e-Privredni

A+ A A-

Prilika za veliki iskorak poljoprivrede

Za ostvarivanje strateških ciljeva zapošljavanja, stvaranja konkurentnog gospodarstva, ravnomjernog razvoja svih hrvatskih krajeva do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 96 milijardi kuna, od čega 81 milijarda iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, te 15 milijardi kuna nacionalnog sufinanciranja.

“Primarni cilj Vlade je iskoristiti ta sredstva za stvaranje novih radnih mjesta, jačanje gospodarstva i ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske”, rekao je proteklog tjedna Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, u Osijeku na drugom skupu iz serije promotivnih skupova Zajedno do EU fondova. Govoreći o mogućnostima poljoprivrede, Grčić je istaknuo kako je cilj da europski fondovi postanu najvažniji izvor javnih investicija i značajni pokretač privatnih investicija te da se može očekivati da, u najboljim godinama privlačenja sredstava, EU fondovi pridonesu i do dva posto većoj stopi rasta BDP-a nego što bi to bilo bez tih sredstava. Prema procjenama, EU fondovi bi na taj način svake godine pridonijeli očuvanju radnih mjesta i novom zapošljavanju između 15.000 i 20.000 ljudi.

Priprema odrađena, stižu rezultati

Konkretno, kada je riječ o agraru u širem smislu, kroz Program ruralnog razvoja godišnje je predviđeno 2,7 milijardi kuna, a za izravne potpore poljoprivrednicima osigurano je 9,2 miljarde kuna.

“Čeka nas veliki posao, ali i uspjeh u godinama koje dolaze. Ova vlada je odradila ogroman posao pripreme, a sada dolaze rezultati”, rekao je Grčić, dok je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo kako je za resor poljoprivrede do 2020. godine predviđeno 5,2 milijarde eura, što uz 2,2 milijarde eura nacionalnog sufinanciranja, čini ukupan iznos od 7,4 milijarde eura.

Jakovina je naglasio kako se pokazao dobrim potez Vlade kada je krajem prošle godine otvorila prve natječaje iz Programa ruralnog razvoja. Naime, Europska komisija je prije tjedan dana prihvatila hrvatski program, a čeka se još samo formalna pisana potvrda. “Podsjećam kako su nam u tom segmentu na raspolaganju 2,4 milijarde eura. U tijeku je natječaj za Mjeru 4, odnosno ulaganja u fizičku imovinu i moram reći da je interes iznad svih očekivanja. Natječaj traje do 10. travnja, a do sada je već za tri podmjere pristiglo više od 1200 prijava, od kojih je 135 već uneseno u sustav. Ukupna vrijednost te mjere koja ima nekoliko podmjera iznosi 640 milijuna kuna tako da će, ako ostane novca, novi natječaj biti raspisan u rujnu”, rekao je Jakovina. 

Hrvatske vode koriste EU fondove 

U radu osječke konferencije sudjelovao je i Ivica Plišić, direktor Hrvatskih voda koje aktivno koriste EU sredstva za intenzivni razvoj vodnog sektora. “Direktno u funkciji poljoprivrede su sustavi navodnjavanja, a te poslove vodimo u ime i za račun županija jer su one, po slovu zakona, formalni investitori. Ukupno se priprema 48 projekata, a u ovom programskom razdoblju bit će novca za 24 projekta. Riječ je o godišnjim ulaganjima od 100 milijuna kuna, odnosno do 2020. oko 100 milijuna eura za projekte vezane uz sustave navodnjavanja. Aktivni smo i u tzv. vodnokomunalnom sektoru, a to je vodoopskrba i odvodnja. Za to je, kad je riječ o vodnom sektoru, predviđen i najveći novac - 1,1 milijarda eura u sedam godina. Trenutačno se u tom sektoru, ‘vrti’ 99 projekata. Prema sadašnjoj viziji, samo u vodnom sektoru imat ćemo do 2026. oko 300 konkretnih projekata”, rekao je Plišić.

Previše smo rascjepkani

Dok ne shvatimo da se moramo udruživati, neće biti puno pomaka u poljoprivredi. Umjesto kvalitetnog i učinkovitog udruživanja na temelju sličnih djelatnosti, nas su unatrag 10-15 godina upućivali na osnivanje silnih udruga, a time su nas zapravo rascjepkavali. Danas imamo oko 1100 udruga s područja poljoprivredne djelatnosti. To govori koliko smo razjedinjeni. Dok to ne shvatimo, neće biti pomaka. Evo primjera iz mljekarstva: u selu imate pet proizvođača mlijeka po koje dolazi pet različitih otkupljivača mlijeka. To je nerazumno. Prvo što nam je činiti, treba se udružiti, istaknuo je Matija Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore. 

Selo je ostalo bez mladih 

Sada imamo mogućnosti, imamo financijska sredstva, imamo okvir i procedure kako doći do njih. Međutim, ne znamo u kakvoj su kondiciji oni koji trebaju biti nositelji tih programa. Kada je u pitanju poljoprivreda, onda vidimo da je naše selo ostalo bez mladih, odnosno bez osposobljenih ljudi koji mogu biti nositelji te proizvodnje. Naša realnost je da su na selu korisnici socijalne pomoći, a kao takvi ne mogu biti nositelji razvoja ni korisnici projekata. Naravno da ih onda ni banke ne mogu prepoznati kao nekoga tko može nositi takve investicije, ocijenio je osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak. 

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 912

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb