e-Privredni

A+ A A-

Pšenica - dobar prinos, kvaliteta sve bolja

Na prostorima Slavonije i Baranje žetva pšenice je završena. Iako je prošle jeseni pšenicom u čitavoj Hrvatskoj zasijano između 98.000 i 100.000 hektara, što je najmanje od samostalnosti Hrvatske, a vrlo vjerojatno i dosta desetljeća unatrag - prinosi i kvaliteta požnjevene pšenice je vrlo dobra.

No kada se u cijelosti sagleda problematika pšenice, nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Da je tomu tako, najbolje svjedoči činjenica kako su hrvatski poljoprivrednici izrazito nemotivirani za uzgoj i proizvodnju ove vrste žitarica te da je ovogodišnja žetva obavljena na nikad manjim površinama.

Pomak u regulativi

“Ne možemo u potpunosti biti zadovoljni proizvodnjom i kvalitetom jer je upravo neadekvatan pristup čitavoj problematici doveo do toga da smo proizvodnju, koja je nekada bilo izvozno orijentirana, imala svoje kupce i dosezala godišnje i više od milijun tona, spustili na jedva 500.000 do 600.000 tona. U tim okvirima se kreće i potreba Hrvatske budući da se oko 450.000 tona koristi za prehranu, a 50.000 do 60.000 tona ide za sjemensku proizvodnju. Tako će od ovogodišnjih ukupno ostvarenih oko 650.000 tona za izvoz ostati možda stotinjak tisuća tona”, objašnjava za Privredni vjesnik Ernest Nad, viši stručni suradnik HGK-ŽK Osijek i vrsni poznavatelj poljoprivredne i prehrambene proizvodnje.

Pohvalno je to što se ove godine pokušao riješiti dugo godina nagomilavani problem neusklađenih odnosa između proizvođača, otkupljivača i mlinsko-pekarske industrije. Ministarstvo poljoprivrede je uz pomoć službi HGK te uz razgovore s predstavnicima proizvođača i otkupljivača donijelo odgovarajući pravilnik koji regulira parametre kvalitete i kvantitativne klase pšenice gdje se pronašao koliko-toliko usuglašen stav zainteresiranih strana. Time je određeno pet klasa pšenice sukladno količinama proteina. Najbolja je premium klasa s više od 15 posto proteinske vrijednosti, a najlošija četvrta klasa koja sadržava manje od 10 posto proteina.

Pomak u podizanju kvalitete

Na području Osječke-baranjske županije, gdje je pšenicom zasijano nešto više od 40.000 hektara, poznati su podaci ovogodišnje žetve. Požnjeveno je između 260.000 i 270.000 tona s prosječnim prinosom između 6,5 i sedam tona pšenice po hektaru. Pri tome nešto veće prinose imaju veliki sustavi poput Belja i Žita, čija je proizvodnja veća od osam tona po hektaru.

Pored takvih većih prinosa osobito veseli veća kvaliteta požnjevene pšenice nego što je to bilo prošle godine.

“Ove godine je ostvaren ozbiljan pomak u podizanju kvalitete. Dok je prošle godine bilo tek 25 posto pšenice prve i druge klase, ove se godine bilježi udjel od oko 42 posto pšenice premium, prve i druge klase. To je snažan kvalitativni iskorak, tim više što je sada i bitno manje pšenice najlošije, četvrte klase. Takve je pšenice lani bilo 35 posto, a ove godine nešto više od 18 posto. To govori kako su proizvođači shvatili da tržište traži odgovarajuću kvalitetu, te da su se morali opredijeliti hoće li ići na kvantitetu ili na kvalitetu. Inače, mi u Komori ističemo kako bi razinu pšenice trebalo povećati, ali i ustaliti na ukupnim površinama između 150 i 170 hektara s prinosom željene kvalitete između 900.000 i milijun tona godišnje proizvodnje. Samo takvom stabilnošću proizvodnje Hrvatska može biti dobar i stabilan proizvođač, a time i stabilan faktor u prometu pšenice na svjetskom i europskom tržištu”, kaže Nad. 

Belje Rekordi koji jamče stabilnost i razvoj

Kao i u najvećem dijelu istočne Hrvatske, žetva ječma i pšenice je završena i na poljima Belja. Ovaj zahtjevan posao obavljen je na ukupno 5057 hektara (1988 hektara ječma i 3069 hektara pšenice). Žetva je donijela najbolje prinose pšenice u povijesti Belja. Riječ je o prinosu od 8,8 tona po hektaru što je povećanje od sedam posto u odnosu na prošlogodišnje prinose. “Ovogodišnji prinosi najveći su u povijesti naše kompanije koja ima tradiciju dužu od 300 godina i najbolja su nagrada za cjelogodišnji trud i rad na našim oranicama. Izuzetno smo zadovoljni i dinamikom ovogodišnje žetve za koju su zaslužne sve kolege i vrhunska poljoprivredna mehanizacija kojom Belje raspolaže, prvenstveno kombajni Class Lexion i Annaburger prikolice kojima smo značajno povećali učinke u žetvi”, ističe Krešimir Grgić, direktor ratarstva u Belju. Žetvi pšenice prethodila je žetva ječma koja je također dala iznimne prinose od osam tona po hektaru. Riječ je o domaćim sortama, kako ječma tako i pšenice, koje prevladavaju u sortimentu i daju iznimne rezultate u plodnoj baranjskoj ravnici.

Inače, Belje ukupno obrađuje 20.000 hektara oranica, a ratarska proizvodnja početak je lanca sljedivosti na koji se nadovezuje vlastita Tvornica stočne hrane, 25 farmi te prehrambena industrija Belja koji čine zaokružen proces proizvodnje od polja do stola. U prilog tome je i činjenica kako će najveći dio požnjevenih žitarica završiti u daljnjim obradama jer će poslužiti kao dragocjena sirovina koja je potrebna za sve povezane poslove čiji je konačni cilj proizvodnja kvalitetne hrane. Odlični rezultati žetve značajan su korak kojim se osigurava stabilnost i daljnji rast cijele kompanije.

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 172

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb