Aktualno
Sveta Nedelja i Rimac potpisali ugovor o gradnji kampusa
Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec i direktor Rimac Automobila Mate Rimac potpisali su ugovor o osnivanju prava građenja za izgradnju proizvodnog i istraživačko-razvojnog kampusa Rimac Automobila, vrijednog više od milijardu i pol kuna. Projekt tehnološki naprednog sjedišta (kampusa) uključuje uz ostalo testnu stazu, urede, radne prostore, smještajne kapacitete i muzej. Kompleks je dizajnirao hrvatski arhitektonski ured 3LHD i biti će baza za istraživanje, razvoj i proizvodnju te će tako omogućiti tvrtki da izraste od proizvodnje prototipova i projekata u manjim serijama do velikoserijske proizvodnje električnih pogonskih sklopova visokih performansi i baterijskih sustava za brojne globalne automobilske kompanije. Za razliku od većine lokacije u automobilskoj industriji, gdje su postavljene visoke ograde i razina tajnosti, Rimac Kampus biti će otvoren za javnost i interakcija između posjetitelja, gostiju, znatiželjnika i zaposlenika bit će poželjna i dobrodošla. Gradonačelnik Zurovec je kazao da je ta investicija najznačajnija ikad i za Svetu Nedelju i za dio Hrvatske u kojem se nalazi. "Ne gledamo svaki dan investicije koje su veće od 1,5 milijardi kuna i koje će otvoriti perspektivu za sve buduće naraštaje", rekao je Zurovec, dodavši kako je ovo početak novog razdoblja za grad, ali i cijelu Hrvatsku. Rimac je rekao da se na projekt čekalo godinama. Njegovi kapaciteti, kazao je, sada su raštrkani te samo u Svetoj Nedelji Rimac Automobili rade na šest lokacija, urede i pogone imaju i na Jankomiru, u Velikom Trgovišću, Splitu, Osijeku, inozemstvu... "Mučili smo se da nađemo adekvatne prostore, gledao sam i Gredelj, bivšu zgradu Plesa, ali ništa nam nije odgovaralo i odlučili smo se graditi svoj vlastiti kampus", naveo je Rimac. Istaknuo je da je kampus prijeko potreban jer želi širiti poslovanje. Kampus će, najavio je, biti nešto posebno ne samo u hrvatskim već i u svjetskim razmjerima, a lokacija u Svetoj Nedelji omogućuje realizaciju svih njegovih želja i zahtjeva. Kampus će inače objedinjavati visoku tehnologiju i prirodu, bit će u potpunosti otvoren za javnost, energetski učinkovit i s nizom sadržaja. "Mi smo spremni, imamo osigurano financiranje, spremne projekte, spremni smo za predaju lokacijske dozvole i hoćemo raditi punom parom", rekao je Rimac. Istaknuo je, međutim neke nelogičnosti budući da, recimo, investitor mora sam izgraditi elektrodistributerima njihovu vlastitu infrastrukturu.  Rimac Automobili tako će sami morati izgraditi trafostanicu za 10 milijuna eura. Nada se da će 2023. biti otvorenje kampusa, koji će zapošljavati 2.500 ljudi.  Upitan je li teško čekati sedam godina da se projekt počne realizirati, Rimac je istaknuo da je sve skupa usporila i njegova želja da u Hrvatskoj napravi nešto zaista posebno, na vrhunskoj lokaciji, blizu Zagreba. Svjetionik za buduće strane investicije Stvar je usporilo i to što je zemljište na kojem će se graditi kampus bilo u vlasništvu vojske, što se onda moralo prenijeti na grad. Prvi je zahtjev za gradnjom, inače,  predan 2016. Ipak, po njemu niti ovaj trenutak za potpisivanjem ugovora nije loš.  Rimčev cilj je pokazati da je Hrvatske destinacija za investicije, pogotovo u automobilskoj industriji. Po njemu, međutim, država još uvijek nema dovoljno proaktivan pristup da bi privukla najveće igrače.  "Kriteriji za investicije tih jakih firmi su dosta jasni i nije slučajnost da u Hrvatskoj nema tih investicija", rekao je Rimac, dodavši da je jedna proaktivna stvar što će kampus biti "svjetionik za buduće strane investicije".   Mi smo ovdje jer smo hrvatska firma, ali stranci će dolaziti samo ako im ponudite puno više, naglasio je rekavši da se nada da će njegova investicija privući i druge. Od Vlade traži više proaktivnosti u privlačenju investitora.  "Ne možemo raditi posao države", naveo je Rimac. Po njemu u Hrvatskoj najviše nedostaje realizacija.  "Neki će reći da je ludo usmjeriti državu samo na jednu industriju, ali ja mislim da to potencijalno ima puno smisla", kaže Rimac objasnivši tu tezu prihodima najjačih svjetski proizvođača automobila koji višestruko premašuju hrvatski BDP.   Tajnik kabineta ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Goran Gotal potpisivanje ugovora vidi kao dokaz da se kroz sinergiju državne razine i kvalitetne jedinice lokalne samouprave može  napraviti kvalitetno poduzetničko okruženja. To su projekti, naveo je, koji bi uz ostalo mogli zaustaviti i iseljavanje.
Aktualno
DZS: Rast potrošačkih cijena u ožujku za 1,2 posto
Potrošačke su cijene u ožujku porasle su 1,2 posto na godišnjoj razini, ostvarivši rast drugi mjesec zaredom, dok su na mjesečnoj razini bile više za 1,1 posto, podaci su koje je objavio Državni zavod za statistiku. Po podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine u prosjeku su više za 1,2 posto. Nakon što je u veljači inflacija iznosila 0,3 posto, ožujak je tako drugi mjesec za redom u kojem se bilježi rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Naime, od travnja 2020. godine bilježen je pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini, uz izuzetak rujna prošle godine kada stagnirale. Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 10,3 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Cijene prijevoza na godišnjoj su razini porasle 5,8 posto, rekreacije i kulture 1,7 posto, zdravlja 1,2 posto te restorana i hotela jedan posto. Na godišnjoj se razini bilježi i rast cijena raznih dobara i usluga, za 1,2 posto, komunikacija za 0,7 posto te obrazovanja za 0,6 posto. Nasuprot tomu, cijene hrane i bezalkoholnih pića koje imaju najveći udio u potrošačkoj košarici od 27,2 posto, na godišnjoj su razini pale jedan posto. Pale su i cijene odjeće, za dva posto te cijene pokućstva i opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 0,7 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje u potrošačkoj košarici imaju udio od 17,7 posto, u ožujku se prema istom mjesecu lani nisu mijenjale. Kumulativni statistički podaci za prva tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 0,4 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle za 1,1 posto Potrošačke su cijene u ožujku u odnosu na veljaču ove godine zabilježile porast za 1,1 posto, što je nešto veći rast na mjesečnoj razini nego u veljači kada su bile porasle za 0,3 posto. Na mjesečnoj su razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 10,4 posto, cijene alkoholnih pića i duhana za 5,5 posto te cijene prijevoza za dva posto. Rast bilježe i cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u prosjeku više za 0,4 posto te cijene hrane i bezalkoholnih pića i cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 0,2 posto. Porast indeksa potrošačkih cijena u ožujku u odnosu na veljaču ublažile su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva te cijene raznih dobara i usluga, koje su niže za 0,6 posto, kao i cijene rekreacije i kulture, koje su u prosjeku niže za 0,1 posto. Cijene zdravlja, cijene komunikacija te cijene obrazovanja u ožujku su se zadržale na razinama iz veljače. Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u svom osvrtu na najnoviji podatak o inflaciji navode da je povratak umjerenog rasta cijena u ožujku potvrdio njihova očekivanja. "Cijene energije ostaju pod utjecajem polaganog oporavka cijena sirove nafte. Očekujemo da će prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju porasti iznad 70 dolara po barelu, a razina globalnih zaliha sirove nafte do kraja ove godine vratit će se na razine zabilježene prije pandemije covid-19. S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe", ističu u komentaru iz RBA, dodavši da ove godine očekuju prosječnu stopu inflacije oko 1 posto.
Aktualno
Marić: Novac za dugove zdravstva iz preraspodjela i rebalansa
Novac za podmirenje duga veledrogerijama naći će se u proračunskim preraspodjelama i rebalansu, onaj za covid dodatak suradnjom resora i uštedama, a za povrat poreza mladima predviđen je još uoči Covid krize, rekao je ministar financija Zdravko Marić. U izjavi u Saboru Marić je rekao da će novac za isplatu dijela duga veledrogerijama do rebalansa koji je planiran za lipanj, biti osigurana proračunskim preraspodjelama. Kako je pojasnio, zakonska mogućnost preraspodjela unutar aktualnog proračuna bit će iscrpljena tijekom travnja i svibnja. Za dva-tri tjedna na vladi je program konvergencije s makroekonomskim i fiskalnim projekcijama koje će biti osnova između ostalog i za rebalans proračuna, a u njemu će se predvidjeti novac za dugove zdravstva, rekao je Marić. Dodao je da će procjene kretanja BDP-a unutar tih projekcija vjerojatno biti podignute na više, uz nižu ciljanu razinu proračunskog deficita. Dugovi zdravstva zadnjih mjeseci rastu po njegovim riječima za više od 400 milijuna kuna mjesečno. Ističući da je financijski od starih dugova teži i važniji nastavak generiranja novih, ponovio je svoju tezu da je "prihodna strana dala više nego dovoljno" za funkcioniranje zdravstvenog sustava, među ostalim i povećanjem zdravstvenog doprinosa, ali da treba srediti rashodnu stranu. "Građani, ne morate brinuti o opskrbi lijekovima", rekao je Marić, ali i dodao da je jučerašnji dogovor s veledrogerijama kratkoročno rješenje, a da bi se ostvarilo dugoročno - plaćanje unutar 60 dana, mora se provesti reforma zdravstvenog sustava i to prije svega troškovna. Upitan gdje je pronađen novac za povrat poreza za mlade zbog snižavanja ili oslobađanja poreza na dohodak, rekao je da je ta mjera stupila na snagu početkom prošle godine, a predložena i ranije, kada "nitko pojma nije imao" da će biti pandemije te da povrat poreza ne sjeda na svakoj plaći, nego prema godišnjem obračunu poreza na dohodak. To se sada i dogodilo, rekao je Marić i dodao da se mjera odnosi na više od 132 tisuće mladih, uz ukupni iznos povrata poreza veći od 640 milijuna kuna. Što se tiče umirovljeničkog Covid dodatka, rekao je da će se procijenjenih 600 milijuna kuna financirati "iz određenih pozicija ministarstva rada i mirovinskog sustava", ali i doprinosom svih drugih resora određenim uštedama.
Aktualno
Indijsko tržište traži specijalizirana rješenja hrvatskih tvrtki
U suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore, Veleposlanstva Republike Indije u Zagrebu, Indijsko-hrvatskoga poslovnog kluba i Federacije indijskih komora trgovine i industrije (The Federation of Indian Chambers of Commerce & Industry – FICCI) održan je virtualni Hrvatsko-indijski poslovni forum na kojem su predstavnici FICCI-a predstavili indijsko tržište i mogućnosti poslovanja na njemu, dok je indijskim sudionicima hrvatska strana predstavila gospodarske prilike u Hrvatskoj. Direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Ines Obradović istaknula je kako je Indija jedna od najbrže rastućih velikih ekonomija te važan trgovinski i investicijski partner EU-a. "Što se tiče ukupne robne razmjene, EU je Indiji drugo najveće izvozno odredište. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2019. godinu, nešto više od 11 posto indijske trgovine vrijedne 80 milijardi eura bilo je s EU-om. Međutim, trgovina EU-a s Indijom iznosi samo 1,9 posto ukupne robne razmjene Unije u 2019., što je znatno iza SAD-a (15,2 posto), Kine (13,8 posto) i Velike Britanije (12,6 posto). Ako pogledamo hrvatske trgovinske brojke, vidjet ćemo da i tu ima mnogo prostora za poboljšanje. Izvoz Hrvatske u Indiju znatno je manji od našeg uvoza iz Indije, gotovo tri puta manji u 2019. i više od šest puta manji u 2020. godini. To jasno pokazuje potencijal za razvoj naših odnosa, stoga nam je drago što imamo priliku suorganizirati događaje poput ovoga, na kojem tvrtke mogu upoznati pojedina tržišta i povezati se", istaknula je Obradović dodavši kako su neke hrvatske tvrtke već prepoznale potencijal Indije i pronašle svoju nišu na tamošnjem tržištu, poput Infobipa. S druge strane, imamo i primjere ulaganja i otvaranja ureda indijskih tvrtki na našem tržištu (Infosys i ACG Lukaps). Manish Singhal, zamjenik glavnog tajnika FICCI-a, naglasio je da se hrvatski poduzetnici ne trebaju bojati veličine indijskog tržišta jer se njihova proizvodnja u suradnji s domaćim partnerima lako može skalirati i prilagoditi potrebama, pa i izvozu na treća tržišta. "Mi smo tržište koje traži specijalizirana tehnološka rješenja, a mnoge ih hrvatske tvrtke nude, samo nisu poznate u Indiji. Malo i srednje poduzetništvo (MSP) ima posebno veliki potencijal za rast, kod nas ima više od 16 milijuna MSP-ova i svi traže prilike za suradnju sa stranim tvrtkama. Tu su, naravno, i područja poput zelene energije i IT-ja koja imaju veliki potencijal za rast, a posebno bih istaknuo turizam. Hrvatska bi definitivno trebala pojačati turističku promociju u našoj zemlji", poručio je Singhal. Na turizam se osvrnuo i indijski veleposlanik u Hrvatskoj Raj Kumar Srivastava spomenuvši ga u kontekstu suradnje u tzv. 4T područjima (tehnologija, trgovina, talent i turizam). Ocjenjuje da će turizam doživjeti boom nakon pandemije koronavirusa, ali to će biti drukčija vrsta turizma, s novim zahtjevima gostiju. "Što se talenta tiče, Indija razvija edukacijski sustav temeljen na vještinama, a to će, u kombinaciji s demografskim kretanjima, biti velika prilika za gospodarstvo. Hrvatska brodogradilišta i druge radno intenzivne branše već zapošljavaju indijske radnike, stoga je važno uskladiti vaše potrebe za radnom snagom s obrazovnim i državnim institucijama u Indiji kako bi se kretanje radnika pojednostavnilo i koordiniralo", kazao je Srivastava. Predsjednik Indijsko-hrvatskoga gospodarskoga kluba Ivica Žigić poručio je da moramo nadrasti stereotipe o tome da je Indija preveliko tržište za hrvatske tvrtke, odnosno da je Hrvatska mala i nepoznata ekonomija za Indijce. "Radimo na tome da se takva razmišljanja promijene i da naše ekonomije razviju dublje odnose. Indijsko gospodarstvo odlično se nosi s pandemijom i njihovi biznismeni traže prilike za nove suradnje putem online-platformi. Mi već imam nekoliko jako poznatih kompanija koje rade s Indijom, poput Badela, Belupa, ali i instituta 'Ruđer Bošković'", rekao je Žigić. Petar Ljubičić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Indiji, izjavio je da dobri odnosi Indije i Hrvatske traju desetljećima, pa i stoljećima. Naglasio je važnost pregovora između EU-a i Indije u svibnju, koji će regulirati sporazume o trgovini i investicijama. Ljubičić je zaključio da nam treba globalna suradnja kako bismo nadvladali posljedice pandemije. Robna razmjena između Hrvatske i Indije u 2020. iznosila je tek 147,6 milijuna dolara, stoga su na Forumu predstavljene aktivnosti i usluge u vezi s internacionalizacijom koje provodi HGK te alati namijenjeni europskim tvrtkama za lakše poslovanje s indijskim tržištem.
Aktualno
Počela berba vrgoračkih jagoda - očekuje se 600 tona uroda
Počela je berba jagoda u vrgoračkom kraju, a ove se godine očekuje oko 600 tona visokokvalitetne jagode, istaknuto je na konferenciji za novinare Udruge "Vrgoračka jagoda". Kvalitetne vrgoračke jagode na hrvatskim bi se tržnicama mogle naći već od sutra, najavio je potpredsjednik te udruge Milan Franić. Po njegovim riječima, očekuje se 600 tona visokokvalitetnih jagoda, što će vrgoračkim uzgajivačima donijeti prihod od 12 milijuna kuna. "Prati nas lijepo vrijeme i imat ćemo standardnu kvalitetu. Urod će biti visok i kvalitetan kod gotovo svih sto proizvođača, no 15 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su nastradala u prošlogodišnjoj poplavi u Kokorićima, nažalost, ostali su bez uroda i prihoda jer im je poplava uništila plastenike i nasade", rekao je Franić. Dodao je kako je cijena jagoda 25 kuna po kilogramu, što je i dalje znatno niže od cijene u Europskoj uniji, koja se kreće između sedam i deset eura. "Ali mi smo zadovoljni jer će vrgorački jagodari prihodovati oko 12 milijuna kuna na uloženih 5-6 milijuna kuna, što je za hrvatske uvjete dobro. Stoga ćemo i dalje ulagati u podizanje kvalitete proizvodnje u kojoj sada imamo oko 80 posto nasada u tunel-plastenicima, što je zaštita od kiše i leda i jamči uzgoj bez upotrebe pesticida", rekao je Franić. Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić najavio je da će Grad Vrgorac i dalje pomagati uzgajivačima jagoda sufinanciranjem sadnica, a zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom, dodao je, u posljednje tri godine iz programa poticaja sufinancirano je milijun sadnica.