e-Privredni

A+ A A-

Plenković: Svi moramo pridonijeti zamahu gospodarstva

Politička stabilnost ključna je za kvalitetan gospodarski rast i razvoj, to je ono za što smo se zalagali i što građani očekuju nakon ove, u političkom smislu, vrlo specifične godine koja je iza nas. Želim jasno istaknuti da ćemo se u ostvarivanju dugoročnih programskih ciljeva gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, naše politike, temeljiti na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja u kojemu je privatni sektor nositelj ekonomskoga razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti, istaknuo je između ostaloga hrvatski premijer Andrej Plenković, prošloga tjedna na 24. znanstveno-stručnom savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2017., održanom u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Vratio se optimizam

Predstavljajući Vladinu ekonomsku politiku u idućoj godini, politiku koju će Vlada, kako je kazao, graditi do kraja mandata, premijer je ustvrdio kako se danas u Hrvatskoj osjeća optimizam na koji smo tijekom višegodišnje krize gotovo zaboravili. “Kao odgovoran čovjek moram naglasiti da je svaki član moje vlade, isto kao i ja osobno, duboko svjestan izazova i problema koje moramo rješavati kako bismo dodatno osnažili postojeće pozitivne gospodarske trendove. Ni u jednom trenutku ne zaboravljamo i nećemo zaboraviti da su mnogi strukturni problemi koji su tijekom dugih godina krize kočili naš brži oporavak i dalje prisutni. Odlučni smo ih rješavati korak po korak na način koji će osigurati stabilnu putanju rasta i preliti se u bolji životni standard, uz smanjivanje duga i fiskalnih problema koji su nas opterećivali dugi niz godina”, rekao je Plenković. Ustvrdio je kako će Vlada aktivno raditi na izlasku iz Procedure prekomjernog deficita, na trajnom održavanju niskog deficita i uravnoteženju proračuna, smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u i ponovnom vraćanju kreditnog rejtinga u zonu investicijskog rejtinga.

Sljedećih 12 mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban, ocijenio je Plenković, podsjetivši na Vladina četiri temeljna cilja koja će se ostvariti u narednom četverogodišnjem mandatu.

Osigurati gospodarski rast

Prvi cilj je osiguravanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta. “Mjere za ostvarivanje ovog cilja započet ćemo predstavljanjem proračuna za 2017. i pokazati da Vlada nastavlja sa smanjivanjem proračunskog deficita na razinu od dva posto BDP-a u 2017., a time i snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, kroz uravnoteženu fiskalnu konsolidaciju i jačanje održivosti javnih financija, a uz očuvanje solidarnosti. Uvjereni smo da će te mjere dovesti i do jačanja makroekonomske stabilnosti i smanjivanja troška kamata te povećanja konkurentnosti i kreditnog rejtinga. Povećanje konkurentnosti, stvaranje pravne sigurnosti, daljnje smanjenje neporeznih davanja rasteretit će građane i poduzetnike. To će u konačnici dati zamah razvoju gospodarstva i, nadamo se, privući strane ulagače”, naglasio je, podcrtavši kako je ono što će obilježiti iduću godinu, ali i cijeli mandat Vlade, provedba cjelovite porezne reforme.

“Česte izmjene poreznih propisa stvorile su proteklih godina klimu određenog nepovjerenja i nesigurnosti za poduzetnike, investitore, o čemu su nerijetko svjedočila brojna izvješća međunarodnih organizacija i institucija koje su Hrvatsku doživljavale nedovoljno atraktivnom za ulaganja. Naš su pristup sveobuhvatne promjene u čije su predlaganje bili uključeni eminentni stručnjaci i koje su proizvod struke, a svoju političku dimenziju porezna reforma dobila je u kontekstu rada prošle Vlade i izborne kampanje. Cjelovita reforma usmjerena je na pojednostavljenje i dugoročnu stabilnost poreznog sustava, ali i na porezno rasterećenje, kako građana, tako i poduzetnika, obrtnika te poljoprivrednika”, rekao je on. Dodao je kako sveobuhvatnost reforme i visok stupanj njene usklađenosti s potrebama gospodarstva jamči trajnost predloženih rješenja i doprinos stabilnosti poslovnog okruženja, a pridonijet će i demografskoj obnovi te postizanju veće socijalne pravednosti.

Smanjenje administrativnih prepreka

Jedan od važnih zadataka su mjere za smanjivanje administrativnog i regulatornog okruženja koje će dodatno osnažiti učinke porezne reforme, smatra Plenković, napominjući kako je Vlada svjesna da administrativne, parafiskalne i zakonske prepreke odvraćaju investitore, a bez tih mjera porezno rasterećenje ne bi moglo dati pune gospodarske učinke.

“Upravo stoga ćemo vrlo brzo krenuti sa serijom konkretnih mjera i odluka koje će smanjiti administrativne prepreke. Namjeravamo stvoriti sustav koji će osigurati platformu za sustavno otkrivanje administrativnih i regulatornih prepreka koji će biti dostupan svim poduzetnicima. To znači i jačanje mehanizma ocjene svakog zakonodavnog propisa, ne samo kada je riječ o fiskalnim i financijskim učincima, kompatibilnosti s europskom pravom stečevinom, već prije svega učinkom na gospodarstvo. Zbog toga smo postavili cilj da Hrvatska u sljedećih godinu dana poboljša svoj položaj na komparativnim ljestvicama konkurentnosti, primjerice da budemo u top 30 na ljestvici Doing Business, što bi djelovalo ohrabrujuće i na naše gospodarstvo i na ulagače. Zbog toga će bitan segment našeg rada u idućim mjesecima biti i preispitivanje svrhovitosti prevelikog broja mjera koje postoje i raditi na njihovom potpunom ukidanju”, naglasio je premijer.

Vlada će također poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija. To uključuje pojednostavljenje propisa i ubrzanje rada administracije i sudova te digitalizaciju i povezivanje svih tijela državne uprave, kako bi servis prema građanima bio učinkovitiji i brži.

“Nastavit će se s reindustrijalizacijom Hrvatske potičući i jačajući izvozni potencijal naših industrija, a pritom nas veseli snažan rast IT industrije i rastući izvoz koji Hrvatska ostvaruje u području novih tehnologija i aplikativnih rješenja. Stoga je podizanje konkurentnosti ključ uspjeha u daljnjem oporavku proizvodnje i, posebno, izvoza”, ocijenio je premijer.

Korištenje sredstava iz EU fondova, nastavio je Plenković, u tom je smislu dodatan impuls i izvor financiranja za prijeko potrebne razvojne investicije i infrastrukturne projekte, ali i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija. Pritom ne smijemo zaboraviti kako je osnovna svrha korištenja sredstava iz EU fondova smanjenje razlika u razvoju hrvatskih županija, a jedan od mehanizama smanjivanja tih razlika bit će razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Prema Plenkovićevim riječima, posebna pozornost posvetit će se turizmu u kojem će se poticati nova ulaganja te aktiviranje neiskorištene državne imovine u turističke svrhe, koje može rezultirati povećanjem prihoda. “Dobro je da se najavljuje 50 novih ili obnovljenih hotela koji će biti dovršeni iduće godine. U 2016. godini ulaganja u turizam iznosila su više od 670 milijuna eura, a investicije koje su u pripremi za sljedeću godinu premašit će 800 milijuna eura. Ono što nas mora zabrinuti jest da statistika pokazuje kako više od dva milijuna Hrvata ne odlazi na odmor, većinom zbog financijskih razloga. Stoga ćemo poticati razvoj domaćeg tržišta”, kazao je premijer.

Jedan od generatora budućeg ekonomskog rasta je i poljoprivreda, posebice “projekt Slavonija”. “Osiguravanje prehrambene sigurnosti i neovisnosti, povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije te ribarstva, održivi razvitak poljoprivrede i gospodarenje resursima, razvoj i modernizacija ruralnih prostora bit će prioritet rada ove vlade. U tom kontekstu su predviđene i promjene poreznih stopa na poljoprivredne inpute”, rekao je Plenković, dodavši kako će se reforme nastaviti i u područjima javnih nabava i upravljanja državnom imovinom.

“Sustav javne nabave važan je u borbi protiv korupcije te izgradnji otvorene i etične javne uprave. Unaprijedit ćemo sustav javne nabave kako bismo osigurali učinkovit i transparentan sustav te da bismo ostvarili brojne uštede”, najavio je predsjednik Vlade napomenuvši kako će uskoro biti predložen i zakon o javnoj nabavi koji će biti i u javnoj raspravi.

Otvaranje novih radnih mjesta

Prioritet Vlade je i ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske. “Djelovat ćemo u smjeru smanjivanja razlika, posebno izmjenom indeksa razvijenosti. Radit ćemo na novom zakonodavnom okviru i posebnim programima za gospodarski oporavak slabije razvijenih i ratom pogođenih područja, a to se odnosi i na brdsko-planinska područja i otoke, na sve one koji imaju neravnopravan razvojni položaj, čime želimo spriječiti iseljavanje stanovništva”, istaknuo je premijer.

Uporedo s osiguravanjem gospodarskog rasta radit ćemo i na stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta. Razvijat ćemo učinkovito i uređeno tržište rada koje će omogućiti dostojan rad svima onima koji žele raditi i zaraditi, nastavio je, napominjući kako će se aktivne mjere politike zapošljavanja posebno odnositi na mlade, dugotrajno nezaposlene osobe i one s nižom razinom obrazovanja. Napravit će se srednjoročne projekcije razvoja sektora i njihovih potreba za radnom snagom te omogućiti bolji pristup osposobljavanju, cjeloživotnom učenju, stručnom školovanju i sveučilišnom obrazovanju prilagođenom budućim potrebama svake od industrija. “U tom kontekstu nastavit ćemo s provođenjem reforme obrazovnog sustava kako bi se odgovorilo na potrebe društva i gospodarstva, kako bi iz našeg obrazovnog sustava izlazili mladi, samosvjesni ljudi, s kvalitetnim općim obrazovanjem, spremni za specijalizaciju, analitičkog mišljenja, prilagođeni budućem tržištu rada jer samo na taj način možemo ići u korak s procesima integracije i globalizacije”, smatra Plenković.

Najavio je reorganizaciju i modernizaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će imati proaktivnu suradnju s poslodavcima, pojednostavljenje mjera aktivne politike zapošljavanja, usklađivanje studijskih programa s projekcijama tržišta rada te suzbijanje sive ekonomije. “Vodit ćemo računa da radno zakonodavstvo bude pojednostavljeno, osigurati učinkovitu primjenu načela fleksibilnog radnog vremena te osigurati zadržavanje prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza. Vlada je na svojoj prvoj sjednici imenovala ministre članove Gospodarsko-socijalnog vijeća, imali smo i prvu sjednicu s našim socijalnim partnerima i poduzetnicima, a taj angažirani pristup ministara pokazuje privrženost kvalitetnom i uključivom socijalnom dijalogu i pravovremenom doprinosu svih partnera u kontekstu zakonodavnih procesa i prijedloga”, rekao je premijer.

Reforma mirovinskog sustava

Obveza je Vlade osigurati pomoć socijalno isključenima. Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav stoga moraju, uz nužnu konsolidaciju radi njihove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju, ocijenio je predsjednik Vlade.

“Vlada će provesti reformu sustava socijalne skrbi, posebno sustava novčanih naknada, unaprijediti centre za socijalnu skrb i mrežu obiteljskih centara s ciljem pružanja kvalitetnih usluga i postizanja učinkovitosti, transparentnosti i pravednosti cjelokupne socijalne zaštite. Definirat ćemo minimalni standard, odnosno minimum sredstava koji će biti zajamčen svakom građaninu, izraditi strategiju socijalnog stanovanja te provoditi posebno dizajnirane programe pomoći djeci iz siromašnih obitelji, beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama društva”, kazao je Plenković, ocijenivši kako će jedna od najzahtjevnijih reformi biti ona mirovinskog sustava.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje omjer osiguranika i korisnika mirovina je 1:1,19. S obzirom na taj alarmantni podatak, nužna je reforma hrvatskog mirovinskog sustava. Broj korisnika najnižih mirovina u zadnjih desetak godina povećao se sa 139.000 na gotovo 227.000 hrvatskih građana, dok se njihova prosječna mirovina povećala sa 1185 kuna na svega 1450 kuna. Upravo je životni standard naših umirovljenika u fokusu programa moje vlade”, naglasio je Plenković ustvrdivši kako će reforme koje se pripremaju biti usredotočene na dugoročnu održivost i primjerenost mirovina građana što će umirovljenicima omogućiti dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka. Unutar reforme postojećega mješovitog mirovinskog sustava - uz potencijal II. i III. stupa sa 85 milijardi kuna imovine i 1,8 milijuna članova te rješavanjem uočenih nejednakosti i nepravičnosti, kako unutar, tako i među generacijama, u otvorenom dijalogu svih dionika - nastojat ćemo postići konsenzus u korist naših sadašnjih i budućih generacija, dodao je.

“Svim ovim mjerama želimo stvoriti poticajno okruženje našim građanima za život i rad te vratiti povjerenje kako domaćih, tako i inozemnih ulagača i Hrvatsku učiniti poželjnom destinacijom za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. Pritom ne smijemo zaboraviti da se svaki hrvatski poduzetnik, a to znači i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, svakodnevno natječu s drugim gospodarstvima i konkurentima, kako onima iz EU-a, tako i onima iz trećih zemalja. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bismo dopustili da nas u gospodarskom smislu, a to znači i u smislu životnoga standarda naših ljudi, pretječu ili na neki način u konkurentnoj tržišnoj utakmici nadjačaju zemlje koje su nekada bile iza nas. Upravo ta međunarodna konkurencija treba nam dati dodatni poticaj da ubrzamo promjene koje će omogućiti da Hrvatska postane pravi i prvi izbor domaćih i stranih investitora”, zaključio je Plenković, dodajući kako je “odgovornost, prije svega, u ovom trenutku na Vladi, ali i svima nama zajedno, da pridonesemo zamahu hrvatskog gospodarstva”. 

Slijedi restrukturiranje željezničkog sektora i sektora cestovne infrastrukture

Osim razvojnog i reformskog rada Vlada će se aktivno baviti i restrukturiranjem državnih i javnih poduzeća, a osobito društava željezničkog sektora i sektora cestovne infrastrukture, najavio je predsjednik Vlade. “U željezničkom sektoru ćemo restrukturirati HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastrukturu. U planu su brojne reforme koje će dovesti do ušteda, a u konačnici rezultirati modernim željezničkim sustavom koji će biti održiv i konkurentan na hrvatskom, ali i europskom tržištu. Kad je riječ o cestovnoj infrastrukturi ključno je restrukturiranje cjelokupnog cestovnog sustava. Postoji devet radnih grupa koje pripremaju prijedloge poboljšanja u klasifikaciji cesta, modernizacija standarda i prakse upravljanja, modela unapređenja i modernizaciju sustava naplate cestarina”, pojasnio je Plenković.

Zaustavljanje iseljavanja i poticanje demografske obnove Hrvatske

Najvredniji hrvatski potencijal oduvijek su bili ljudi i njihove vrijednosti, naglasio je Plenković, ustvrdivši kako je jedan od strateških izazova suvremene Hrvatske, ali i njene budućnosti, demografska obnova koja čini temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka zemlje. Stoga će se posebna pozornost usmjeriti mjerama koje će zaustaviti iseljavanje i potaknuti demografsku obnovu Hrvatske. “Nije nam cilj populacijsku politiku i demografsku obnovu svesti na dotacije, subvencije i naknade, nego je cilj svih naših politika stvoriti jako gospodarsko okruženje u kojem će mladi ljudi moći bez problema zasnovati obitelj, riješiti stambeno pitanje i zaposliti se. Siguran sam da ćemo u tome i uspjeti jer alternative nemamo, nego moramo napraviti pomake na tom području”, poručio je Plenković podcrtavši kako je svim Vladinim politikama cilj postići društvenu pravednost i solidarnost.

 Državna imovina i dalje je nedovoljno iskorištena

Osvrćući se na neučinkovito i netransparentno upravljanje državnom imovinom, Plenković je ustvrdio kako ova vlada osnivanjem Ministarstva državne imovine tom problemu daje poseban značaj. “Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, a čini nam se da ni jedan nije do kraja ispunio svoje ciljeve, a državna imovina i dalje je nedovoljno iskorištena. Stoga očekujem da će transformacija Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u ministarstvo pridonijeti i boljem korištenju imovine, i državnom proračunu, i rastu gospodarstva”, dodao je predsjednik Vlade.

Vesna Antonić

Hitovi: 1109

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb