e-Privredni

A+ A A-

Iduća godina - godina digitalizacije

Slijedeća 2019. mora biti godina digitalne transformacije Hrvatske, najavio je ministar gospodarstva Darko Horvat na panelu Pitajte vladu, u sklopu 22. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta organizira u Rapcu. Na panelu su sudjelovali još i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar državne imovine Goran Marić te državni tajnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.

"Digitalna rješenja ne mogu biti parcijalna, već jedna sustavna promjena procesa u svim segmentima društva. Nema daljnjeg rasta gospodarstva ako ne započnemo jače razvijati digitalne vještine naših građana, u našem obrazovnom sustavu, ali i u javnoj upravi. Želimo li pratiti korak novog digitalnog doba, jednostavno moramo prihvatiti potpuno drugačiji način razmišljanja i novi pristup rješavanju problema te daljnjem razvijanju poslovanja", istaknuo je Horvat.

Jedna od mjera digitalne transformacije svakako će biti i mogućnost otvaranja poslovanja iz bilo kojeg dijela svijeta unutar 48 sati od same prijave, kroz pokretanja sustava START, o čemu je govorio i ministar pravosuđa Bošnjaković. „Rad našeg ministarstva bazira se na tri riječi – brže, bolje i modernije. Ključne promjene koje će omogućiti napredak u segmentu pravosuđa dogodit će se uvođenjem modernih tehnologija. Želimo stvoriti jedan sustav, za sve trgovačke sudove u Hrvatskoj, u kojem će svi sudionici procesa biti umreženi i komunicirati digitalno. Stvaranjem sustava e-spis želimo postići da korištenje papira postane izuzetak", rekao je ministar Bošnjaković. Tome je dodao podatak da se, u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU, od 1,5 milijuna neriješenih sudskih predmeta danas taj broj smanjio na oko 370.000 te da se već sad rješava više predmeta nego što ih se prima.

Da je pred Hrvatskom veliki posao, konstatirao je i ministar Ćorić naglasivši kako 4. industrijska revolucija, koja podrazumijeva proces digitalizacije, pretpostavlja rušenje svih postojećih ravnoteža u svim segmentima društva. „Procesi koji su postojali prije 30 godina jednostavno više ne postoje. Došla su neka nova vremena koja se mijenjaju iz dana u dan, te se u takvim uvjetima država mora prilagođavati na način da digitalizaciju koristi kako bi povećala svoju efikasnost", istaknuo je ministar Ćorić.

Bojazan da će se uvođenjem digitalnih procesa i novih tehnologija izgubiti radna mjesta, do sada se nije pokazala točnom jer netko te tehnologije mora i razvijati, napomenuo je ministar Pavić. „Iz europskog socijalnog fonda spremno je 800 milijuna kuna za digitalizaciju javne uprave, no s druge strane, kroz obrazovni sustav moramo stvoriti kadar koji će moći pratiti proces digitalizacije i promjena na tržištu rada, koje su vrlo dinamične", rekao je ministar Pavić iznijevši podatak kako je samo tri posto hrvatskih građana upućeno u programa cjeloživotnog obrazovanja, što se mora radikalno promijeniti. „Ljudski potencijal je ključ za razvoj digitalne ekonomije i zato naše građane moramo upućivati na daljnja usavršavanja kako bi mogli pratiti moderne trendove poslovanja, dok naše mlade moramo učiti digitalnoj pismenosti", zaključio je ministar Pavić.

Da je potpuna promjena filozofije i načina razmišljanja jedan od najvažnijih segmenata digitalne transformacije, složio se i ministar državne imovine Marić naglasivši kako je digitalizacija samo sredstvo u postizanju zajedničkog cilja svih uključenih aktera. „Sve dok postoje uvjeti da stvari rješavamo preko papira, digitalizacija jednostavno neće pomoći. Uvodeći sustav modernih tehnologija moramo paralelno mijenjati i sebe kako bismo se što bolje prilagodili novim uvjetima na tržištu", objasnio je ministar Marić ističući kako ipak vjeruje da će uvođenje digitalnih rješenja uvelike pripomoći građanima, ali i poduzetnicima, posebice kroz projekte poput reaktivacije neaktivne državne imovine. Činjenica je da se cijeli proces ne može provesti bez postojanja širokopojasnog interneta u svim dijelovima države. Stoga, ističe državni tajnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Mihotić, tehnička infrastruktura je nužan preduvjet. „Radi daljnjeg razvoja elektroničke komunikacijske mreže već je pripremljeno više od 200 milijuna kuna iz europskih fondova i vjerujem kako ćemo na taj način pridonijeti većem i bržem pristupu brojnim uslugama koje će našim građanima u konačnici život učiniti lakšim", zaključio je Mihotić.

PV/K.S.

Hitovi: 84

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb