e-Privredni

A+ A A-

39. interliber - Nakladnici odahnuli

 

 

Ako je suditi po ponudi ali i brojnim posjetiteljima na 39. Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga i učila, nakladništvo i izdavaštvo u Hrvatskoj i ne stoje tako loše. Štoviše gužve koje su bile u paviljonima u kojima se predstavilo oko 300 izlagača ni po čemu nisu dovodile do zaključka da je situacija u tom sektoru teška te da kriza koja traje posljednjih godina ne popušta. No, situacija je mogla biti još gora da gotovo pet do 12 Vlada nije odlučila da neće ništa mijenjati kad je u pitanju PDV na knjige. Naime, žrvanj porezne reforme trebao je zahvatiti i nakladničku djelatnost i to rastom PDV-a na knjige na 12 posto, no od toga se odustalo, tako da će se PDV na knjige i dalje plaćati po stopi od pet posto.

“Nakladništvo je već dugi niz godina u krizi, a duboka kriza je počela uvođenjem PDV-a od pet posto na knjige 2013. U tom trenutku smo pali ispod civilizacijskog i europskog minimuma s brojem objavljenih knjiga na 1000 stanovnika. Naime, neki civilizacijski minimum je jedna objavljena knjiga na 1000 stanovnika, a mi smo trenutačno na 0,4 novoobjavljenih knjiga”, kaže Seid Serdarević vlasnik i glavni urednik nakladničke kuće Fraktura, navodeći kako bi novi porezni udar mogli preživjeti samo oni koji se bave nakladništvom školskih udžbenika te nakladnici koji su direktno na proračunu poput Matice hrvatske ili HAZU-a.

Manje novca za honorare

Promjene u svojim primanjima mogu očekivati svi oni u kreativno-kulturnim sektorima koji ostvaruju honorare. Naime, ministar financija Zdravko Marić već je više puta istaknuo kako poreznom reformom želi postići da svi oni koji primaju drugi dohodak postanu i obveznici uplate zdravstvenog i mirovinskoga osiguranja s time da bi oni plaćali 10 posto mirovinskoga i sedam posto zdravstvenog doprinosa. U drugi dohodak, između ostalog, spadaju primici agenata, tumača, prevoditelja te autorske naknade. Prije porezne reforme isplata autorskoga honorara podlijegala je plaćanju samo poreza na dohodak od 25 posto i eventualnog prireza, dok se obvezni doprinosi nisu obračunavali. Također, kod izračuna iznosa poreza na dohodak paušalno su se priznavali izdaci u iznosu 30 posto.

“Mi bez kreativne industrije, bez autora, prevoditelja, ilustratora i svih onih koji čine nakladništvo dolazimo na rub civilizacijske propasti. Jer nije pitanje samo što ti ljudi rade i koliko oni zarađuju, nego je važno osvijestiti da oni pridonose ovoj državi na mnogo načina”, kaže Serdarević, dodajući kako se broj zaposlenih u branšama povezanih s nakladništvom kreće oko 10.000.

Dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade Miro Gavran jedan je od najizvođenijih hrvatskih suvremenih dramatičara kako u zemlji tako i u inozemstvu. “Od nove vlade sam očekivao da će pomoći i knjizi i izdavaštvu i samim autorima da im bude bolje, a ne lošije. Mislim da bi trebalo jako dobro promisliti o tome koju poruku šaljemo cijelom društvu, jer ako nam kultura nije bitna onda se nameće pitanje čemu i sve ostalo”, rekao je Gavran

Prema zadnjoj Fininoj analizi poslovanja poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga u razdoblju od 2010. do 2014. godine, najviše je poduzetnika u tom sektoru bilo 2010. godine, njih 352, dok ih je 2014. bilo najmanje, 328. Kako se smanjivao njihov broj tako je padao i broj zaposlenih i ukupni prihod. U razdoblju od 2010. godine kada je bilo 1895 zaposlenih, u 2014. taj se broj smanjio na 1488, što je 407 zaposlenih manje ili 21,5 posto. Ukupan prihod koji su ostvarili poduzetnici u djelatnosti izdavanja knjiga bio je najveći 2010. godine, kada je premašio milijardu kuna, dok je dobit te godine bila najmanja i iznosila je 5,5 milijuna kuna. Najmanji prihod ostvaren je 2013. godine, 778,2 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 873,6 milijuna kuna. S osnove dotacija, državnih potpora i subvencija, poduzetnici u izdavanju knjiga od 2010. do 2014. godine dobili su ukupno 37,8 milijuna kuna.

Kakva je budućnost knjige?

Za prvotnu najavu povećanja stope PDV-a na knjige vlasnik Školske knjige Ante Žužul, kazao je kako bi to moglo izazvati veliku štetu te da se očito nije sustavno pristupilo i izmjerilo učinke takvih poteza. “U znanosti morate doći empirijom do nekog rezultata, odnosno nekim znanstvenim dokazom. Ja osobno ne znam jesu li uopće rađene analize koje pokazuju kakva će nacionalna šteta biti povećanje PDV-a. Na žalost onaj tko se bavi izdavaštvom zna koje muke ima, i nemojte zaboraviti da bi upravo Vlada morala pomoći hrvatskoj knjizi, da se stimulira svatko tko sudjeluje u njenom nastajanju tim više što smo mi malo govorno područje”, rekao je Žužul, ocijenivši da je hrvatskoj kulturi s obzirom na veličinu tržišta potrebna velika potpora države.

Načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Dubravka Đurić Nemec na otvorenju Interlibera poručila je nakladničkoj i izdavačkoj branši da su svjesni svih problema s kojima se suočavaju nakladnici i izdavači i da su odlučni u njihovom rješavanju. “Budućnost knjige, koliko vidimo, nije ugrožena ni na koji način jer interes čitatelja postoji”, rekla je Dubravka Đurić Nemec. Ostaje za vidjeti je li bila u pravu. 

Reboot Infogamer 2016 Najnovije video igre na dohvat ruke 

Reboot Infogamer 2016 u svom petom izdanju ušao je u društvo najvećih gaming sajmova u ovoj djelu Europe. Na površini većoj od 15.000 metra četvornih predstavilo se oko 200 izlagača, s više od 600 igraćih jedinica i više od 100 VR uređaja. U pet dana održavanja sajma predstavljene su najnovije videoigre, developeri, publisheri, gaming hardveri, ali i analogne igre. Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj su ukupni prihodi od računalnih igra u 2014. godini iznosili oko 50 milijuna kuna. Velik izazov s kojom se susreća ova industrija je zadržavanje igrača i korisnika, a kao jedini način za opstanak na tržištu je konstantno unapređenje ponude koja se mijenja na mjesečnoj, dvomjesečnoj i šestomjesečnoj razini.

U okviru sajma Multimedije posjetitelji su mogli razgledati izložbu Povijest pametne telefonije. Pametni telefoni su prisutni već 20 godina, a izložba je pokazala kako su u Hrvatskoj prije gotovo dva desetljeća izgledali pametni telefoni te što ih je u tadašnje vrijeme činilo pametnima.

 INOVA, 41. hrvatski salon inovacija Usmjeravanje na istraživanje i razvoj 

INOVA 2016 bila je prigoda je za susret hrvatskih inovatora i poduzetnika s kolegama iz inozemstva te upoznavanje s mogućnostima plasmana inovacija na hrvatsko tržište. Važnost stvaranja sustava koji će poduzetnicima pomoći da se usmjeravaju na istraživanje i razvoj može se vidjeti i u izračunu Svjetske banke, koje pokazuje da ako bi Hrvatska ulagala tri posto BDP-a u istraživanja i razvoj, do 2020. godine BDP bi se povećao za oko pet posto. Samo 0,1 posto ulaganja nakon sedam godina povećava BDP za 1,2 posto. Od inovacija koje je ove godine bile zapažena je Inovacija C@N PersonRecog, kao inovativno IT rješenje koje koristi 3D senzor i specifične matematičke algoritme kojima rješava problem upravljanja računalnim korisničkim sučeljem na bazi analize digitalno utvrđenih obilježja ljudskog lica i tijela, u realnom vremenu, bez potrebe za stvaranjem baze izraza lica. Bilo je predstavljeno i multifunkcionalno komunalno električno vozilo dizajnirano tako da se promjenom modula na tovarnom prostoru vozilo mijenja iz klasičnoga dostavnog vozila u mali kiper. Zanimljiv je bio i uređaj za sušenje obuće, gdje se postavi par sušila u mokru obuću,a uz pomoć toplinskih cijevi koje se zagriju obuća vrlo brzo postaje suha. Ugljen koji se postavlja ispod uređaja koristi kao neutralizator loših mirisa.

Ilijana Grgić

Hitovi: 926

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb