Aktualno
Tvrtkama državna garantna shema, građanima odgoda otplate kredita
Banke još uvijek razmatraju mogućnost moratorija uz formiranje garantne sheme kad je riječ o potrebi odgode otplate kredita za tvrtke, dok će građanima vjerovati da su pogođeni pandemijom, a naknadno će se izvršiti provjera podataka, kazao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Gostujući u emisiji HRT-a Adrović je naveo kako model garantne sheme postoji u većini zemalja EU. "Njega propagira i Europska komisija, kada daje pomoć iz proračuna zemljama, riječ je o vrlo širokom mehanizmu koji će se koristiti u sljedećem razdoblju", pojasnio je šef HUB-a i dodao da bi to moglo značiti i da do 70 posto rizika kredita pokriva država kroz jamstvenu shemu. Kod odgode kredita fizičkim osobama, istaknuo je da je gotov dogovor banaka na koji će se način to odraditi.  Građanima će se vjerovati na riječ "Svima koji su pogođeni epidemijom ponudit će se moratorij na kredite u idućem razdoblju. To će vrijediti za sve obaveze za travanj, svibanj i lipanj. Svi oni koji otplaćuju stambene ili gotovinske kredite, a na minimalcu su ili ne primaju plaću, dobit će odgodu plaćanja na tri mjeseca, s mogućnošću da se taj rok produlji još tri mjeseca. O tome su se složile sve banke', objasnio je Adrović, koji je istaknuo kako će se pokušati izbjeći dolazak klijenata u poslovnicu. "Sve će se moći riješiti elektronički ili telefonski. Naprosto ćemo vjerovati ljudima da im je plaća umanjena ili da je nemaju, a to će se kasnije provjeravati. U ovom trenutku ići ćemo na povjerenje', rekao je Adrović, navodeći kako bi se banke trebale početi javljati klijentima u ponedjeljak i utorak. Banke isto tako neće pokretati ovrhe od 31. ožujka do 30. lipnja, a dogovara se da se i drugi vjerovnici odreknu svojih potraživanja u tom razdoblju.
Aktualno
DZS: Maloprodaja u veljači realno porasla za 4,9 posto na godišnjoj razini
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u veljači ove u odnosu na isti mjesec prošle godine realno porastao 4,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja u domaćoj maloprodaji, koja traju od lipnja prošle godine. Realni promet od trgovine na malo porastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Po podacima DZS-a, ukupni sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u veljači ove u odnosu na siječanj realno je porastao za 0,2 posto. Na godišnjoj je razini, prema kalendarski prilagođenim podacima, promet od trgovine na malo u siječnju porastao za 4,9 posto. Time je nastavljen realni rast maloprodaje na godišnjoj razini koji traje od lipnja prošle godine, no rast je usporio u odnosu na siječanj, kada je maloprodaja na godišnjoj razini rasla za 6,2 posto. Po podacima DZS-a, u veljači u odnosu na isti mjesec prošle godine promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za 9,9 posto, a od trgovine neprehambenim proizvodima (osim motornih goriva i maziva) za 13,1 posto. Iz DZS-a napominju kako su u veljači sve trgovačke struke ostvarile rast prometa te je ukupni izvorni promet od trgovine na malo porastao za 11,2 posto u odnosu na veljaču 2020. godine Na taj su rast, prema izvornim indeksima, najviše utjecale nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, gdje je promet nominalno porastao za 13,3 posto te ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi, s porastom prometa od 19,6 posto. "S obzirom na trenutno stanje vezano za pandemiju koronavirusa koje sa sobom nosi dalekosežna ekonomska ograničenja i posljedice diljem Europe i svijeta, loši ekonomski izgledi nisu zaobišli ni Hrvatsku. Detaljna ekonomska procjena posljedica trenutnih uvjeta zapravo nije moguća. Međutim, sigurno je da će nadolazeći snažan pad gospodarske aktivnosti ostaviti negativne posljedice te pad prometa kod značajnog broja hrvatskih tvrtki, što će direktno utjecati na zaposlenost, raspoloživi dohodak građana te općenito niža očekivanja i raspoloženja potrošača", upozoravaju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). U RBA očekuju da će trgovina na malo tijekom prvog tromjesečja ipak nastaviti s povoljnim kretanjima, na što ukazuju činjenice da su građani tijekom ožujka u neizvjesnosti od pandemije stvarali prekomjerne zalihe prehrambenih i ostalih egzistencijalnih proizvoda. "Ipak, već travanj i idući mjeseci drugog i trećeg tromjesečja potvrdit će snažan negativan utjecaj i na trgovinu na malo, odražavajući prije svega raspoloženje i očekivanja potrošača", procjenjuju analitičari RBA. HGK: U veljači zabilježen rast maloprodajnoga prometa U veljači 2020. godine realan je promet u trgovini na malo bio,prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,9 posto veći u odnosu na veljaču 2019. godine. Taj je rast nastavak uzlaznoga trenda koji traje već 66 mjeseci, a prekinut je samo u jednome mjesecu,u svibnju 2019. godine kada je ostvaren godišnji pad od 1,9%. Na rast prometa u ovogodišnjoj veljači određen je utjecaj imala i potvrda prvog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj i to 25. veljače, nakon čega je uslijedio skok u potražnji za esencijalnim proizvodima za kućanstva, kaže HGK u svom komentaru. Na višegodišnji je trend maloprodajnoga prometa povoljno utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača, kod kojega se od listopada 2014. godine bilježi uzlazni trend koji je prekinut sedam puta (tri puta u 2016., tri puta u 2017. godini i jednom u 2019. godini). Konkretno, u siječnju 2020. godine prvi je put zabilježeno pozitivno pouzdanje potrošača. Na poboljšanje pouzdanja potrošača u posljednjim su godinama određen utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015., 2017. i 2019. godine, a utjecale su na povećanje kupovne moći stanovništva. Osim navedenoga, u veljači 2020. godine nastavljen je i trend rasta broja zaposlenih, što je također pozitivno djelovalo na ostvaren maloprodajni promet. "Na kumulativnoj je razini, odnosno u prva dva mjeseca 2020. godine, realan promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 5,5 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2019. godine" kažu u HGK, te dodaju kako su višegodišnja povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa rezultirala su time da je u 2019. godini prestignuta razina realnoga prometa iz 2008. godine. Taj je trend pozitivno utjecao i na kretanja vrijednosti osobne potrošnje, tj. najveće komponente BDP-a, koja od trećega kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni realan rast BDP-a kod kojega se u 2019. godini također bilježi veća razina od one iz 2008. godine. Iz HGK ističu kako će na podatke o kretanjima maloprodajnoga prometa u idućim mjesecima, ali i na razini cijele ove godine uvelike će utjecati trajanje pandemije koronavirusa, no zbog nemogućnosti predviđanja kretanja toga virusa, još uvijek je teško predvidjeti buduća kretanja prometa u trgovini na malo.
Aktualno
Potonula očekivanja za hrvatsko gospodarstvo
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo potonula su u ožujku pod utjecajem koronakrize koja je u Europskoj uniji i eurozoni pokrenula najveći val pesimizma otkada je Europska komisija počela objavljivati izvješća. Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj pao je u ožujku za 9,3 boda u odnosu na veljaču, na 103,3 bodova, pokazuje izvješće Europske komisije. To je njegov najveći pad otkada je EK počela prikupljati i obrađivati podatke za Hrvatsku.  Komisija pritom upozorava na moguću kompromitiranu točnost podataka kompletnog izvješća i upitnu usporedbu među zemljama budući da su zbog ograničenja kretanja i rada bili prisiljeni obustaviti prikupljanje odgovora. Hrvatska je prema izvješću među zemljama u kojima su uspjeli prikupiti gotovo sve odgovore na anketu, što bi signaliziralo točnost podataka. Oko tri četvrtine odgovora prikupljeno je u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji dok podaci za Sloveniju, Luksemburg i Sloveniju nisu prikupljeni. Izvješće za Hrvatsku pokazuje da je koronakriza u mjesecu na izmaku najteže pogodila raspoloženje u uslužnom sektoru, što se očitovalo u padu indeksa za 17,6 bodova, najvećem otkada je EK počela prikupljati podatke. Maloprodaja i građevinski sektor također su pogođeni valom pesimisma, koji se očitovao u padu indeksa za 13,5 odnosno 10,3 boda. Snažno su pogoršana i očekivanja menadžera u industriji čiji je indeks u odnosu na veljaču pao za 8,2 boda. Poljuljani su i potrošači, indeks čiji je očekivanja pao za 5,5 bodova.   Pokazatelj očekivanja zapošljavanja (EEI) također je pao, za 1,6 bodova u odnosu na veljaču, signalizirajući ocjenu menadžera da će zapošljavati manje radnika. Dramatično pogoršanje u EU i eurozoni U Europskoj uniji i eurozoni ekonomska je klima u ožujku "dramatično" pogoršana u odnosu na veljaču, konstatiraju u EK, ukazujući na pad ESI-ja za 8,2 odnosno 8,9 bodova. To je najveći pad otkada je Komisija 1985. godine počela objavljivati izvješća. Najviše su pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks u EU pao za 12,2 boda, te za 13,3 boda u eurozoni. Maloprodaja je također iskazala znatno veći val pesimizma nego u veljači, pa je tako indeks u EU pao za 7,4 boda, te za 8,1 bod u eurozoni. Koronakriza zabrinula je i potrošače, čiji je indeks u EU pao za 4,5 bodova, te za pet bodova u eurozoni. Osjetno veću zabrinutost iskazala je i industrija, čiji su indeksi pali za 4,2 u EU te za 4,6 bodova u eurozoni. Najmanje je poljuljan građevinski sektor, čiji menadžeri također očekuju lošije poslovno razdoblje, s obzirom na pad indeksa za 2,5 bodova u EU te za 2,7 bodova u eurozoni. Menadžeri na oba područja također predviđaju da će u idućem razdoblju manje zapošljavati nove radnike. Tako je EEI u Europskoj uniji pao za 9,7 bodova, a u eurozoni za 10,9 bodova, pokazuje izvješće EK. Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše je oslabila ekonomska klima u Italiji, koja je do nedjelje navečer bilježila ukupno 97.689 slučajeva zaraze a COVID-u 19 podleglo je ukupno 10.779 ljudi. Talijanski ESI pao je 17,6 bodova u odnosu na veljaču. Indeks za Njemačku pao je 9,8 bodova a za Francusku za 4,9 bodova. Najblaži pad bilježila je Španjolska, za 3,4 boda.
Aktualno
Turizam u svijetu ove bi godine mogao pasti do 30 posto
Svjetska turistička organizacija revidirala je svoje procjene turističkog prometa za svijet ove godine, očekujući zbog pandemije Covid19 pad putovanja turista po svijetu za 20 do 30 posto u odnosu na rekordnu 2019., izvijestili su iz UNWTO-a. "Uzimajući u obzir uvođenje ograničenja putovanja diljem svijeta, UNWTO očekuje smanjenje međunarodnih turističkih dolazaka u 2020. i do 30 posto u odnosu na 2019.", kažu iz te specijalizirane agencije UN-a za turizam. Dodaju da takve procjene temelje na najnovijim kretanjima uslijed suočavanja svijeta s dosad nezabilježenim socijalnim i ekonomskim izazovom, pri čemu poručuje i da sve procjene treba tumačiti s oprezom, s obzirom na izuzetno neizvjesnu prirodu trenutne krize.  Inače, u 2019. svijetom je putovalo rekordnih 1,5 milijardi turista, što je bilo 4 posto više nego u 2018., i gotovo deseta godina stalnih porasta u svjetskom turizmu. Za očekivani pad međunarodnih turističkih dolazaka 20 do 30 posto ove godine upozoravaju da može značiti i pad međunarodnih prihoda od turizma za 300 do 450 milijardi američkih dolara, što je gotovo jedna trećina od 1.500 milijardi dolara prihoda ostvarenih u 2019. "To bi moglo i značiti da će Covid19 utjecati na promet u svjetskom turizmu u idućih nekoliko godina, što je i puno jače nego su bili utjecaji ekonomske krize 2009., zbog koje je u svijetu bilo 4 posto manje međunarodnih turističkih dolazaka, i u odnosu na epidemiju SARS-a 2003. koja je u toj godini uzrokovala pad od tek 0,4 posto", iznose iz UNWTO-a Povodom te situacije i novih procjena UNWTO-a, glavni tajnik te organizacije Zurab Pololikašvili ocjenjuje da je turizam jedan od najpogođenijih ekonomskih sektora u svijetu, ali i ujedinjen u pomaganju i rješavanju zdravstvene krize u svijetu. "I turizmu je prvi i najvažniji prioritet raditi zajedno na ublažavanju utjecaja krize, posebno na zaposlenost, te stoga i UNWTO i cijeli turistički sektor podržava sve napore za oporavak i povratak ekonomske dobrobiti u svijetu", poručio je Pololikašvili. Ranije ove godine, početkom ožujka, UNWTO je uslijed prvog jačeg vala širenja covida19 po svijetu, prognozirao pad međunarodnih turističkih dolazaka u 2020. za do 3 posto u odnosu na 2019., dok je u siječnju te organizacija očekivala porast do 4 posto.