e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Hrana i trgovina: Promet u laganom padu, nelikvidnost najveći problem

Promet i prodaja u sektoru hrane i pića zadnjih godina na području regije - od Slovenije i Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine do Srbije - bilježe pad. Promet je najveći na najvećem nacionalnom tržištu, onome Srbije gdje je registrirano i najviše tvrtki, njih 2860, što je 45 posto ukupno registriranih tvrtki u regiji koje se bave hranom i pićem. Hrvatski udio je 29 posto, odnosno 1829 tvrtki.

Pad prihoda i dobiti

Ovim se poslom u regiji bave samo 434 velike ili srednje tvrtke, od tog ukupnog broja njih 45 posto posluje dulje od 10 godina, a 87 posto i proizvode hranu i piće. Među svim kompanijama 13 je posto onih koji proizvode samo pića.

Zadnjih godina cijeli ovaj sektor bilježi pad prihoda i dobiti. Godišnji pad je u prosjeku 100 milijuna eura, dok je godišnji pad dobiti 50 milijuna eura. Pad prometa prati i gubitak radnih mjesta pa je sada u ovom poslu u ove četiri države zaposleno tek nešto više od 130.000 radnika, dok je 2012. godine u tom sektoru radilo više od 151.000 osoba. Velike kompanije u sektoru ostvaruju čak 80 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju nešto manje od dvije trećine radnika (66,5 posto).

U prošloj godini prihod kompanija bio je nešto manji od 14 milijardi eura (13,99 milijardi), dok je 2012. godine bio 280 milijuna eura viši. I dobit je pratila taj pad, tako da je prošle godine ukupna dobit kompanija bila 261 milijun eura. Dvije godine ranije ona je iznosila 358 milijuna eura.

Kad je riječ o udjelu u prometu, 40 posto prometa je ostvareno na tržištu Srbije, 35 posto na tržištu Hrvatske, 10 posto na tržištu Bosne i Hercegovine, a 15 posto na tržištu Slovenije. Na slovenskom tržištu, za razliku od ostala tri, zabilježen je i rast prometa u posljednjoj godini. Što se tiče dobiti, ona je neravnopravno raspoređena i najviše se ostvaruje u Hrvatskoj - 45 posto - iz koje dolaze i tvrtke poput Vindije, PIK-a Vrbovec, Dukata i Podravke koji bilježe najveću dobit u ovoj branši. U prošloj godini dobit je rasla u Sloveniji, dok su ostale države zabilježile pad. Trećina ukupne dobiti ostvarena je u Bosni i Hercegovini, dok je 13 posto dobiti ostvareno u Sloveniji, a samo 10 posto u Srbiji. Dobit je u prošloj godini porasla na tržištu Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Nelikvidnost rak-rana

Najveći problem ovog sektora u regiji je nelikvidnost. Čak 18 posto tvrtki ovog sektora je nelikvidno, dok je 30 posto tvrtki koje se bave hranom i pićem u Bosni i Hercegovini u blokadi. Ukupno je insolventno 4,39 posto tvrtki u regiji, najviše u Srbiji, 7,6 posto.

Kako kaže Marko Srabotnik, voditelj prodaje poslovnih rješenja u Bisnodeu , ovakvo stanje je posljedica činjenice da mnogim kompanijama operativni troškovi rastu dok prodaja bilježi pad. “U Sloveniji su operativni troškovi 78 posto prodaje, u Hrvatskoj je to boljih 72,19 posto, dok je u Srbiji margina za dobit puno manja jer su operativni troškovi 89 posto prodajne cijene. Boljoj situaciji ne pomaže ni činjenično stanje zaliha koje se kreću od 11 posto u Sloveniji preko 16 posto u Hrvatskoj do 20 posto u Srbiji”, ističe Srabotnik. I rejtinzi sektora nisu briljantni. Na vrhu su slovenske tvrtke koje su najbolje prema financijskom rejtingu i navikama plaćanja računa, a prema likvidnosti onih koji posluju dobro stoje i tvrtke u Srbiji. Kad je riječ o maloprodaji, ona protekle godine bilježi blagi rast, no dobit je u prošloj godini zabilježila ozbiljni pad. Promet maloprodaje 52 najveća maloprodajna lanca u regiji prošle godine je iznosio 9,904 milijarde eura, što je za 55 milijardi više nego 2012. godine. Dobit maloprodaje je u prošloj godini iznosila 75,8 milijuna eura, što je gotovo prepolovljen iznos godine prije kada je iznosio 148,8 milijuna. 

Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke

Partnerstvo je nužno

U ovom okruženju treba se raditi na više frontova. Sedam godina krize i pad kupovne moći značajno su se reflektirali na rezultate kompanija. Nekoliko godina radili smo na povećanju izvoza, a u regiji i na suradnji s lokalnom maloprodajom jer ni oni niti mi ne možemo sami - i tu je partnerstvo nužno. Nekada smo imali cijeli dobavni lanac, no odustalo se od toga. Sada se, međutim, ponovno pokazuje kako bismo trebalo imati vertikalnu integraciju za strateške proizvode. Otvoreni smo za suradnju i spremni smo na nju, no treba nam kvalitetan proizvod. Međutim, naše selo je propustilo uvesti nove proizvode i naučiti raditi bolje i konkurentnije.

Albert Šestan, predsjednik Grupe Alca Zagreb

Kriza je bila čistilište

Kriza je bila korisna jer je iscrpila mogućnosti brze zarade u maloprodaji. Nitko od nas ne živi od marže nego od veličine prodaje. Uvijek moramo pronaći način da svi budemo na dobitku. Optimizacija i centralizacija regionalnog lanca tome bi mogla pomoći. Partneri smo u food segmentima i iskustva su nam različita. No trebamo učiti od drugih. Multinacionalke pristupaju našem tržištu, a mi trebamo na isti način tražiti put do novih tržišta.

Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe

Proizvodnja u regiji za cijeli svijet

Za većinu proizvoda sirovinu možemo naći na domaćem tržištu, no postoje industrije u kojima količinu i kvalitetu sirovine ne možemo naći u regiji. Ako želimo rasti, jedina nam je mogućnost izlazak iz regije. Radimo na razvoju distribucije izvan regije jer imamo to znanje i proizvode koji su konkurentni na europskom tržištu, a proizvodnja će nam i dalje ostati u regiji. Preselit ćemo tvornicu iz Njemačke u regiju, a mjesto prodaje za naše proizvode tražit ćemo na tržištu Europske unije i cijelog svijeta.

Luka Jejčič, predsjednik Upravnog odbora Fructala

Zajedno do novih tržišta i jeftinijeg novca

Postoje benefiti od suradnje integriranja i preuzimanja u regiji. Otkad nas je preuzeo Nektar, dobili smo pristup većem tržištu, a i pristup povoljnijem financiranju znatno nam je olakšan. Sada možemo raditi veće natječaje i u nabavi sirovina, ali i sudjelovati na velikim tenderima kao oni koji prodaju svoju robu. Bolji su nam i uvjeti plaćanja, a postižemo, naravno, i bolje cijene. U prošlosti je Fructal na području bivše Jugoslavije bio lider u prerađenim sokovima koje je izgubio zbog rata i rascjepkanosti tržišta. Sada je situacija potpuno drugačija.

Boris Viktorovski, član Uprave tvrtke Don Don

Sinergija dolazi sa suradnjom

Don Don je nedavno preuzeo Pekarne Grosuplje, no prije ovog preuzimanja Pekarne su 2008. godine na tržištu Srbije preuzele tvrtku s kojom i ekskluzivno pravo dobave pekarskih proizvoda za velikog kupca Delta Sistem, tadašnjeg lidera na tržištu. Zahvaljujući toj sinergiji posao nam je napredovao. Slično ćemo napraviti i sada u Sloveniji kao i u cijeloj Grupi. Kvalitetna znanja logistike iz prodaje prenijet ćemo iz Grosuplja na cijelu Grupu Don Don i vjerujem da ćemo s tim kvalitetama doprijeti do novih tržišta i novih kupaca.

Igor Malevanov, potpredsjednik Uprave  Slovenian Steel Groupa

Znanja prenosimo i u niše

Vrijednosti dobre prakse koju imamo u svom temeljnom poslovanju možemo prenijeti i na posebne proizvodne niše koje imamo u članici svoje grupe Perutnina Ptuj. Poslovni procesi traže kratke rokove i kvalitetu te dodatnu vrijednost koja će privući kupca i ostvariti višu cijenu za proizvod pa tako i veći prihod. Akvizicijom smo dobili izvrsne i stručne djelatnike pune znanja i sposobne za inovacije. Mnoga tržišta traže proizvode koji su upravo za njih rađeni, a s ovakvim akvizicijama sposobni smo i tu biti kvalitetni igrači.

Jože Kovačič, direktor Agragolda Slovenija

Za rast je važna kvaliteta

Naša tvrtka trguje kavom, šećerom i uljem jugoistokom Europe i područjem od Tunisa do Irana i imamo prihode od oko 500 milijuna eura i više od 600 zaposlenih. Pokazalo se kako je za rast najvažnija kvaliteta proizvoda. Naš fokus na genetski nemodificiranim proizvodima kojima trgujemo po cijelom svijetu, posjedovanju halal certifikata za pojedina tržišta kao i cijeni i kvaliteti važniji su od jačine brenda. Razvoj se može graditi prisutnošću i poznavanjem lokalnih tržišta preko svojih tvrtki, ali i povezivanjem s partnerima koji otvaraju nova tržišta.

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a Hrvatska

Moramo biti sitni i dinamitni da bismo opstali

Logistika je izuzetno bitna za razvoj naše regije, a posebno Hrvatske zbog veoma zanimljivog prometnog položaja između Istoka i Zapada. S druge strane je problem cijene kapitala. Mi nikada nećemo imati cijenu kapitala koju ima Njemačka, barem ne u sljedećih pet godina. Razina konkurentnosti i razina rizika su vrlo različite od onih na zapadnim tržištima i pravo je pitanje kako učiniti sve što možemo u ovom prijelaznom periodu. Moramo imati strategiju, ali na ovom malom tržištu moramo biti sitni i dinamitni da bismo bili najbolji što možemo.

 

Hrvatska ima veliki potencijal 

Hrvatska ima veliki potencijal u prehrambenoj industriji i proizvodnji hrane, istaknula je Oona Schreiner, bankarica u Europskoj banci za obnovu i razvoj, predstavljajući ulaganja te banke u proizvodnju hrane i trgovinu. "EBRD je do sada u Hrvatsku uložio više od 530 milijuna eura u 22 projekta privatnih tvrtki, a ono što želimo raditi je omogućiti malim i srednjim poduzećima restrukturiranje kako bi bili konkurentni na tržištu", ističe Oona Schreiner.

 

Stoga je najavila kako će u sljedećem razdoblju veći fokus Banke upravo i biti na restrukturiranju malih i srednjih tvrtki radi bolje konkurentnosti. Konsolidacija maloprodaje je već u tijeku, no kako je Hrvatska većinom uvoznik hrane, tu se može puno toga učiniti. Veliki igrači poput Agrokora, koji je već krenuo u ozbiljniji izvoz svojeg ABC sira na tržište Južne Koreje, mogu pokazati put i drugima. U tom smjeru kreće i Podravka kroz svoje širenje u regiji te Atlantic svojim investicijama u novu prozvodnju", smatra Oona Schreiner.

 

EBRD će nastaviti raditi na osiguravanju povoljnijeg financiranja nabave opreme za mala i srednja poduzeća, ulaganju u tehnologije i znanja, te stvaranju boljeg poslovnog okruženja ulaganjem u energetske projekte. Nastavit će se osiguravanje rješavanja problema insolventnosti i projekti održivog razvoja, a potpora se očekuje i za proizvode s geografskim podrijetlom te dizanje kvalitete premium proizvoda proizvođača u Hrvatskoj i regiji.

 

Budućnost maloprodaje i plaćanja - Trendovi diktiraju tržište 

Visa Europe naručila je istraživanje Budućnost maloprodaje i plaćanja koje je provedeno na 10 tržišta u Europi u rujnu ove godine. Rezultat tog istraživanja je indeks spremnosti koji je tržišta rangirao po tome koliko su spremna na trendove u maloprodaji koji sve više uzimaju maha.

Kupci su zainteresirani za osobni pristup trgovini i pri tome žele biti zabavljeni i privučeni, a kontakt s brendovima mora biti dobar, istaknuo je Davor Kršul, country menadžer Vise Hrvatska, predstavljajući istraživanje. "Kupnja postaje društveno uvjetovana posebice dijeljenjem preko mreža, pa je brza kupovina postala ona u kojoj se čeka, razmišlja i konzultira. Treći trend koji je iskazan je spremnost na mobilno povezivanje kojim se može doći i do personalizirane ponude kupcu", ističe Kršul.

Ljudi se sve više navikavaju na algoritme koji "uče" njihove preferencije i ponašanja, kao i na preporuke koje primaju kao njihovu posljedicu – stoga počinju očekivati takvu uslugu i u offline maloprodaji. Žele podjednako "glatko" iskustvo na svim točkama na kojima se susreću s brendom.

"Društvene mreže mijenjaju i lojalnost kupaca. Lojalnost više nije vezana za ono što ljudi kupuju sami, nego je sve više vezana za društveno odobravanje koje kupac dobiva od dijeljenja kupnje kroz društvene mreže. Mobilne tehnologije imaju potencijal da premoste jaz između online i offline iskustva, i mogu omogućiti uvid u ponašanje potrošača kad dođu na prodajno mjesto kroz tehnologiju praćenja. Istovremeno može biti prepoznata kupčeva lojalnost brendu i mogu im se ponuditi personalizirane nagrade putem mobilnih uređaja", naglasio je Kršul.

Istraživanje je pokazalo kako je budućnost u mobilnom plaćanju proizvoda. "Prodavači se mogu maknuti od fiksnih blagajni i ući u prodajni prostor kako bi pokazali znanje i ekspertizu o proizvodu, a istovremeno mobilno plaćanje smanjuje frustraciju vezanu za čekanje u redu", zaključio je Kršul.

Krešimir Sočković

Hitovi: 1557

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb