e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Iduće godine nova strategija nautičkog turizma

U Hrvatskoj je dodijeljeno 39 nacionalnih koncesija za luke posebne namjene - luke nautičkog turizma. Budući da koncesije za njih daju i jedinice područne samouprave, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trenutačno postoji 140 luka nautičkog turizma na morskoj obali sa 17.067 vezova, i to 70 marina od čega 13 suhih te 70 ostalih luka nautičkog turizma. U lukama nautičkog turizma za koje je davatelj koncesije Vlada ima ukupno 11.840 vezova u moru i 3306 suhih vezova.

Prema podacima DZS-a, ukupna površina akvatorija 140 luka nautičkog turizma iznosi 3.711.951 metar četvorni.

Porast prihoda luka nautičkog turizma

U 2017. godini zabilježen je rast prihoda luka nautičkog turizma od 11,2 posto u odnosu na 2016. godinu. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a temeljem dokumentacije koju su mu dostavili ovlaštenici koncesije, svi su oni u protekloj godini ostvarili dobit.

DZS-ovi podaci govore da su luke nautičkog turizma u prošloj godini ostvarile ukupan prihod od 855 milijuna kuna, od čega je 598 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 70 posto ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2016. ukupan prihod veći je za 11,2 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 10,9 posto.

“Ova nam je godina važna za dobru pripremu. Provest ćemo analizu trenutačnog stanja, prikupiti podatke o postojećim lukama, analizirati prostorne planove i planove o novim lukama po županijama, a sljedeće godine planiramo krenuti u izradu nove strategije razvoja nautičkog turizma za nadolazeće desetogodišnje razdoblje. Osnovat ćemo radnu grupu u koju planiramo uključili sve dionike, a moram reći kako će svakako najvažniji cilj nove strategije biti održivi razvoj, visoki ekološki standardi i poticanje ulaganja na otocima. Vjerujem kako će ta strateška podloga, zajedno s planiranim novinama u koncesioniranju luka nautičkog turizma kroz naš najvažniji zakon - zakon o pomorskom dobru i morskim lukama - biti dodatan poticaj razvoju nautičkog turizma i ulaganjima koja slijede. Moram reći i da sam zadovoljan rezultatima poslovanja ACI-ja koja je jedna od naših uspješnijih kompanija, ali i jedna od vodećih hrvatskih nautičkih kompanija s velikim razvojnim potencijalom”, istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Zakon o pomorskom dobru donosi niz novina

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture napominju kako će nacrt novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji će biti u cijelosti usklađen sa Zakonom o koncesijama, donijeti značajne novine u odnosu na koncesioniranje. Jedna od najvažnijih novina je uvođenje samostalnog dijela naknade za koncesiju, dok bi varijabilni dio bio iznimka ako potrebu za njim predvidi davatelj koncesije studijom opravdanosti davanja koncesije. Povezano s time, provelo bi se zoniranje cijele obale, a početni iznosi naknade za koncesiju kod raspisa javnog prikupljanja ponuda ovisili bi o zoni u kojoj se područje nalazi. “Smatramo kako će se na taj način bolje gospodarski valorizirati pomorsko dobro i povećati ulaganja u manje razvijena područja za koja bi početni iznosi naknade bili niži”, kažu u tom ministarstvu.

Jedan od glavnih ciljeva novog zakona je i ubrzavanje postupka utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra te njegova upisa u zemljišne knjige. Budući da je utvrđivanje granice i upis pomorskog dobra u zemljišne knjige preduvjet za dodjelu koncesije, očekuje se da će se po donošenju tog zakona znatno ubrzati i procedura koncesioniranja pomorskog dobra.

Zakona predviđa i mogućnost da se u određenim situacijama dodijeli koncesija na zahtjev kao i dodjela dozvola ili dosadašnje koncesijsko odobrenje temeljem javnog natječaja. Novine se uvode i u odnosu na luke otvorene za javni promet, a kao najvažnija se ističe uvođenje odgovornosti državnih lučkih uprava za konkurentnost pravca.

U Ministarstvu se nadaju kako će tijekom javnog savjetovanja o tom zakonu zaprimiti brojne konstruktivne prijedloge kao pomoć u donošenju propisa koji će zadovoljiti potrebe zaštite našeg mora i obale s jedne strane i omogućiti gospodarski razvoj s druge.

Uspostaviti red i jasnije nadležnosti

Vlasnik Marine Kaštela Josip Berket smatra nužnim uspostaviti red u nautičkom turizmu. Prema njegovu mišljenju, problem je u tome što je ovaj sektor disperziran, a o njemu se odlučuje kroz različita ministarstva i institucije čije se nadležnosti preklapaju. U nekim slučajevima je, pojašnjava Berket, odgovorna lučka kapetanija, u nekima pomorska policija, a u nekima županija ili carina. Kad je riječ o pomorskom dobru, Berket ističe da taj problem svakako treba riješiti, ali i da ne bi bilo dobro decentralizirati odlučivanje o granici pomorskog dobra na županije jer je, kaže, ovaj sektor neophodno planirati strateški s jednog mjesta. “Uvijek je isto i ostaju isti problemi na koje se upozorava. Na razini države neophodna je uspostava agencije koja će voditi računa o redu i provođenju zakona”, naglašava Berket. “Granice pomorskog dobra također treba odrediti s jednog mjesta što čak i nije problem napraviti jer postoje dronovi i ostali alati pomoću kojih se to može precizno odrediti. Nakon što se odredi pomorsko dobro, treba ga zauvijek zaštititi. Od uspostavljanja reda najviše bi koristi imali lokalno stanovništvo i lokalna samoprava. Pomorsko dobro je najvredniji prostor Hrvatske i nacionalno je bogatstvo kojim treba odgovorno i održivo upravljati. Kada bi se upravljalo iz više županijskih centara, tko bi mogao jamčiti da bi kriteriji bili ujednačeni? A i što bi bilo u tom slučaju s projektima državnog značaja?”, pita se Berket.

Trenutačno loše stanje u čarteru

Hrvatska je trenutačno i vodeća čarter destinacija u svijetu, a čarter turizam je najdinamičniji hrvatski turistički proizvod s konstantnim i postojanim stopama rasta u zadnjih petnaestak godina. Danas je u Hrvatskoj 879 čarter tvrtki, dok se procijenjena brojka čarter plovila na našoj obali kreće u rasponu od 4100 do 4500 na kojima je tjedni boravak proveo 478.971 gost.

Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, upozorava da je u čarteru trenutačno loše stanje. S obzirom na to da prati stanje bukinga za oko 2800 plovila, kaže nam da u špici sezone nije bukirano 500 do 600 plovila. Znači, ponuda plovila, kojih je sada više od 4000, premašila je potražnju.

“U sezoni u ovom trenutku oko 20 posto plovila nije bukirano. Primjerice 11. kolovoza od ukupnog broja plovila u našoj evidenciji nisu bukirana 732 plovila, a kada bismo uzeli ukupan broj plovila, to bi moglo biti oko 1000. U tradicionalnom jedriličarskom mjesecu rujnu, koji je uvijek bio popunjen u ranom bukingu, u ovom trenutku od plovila koje mi imamo u evidenciji na dan 15. rujna nisu bukirana 782 plovila. U takvim uvjetima dolazi do rušenja cijena, tako da možemo vidjeti da se neka plovila u srcu sezone iznajmljuju s popustom od 50 posto. To je zabrinjavajući trend na koji moje kolege i ja upozoravamo godinama. U Hrvatskoj se ne mogu neograničeno uzimati nova plovila svake godine, iznajmljivati ih i očekivati da će ona biti popunjena. Potrebno je, a dugo to i predlažemo, izdati ograničen broj koncesija”, naglašava Jurišin.

Na upit ima li crnog čartera, Jurišin nam je odgovorio da ga ima i da to vidi svatko tko se bavi ovom djelatnošću. “Svatko u Hrvatsku može dovesti brod i iznajmljivati ga na crno jer nema načina kako bi se to kontroliralo. Obećanje da će se dobiti aplikacija preko koje bi svatko tko ulazi u naše more morao prijaviti goste još uvijek nije realizirano, a time bi se najlakše uspostavila kontrola. Pa nije tajna da je na vanjskom vezu jedne marine svaki tjedan bilo 10 plovila koja su primala goste na crno! Svi to znaju, ali se - kao i inače za crni biznis u Hrvatskoj - ništa ne poduzima. Čarter je najrizičniji biznis jer vrijednost broda pada, a vrijednost apartmana, primjerice, ako se destinacija razvija, raste”, ističe Jurišin.

Ne smijemo izgubiti naše netaknute uvale

Dodaje da na ruku nije išlo ni povećanje cijene boravišne pristojbe što je jako loše odjeknulo, a osim toga nije zadovoljan ni razlikom u cijeni veza za vlasnike brodova i za čarteraše. “Nije mi jasno zašto je cijena broda kojem je vlasnik fizička osoba, recimo, iz Njemačke u ACI marini manja za 15, a u nekim privatnim marinama i 20 posto od cijene veza broda kojemu je vlasnik čarter tvrtka. To nije normalno poslovanje, i tu ima dosta apsurda i nije fer. Cijena veza 2002. godine, kada sam ja počinjao, bila je 15.000 kuna, a danas je 85.000 kuna, dok su cijene najma broda iste, a da ne govorim da je rastao PDV. Ovo povećanje broja brodova nije posljedica toga što su male obiteljske tvrtke uložile u taj posao nego toga što veliki inozemni igrači koji se bave nekom drugom djelatnošću ne ulažu vlastiti novac”, kategoričan je Jurišin.

Jedan od pionira nautičkog turizma, direktor tvrtke Dalmatia Charter iz Trogira Ivica Buble ocjenjuje da dijelom ne pratimo trendove te da donekle kaskamo za zahtjevama nautičara. “Naime, stari je prijedlog čarteraša pod okriljem HGK da se restoranima na otocima bez teških birokratskih zavrzlama omogući jednostavna koncesija postavljanja do desetak bova za potrebe restoranskih klijenata, ali bez naplate. Time su svi u pobjedničkoj situaciji, restoran ima klijenta, naš je brod siguran, ekološki ne uništavamo dno, nema opasnosti od oranja sidra i nasukavanja, klijenti su mirni i zadovoljni i, naposljetku, država ima prihode. Koristim priliku da apeliram na obnavljanje ideje o jednostavnim koncesijama za restorane, ali pod okriljem sigurnosnih standarda bova posredstvom Hrvatskog registra brodova. Nasuprot tome, treba voditi računa da nam se obala ne pretvori u polje bova i sidrišta. Ni u kojem slučaju ne smijemo izgubiti naše najveće bogatstvo mirnih i netaknutih uvala. Apartmanizacija je već devastirala dio obale”, smatra Ivica Buble. 

Poseban fokus na nautičkom turizmu 

Prema podacima iz sustava e-Visitor koji sadržava podatke iz sustava e-Crew o čarter segmentu, u Hrvatskoj je u razdoblju od 1. siječnja do 8. srpnja ostvareno 204.000 dolazaka te 1,2 milijuna noćenja što predstavlja rast od devet posto u dolascima te 13 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Hrvatska je danas u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu, jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija. Riječ je o proizvodu koji ima veliku važnost za hrvatski turizam i na koji stavljamo poseban fokus te smo upravo zato nedavno osnovali Odjel za nautički turizam i ulažemo dodatna sredstva u promociju. U nautičkom turizmu trenutačno ostvarujemo više od milijardu kuna prihoda, a uz daljnje unapređenje sadržaja i kvalitete te povezivanje s drugim turističkim proizvodima, smatram da možemo još znatno više. Već sada možemo reći da su napravljeni pozitivni iskoraci što potvrđuje posljednje istraživanje Tomas nautika 2017. prema kojem bilježimo porast zadovoljstva nautičara u svim elementima nautičke i turističke ponude. U odnosu na 2012. godinu prosječna dnevna potrošnja nautičara porasla je za 26 posto i vjerujem da će to svima u javnom i privatnom nautičkom sektoru biti dodatan poticaj da zajedno nastavimo u istom smjeru. Važno je istaknuti kako budući razvitak nautičkog turizma u Hrvatskoj treba promatrati, osim kroz ekonomski napredak, i kroz održivi razvoj. Kako bi nautički turizam u Hrvatskoj ostao autentičan i prepoznatljiv, neophodno je zaštititi i očuvati izvornost obalnog prostora i mora kako ne bi došlo do negativnih posljedica”, kazao je Gari Cappelli, ministar turizma.

 Uskoro natječaji za koncesije luka nautičkog turizma Crikvenica i Sućuraj 

Vlada Republike Hrvatske je u 2018. godini donijela obavijesti o namjeri davanja koncesija za dvije luke nautičkog turizma, luku nautičkog turizma Crikvenica čija procijenjena vrijednost koncesije iznosi 335 milijuna kuna i luku nautičkog turizma Sućuraj čija procijenjena vrijednost koncesije iznosi gotovo 445 milijuna kuna. U pripremi je izrada dokumentacije za nadmetanje te će natječaji uskoro biti objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Trenutačno je u fazi izgradnje luka posebne namjene – luka nautičkog turizma Sveta Katarina, dovršetak izgradnje koje se očekuje u travnju 2020. godine.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 69

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb