e-Privredni

A+ A A-

Ulagači, poduzetnici i žele što manje upletanja države

Predsjednik Sabora Josip Leko dao mu je na susretu nekoliko darova. Kravatu, penkalu, model padobrana Fausta Vrančića... Sve djela hrvatskih izumitelja. “Prekrasno, to su pravi simboli hrvatskog duha, ta inovativnost i domišljatost koja vas je održala kroz stoljeća. Sve to pokazuje da možete napraviti sjajne stvari, samo se ne trebate obeshrabrivati. Uz dobar zakonodavni okvir i vaši poslovni ljudi doći će do pravog izražaja...” Govorio je to Richard Weber, predsjednik Eurochambresa, krovnog udruženja europskih gospodarskih komora, za vrijeme prošlotjednog posjeta Zagrebu. Eurochambres nije samo Europska unija, jer okuplja i komore iz Turske i promovira snažnu podršku poduzetnicima i investitorima koji imaju slične ciljeve i na Zapadu i na Istoku. Svi žele ulagati, stvarati nove vrijednosti, zapošljavati i otvarati nova radna mjesta. I činiti to sa što manje upletanja državnih vlasti. Politika treba dati okvir i otvarati vrata, a ulagači će napraviti ostalo, često Richard Weber ističe u razgovoru.

 

U Zagreb je došao reći hrvatskim političarima i svoj stav o promjeni zakonskog statusa Hrvatske gospodarske komore.

- Moja glavna poruka je da zemlje koje imaju obvezno članstvo u komorama imaju najmanju stopu nezaposlenosti. Pogledajte stanje u Njemačkoj ili Austriji gdje je članstvo obvezno i na drugoj strani zemlje poput Italije ili Španjolske s dobrovoljnim članstvom. To se osobito ogleda u velikoj nezaposlenosti mladih u zemljama s dobrovoljnim članstvom. Turska, primjerice, također ima komorski sustav s obveznim članstvom. Slijedili su njemačka i austrijska iskustva pa je i u Turskoj vrlo niska nezaposlenost među mladima. Vjerujem da je to zbog toga što su u zemljama s obveznim članstvom u komorama i poduzetnici odgovorniji i prema institucijama i prema svojim građanima. Kriza je još dodatno poduprla ideju obveznog članstva. U dijalogu koji se odvijao preko komora dolazilo se do boljih rješenja za društvene probleme. Također, komore moraju biti neovisne od vlade i politike. O tome sam govorio vašim političkim predstavnicima, predsjedniku Sabora Josipu Leki i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Istaknuo sam koliko je to važno u zemlji koja nema dugi demokratski staž i koja je iz starog jednostranačkog sustava izašla tek prije dvadesetak godina. Hrvatska je i novi član Europske unije i treba vidjeti koji model organiziranja poslovnog sustava joj najbolje odgovara. Političari mogu tu i tamo otvoriti svojim odlukama po koje radno mjesto. Ali to ni izdaleka nije dovoljno da bi društvo napredovalo. Otvaranje radnih mjesta glavni je zadatak poduzetnika i treba ih pustiti da rade to u čemu su dobri.

Što su vam na to rekli hrvatski sugovornici?

- Mislim da su i oni svjesni da je Europska unija velika prilika za hrvatske tvrtke. I da treba primjenjivati rješenja koja su se i u Europi pokazala uspješnima. EU i njegov demokratski sustav katkad ima rješenja koja nije lako prihvatiti. Ulaskom u EU niste ušli u raj, ali sustav je dovoljno širok da svima omogući napredak.

Godinama ste bili u upravi gospodarske komore u njemačkoj Saarskoj oblasti. Kako su se komore u Njemačkoj ponašale u vrijeme izbijanja krize?

- Prije svega, nismo očekivali veliku pomoć od države. Na državnoj razini govorilo se o mjerama štednje, ali mi smo znali da kao poduzetnici od toga nećemo imati prevelike koristi u kraćem roku. Stoga smo raspravljali što poduzeti kako bismo poboljšali svoje pozicije. U komorskim forumima i na sastancima različitih tijela pitali smo se što možemo učiniti za poboljšanje zapošljavanja mladih. Ako se loše reagira na taj problem, on kasnije donosi mnogo više štete cijelom društvu. Zapošljavanje mladih, i zapošljavanje uopće, u središtu je rasprava među njemačkim privrednicima. Kad komore izlaze u javnost s inicijativama za zapošljavanje mladih, tada dobivaju i posebno uvažavanje državnih tijela. A još važnije je to što dobivaju i poštovanje ostalih građana. Dakle, komore trebaju imati na umu ne samo uski interes članica, već i potrebe šire društvene zajednice. Znam da tako nastojite raditi i u Hrvatskoj. Kad se poslovni ljudi pozabave kreiranjem poslova, poticanjem strukovnog obrazovanja, kreiranjem inovativnih proizvoda dobit će i priznanje šire zajednice.

Kako su na te prijedloge komora reagirali njemački poduzetnici?

- Zanimanje za naše usluge uvijek je veliko, a u vrijeme krize još se znatno povećalo. Znam da katkad u zemljama koje nemaju snažnu tradiciju ili koje su mijenjale svoje društvene sustave, poput Istočne Europe, postoji pomalo rezignirani odnos prema uslugama javnih tijela. Ali ne treba gubiti volju. Poduzetnici trebaju istraživati koje usluge mogu dobiti i trebaju ih zahtijevati. U Njemačkoj imamo 82 lokalne i regionalne komore te krovnu organizaciju koja ih okuplja. To je naš most do političara, do ministara i kancelarke Angele Merkel koja ih vodi. I ako ozbiljno prionemo zalaganju za naše interese, naš glas se i čuje. Dosta radim u Francuskoj pa vidim da su i tu radili na sličan način. Poduzetnici su preko komora jasno uobličili svoje interese pa ih je i francuski predsjednik Hollande počeo više uvažavati.

Predsjednik ste Eurochambresa od 2013. godine. Kakva su vaša iskustva u suradnji s vodećim političarima Unije, koja se često u medijima prikazuje kao vrlo birokratiziran sustav? Nailaze li i tamo vaše inicijative na odaziv kao u nacionalnim državama?

- Pitao sam nedavno ljude iz ureda Jean-Claude Junckera, novog predsjednika Europske komisije, što poduzetnici mogu napraviti da poboljšaju situaciju na europskom tržištu. Oni kažu, tako da investiraju i stvaraju nove inovativne proizvode. Ali gdje da investiraju, pitao sam ih. Gdje da to čine u ovoj političkoj i ekonomskoj klimi na koju utječu državne vlasti? I našli su se u čudu, nisu znali odgovoriti. Zato sam im rekao da politički lideri u suradnji s komorama moraju uložiti dodatni trud da stvore povjerenje kod poduzetnika da vrijedi ulagati. I stvari će krenuti s mrtve točke. Samo poduzetnici mogu stvoriti nove poslove. Čak ne trebamo razgovarati o poticajima koje države mogu davati poduzećima. Zapravo, poticaji nam ni ne trebaju kad budemo uvjereni da se isplati ulagati, da je stvoren zakonodavni sustav koji omogućava nesmetano ulaganje. Mnogo više od poticaja poslovnim ljudima treba povjerenje, stabilan ekonomski sustav, zakoni koji se ne mijenjaju zbog volje i hira ovog ili onog ministra. To želimo poručiti i poduzetnicima iz Hrvatske. Založite se da sustav bude stabilan i jačajte svoju nezavisnost od države. Ulaganja će doći kad budemo sigurni da ih vrijedi pokretati.

Kakva je uloga komora u privlačenju inozemnih ulaganja u pojedine zemlje?

- Eurochambers ima tri glavna cilja. Prvi je promocija profesionalnog obrazovanja, drugi je razvoj inovativnog poslovanja i industrije, a treći stvaranje nove europske energetske mreže i energetske politike. U našim prijedlozima za unapređenje zapošljavanja mladih nezaobilazna je uloga investitora, bez kojih nema radnih mjesta. Zalažemo se za poticanje ulaganja, ukidanje administrativnih barijera i jednostavnije procedure. Biznis naravno treba i mnogo pratećih usluga i tu uskaču komore informiranjem, savjetovanjem, organiziranjem poslovnih foruma... I zbog toga im je potreban stabilan izvor financiranja koji se ne smije mijenjati preko noći.

Imate li savjet za hrvatsku ekonomiju koja je već šest godina u recesiji?

- Mislim da stvari kod vas bolje izgledaju kad se gledaju izvana nego što ih vi ocjenjujete iznutra. Možda je to dio vašeg mentaliteta, možda je nasljedstvo iz ranijeg sustava. Primjećujem to i kod Poljaka ili Rusa. Svi se žale i prigovaraju, a zapravo su proteklih godina napravili mnogo dobroga za svoje građane.

Kako će se po vašem mišljenju na europsko gospodarstvo odraziti konflikt s Rusijom?

- Prošli mjesec o tome smo razgovarali s kancelarkom Merkel. Rekla nam je da ni jedan biznismen ne smije zaboraviti da je uvijek rizično poslovati sa zemljama koje imaju znatan udio komunističke ideologije u svom sustavu. Odnosno, one koje su netom napustile takav sustav, a znatni su utjecaji ostali u njihovoj praksi i mentalitetu. Tu ćete uvijek morati računati na veće miješanje politike u poslovne odnose. S druge strane, ne možete svu odgovornost baciti na ostatke komunističkog sustava. Svjestan sam da svaki novčić ima dvije strane pa se mogu djelomično složiti sa stavovima da demokratska Europa ima pravo braniti svoje interese i embargom prema Rusiji. No kad zbog toga izgubite znatan novac, nije vam svejedno. Nadam se da će se uskoro postići određena ravnoteža i oko zaštite demokratskih interesa i želje poduzetnika da međusobno trguju i ostvaruju profite.

Kao dugogodišnji proizvođač piva (menadžer u Karlsbergu Breuerei), kakva je vaša ocjena kvalitete hrvatskih piva?

- O, izvrsna su. Ne govorim to iz kurtoazije, već smo to potvrdili i svojedobnim ulaganjem u Zagrebačku pivovaru. Sviđa mi se što se kvaliteta neprestano poboljšava, što slijedi europske trendove i stvara nove potrošače lansiranjem novih proizvoda. Istodobno zadržava se i postotak onih koji uživaju u vinu, po čemu je Hrvatska također poznata. Vjerujem da će i mladi potrošači piva biti otvoreniji prema novim markama jer kao i svagdje, ne žele piti isto kao i njihovi očevi i djedovi, već hoće nešto novo, hoće biti cool. Tržišta nikad nisu statična iako znam da u Hrvatskoj i dalje dobro idu stare, prokušane vrste piva i da dobro drže svoj tržišni udjel.  

Igor Vukić

Hitovi: 2604

Objavljeni kriteriji za ribarske potpore

Objavljen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 1.1.“Trajna obustava ribolovnih aktivnosti“ u „Narodnim novinama“ broj 151/2014 od 19. prosinca 2014. Ovo je drugi objavljeni Pravilnik u okviru provođenja mjera kroz Europski fond za ribarstvo, nastavno na Pravilnik koji se je odnosio na sufinanciranje proizvodnih investicija u akvakulturi.

Objavljenim Pravilnikom definirani su uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti, točnije dodjele naknade vlasnicima ribarskih plovila za trajno povlačenje iz ribolova uništavanjem plovila ili prenamjenom u drugu djelatnost izvan ribolova.

Ukupna financijska alokacija za provedbu ove mjere iznosi 4,76 milijuna eura, od čega Europska unije sudjeluje sa 3,57 milijuna eura iz Europskog fonda za ribarstvo, a preostalih 1,19 milijuna eura financira Republika Hrvatska iz državnog proračuna.

U Narodnim novinama broj 154/2014 od 24. prosinca 2014. objavljen je natječaj za mjeru 1.1. „Trajna obustava ribolovne aktivnosti“ iz Europskog fonda za ribarstvo 2007.-2013. Rok za podnošenje prijava traje od 15. siječnja 2015. do 02. ožujka 2015. godine.

Predmet potpore je naknada vlasnicima ribarskog plovila koja obuhvaća jednokratna namjenska bespovratna novčana sredstava za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti u skladu s nacionalnom shemom smanjenja ribolovnog napora koja je sastavni dio Plana prilagodbe ribolovnog napora.

KS/PV (2.1.2015.)

Hitovi: 3542

HGK: Izmjene Zakona o PDV-u povećavaju likvidnost

Prema novom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, rješava se deset pitanja, od kojih je jedno od značajnijih pitanje postupka oporezivanja PDV-a prema naplaćenim naknadama za sve porezne obveznike čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila već od tri milijuna kuna bez PDV-a.

 

Stupanjem na snagu navedenog Zakona početkom 2015. godine, svim poreznim obveznicima s godišnjim vrijednostima isporuke ispod tri milijuna kuna daje se mogućnost primjene gotovinskog sustava plaćanja PDV-a, odnosno prema naplaćenim naknadama.

Do sada su sva trgovačka društva kao obveznici PDV-a primjenjivali obračunski sustav, odnosno sustav u kojem porezna obveza nastaje kada je račun izdan, odnosno primljen, bez obzira da li je plaćen.

Primjena novog postupka oporezivanja, tj. prema naplaćenim naknadama za porezne obveznike koji ne prelaze određeni iznos vrijednosti isporuka nije novina u državama članicama EU jer veliki broj država tu mogućnost primjenjuje.

Navedeni novi postupak, temeljen i na uredbama EU, konačno je došao do mogućnosti primjene u Hrvatskoj jer bi trebao poduzetnicima donijeti određena olakšanja. Međutim, sama mjera donosi se u situaciji kontinuiranog pada gospodarske aktivnosti već šestu godinu za redom te kao mjera bez popratnih strukturnih i fiskalnih reformi te jasne i provodljive strategije razvoja malog poduzetništva.

Procjenjujemo da će najvažniji učinak primjene novog postupka biti na području poboljšanja likvidnosti malih i srednjih poduzetnika, jer neće biti potrebno angažirati dodatna financijska sredstva (ili dizati kratkoročne kredite) za podmirivanje obveze PDV-a za one isporuke koje nisu naplatili. Time se određenom broju malih i srednjih poduzetnika olakšava redovito podmirivanje zaposlenika te podmirivanje obveza prema dobavljačima.

Naime, prema procjenama HGK, u Hrvatskoj je u 2013. godini bilo 65.680 aktivnih pravnih osoba (neznatno manje u odnosu na 2012.g.) kojima se novim prijedlogom Zakona omogućuje odabir postupka oporezivanja, odnosno mogućnost primjene plaćanja PDV-a prema naplaćenim naknadama. Procjenjujemo da će velika većina pravnih osoba prihvatiti novu zakonsku mogućnost.

Iako je na prvi pogled riječ o velikom broju poduzetnika, oni su isključivo mali i srednji poduzetnici koji ostvaruju manje od deset posto ukupne vrijednosti obavljenih isporuka na razini Hrvatske te manje od deset posto ukupno obračunatog PDV-a na razini Hrvatske.

Na državni proračun primjena navedene mjere u Zakonu u konačnici bi trebala biti neutralna (ukoliko porezni obveznici redovito ispunjavaju svoje obveze), ali se očekuje odgoda prihoda od PDV-a zbog vremenskog pomaka obveze plaćanja PDV-a.

PV (2.1.2015.

Hitovi: 1704

Zaštita domaćih pasmina

Intenzivan rad na zaštiti autohtone kokoši hrvatice, koja daje meso iznimne kakvoće i jaja visoke kvalitete i čiji uzgoj poljoprivrednicima može donijeti profitabilnu proizvodnju, počeo je 2006. godine kada je u Hrvatskoj bilo tek pedesetak kokoši te pasmine. Prošle godine bilo je umatičeno 2160 kokoši i 234 pijetla u 17 hrvatskih županija, a ove, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), ukupno je 3741 kljun u 366 matičnih jata. Rezultat je to zajedničkog angažmana uzgajivača, stručnjaka HPA, Savjetodavne službe i zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Ministarstva poljoprivrede koje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima plaća 60 kuna poticaja po kljunu.

Pasmina kombiniranih svojstava “Prema FAO klasifikaciji životinjska se vrsta smatra ugroženom ako je broj rasplodnih grla manji od 500 jedinki. Kokoš hrvaticu smo kao pasminu uspjeli zaštititi od izumiranja, a sada nam slijedi zaštita izvornosti proizvoda od kokoši hrvatica - mesa i jaja - i to na nacionalnoj i europskoj razini. Upravo zbog toga smo i trebali tako velik broj jedinki jer stvarati brend za neki proizvod, a nemati dovoljne količine za tržište nema smisla”, ističe redoviti profesor na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu Zlatko Janječić.

Uzgoj kokoši hrvatice započeo je u prvoj polovini 20. stoljeća na području uz tok rijeke Drave. Godine 1917. križana je domaća kokoš s leghorn pijetlovima i u daljnjem uzgoju izlučivane su sve jedinke s bijelim perjem, a ostavljane one s crnom, crvenom, smeđom i jarebičastom bojom od kojih su kasnije stvorena četiri soja. Konačni izgled dobila je križanjem s pasminom welsummer. Prodorom hibridnih pasmina uzgoj kokoši hrvatice bio je potpuno potisnut. Potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca s područja Međimurja i Podravine pokrenuta je akcija za revitalizaciju uzgoja. “Kokoš hrvatica ubraja se u pasmine kombiniranih svojstava. Odrasla kokica teži od dva do 2,5 kilograma, a pijetao od tri do 3,5 kilograma. Godišnje snese od 200 do 220 komada jaja svijetlosmeđe boje ljuske. Karakteristike su bijeli podušnjaci, te bijele noge kod crvenog i jarebičastog soja, dok crni i crno-zlatni soj imaju sive noge”, objašnjava voditeljica uzgoja Gordana Duvnjak iz Hrvatske poljoprivredne agencije.

Kokoš hrvatica se tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način na malim obiteljskim gospodarstvima. Time se danas bavi 188 poljoprivrednika, najviše u Varaždinskoj, Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Zbog razmjena informacija i uzgojnog materijala udruge uzgajivača djeluju na području šest županija koje okuplja Hrvatski savez uzgajivača kokoši hrvatica (HSUKH). U Virovitičko-podravskoj županiji osnovana je i Zadruga za uzgoj kokoši hrvatica koja se, osim proizvodnjom i uzgojem kokoši, bavi i proizvodnjom jaja i njihovom trgovinom, kontrolom nad proizvodnjom, pružanjem usluga pakiranja, sortiranja i skladištenja jaja. Rezultat je to uspješnog projekta Alternativna proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvimaprovedena na 11 obiteljskih gospodarstava s područja Grada Slatine.

Pomaže i Grad Slatina

“Osnivanje zadruge u današnje vrijeme donosi optimizam jer ljudima u ruralnim sredinama koji su zainteresirani za ovakav rad omogućava da bez velikih ulaganja ostvare financijsku korist. Da bi članovi Zadruge mogli izaći na tržište sa svojim kvalitetnim proizvodom, potrebno je registrirati objekt u kojem će se pakirati i sortirati jaja. Zahvaljujući sluhu lokalne uprave i ta će stepenica biti prijeđena”, kaže Tihana Bišćan, viši stručni savjetnik u Savjetodavnoj službi.

Grad Slatina je omogućio prostor gdje će se registrirati pakirnica i sortirnica, a Virovitičko-podravska županija je pomogla pri uređenju prostora i kupovini stroja za pakiranje i sortiranje jaja. Kapacitet je 1600 komada na sat, a u početku će to biti 500 komada jaja dnevno. “Do sada smo na vlastitom pragu mogli prodavati 50 jaja dnevno, a sada ćemo ih plasirati na većem lokalnom području. Ukoliko bude interesa, širit ćemo tržište na Zagreb i druge veće gradove”, kaže upravitelj Zadruge Vjekoslav Hess iz Donjih Meljana. Iako je proizvodnja u povojima, uzgajivači kokoši hrvatica širom Hrvatske su zadovoljni. Zoran Ninčević iz Čačinaca tim se poslom bavi već četiri godine. “Perspektivu sam vidio u dodatnom prihodu. U početku sam proizvodio piliće kako bih prodavao i za sebe kokice, a sada ćemo prijeći na proizvodnju jaja”, kaže Ninčević.

Premda su jaja kokoši hrvatica lakša od onih koja se proizvode u intenzivnoj proizvodnji na farmama, na tržištu - kao i meso - postižu znatno veću cijenu jer su bogatiji antioksidantima, uključujući vitamin E, beta-karoten i vitamin C, ne sadrže rezidue antibiotika ili drugih lijekova, a meso i jaja imaju prirodan miris s naglašenom aromom livadske flore.

“Kako naše obale uz Jadransko more imaju visoko podignutu plavu zastavu, tako se nadamo da ćemo i mi podignuti zelenu zastavu za visoku kvalitetu naših proizvoda”, kaže Tihana Bišćan. 

Goran Gazdek (22.12.2014.)

Hitovi: 3968

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb