e-Privredni

A+ A A-

Studij digitalnog marketinga

Visoko učilište Algebra, prvo u ovom dijelu Europe, ove jeseni pokreće novi preddiplomski (trogodišnji) i specijalistički diplomski (dvogodišnji) studij digitalnog marketinga.

Područje digitalnog marketinga izuzetno je atraktivno i dinamično te je većinu današnjeg poslovanja gotovo nemoguće obavljati bez metoda i tehnika koje se uče u sklopu ovih dvaju studija.

Davor Runje, suosnivač digitalne agencije Drap, kaže kako će se uvođenjem tih studija napokon smanjiti problem pronalaska odgovarajućeg kadra u Hrvatskoj. “Klijenata i posla ima, ali nas koči manjak kvalitetnog kadra”, ističe on.

Na razvoju novih studijskih programa, uz tim Visokog učilišta Algebra, gotovo dvije godine su radili brojni stručnjaci za digitalni marketing iz hrvatskih tvrtki i marketinških agencija.

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre, kaže nam kako se digitalnim marketingom smatra onaj u kojem se za komunikaciju koriste digitalne tehnologije i kanali, no on vjeruje da će se u narednom razdoblju sam pojam “digitalni” izgubiti i da će sve te nove vještine biti objedinjene pod pojmom marketing. “Proces dolaska do krajnjih korisnika, informiranja i prodaje je evoluirao. Tehnološki kanali koji su danas avangardni uskoro će postati svakodnevica. Vrlo vjerojatno za 10 godina neće postojati digitalni i klasični marketing već isključivo marketing, što pokazuju i današnji trendovi”, objašnjava Balen potkrepljujući to činjenicom kako mladi vrlo malo gledaju televiziju i više se informiraju na internetu i društvenim mrežama.

A upravo ta online sveprisutnost i pojava novih uređaja i aplikacija koji omogućavaju bolju povezanost stvara trenutak u kojem nastupa digitalni marketing. “Korisnici više nemaju isključivo pametni telefon, već i pametne satove i druge uređaje zahvaljujući kojima su digitalno sve prisutniji”, ističe.

Privlačenje investicija

Digitalni marketing, nastavlja Hrvoje Balen, područje je u kojem je moguće ostvariti dosta posla, posebice u inozemstvu. “Uz studij, vjerujem kako ćemo stvoriti središte koje će se pokazati dobrim ne samo za hrvatske tvrtke već i za privlačenje investicija u području digitalnog oglašavanja i marketinga”, napominje.

Iz Algebrina iskustva, prosječni radni dan stručnjaka za marketing počinje analizom o tome što se događalo u određenom proteklom vremenu. Prati se tko je posjetio određene web stranice, prate se reakcije na oglasne kampanje objavljene, primjerice, na društvenim mrežama. “Također, reagiramo na one stvari koje nisu bile dobre ili nisu postigle željeni rezultat. Potom odlučujemo o daljnjim koracima koji uključuju promjene na webu, izradu newslettera, kampanje prema ciljanim korisnicima ili pak korištenje tradicionalnijih kanala poput call centra. Međutim, tim stvarima je zajedničko da se vrlo brzo dobivaju povratne informacije o tome koliko smo uspješni i koliko su dobre naše investicije. To s tradicionalnim alatima nije bilo moguće”, kaže on.

Stručnjak za digitalni marketing stoga valja imati splet više vještina. “Dakle, mora imati vještine iz društvenog područja, tj. marketinga i promocije, ali i iz tehničkog područja, te željeti raditi upravo taj posao i istraživati nešto novo. U ovom poslu nema radnog vremena i ne može se u 17 sati zatvoriti dućan. Jer, općenito govoreći, kupci u online prostor čak možda intenzivnije dolaze u kasnim popodnevnim ili večernjim satima kada imaju više slobodnog vremena, ako je naravno riječ o odnosima business to customer”, naglašava Balen. Upravo zbog toga što je teško naći osobu koja ima izgrađene sve te vještine, agencije teško nalaze odgovarajuće zaposlenike, objašnjava on.

Osim manjka stručnjaka za digitalni marketing, poslodavce u ICT svijetu muči i nedostatak mladih koji se žele profesionalno razvijati i baviti nekim od zanimanja u informacijskim tehnologijama. “Ponajprije nedostaje softverskih developera. Tako da je kod većine nas koji se bavimo obrazovanjem u informacijskim tehnologijama i računalstvu fokus na tome da privučemo što više mladih da se bave time. Apsurd je tim veći što im se tu nude jako dobre plaće i odlična perspektiva”, ističe Balen.

Također, određena kretanja pokazuju kako će rasti potreba za onim osobama koje se bave razvojem sučelja i onih koji stvaraju kvalitetan grafički, vizualni ili 3D sadržaj. Unutar sistemskog inženjerstva pak osjeća se rast potrebe za stručnjacima za sigurnost i integraciju. 

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb