Hrvatske ceste, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine te predstavnik konzorcija izvođača radova potpisali  su19,5 milijuna eura vrijedan "Ugovor za I fazu projekta Okučani - granica Bosne i Hercegovine", odnosno za izgradnju mosta na granici preko rijeke Save. Radove će izvesti zajednica izvođača: Integral Inženjering iz Laktaša, Đuro Đaković Montaža iz Slavonskog Broda i Zagreb-Montaža iz Zagreba. Ugovor su, kao naručitelji radova, potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i zamjenik ministra Ministarstva komunikacija i prometa BiH Saša Dalipagić, a u ime konzorcija izvođača njihov predstavnik Dragan Jevtović. Međudržavni most preko rijeke Save dio je planirane brze ceste "Granica Republike Mađarske - Virovitica - Okučani - granica BiH", na dionici Okučani - granica BiH. Most bi trebao biti završen u sljedećih 30 mjeseci od uvođenja izvođača u posao, za što je predviđeno 105 dana. Sam most bit će dugačak 462 metra, širok 22,6 metara i imat će četiri prometne trake. Cjelokupni projekt sastoji se od tri faze i podrazumijeva i izgradnju oko 8,5 kilometara pristupnih cesta. Kompletna dionica obuhvaća, inače, izgradnju četverotračne ceste od postojećeg cestarinskog prolaza Okučani na autocesti A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, uključujući granični prijelaz Okučani te izgradnju međudržavnog mosta, dok sam projekt završava na području Bosne i Hercegovine, spojem na autocestu Gradiška - Banja Luka. Taj cestovni pravac trenutno ne postoji u cestovnoj mreži, već se međudržavni promet odvija državnom cestom D5 i mostom u Staroj Gradišci. Hrvatske ceste će uskoro raspisati natječaj i za izgradnju spomenutih oko 8,5 kilometara pristupnih cesta  a rok za njihovu izgradnju također će biti 30 mjeseci.  Javnosti je dostupna i video vizualizacija I. faza dionice Okučani–granica BiH koja uključuje izgradnju mosta preko rijeke Save kod Gradiške. 

Nastala situacija zatvaranja graničnih prijelaza, koja je nanijela štetu prijevoznicima Hrvatske i Slovenije političko je pitanje, zbog kojeg gospodarstvo trpi, rečeno je na sastanku Hrvatske obrtničke komore i Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije s predstavnicima sekcija prijevoznika. Slovenski i hrvatski prijevoznici trebali bi moći koristiti sve granične prijelaze bez obzira na mjesto kretanja, zaključeno je na sastanku čelnih ljudi Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i predsjednik OZS-a Branko Meh ujedinjeni su u zaključku kako je ovo problem koji zahtijeva hitno rješenje. Predsjednici komora i predstavnici prijevoznika razgovarali su o načinima ubrzanja protoka graničnih prijelaza za slovenske i hrvatske prijevoznike, te od Vlada obiju zemlja traže brzo rješenje problema, prije svega  uspostavu međudržavne mješovite komisije, u koju će biti uključeni predstavnici slovenskih i hrvatskih prijevoznika te predstavnici policije obiju zemalja. Njihov je stav da bi slovenski i hrvatski prijevoznici trebali moći koristiti sve granične prijelaze, bez obzira na mjesto kretanja. Interesi slovenskih i hrvatskih prijevoznika su isti, tako da prijevoz i opskrba između dva gospodarstva moraju biti neometani", zaključili su predsjednici komora na sastanku, a prvi potez bit će HOK-ov i OZS-ov zahtjev vladama za brzim rješavanjem problema prijevoznika. Foto:HOK Slovensko Ministarstvo infrastrukture je od 1. lipnja na 17 graničnih prijelaza s Hrvatskom uvelo ograničenje za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona. Na temelju slovenske uredbe hrvatskim prijevoznicima zabranjen je prelazak preko 17 lokalnih graničnih prijelaza te moraju koristiti međunarodne. To im je prouzročilo brojne probleme kao što su povećanje troškova i vremena transporta. Slovenska je strana kaže da ograničenjem želi poboljšati sigurnost i kvalitetu života lokalnog stanovništva na pravcima opterećenim teretnim prometom te da stoga taj promet s državnih magistralnih cesta prebacuje na autoceste. Hrvatski prijevoznici smatraju da je riječ o reakciji na hrvatsko zatvaranje graničnog prijelaza Mursko Središće za tranzitni promet kamiona iznad 7,5 tona. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u lipnju se sastao sa slovenskom ministricom prometa Alenkom Bratušek, a glavna su tema sastanka bila ograničenja za prometovanje teretnih vozila na određenim dionicama graničnih prijelaza s Republikom Slovenijom.

Njemačka bi trebala sveobuhvatno izmijeniti poreze na potrošnju energije, preporučuju savjetnici ministru gospodarstva Peteru Altmaieru, u jeku javne rasprave o naplati ugljičnih emisija. Odbor akademskih savjetnika u svom je izvješću preporučio tržišno orijentirani model, predlažući značajno smanjenje poreza na struju i energente i ukidanje poreza na energiju iz obnovljivih izvore. Te bi naknade po njima trebala zamijeniti naplata emisije ugljičnog dioksida. Cilj je ponuditi kompanijama i građanima poticaje da ulažu u klimatsku zaštitu tamo gdje je najviše isplativa, tumače savjetnici. Ako se uspostave učinkovita tržišta emisija, njemačka vlada, primjerice, neće morati prisiljavati kompanije da prestanu proizvoditi struju iz ugljena, rekao je član odbora Klaus Schmidt. Zbog više cijene emisije ugljičnog dioksida proizvođači će sami odustati od vađenja i sagorijevanja lignita jer im više neće biti profitabilni. Njemačka planira progresivno smanjivati proizvodnju struje iz ugljena koja bi trebala biti potpuno ugašena do 2038. godine. U posljednjih nekoliko tjedana predstavljena su brojna izvješća o mogućem uvođenju sustava naplate emisije ugljičnog dioksida u prometnom sektoru, kao i u sektorima grijanja i graditeljstva, kako bi Njemačka ostvarila zacrtane ciljeve zaštite klime. Kabinet njemačke vlade za klimu, koji čine ministri šest relevantnih resora, planira donijeti odluku o toj temi u rujnu.  

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine porasle su za 3,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini u prosjeku više za 7,4 posto, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. U odnosu na prvo tromjesečje 2018. cijene novogradnji ojačale su za 10,1 posto.  Cijene postojećih stambenih objekata više su za 3 posto na kvartalnoj, a 7,1 posto na godišnjoj razini.  Cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2019. u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje u prosjeku su za Grad Zagreb više za 4,3 posto, za Jadran 4,6 posto, dok su  za ostala područja niže za 1,4 posto. I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 11,4 posto, dok je na Jadranu rast iznosio 7,4 posto. Na ostalim područjima cijene stambenih objekata prosječno su na godišnjoj razini bile više za 1 posto.  

U prvih je pet mjeseci ove godine vrijednost Extra EU izvoza, odnosno izvoza članica izvan granica Europske unije, povećana za 6,1 posto što je predstavljalo znatno veću dinamiku rasta na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izvoz povećan samo 1,4 posto. Međutim, znatan utjecaj na takva kretanja imao je pad prosječne vrijednosti eura prema američkom dolaru koji je u promatranom razdoblju iznosio 7,3 posto, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore.  Naime, prema posljednjim raspoloživim podatcima o valutnoj strukturi izvoza EU za 2016. godinu, oko trećina izvoza realizirala se u dolarima što znači da je navedena promjena tečaja dovela do povećanja nominalne vrijednosti izvoza od približno 2,3 posto. Isto vrijedi i za kretanje vrijednosti uvoza čija je vrijednost povećana za 6,6 posto, također znatno više od prošlogodišnjih 1,6 posto, s tim da se čak oko 55 posto ukupne vrijednosti uvoza realizira u dolarima. Dakle, utjecaj tečaja na kretanje vrijednosti uvoza bio je još i veći. Navedena kretanja nominalne vrijednosti izvoza i uvoza dovela su do nešto izraženijeg povećanja iznosa robnog deficita EU u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Točnije, deficit u razmjeni s ostatkom svijeta povećan je s 9,9 milijardi eura na 14,2 milijarde eura ili za približno 44 posto. Zbog znatnog osciliranja cijena sirove nafte na globalnom tržištu u proteklim godinama i znatnog utjecaja koji su te cijene imale na kretanje vrijednosti izvoza i uvoza, važno je napomenuti da je taj utjecaj u pet mjeseci ove godine bio daleko manji. Točnije, prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini smanjena je oko 5% što znači da je uvoz sirove nafte te izvoz naftnih derivata utjecao na blagi pad vrijednosti izvoza i uvoza ako se pretpostavi da uvezene i izvezene količine nisu značajnije odstupale od prošlogodišnjih. U svom komentaru HGK-a ističe kako navedeno potvrđuje i struktura izvoza i uvoza po glavnim skupinama proizvoda prema kojoj je je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih promatranih skupina, ali je kod energije, odnosno energenata, bio najmanji. Točnije, izvoz energenata povećan je samo 0,5 posto, a uvoz 2,2 posto iz čega proizlazi da je ostvareni rast posljedica opisane promjene tečaja. Najveća stopa rasta izvoza istodobno je ostvarena kod hrane i pića, dok je kod uvoza najveći rast zabilježen među proizvodima kemijske industrije.  Podatci o kretanju robne razmjene po članicama EU pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine samo kod Cipra zabilježen pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, dok je kod preostalih članica rast ukupnog izvoza u prosjeku iznosio približno 6,2 posto. Tako se Hrvatska s ostvarenim rastom od 7 posto (prema podatcima Eurostata) nalazila vrlo blizu tom prosjeku. Po povećanju vrijednosti uvoza od 10 posto Hrvatska se istovremeno nalazila među članicama s najvećim rastom na godišnjoj razini i znatnije je premašivala prosječan rast od 5,6%. Stoga se našla u skupini onih članica čiji je vanjskotrgovinski saldo bio lošiji nego u prethodnoj godini, bez obzira na to je li riječ o povećanju deficita ili o smanjenju suficita u robnoj razmjeni.