Aktualno
Svjetski dan turizma: Turizam je šansa za ruralna područja Hrvatske i regije
Turizam je razvojna šansa za ruralna područja, pri čemu valja izbjeći pretakanje urbanog i masovnog turizma u taj prostor, ističu stručnjaci uz Svjetski dan turizma 27. rujna, koji je ove godine posvećen temi "Turizam i ruralni razvoj". Svjetska turistička organizacija UNWTO ovogodišnju temu Dana turizma odredila prije pandemije, a potražnja za turističkim uslugama u ruralnim područjima ove godine je izraženija nego u gradovima i velikim destinacijama. Razlozi su većim dijelom zdravstveni, jer su se zbog brige za zdravlje i pridržavanja epidemioloških mjera, poput fizičke distance, ljudi okrenuli bližim odredištima više uronjenima u prirodu, bez velikih smještajnih kapaciteta i masovnosti. Slično se dogodilo i u Hrvatskoj te Srbiji, kao i u Crnoj Gori, iako nešto manje, jer se u toj zemlji zbog njezine relativno male veličine, turizam još uvijek većinom odvija uz more i u većim mjestima/gradovima, istaknuli su stručnjaci koji se uz ostalo bave ruralnim turizmom iz te tri zemlje na online panelu "Razvoj turizma u ruralnim područjima" uoči Svjetskog dana turizma. Svim tim zemljama zajedničko je, kao i cijeloj regiji, da ruralna područja čine oko 90 posto ukupnog prostora, koji je većinom zapušten i neiskorišten, a u novije doba i iseljen, što je, kako su ocijenili, velika šteta, jer je upravo u tom prostoru veliki razvojni potencijal zbog njegovih autentičnih prirodnih, tradicijskih, povijesnih i kulturnih vrijednosti. Ništa bez mladih, edukacije i održivog planiranja i upravljanja  Ruralne regije zahvaćene su i slabljenjem poljoprivrede, napuštanjem sela i obiteljskih imanja, posebice mladih zbog nedostatka egzistencijalnih mogućnosti, koje im upravo, po ocjeni tih stručnjaka, može dati razvoj turizma, pa i motivirati ih na povratak. "Nakon Istre, koja je krenula među prvima, u gotovo svim dijelovima Hrvatske razvija se turistička ponuda u ruralnim područjima. Nevjerojatno je vidjeti sve ideje koje su ljudi realizirali, često oslanjajući se samo na privatna ulaganja i trud cijele obitelji. Nije to više samo na OPG-ima, sada imamo i vrhunskih vinskih i hotela baštine te ponude raznolikih turističkih atrakcija i aktivnosti u prirodi i na selu. Osim zdravlja sve veći motiv dolaska u ta područja je 'čisti' odmor, upoznavanje lokalnih običaja, folklora, hrane, pića, kulturnih ruta i drugog", kazala je direktorica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo Dijana Katica.  Smatra da je covid-19 na neki način pripomogao potražnji, kao i da je sada prava prilika da se za 2021. bolje planira promocija ruralne ponude, ali i daljnji razvoj ruralnih područja i turizma u njima zbog investicija i novca iz EU-ovih fondova i u izradi nove nacionalne turističke strategije 2020.-2030. s naglaskom na održivi turizam. Ona kao i direktor Instituta za turizam Damir Krešić važnim drže i edukaciju za turizam i poduzetništvo, kao i specijalizaciju i tematizaciju turističkih ponuda, što, po Krešiću, traži i promjenu i jačanje poljoprivredne proizvodnje, ali i javne svijesti. "U cijeloj regiji, pa i u Hrvatskoj, za taj je razvoj još uvijek najveći problem niska razina javne svijesti da turizam može biti razvojna šansa za selo i ukupno ruralni prostor, da može biti izvor prihoda. Tu nema ni tradicije bavljenja turizmom, a ni sustavne politike koja to potiče nego najčešće ovisi o inicijativama pojedinaca, pa ako jedan uspije onda krenu i drugi, često pokušavajući kopirati, što opet često ne znači i uspjeh", smatra Krešić. Upozorava i da treba paziti da turistička aktivnost nema prevelik utjecaj na okoliš i prirodu, jer tada gubi smisao. "Pomaka ima, ali nedovoljnih, a ruralni prostor ima dosta potencijala za razvoj, što pokazuje i službena statistika po kojoj je na OPG-ima i dalje relativno malo noćenja -  manje od jedan posto od ukupnog broja, s ostvarenih više od 66,3 tisuće u prvih osam mjeseci, iako su time među svim smještajima u turizmu zabilježili gotovo najvišu razinu lanjskog rezultata, od 78 posto. Reklo bi se i da im je kriza najmanje naštetila, ali je ukazala na taj vid turističke ponude, koja može biti vrlo atraktivna i više se i naplatiti te biti i zanimljivija od sunca i mora. Njome se i produljuje sezona, a u svemu su itekako važni i domaći turisti", poručio je Krešić. Autentična ponuda koja uvažava specifičnost ruralnog prostora U ime organizatora panela, direktor Turističke organizacije crnogorske Općine Bar Emil Kukalj ocijenio je da razvoj i dodatna strateška ulaganja u seoska, ruralna područja svakako pogoduju pozitivnoj interakciji između turističke industrije, lokalne zajednice i putnika koji žele nešto drugačije. Predavač na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Ilija Morić, ujedno i vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, naglasio da za ruralni prostor struka treba ponuditi rješenja. "Ne treba nam urbani turizam koji se preselio u ruralni prostor, nego autentična ponuda koja uvažava sve specifičnosti tog prostora cijele godine i to onda može biti šansa za razvoj tog prostora. To ne može biti jeftina ponuda, iako se to često očekuje, jer se oduvijek mislilo da se na selu može nabaviti nešto povoljnije nego u gradu. Nije problem ni infrastruktura, jer ponekad je prednost i nerazvijenost kraja, pa i pastirska naselja po planinama bez vode i struje mogu biti atraktivna, ali je važno ne dopustiti apartmanizaciju u tom prostoru i slično što se događa na obali", istaknuo je Morić. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Bojan Zečević, koji se također godinama bavi i ruralnim turizmom, naglasio je pak da su u Srbiji turistički objekti u ruralnim područjima ove godine dosta dobro radili, te da ih je već dosta rezervirano i za 2021., jer su ljudi shvatili da su se, iako nema toliko aktivnosti kao ljeti i na moru, ipak tu jako dobro odmorili. "Ključna je uloga upravljača u razvoju turizma u ruralnom području i onih koji odlučuju te da na inteligentan način vode taj razvoj i to i nadziru, jer se u suprotnom može dogoditi stihija", zaključio je Zečević. Kristjan Staničić/Foto: HTZ Staničić: Razvoj ruralnog turizma ujedno potiče razvoj lokalnih gospodarstava Povodom Svjetskog dana turizma poruku je uputio direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističući da ovogodišnji „praznik“ turizma dočekujemo u novim i drukčijim okolnostima, u turističkoj godini obilježenom globalnom pandemijom korona virusa. "Ruralna područja kriju veliki potencijal i priliku da postanu novi pokretač turizma, s obzirom da pružaju mogućnost uživanja u prirodi i svježem zraku te omogućuju lakše poštivanje propisanih mjera socijalnog distanciranja što je važno u današnje vrijeme, kada je čimbenik sigurnosti jedan od osnovnih preduvjeta dolaska u destinaciju. Razvoj ruralnog turizma ujedno potiče razvoj lokalnih gospodarstava i stvara nova radna mjesta te dodatno pozicionira Hrvatsku kao atraktivnu cjelogodišnju destinaciju. Hrvatska turistička zajednica još će veći naglasak dati na promociji ruralnog i kontinentalnog turizma kao kvalitetnog i atraktivnog dijela ukupne hrvatske turističke ponude", kazao je Staničić.  
Aktualno
Dugovi bolnica veledrogerijama ponovno premašili 4 milijarde kuna
Unatoč izvanrednoj uplati od 500 milijuna kuna sanacijskih sredstava u srpnju, dug bolnica ponovno je premašio 4 milijarde kuna. Prema podacima prikupljenim od 36 veledrogerija članica udruženja pri HGK ukupni dug bolnica 31. kolovoza 2020. godine iznosio je 4.014.532.953  kuna. Evidentno je da dug raste mjesečno za više od 220 milijuna kuna. „Veledrogerije zahtjevaju hitnu uplatu dodatnih sanacijskih sredstava te dogovor oko otplate preostalog dijela duga kako bi mogle osigurati neprekinutu isporuku lijekova i drugog materijala. U suprotnom je vrlo izgledan prekid isporuke lijekova već u narednih desetak dana“, poručuje predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK Tomislav Kulić. Tomislav Kulić/Foto: HGK Veledrogerije na rubu likvidonosnog sloma Ističe kako je trenutna situacija još teža nego u srpnju s obzirom na to da je HZZO u zadnja dva mjeseca značajno smanjio mjesečne uplate prema ljekarnama, a time je u potpunosti izgubljen pozitivni efekt sanacijske uplate iz srpnja i veledrogerije su ponovo dovedene na rub likvidonosnog sloma.  Neke od veledrogerija već ostaju bez dijela asortimana uslijed nemogućnosti podmirenja obveza prema svojim dobavljačima i redovna opskrba lijekovima, medicinskim proizvodima i opremom ponovo je dovedena u pitanje. „Uzimajući u obzir do sad evidentirane dugove te trend rasta dugova do kraja godine bolnički sustav će ove godine generirati novi dug u visini 2,67 milijardi kuna. Reforma zdravstvenog sustava, a poglavito bolničkog segmenta imperativ je koji se ne smije odgađati“, rekao je Kulić.
Aktualno
Zašto odabrati ulaganje u investicijski fond?
Hrvatska gospodarska komora i Udruženje investicijskih fondova HGK pripremili su novo izdanje brošure „Osnovno o investicijskim fondovima“ u cilju daljnjeg približavanja investicijskih fondova građanima i razvoja financijske pismenosti u društvu. Kako pojašnjavaju u HGK, u brošuri se nalaze informacije o ulaganjima i investicijskim fondovima poput: zašto odabrati ulaganje u investicijski fond, koje su prednosti i koraci kod ulaganja u investicijski fond, vrste fondova, rizici, troškovi, dokumentacija te ostale korisne informacije. Jednostavno ulaganje "Investicijski fondovi namijenjeni su širokom krugu ulagatelja koji žele ostvariti dodatne povrate na tržištu kapitala, a da sami ne moraju imati stručna znanja i ulaziti u dubinu investicijskih financija. Po svojim ciljevima ulaganja, transparentnosti informacija prije i za vrijeme ulaganja te regulativom koja ih određuje u cilju što veće zaštite samih ulagatelja, Fondovi omogućuju jednostavno ulaganje građanima. To mogu biti jednokratna ulaganja ili pak dugoročne periodične manje uplate koje omogućuju štednju na tržištu kapitala“, pojasnio je predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK Hrvoje Krstulović i rekao kako brošura svakome pomaže da pronađe nešto za sebe. U Hrvatskoj trenutno ima 102 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom (UCITS fondovi), a ukupna imovina pod upravljanjem krajem kolovoza iznosila je 16,9 milijardi kuna. Više od 205 tisuća hrvatskih građana imaju sredstva uložena UCITS fondove. Osim UCITS fondova koji su namijenjeni širokom krugu ulagatelja, u Hrvatskoj ima i 39 alternativnih investicijskih fondova koji su namijenjeni ulagateljima s više iskustva i znanja u području ulaganja. Brošuru možete preuzeti OVDJE, a detaljnije informacije o Udruženju investicijskih fondova nalaze se ovdje.  
Aktualno
Potpisano 29 ugovora vrijednih 9,4 mil. kuna za razvoj tovnog gospodarstva
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u petak je prisustvovala potpisivanju i uručivanju 29 novih ugovora, vrijednih 9,4 milijuna kuna, korisnicima s područja pet slavonskih županija, za ulaganja u tovno gospodarstvo. Samo za Brodsko-posavsku županiju, koju je Vučković danas posjetila, ukupno je iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno više od 805 milijuna kuna, isplaćeno je 545 milijuna kuna te je ugovoreno 495 investicijskih projekata.  Jedan od takvih projekata je i izgradnja dječjeg vrtića u Sibinju, koji je ministrica danas otvorila, a čime će se osigurati predškolski odgoj za čak 54 djece i otvoriti 10 novih radnih mjesta. Europskim novcem financirana je izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dvjestotinjak dječjih vrtića i jednog dječjeg igrališta u ruralnim područjima ulaganjem u vrijednosti većoj od milijardu kuna.  "U Brodsko-posavskoj županiji ukupno je 12 ovakvih projekata za koje smo ugovorili potporu u vrijednosti 57,6 milijuna kuna. Nama u Ministarstvu poljoprivrede važna su i ovakva ulaganja, koja na prvi pogled nemaju direktne veze s poljoprivredom. Naš cilj i cilj Vlade RH je stvoriti uvjete za kvalitetan i sadržajan život u ruralnim područjima na čemu intenzivno radimo kreiranjem mjera i politika koje u najvećoj mjeri financiramo sredstvima fondova Europske unije", izjavila je Vučković.   Ministrica je svečano otvorila i Kongres pilanara koji se po 11. put održava u Slavonskom Brodu. Riječ je o tradicionalnom skupu u resoru šumarstva koji je jedinstvena prilika za razmjenu znanja, stavova i mišljenja.  "Bilo mi je važno poslati poruku da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada nastavljaju poticati drvnu industriju i da smo svjesni izvanrednih okolnosti u kojima se našla uslijed širenja epidemije Covida-19, zato su donesene i mjere pomoći namijenjene isključivo poduzetnicima iz područja ovih djelatnosti. Podršku razvoju i dalje će pružati Ministarstvo poljoprivrede kroz zasad predložene mjere pomoći kao što su intervencije u okviru zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. do 2027. u vrijednosti 320 milijuna kuna, programi u okviru Mehanizma za otpornost i oporavak u vrijednosti 75 milijuna eura te bespovratna sredstava u novom proračunskom razdoblju 2021. – 2023.", istaknula je ministrica prilikom otvorenja.   Posjet Brodsko-posavskoj županiji ministrica Vučković je zaključila obilaskom obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva Stjepan Vučković iz Prnjavora, koje se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom s fokusom na tovno govedarstvo i preradu mlijeka. Pomoću pet bespovratnih potpora ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja ovaj OPG je nabavio potrebnu mehanizacije i opremu za tovno govedarstvo, proširio osnovno stado  te osigurao usjeve, životinje i biljke.
Aktualno
Šampion 6. Dana pršuta - pršut tvrtke Smjeli
Šampion 6. Dana pršuta dalmatinski je pršut tvrtke Smjeli. Riječ je o manifestaciji koja se ove godine održava 25. i 26. rujna u Zadru. "Hrvatska gospodarska komora podržava Dane pršuta još od osnivanja Klastera hrvatskog pršuta jer smatramo da u proizvodnji pršuta, koji zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, ima veliki potencijal, i to ne samo u turističkoj ponudi već i u izvozu", poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Nikada do ove godine nije bilo toliko pršuta ujednačene kvalitete, što je rezultiralo time da nema brončanih i srebrnih plaketa, nego su i svi ostali dobitnici zlatne plakete. I ove je godine prvi dan manifestacije posvećen struci, pa se tako u hotelu Kolovare održavaju brojne radionice i okrugli stol Kontrola zaštićenih hrvatskih pršuta i njihov plasman u izazovnom vremenu pandemije, a subota je rezervirana za izložbeno prodajnu prezentaciju pršutara na Trgu Petra Zoranića. Važno imati i stabilnije prodajne kanale "Zbog krize uzrokovane pandemijom u prvih osam mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježimo pad turizma za gotovo 50 posto, a južnije od Zadra zabilježili smo još snažniji pad. Pad turističke potrošnje i blokada HoReCa kanala posebno je utjecala na smanjenje potražnje i prodaje vina i pršuta koji su perjanica eno-gastronomske ponude i dio identiteta pojedinih turističkih destinacija na Jadranu, ali i na kontinentu", rekao je Kovačević i dodao kako za pršutare, nažalost, ne postoji Nacionalni program pomoći kao za vinare, ali ako situacija potraje, uz horizontalne mjere za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, država bi trebala razmisliti i o drugim oblicima pomoći ovom sektoru. Kovačević smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je, uz prodaju u turizmu, važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno, mrežu trgovačkih lanaca, i to ne samo u Hrvatskoj već i izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima. "To je posebno važno jer proizvodnja pršuta u RH iz godine u godinu raste, sve je bolje povezivanje primarnih proizvođača svinja s proizvođačima pršuta. A svakako ohrabruje i to što se u posljednjih nekoliko godina u pogone za proizvodnju pršuta uložilo više od 270 milijuna kuna te da su to automatizirani pogoni s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama, što je uz tradicionalnu, zaštićenu i specifičnu tehnologiju proizvodnje ključan preduvjet produktivnosti i konkurentnosti", poručio je Kovačević. Dragan Kovačević / Foto: HGK  Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta, o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski pršuti zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti. Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020., procjenjuje se kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017. godini iznosila 74,7 milijardi eura, od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 milijardi eura. Prema tome istraživanju, zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58 posto), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5 posto ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55 posto u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku. Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta - s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem, poručio je Kovačević, da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost. Inače, u 2019. Hrvatska je uvezla 3.646 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti višoj od 20 milijuna eura, a izvezla 910 tona u vrijednosti od 6,3 milijuna eura. Na tržišta zemalja EU-a u 2019. godini plasirano je 83 posto vrijednosti ovih proizvoda. U 2019. godini prvo izvozno tržište za ove proizvode, s udjelom od 37 posto u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta, jest Slovenija, a potom slijede Poljska i Njemačka.