e-Privredni

A+ A A-

Nove usluge HGK

Središnji tim za pravno savjetovanje, kao i mobilni timovi koji će obilaziti poduzeća na terenu, uskoro će biti na raspolaganju članicama Hrvatske gospodarske komore (HGK). Savjetovanje o tome kako lakše prebroditi poslovne teškoće dio je paketa novih usluga Komore koje je na prošlotjednoj Skupštini HGK-a najavio predsjednik te institucije Luka Burilović.

Paket novih usluga bit će kreiran na temelju provedene ankete među članstvom. “Razgovarali smo s poduzetnicima o poteškoćama u njihovu poslovanju, slušamo njihove potrebe i pripremamo rješenja”, rekao je Burilović. Nove usluge obuhvatit će sve grane gospodarstva.

“Prema istraživanju o teškoćama u poslovanju poduzetnika i potrebi za uslugama koje je napravila Komora, a u sklopu kojeg je od travnja do danas ostvareno 16.006 izravnih kontakata s članicama, odlučeno je kako će se za početak formirati tim za pravno savjetovanje i mobilni timovi za tvrtke na terenu”, istaknuo je Burilović.

I postojeće usluge koje pruža Komora u prošloj su godini pružane stručno i profesionalno, stoji u izvještaju o radu u 2013. koji su skupštinari prihvatili jednoglasno.

Prva faza završena

Osvrnuvši se na prijedlog novog zakona o HGK-u o kojem se posljednjih dana govori u medijima (a kojim bi se, navodno, za male tvrtke uvelo besplatno članstvo u HGK-u), Burilović je istaknuo da neće dopustiti upliv politike i udar na neovisnost ove institucije. Smatra da je zapravo riječ o pokušaju rastakanja zadnje neovisne gospodarske institucije u Hrvatskoj u kojoj, umjesto bavljenja politikom, treba raspravljati o načinima kako poboljšati poslovanje u Hrvatskoj. Ponovio je da već sada oko 90 posto članica plaća mjesečnu članarinu od 42 kune, što objektivno ne predstavlja veliko opterećenje. A time se ostvaruje pravo na brojne komorske usluge za unapređenje poslovanja. Predsjednik HGK-a pozvao je članice da to pravo što više koriste. Podsjetio je i da u Hrvatskoj ima 25 različitih komora, i da sve imaju obvezno članstvo.

“Neću dopustiti ni omalovažavanje Skupštine, jer ovdje sjede najbolji među nama. U Komoru je dobrodošla isključivo gospodarska politika oko koje će se okupiti svi društveni akteri i čija će provedba potaknuti gospodarsku aktivnost i olakšati poslovanje poduzetnicima”, rekao je Burilović.

Poslovanje Komore u proteklim je mjesecima racionalizirano, ostvarene su znatne uštede. Takvim načinom rada će se i dalje nastaviti. “Završena je prva faza reforme HGK-a i rezultati se već vide. Uštedjeli smo 16,6 milijuna kuna, broj organizacijskih jedinica i direktora smanjili sa 17 na osam. Broj zaposlenih smanjen je za 150, odnosno za 25 posto, što je i više od preporuka koje smo dobili, a koje su tražile smanjivanje od 10 posto”, rekao je Burilović.

Podvlačenje crte

Za novi početak u radu Komore napravljen je i izvanredni popis imovine i obveza. Inventurom je utvrđeno da HGK posjeduje 918 umjetničkih djela, procijenjenih na 8,9 milijuna kuna. U planu je izlaganje tih djela u suradnji s Gradom Zagrebom. Dio potraživanja ustanovljenih inventurom otpisan je prema računovodstvenim standardima, a to je trebalo davno učiniti, ocijenio je Burilović. No Komorom se, kaže, upravljalo nemarno i neodgovorno. Izvještaj o reviziji poslovanja i odgovornim osobama proslijedit će se nadležnim institucijama na eventualni daljnji kazneni postupak.

“Time podvlačimo crtu pod ranije poslovanje. Idemo naprijed, u službi gospodarstvenika zbog kojih HGK i postoji, i čije povjerenje moramo opravdati”, zaključio je Burilović. 

Proračun HGK-a dodatno smanjen 

Rebalansom financijskog plana poslovanja za 2014. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 164,5 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od osam posto u odnosu na planirani prihod. Ukupni rashodi u 2014. godini planirani su u iznosu od 165,51 milijun kuna, što predstavlja smanjenje od 27 posto u odnosu na rashode ostvarene u 2013. godini. Prihodi HGK-a u skladu su sa stanjem na tržištu i ranijom odlukom da se ukinu doprinosi te snize iznosi članarina. “Ne treba zaboraviti da smo članarine smanjili sami, kako bi smo članicama olakšali poslovanje”, istaknuo je Burilović.

Potrebne nove mjere za izlazak iz krize

Nakon šest godina recesije Hrvatskoj su potrebne nove mjere za izlazak iz krize, ustvrdio je Burilović. Upitan je, dodaje, i gospodarski rast u sljedećoj godini. Jedan od bitnih faktora makroekonomske nestabilnosti i posljedica neadekvatne makroekonomske politike je i javni dug koji je dosegao iznos od 224,6 milijardi kuna što je oko 68 posto BDP-a. Ulaskom u Europsku uniju iskoristili smo samo 22 posto od 10 milijardi eura iz europskih fondova koji su na raspolaganju u sedmogodišnjem razdoblju. Sve to pokazuje da je potrebna temeljitija rasprava o mjerama za izlazak iz krize. A kad se neki potezi dogovore treba ih odlučno provoditi. Gospodarstvu treba stabilni zakonski okvir, a ne česte promjene i lutanja u propisima, rekao je Burilović.

Igor Vukić (20.10.2014.)

Hitovi: 2162

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb