uvodile euro, mislim da to neće biti problem i da do toga neće doći", izjavio je. U kontekstu porasta cijena energenata, ustvrdio je i da je ovo po prvi put da neka europska zemlja uvodi euro u trenutku eskalacije krize. "Tu postoji određeni rizik kojim se treba pozabaviti, no mislim da je euro jedan od instrumenata kojim hrvatska politika, osobito gospodarska, može prevenirati krizu", ustvrdio je Zorić. Matica hrvatska ove godine obilježava 180. obljetnicu postojanja, a njen predsjednik Miro Gavran poručio je da je želja Matice da se govori o svim vitalnim pitanjima koja se tiče sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, pri čemu je cilj sučeliti različite stavove stručnjaka iz različitih područja. Tribina sučeljavanja o euru tako je bila i prva u novom ciklusu tribina, a u slijedećim tjednima i mjesecima razgovarat će se i o demografskoj perspektivi Hrvatske, sigurnosnim aspektima migrantske krize, etici i pandemiji, prijeporima oko gradnje hidrocentrale Kosinj, kao i o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Aktualno
Webinar o učincima uvođenja eura na inflaciju potrošačkih cijena
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Bjelovar i Hrvatska narodna banka organiziraju webinar o učincima uvođenja eura na inflaciju potrošačkih cijena. Webinar će održati stručnjaci Hrvatske narodne banke u četvrtak, 3. veljače, u 11 sati. Sudionici će imati prilike čuti iskustva drugih država članica Europske unije koje su provele konverziju nacionalnih valuta u euro te o tome kako je ta promjena utjecala na ukupnu inflaciju potrošačkih cijena. Prijava je moguća najkasnije do srijede, 2. veljače, u 13 sati. Datum ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. Inače, Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljen je na portalu e-Savjetovanja te će javno savjetovanje trajati do 15. veljače ove godine. Ciljani je datum ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. "Prvi ponedjeljak u rujnu ove godine jest trenutak do kojeg se svi akteri trebaju prilagoditi tome da cijene, uz kune, istaknu i u eurima. Za građane neće biti dodatnog posla niti troškova zamjene jer će se sve u kunama pretvoriti automatski u euro, a cijene će od rujna ove godine i u cijeloj 2023. godini biti istaknute i u kunama i u eurima, znači 16 mjeseci", rekao je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja Prijedloga zakona.   Istaknuo je kako će se novčanice kuna u Hrvatskoj narodnoj banci besplatno moći zamijeniti bez ograničenog roka. "Svi će moći u bankama, FINA-i i Hrvatskoj pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će, nakon uvođenja, trajati još godinu dana. Dodatni je element da će nakon tog roka građani zauvijek moći svoje kune donijeti u HNB; i za pet, 10 godina", rekao je premijer. Plenković je istaknuo kako je hrvatska ekonomija visoko eurizirana te da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od građana europodručja; na države članice tog područja odnosi se i 60 posto robne razmjene, a i 70 posto oročene štednje u Hrvatskoj je u euru ili vezano za euro, kao i gotovo 60 posto kredita građana i poduzeća.
Aktualno
Tri segmenta djelovanja za ublažavanje rasta cijena energenata:
Premijer Andrej Plenković je najavio kako će Vlada s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata na građane djelovati u tri segmenta - socijalni transferi, naknade u cijenama plina i struje te elementi poreznog sustava odnosno stope PDV-a. "Vlada pozorno analizira kretanje cijena energenata i mjere koje poduzimaju druge države članice Europske unije. Trenutno se razmatraju sve opcije koje će zaštititi standard građana", rekao je Plenković na konferenciji "Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije", u organizaciji Jutarnjeg lista. Podsjećajući da je Vlada u jesen prošle godine intervenirala zamrzavanjem cijena naftnih derivata, ponovio je kako se razmatra situacija vezano za rast cijena električne energije i plina. Najavio je pritom kako će se Vlada voditi djelovanjem u tri segmenta s osnovnim ciljem ublažavanja udara na kućanstva i građane. Prvi segment je mjera socijalnih transfera, pri čemu je premijer najavio povećanje naknada socijalno ugroženijma. To je danas naknada do najviše 200 kuna, vaučer koji dobiva 64 tisuće socijalno najugroženijih kućanstava. "Naš plan je donijeti novi regulatorni okvir gdje će se povećati opseg tih naknada, tj. proširiti polje primjene, uz struju, i na plin. Proširit ćemo i krug primatelja tih naknada i povećati iznos. Kroz sva tri elementa ćemo djelovati da zaštitimo one najugroženije u društvu", poručio je Plenković. Drugi dio paketa se odnosi na sagledavanje svih naknada u konačnom izračunu cijena plina ili struje. Tu ćemo se osloniti i na važnu ulogu HEP-a, koja je državna energetska kompanija i koja u ovim okolnostima, kao i ostale, ima i snage dio tog tereta iznijeti na svojim plećima, istaknuo je premijer. Treći element je sagledavanje svih elemenata koja imamo kroz porezni sustava odnosno PDV-a, pri čemu je premijer podsjetio da je trenutno stopa PDV-a na struju 13 posto, a na plin 25 posto. "Radimo temeljite analize fiskalnih učinaka, gledamo na smanjivanje kako bi smanjili udar na građane i gospodarstvo", rekao je Plenković. U svom je izlaganju podsjetio i na razloge koji su na svjetskom tržištu doveli do znatnog porasta cijena plina i električne energije, zamjećujući kako hrvatski građani u proteklom razdoblju nisu osjetili značajnije taj rast. Primjerice, cijena električne enegije je krajem prošle godine u EU prosječno porasla za 30 posto, pri čemu je Plenković naveo kako je taj rast u Berlinu bio 9 posto, Beču 27 posto, a Amsterdamu primjerice 114 posto. U kontekstu globalne energetske krize sve se češće spekulira i s problemima opskrbe energentima, rekao je premijer iznoseći pritom i podatke kako Hrvatska još uvijek ima značajnu domaću proizvodnju ugljikovodika - domaćom proizvodnjom nafte zadovoljava oko 20 posto potrošnje, a kod plina, prema podatcima za prošlu godinu, zadovoljava 30-ak posto domaće potrošnje. Premijer je u tom kontekstu istaknuo i LNG terminal na Krku, kojim si je Hrvatska priskrbila sigurnu opskrbu plina iz svih dijelova svijeta. "Mi smo prepoznali strateški značaj ovoga projekta za energetsku neovisnost Hrvatske i za diverzifikaciju opskrbe", naveo je Plenković, dodavši da terminal Hrvatskoj daje jednu sasvim drugu dimenziju na energetskoj karti Europe. Lani je, inače, na terminal došao 21 brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, iskrcano je oko tri milijuna prostornih metara ukapljenog plina te uplinjavanjem dobiveno 1,7 milijardi prostornih metara prirodnog plina koji je predan u transportni sustav Hrvatske. U ovoj godini planira je dolazak 24 broda na LNG terminal. Hrvatska u energetskoj tranziciji mora biti ambiciozna Premijer smatra da u energetskoj tranziciji Hrvatska mora biti ambiciozna, a uz ostalo je najavio i skoro upućivanje u javno savjetovanje hrvatske strategije za vodik za razdoblje do 2050 godine. Podsjetio je i na predviđena ulaganje u solarne kapacitete, nove tehnologije, geotermalne izvore, nukleranu energiju i značaj nuklerke Krško za Hrvatsku te veliki značaj mjera energetske učinkovitosti i sl. Plenković je podsjetio i kako pravila mehanizma za oporavak i otpornost predviđaju da se 37 posto sredstava usmjeri za zelenu tranziciju, a na raspolaganju će biti i sredstva iz ostalih izvora, kao što su modernizacijski fond i fond za prevednu tranziciju. Podsjetio je kako novi zakonodavni paket Europske unije predviđa formiranje socijalnog fonda za klimatsku politiku, kako bi se osigurala dodatna sredstva za ublažavanje učinaka politika smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prema predviđenom ključu, Hrvatskoj bi pritom na raspolaganju bila 1,4 milijarda eura, naveo je Plenković, dodajući kako će se time pomagati građanima da financiraju ulaganja energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađena i čišću mobilnost. Timmermans: Ključno načelo - pravednost Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans rekao je da Europska unija radi na smanjenju emisija za najmanje 55 posto do 2030. kako bi došli na put ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine. "Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet. Dodao bih da je to i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost", poručio je Timmermans. Prijedlozi u sklopu paketa "Spremni za 55 posto" pomoći će provesti potrebne promjene, rekao je, izdvajajući kao ključno načelo u svim prijedlozima pravednost. Jer, ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije neće biti, naglasio je. Iznio je izračune međunarodne agencije za obnovljivu energiju po kojima je između 2012. i 2020. samo u obnovljivim izvorima energije stvoreno gotovo pet milijuna radnih mjesta. Obnovljivi izvori energije stvaraju više radnih mjesta nego fosilna goriva, istaknuo je Timmermans. Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarić upozorio je kako je Europa trenutno suočena s enermnim rastom cijena energije te su i HEP-u lani rasli svi ulazni troškovi. Po podatcima koje je iznio, na nama referentnoj mađarskoj burzi struje cijena megavatsata struje 2020. godine iznosila je 32 eura, lani 121 euro. Ove je godine iznad 150 eura. Isto tako, nabavna cijena plina lani je bila 60 posto veća nego 2020. godine. Barbarić je istaknuo i kako hrvatska kućanstva plaćaju nižu cijenu električne energije od prosjeka Europske unije. U prvom polugodištu prošle godine nižu cijenu električne ergije imala su samo kućanstva na Malti, u Bugarskoj i Mađarskoj, rekao je. Dodaje kako pritom treba voditi računa o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, uz podatak da je HEP prošle godine kućanstvima na Banovini otpisao potraživanja za električnu i toplinsku u iznosu većem od 60 milijuna kuna. S mjerama otpisa nastavljamo i u ovoj godini, istaknuo je. Predsjednik Uprave HEP-a najavio je niz ulaganja te kompanije u obnovljive izvore energije, kao što su solarne i vjetroelektrane, potom ulaganja u hidroelektrane, a u niskougljični miks uključena je i nuklearna opcija, itd. Mi smo u aktualnom trogodišnjem razdoblju planirali investicije u iznosu većem od 12 milijardi kuna, što je godišnje više od četiri milijarde kuna ulaganja, naglasio je Barbarić.
Aktualno
Ifo: Tračak nade za njemačko gospodarstvo na početku godine
Poslovno ozračje u Njemačkoj u siječnju je poboljšano prvi put u sedam mjeseci budući da je proizvođače ohrabrilo ublažavanje uskih grla u opskrbi dok uslužni sektor i dalje trpi posljedice koronaograničenja, utvrdio je institut ifo. Ifo-v indeks poslovne klime porastao je u siječnju na 95,7 bodova, s naviše revidiranih 94,8 bodova u prosincu, pokazalo je istraživanje njemačkog instituta za gospodarska istraživanja, objavljeno u utorak. "Njemačko gospodarstvo započinje novu godinu s tračkom nade", izjavio je predsjednik Ifoa Clemens Fuest. Direktori kompanija znatno su optimističniji u poslovnim prognozama dok je njihova procjena trenutačne situacije nešto manje optimistična, dodao je Fuest. U proizvodnji, kako navode u Ifou, uska grla u opskrbi intermedijarnim proizvodima i sirovinama donekle su ublažena, što je rezultiralo poboljšanim procjenama trenutne poslovne situacije i očekivanjima poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Poslovno ozračje poboljšalo se i u sektoru usluga, posebno u turističkom sektoru koji očekuje obećavajuću ljetnu sezonu odmora, pokazalo je istraživanje Ifoa. Kada je riječ o trenutnoj situaciji, pružatelji usluga manje su zadovoljni, zbog koronaograničenja za necijepljene građane koji još uvijek čine otprilike 25 posto ukupnog stanovništva. Ekonomist Ifo-a Klaus Wohlrabe izjavio je Reutersu da je poboljšanje poslovnog ozračja ohrabrujuće, no da je još uvijek prerano govoriti o zaokretu. Također je upozorio da inflacija vjerojatno neće popustiti u narednim mjesecima budući da je svaka druga tvrtka u industriji, trgovini i maloprodaji u istraživanju signalizirala da planira dodatno povećati cijene.
Aktualno
HANFA: Smanjena izloženost sektora financijskih usluga sistemskim rizicima
Ukupna ocjena izloženosti sektora financijskih usluga sistemskim rizicima u trećem tromjesečju 2021. smanjuje se u odnosu na prvo tromjesečje 2021., a njezina je razina i dalje umjerena, zaključak je to novog izdanja publikacije Makroprudencijalni skener rizika, koja na tromjesečnoj frekvenciji prati kretanje sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom HANFA-e. Unatoč gospodarskom oporavku koji je bio snažniji od inicijalnih očekivanja, krajem 2021. godine u makroekonomskom su okružju i dalje izraženi rizici u vezi s pogoršanjem fiskalne pozicije povezane s fiskalnim odgovorom na pandemijske zdravstvene i ekonomske posljedice, ocjenjuju u HANFA-i. "Ovi su rizici dodatno naglašeni iz perspektive sektora financijskih usluga zbog visoke alokacije ulaganja sektora u državne dužničke vrijednosne papire, a čija se vrijednost može smanjiti u slučaju rasta kamatnih stopa, bilo zbog rasta bezrizičnih stopa ili još uvijek globalno potisnute premije rizika", stoji u publikaciji. Na normalizaciju monetarne politike i rast bezrizičnih kamatnih stopa značajno utječe rast te neizvjesnosti povezane s karakterom i trajanjem inflacijskih pritisaka. Istodobno, vrednovanja na globalnim dioničkim tržištima nastavljaju biti odvojena od poslovnih pokazatelja, pa rizik iznenadne snažnije globalne korekcije cijena ostaje povišen. "U slučaju njegove materijalizacije, pad cijena bi se sa svjetskih financijskih tržišta prelio i na domaće tržište kapitala, strukturno obilježeno niskom likvidnošću te bi povećao izloženost sektora financijskih usluga tržišnom riziku s negativnim posljedicama na prinose", kaže se u publikaciji. Likvidnost domaćeg tržišta kapitala detaljno je analizirana u specijalnom analitičkom okviru kroz konstrukciju novoga kompozitnoga tržišnog indikatora likvidnosti domaćega dioničkog tržišta, gdje se objedinjuje različite aspekte tržišne likvidnosti u jedan indikator te pokazuje kako se likvidnost, uz određene oscilacije, oporavlja od 2015. godine te nije značajnije ni dugoročnije smanjena niti u razdoblju koronakrize. "Međutim, istodobno je sama razina likvidnosti i nadalje razmjerno niska, posebno u usporedbi s drugim sličnim tržištima kapitala", kažu u HANFA-i.