e-Privredni

A+ A A-

S Kuparima smo trasirali pripreme budućih projekata

S ministrom turizma Darkom Lorencinom razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, o investicijama u turizmu, načinu kako olakšati investitorima ulaganja te investicijskom razdoblju koje dolazi. Lorencin nam je govorio i o novim zakonima koje je pripremilo njegovo ministarstvo te o poticajnim mjerama.

Kako komentirate tijek dosadašnje sezone?

- Sve naznake i svi dosadašnji rezultati pokazuju da ćemo imati vrlo uspješnu turističku sezonu. Činjenica je da smo imali jako uspješnu predsezonu u kojoj smo zabilježili sedam posto više dolazaka i pet posto više noćenja u razdoblju od siječnja do lipnja. To su vrlo dobri rezultati, nastali na temelju programa Hrvatska 365.

Što je najviše pridonijelo rastu?

- Puno smo radili na uklanjanju nedostataka. Analizirali smo prošlu godinu i posebno se potrudili da razdoblja u kojima prošle godine nije bilo dovoljno gostiju popunimo. Detektirali smo stvarno stanje stvari te smo, uzevši u obzir i raspored praznika, prilagodili mjere promidžbe. Na ruku nam je išlo i to što se privatni sektor prilagodio trendovima te je u najvećoj mjeri uzeo više varijabli nego do sada, kako bi se bolje prilagodio oklonostima na tržištu. Napravili smo reviziju svih dosadašnjih aktivnosti i nastupali smo fokusiranije. Tu su i benefiti koje je ostvario projekt Hrvatska 365. Kada budemo analizirali ovu godinu, vidjet ćemo što smo uspjeli i što još trebamo poboljšati. Ono što veseli je svakako spoznaja da hotelijeri nemaju tzv. srpanjsku rupu.

Koliko su na rezultate utjecale nestabilnosti u nekim mediteranskim zemljama?

- Posljedice tih nestabilnosti iz kojih bismo mi trebali imati neke pogodnosti, trebale bi se osjetiti u drugom dijelu sezone. Te okolnosti pratimo, no radimo na svom proizvodu i orijentirani smo na sebe kako bismo bili što konkurentniji. 

Kolika je vrijednost ovogodišnjih investicija u turizmu?

- Investicije u turizmu još uvijek traju. One su ukupno vrijedne oko 500 milijuna eura od kojih su investicije privatnog sektora iznosile oko 400 milijuna eura, što je jako važno. Jasno je da je dobro što i javni sektor investira. Ove godine pokrenuto je nekoliko većih investicija. Važno je i to što smo poprilično očistili državni portfelj. Ostale su nam još neke tvrtke za privatizaciju te s DUUDI-jem procijeniti koje od preostalih tvrtki treba još zadržati neko vrijeme.

Spomenuli ste nedavno da uskoro dolazi vrijeme greenfield investicija. Jeste li mislili na konkretne investicije ili ste kao činjenicu uzeli to što se polako dovršavaju obnove postojećih zapuštenih turističkih objekata?

- Da, polako se privodi kraju obnova postojećih objekata i dolazi pomalo vrijeme greenfield investicija. Istina je da investitori više vole manje rizične investicije, pa su do sada više bili zainteresirani za preuzimanje postojećih hotelskih tvrtki jer je lakše obnoviti postojeći objekt nego podignuti potpuno novi. Jeftinije je i manje rizično. Mi polako izlazimo iz te faze.

Ulagači takve investicije smatraju jako dobrima za državu, ali za njih preskupima, odnosno da je prespor povratak ulaganja. Možete li komentirati takve tvrdnje? Takvih investicija bilo je najavljeno dosta, ali malo ih je realizirano.

- Sve je to istina. Kada bismo napravili popis najavljenih investicija od Savudrije do Konavala u zadnjih petnaestak godina, on bi bio podugačak. Pored toga, u županijskom prostornim planovima imamo toliko rezerviranog prostora za tu svrhu, a njihova iskoristivost je dvadesetak posto.

Ima li najava ulaska investitora u takve vrste investicija?

- Investitori koji se kreću po terenu traže svoju prigodu. Teško je procijeniti koliko će se toga realizirati. Što se tiče najava ulazaka investitora, stvar je u spremnosti, bilo Vlade bilo investitora. Mi smo na Kuparima dvije godine intenzivno radili samo kako bismo doveli taj projekt do stanja da možemo raspisati natječaj. Napravili smo veliki posao ne samo za taj projekt, nego smo trasirali način na koji se sada projekti mogu pripremiti. Recimo, Muzil se priprema po modelu na kojem su pripremani Kupari. Ključno je to što se uspjelo da koncesija na pomorskom dobru traje 99 godina i da se jednim objedinjenim natječajem stječe pravo na tri vrste koncesija, što je do sada išlo zasebno i kod investitora izazivalo nesigurnost.

Koliko se takvi projekti kose s najnovijom Strategijom prostornog planiranja?

- Unatoč svemu, možemo biti zadovoljni time kako smo koristili i očuvali prostor od 2000. godine na ovamo. Bilo je jako malo grešaka. Sadašnja svijest je toliko sazrela da smo možda otišli u jednu drugu krajnost, a to je da određeni krugovi toliko zastupaju zelenu varijantu da pri tome pomalo ugrožavaju gospodarsku aktivnost. Mislim da će naše društvo naći model kako sačuvati prostor, a opet pokrenuti gospodarsku aktivnost. Hrvatska je po sačuvanoj obali poznata u svijetu.

U pripremi su zakoni o boravišnoj pristojbi, o ugostiteljskoj djelatnosti i o pružanju usluga u turizmu. Što oni donose?

- U pripremi je čak pet zakona. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti je ključan zakon koji regulira kategorizaciju ugostiteljske djelatnosti. Jedna od važnijih promjena je vrijeme rada ugostiteljskih objekata. Mi imamo zajamčeno radno vrijeme od šest ujutro do pola noći, dok lokalne destinacije mogu u skladu s vrstom objekata trajnije riješiti da posebno radno vrijeme traje i duže. Osim toga, više se neće raditi razlika između pravnih i fizičkih osoba kad je riječ o iznajmljivanju stambenih prostora. Bilo je slučajeva da ste imali dvije vile jednu do druge, od kojih je jedna u vlasništvu pravne osobe, dok je druga u vlasništvu fizičke osobe i ova u vlasništvu pravne osobe se nije mogla iznajmljivati. Na taj način stimuliramo privatni smještaj da se profesionalizira. Kad je riječ o problemima o kojima govore pojedine udruge turističkih vodiča, mogu reći da samo usklađujemo naše zakonodavstvo s europskim i da će od sada turistički vodiči umjesto županijskih licenci imati jednu, nacionalnu licencu.

U kojoj je fazi zakon o turističkom zemljištu?

- Naslijedili smo jako komplicirano i nesređeno stanje, tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi ni tko je kriv za to da se na pomorskom dobru postojeći zakon različito primjenjivao. Sudske prakse takoreći nije ni bilo, a u tim postupcima problemi su se kreirali sami od sebe, tako da se to ne može riješiti jednim potezom pera jer je na tom zemljištu nastao nekakav pravni učinak. Druga stvar koja nije dobra jest ta što Hrvatska ne naplaćuje ni polovinu naknade na pomorskom dobru koliko bi trebala. Sada smo na dobrom putu da to dosta brzo reguliramo. Napravili smo novo rješenje koje će biti predstavljeno tijekom ovog ljeta.

Što donosi zakon o boravišnoj pristojbi?

- Pronašli smo varijantu da boravišna pristojba ostane ista, s time da neka destinacija na prijedlog turističkog vijeća može uvesti pristojbu za kruzere koji dovode dosta turista ali koji opterećuju infrastrukturu i povećavaju troškove održavanja destinacije. Jedinice lokalne samouprave moći će same donijeti odluku o promijeni cijene boravišne pristojbe naviše s time da je važno to što ta razlika ostaje toj destinaciji za razvoj turističkih proizvoda.

Što je s nekada planiranim kongresnim centrima u četiri grada?

- Istina je da su se kod nas iskristalizirale kongresne destinacije. Dosta naših hotela organizira razne poslovne skupove i to je vrlo važno. Volio bih kada bi se te kongresne destinacije uhvatile u koštac s pripremom projekta za izgradnju kongresnih centara kao javne infrastrukture kako bi za to dobili novac iz fondova EU-a. To mora biti javna infrastruktura, slično kao stadion. 

Kada kreće Europski socijalni fond?

- Na jesen kreće prvi natječaj, a možemo koristiti izdašna sredstva. Ministarstvo turizma je provedbeno tijelo. Fond ima na raspolaganju sveukupno oko 1,5 milijardi eura što se tiče kompletnog sustava obrazovanja. Na jesen kreće natječaj u vrijednosti od 10 milijuna eura za područje socijalnog turizma, dok će se u 2016. raspisati natječaj u vrijednosti od 35 milijuna eura za uspostavljanje centara kompetencija za socijalni turizam. U turizmu je, uostalom, kao i u drugim djelatnostima bitno držati ljude u dobroj kondiciji kako bismo unapređivali uslugu. To je do sada bio ozbiljan trošak za poduzetnike.

Mislite li da bi Split po snazi brenda mogao prestići Dubrovnik?

- Sigurno je da Split ima određene prednosti, ali i perspektivu rasta. Snaga brenda se može izmjeriti, ali je moje mišljenje da bi Split, ako bi se nastavio kvalitetno razvijati, mogao za pet do šest godina biti jednak po snazi brenda Dubrovniku.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 1016

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb