e-Privredni

A+ A A-

Liberalizacija ne smije podrazumijevati pad kvalitete

Mislav Munivrana, direktor Eko taxija

Eko taxi započeo je s radom 2011. godine u Zagrebu. Tržište autotaksi industrije upravo je u tom trenutku prolazilo kroz liberalizaciju i diversifikaciju ponude, što je za ovu tvrtku predstavljalo velik izazov. Osim gradskog i međugradskog prijevoza putnika, Eko taxi svojim korisnicima nudi prijevoz djece u autosjedalici, prijevoz kućnih ljubimaca, non-stop taxi prijevoz za klijente sa stalnim potrebama usluge prijevoza te uslugu razgledavanja grada i izlete po želji. U ovoj godini korisnici mogu očekivati uvođenje novih oblika prijevoza.

Mislav Munivrana, direktor Eko taxija, kaže kako je tvrtka putnicima ponudila pristupačnu, kvalitetnu uslugu i povoljne cijene, a pritom joj je iznimno važno njegovati ekološki pristup, ponajprije zahvaljujući automobilima na električnu energiju. Te 2011. godine potražnja za autotaksi uslugama je rasla, ali su se mijenjali i trendovi – s jeftinijim cijenama građani su sve češće birali taksi umjesto vlastitog ili javnog prijevoza.

Kao i većina tvrtki u Hrvatskoj, tvrtka se susrela s problemima birokracije i brojnim administrativnim preprekama, no strpljenje i trud su se na kraju ipak isplatili. Tako Eko taxi trenutačno posluje u Zagrebu, Zaprešiću, Vodicama i Velikoj Gorici. Također, Eko taxi svoje usluge odnedavno pruža i u gradu pod Marjanom – Splitu te Dubrovniku. Time se ekološki pristup prijevozu prenosi i na hrvatsku obalu. Uskoro se očekuje otvaranje voznog parka i u drugim gradovima.

Eko taxi u Zagrebu broji 150 vozila i 250 vozača, a taj će se broj, ističe prvi čovjek ove tvrtke, povećavati u skladu sa širenjem i plasiranjem usluge u različite gradove diljem Hrvatske.

Nedavno je na snagu stupio novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu. Što on donosi hrvatskom tržištu?
- Svakako pozdravljamo novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu jer je pridonio uređenju tržišta, naravno pod pretpostavkom da će ga svi poštovati. Kao tvrtka koja je nastala zahvaljujući liberalizaciji tržišta, nikada nismo bili protiv nje, jedino smo inzistirali da zakon bude jednak za sve. Najveći problem jest to što je zakonodavac dao iznimno malo vremena za prilagodbu na nove odredbe, što je stvorilo probleme svima, a ne samo Eko taxiju. Bez obzira na to, mi ćemo poštovati sve zakonske odredbe kao i do sada, ali i raditi na poboljšanju i modernizaciji svoje usluge kako bismo zadovoljili sve potrebe svojih putnika.

Kako, općenito govoreći, ocjenjujete hrvatsko taksi tržište, je li u dovoljnoj mjeri liberalizirano i što mu je donijela konkurencija?
- Konkurencija je na svakom tržištu dobrodošla, pa tako i u sektoru autotaksi industrije. Tržište je prošlo temeljite promjene, konkurenata je sve više, ali prema našem iskustvu korisnici itekako nagrađuju dobar omjer cijene i kvalitete te pouzdanost i transparentnost u poslovanju. Konkurencija vas tjera da maksimalno poštujete prethodno navedene parametre i Eko taxi u tome smislu pruža uistinu visoki standard usluge. U ovome trenutku tržište je uistinu fluidno i novi zakon je omogućio jednostavan ulazak novih igrača, ali samo oni kvalitetni opstaju. Međutim, moram naglasiti kako liberalizacija ne smije podrazumijevati i značajan pad kvalitete, a kod nas se ona najviše ogleda u sigurnosti putnika. Taj koncept su nažalost svi zanemarili i zaboravlja se da je vozač odgovoran ne samo za sigurnost putnika u svome vozilu, već i za sve ostale sudionike u prometu.

Gdje se ono nalazi u odnosu na zemlje u našem okruženju i Europu?
- U odnosu na zemlje Europske unije i svijeta Hrvatska sada ima, usudio bih se reći, i najliberalnije tržište autotaksi industrije. Regulative se odnose na neke osnovne sigurnosne standarde poput primjerice starosti vozila, a sama činjenica da lokalne jedinice ne određuju broj dozvola dovoljno govori o tome kolike je tržište liberalno. U tome smislu smatramo da je iznimno važno da tvrtke koje pružaju autotaksi usluge surađuju s lokalnim jedinicama vlasti. Eko taxiju nikako nije cilj narušiti prometnu sliku gradova u kojima će poslovati i izazvati kaos, već učiniti sve da taksi bude dostupan svim korisnicima, a posebice našim sugrađanima.



Tržište se svakodnevno susreće s novim tehnološkim rješenjima i aplikacijama za prijevoz koje u stopu prate i novi poslovni modeli. Kako se vaša tvrtka nosi s tim izazovima, ali i drugim novitetima?
- Upravo smo rebrandingom predstavili novo lice i stavljamo naglasak na cjelovitu, digitaliziranu i moderniziranu uslugu. Eko taxi ima aplikaciju za naručivanje prijevoza, njezinu upotrebu potičemo i brojnim akcijama te popustima, i sasvim sigurno ćemo ići u smjeru daljnje implementacije i poboljšanja. Međutim, uz upotrebu novih tehnologija i dalje ćemo zadržati sve svoje temeljne odrednice – ekološku osviještenost, sigurnost putnika i profesionalnost vozača.

Je li teško doći do kvalitetnog vozača?
- Potražnja za vozačima je u ovome trenutku iznimno velika, tako da je i kod nas u tijeku zapošljavanje velikog broja ljudi. Na prvi pogled posao taksi vozača čini se iznimno jednostavnim, no za ovaj posao potrebno je puno više od važeće vozačke dozvole. Vozači moraju biti iznimno strpljivi, dobro poznavati grad, biti smireni u prometu i kvalitetno komunicirati s putnicima. Ne biste vjerovali s kakvim se situacijama naši vozači susreću, dio takvih priča nalazi se u knjizi 101 priča iz Eko taxija na koju smo posebno ponosni. Vozačima nudimo prekvalifikaciju, dodatnu edukaciju, ali i stimulativna, iznadprosječna primanja. Iznimno su nam važni kvalitetni međuljudski odnosi i timski rad.

Vaš zaposlenik može uzeti i franšizu Eko taxi, zar ne? Zbog čega ste se odlučili na ovakav model poslovanja?
- Eko taxi od osnutka i početka rada u Zagrebu prije sedam godina nudi franšizu autotaksi prijevoznicima koji ispunjavaju zadane standarde Eko taxi brenda. Neki od osnovnih preduvjeta su da vozilo mora biti novo ili samo nekoliko godina staro. Hibridni ili električni pogon svakako je dodatan plus, a svi vozači moraju proći posebnu edukaciju o zaštiti okoliša. Ovaj potez je bio logičan slijed razvoja situacije na tržištu autotaksi usluga jer smo željeli osigurati svojim korisnicma uvijek dostupna taksi vozila u skladu sa svim ranije spomenutim normama.

Imaju li banke razumijevanja za ovu djelatnost i prate li je posebno prilagođenim financijskim modelima za lakšu nabavu većeg broja vozila ili ne?
- Kada dugo surađujete s bilo kojom institucijom, one se uvijek nastoje maksimalno prilagoditi vašim potrebama, a opet u okviru vlastitih mogućnosti. Tako mi imamo ostvarenu dugogodišnju suradnju s leasing kućom koja nas prati u našem poslovanju, te nam je značajno olakšala nabavu i financiranje novih vozila, a i sve ostale procedure kroz koje se treba proći u tom procesu.

Već neko vrijeme djeluje Udruženje davatelja taksi usluga pri HGK. Mogu li se kroz takva i slična udruženja jasnije artikulirati stavovi tvrtki u ovoj djelatnosti na njihovu, ali i dobrobit korisnika taksi usluga?
- Eko taxi je član davatelja taksi usluga pri HGK i kao takav aktivno sudjeluje u njegovom radu. Činjenica je da se jako mnogo može postići preko komora ili udruženja jer, kao njihovi članovi, akteri smo na tržištu usluga, te smo najbolje upoznati sa svim poteškoćama s ima se susrećemo mi kao pružatelji, ali i korisnici naših usluga. Slijedom toga, rekao bih kako se može jako puno postići na obostrano zadovoljstvo.

Boris Odorčić

Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake tvrtke Eko taxi?
- Ispred nas je uistinu izazovno razdoblje jer planiramo širiti svoje usluge diljem Hrvatske. Trenutno nam je najveći fokus Dalmacija, a prvi grad u kojem smo otvorili vozni park je Split. Kao što sam već naveo, mislim da ništa nije dobro raditi stihijski i vrlo nam je važno ostvariti kvalitetnu obostranu suradnju s lokalnom zajednicom i vlastima, o  čemu, osim o adekvatnoj logistici, novim vozilima i zaposlenicima, zaista vodimo računa. Cilj je da za svaki novi grad u kojem ćemo poslovati osiguramo dostupnost flote i adekvatnu logistiku te podršku od 0 do 24. Od tih standarda nećemo odstupati. (B.O.)

Hitovi: 538

Protekcionizmom se osvajaju tržišta

Protekcionističke mjere pojedinih država bilježe veliki porast. Samo u prošloj godini uvedeno je čak 467 novih protekcionističkih mjera, a znatni broj tih mjera - čak 90 - pokrenula je najznačajnija svjetska ekonomija Sjedinjene Američke Države. Rast broja ovih mjera prati i rast nepovjerenja među poduzetnicima koji posluju s različitih strana granica, a investitori se tada okreću sigurnijim načinima ulaganja. No unatoč tome trgovina u svijetu je rasla za 4,7 posto. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da mjere još uvijek nisu pokazale svoju lošu stranu.

Ovakvo svjetsko okruženje izazov je za svako tržište pa jednako tako i za poduzetnike, ističe glavna tajnica Međunarodne trgovinske komore - ICC-ja Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić na poslovnom forumu Jačanje globalnog protekcionizma – Koji su učinci na hrvatsko gospodarstvo?, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. "Ovi trendovi su izazov za svakoga. Mjere za uvoz čelika i aluminija, koje su uvele Sjedinjene Američke države i koje su opisivane kao sigurnosne, zapravo su bile zaštitne mjere koje su odmah izazvale protumjere drugih zemalja. "Nama u Međunarodnoj trgovinskoj komori želja je voditi globalni dijalog o međunarodnoj trgovini potičući svjetski biznis i lidere G20 zemalja da zauzmu oštar stav o globalnom protekcionizmu te daju podršku multilateralnom trgovinskom sustavu“, naglašava Sunčanica Skupnjak Kapić. 

Hrvatska nije jasno definirala što su naše strateške industrije i koje interese želimo zaštititi, dok s druge strane poštujemo pravila koja nitko drugi ne poštuje, upozorava Marko Jurčić, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore. „Ne samo da sustav javne nabave ne pogoduje našim tvrtkama, već one često ne mogu ni dobiti referencu jer ih strane tvrtke tu prijeđu. Tako zaustavljamo razvoj kompetentnosti vlastitih kompanija i rušimo im konkurentnost na međunarodnim tržištima. Upravo je uloga HGK da promijeni percepciju hrvatskih tvrtki prema van. Moramo omogućiti našim tvrtkama da snažnije iskorače na tržište EU. Danas tek oko 10 posto našeg izvoza otpada na high tech proizvode. Zato jasno moramo postaviti svoje interese i onda ih štititi. Sve se svodi na političke odluke i mi se trebamo jasno postaviti prema nekim vrijednostima. HGK mora educirati i komunicirati sa svim sektorima koji osjećaju učinke protekcionizma", naglašava Jurčić. 

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago ističe kako je protekcionizma uvijek bilo i uvijek će ga biti. „Europa se deklarira kao otvoreno i liberalno tržište, ali zapravo ima iznimno visoke protekcionističke mjere i subvencije. Ovo što se danas događa s Trumpom, nama malim izvoznicima ne predstavlja veliki problem jer su štete koje nam mogu nanijeti relativno male. Mali proizvođači su i fleksibilniji pa se možemo prilagoditi mjerama, kompenzirati gubitke ili jednostavno napustiti tržište. Problem je nevidljivi, državni protekcionizam s kojim ne znate na čemu ste“, pojasnio je Bago. 

Države su se nekad osvajale ratovima, a danas se to čini trgovinom i protekcionizmom, naglašava pročelnik Katedre za međunarodnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Jurčić. „Protekcionizam poseban utjecaj ima na manje zemlje gdje rast cijena diže cijenu proizvoda što posljedično smanjuje potrošnju i usporava gospodarstvo“, naglasio je uz napomenu kako se na globalnoj sceni zapravo radi o političkim igrama koje bi se na kraju mogle obiti o glavu samim Amerikancima jer Europa i Kina nastoje zaokružiti svoje ekonomije i mogu apsorbirati takve mjere", upozorio je Ljubo Jurčić. 

Mislav Kraljević, izvršni direktor za korporativni razvoj i strategiju u tvrtki Altpro ističe kako je važno da imate dobar proizvod. "Mi izvozimo na 47 tržišta, poštujemo pravila EU i mogu reći da slobodna trgovina u tom smislu riječi ne postoji. Protekcionizam je prisutan na svim tržištima. Tri su osnovna parametra da bi tvrtka našeg tipa bila uspješna: morate imati element dodane vrijednosti, druga je stvar da je reprodukcijski ciklus dugoročan, a treće je da morate prepoznati lobističke utjecaje i znati se nositi s njima. Taj put je jako težak. Morate pronaći nišu, ali iza svega stoji kvalitetan rad“, zaključio je Kraljević.

Krešimir Sočković

Hitovi: 594

Nove željezničke veze Austrije i Hrvatske uz pomoć EU fondova

Prošle godine Hrvatska i Austrija razmijenili su robe i usluga u vrijednosti višoj od dvije i pol milijarde eura. Austrije je četvrti vanjskotrgovinski partner te peto izvozno odredište. U prošloj godini izvezli smo na austrijsko tržište robe za 875,4 milijuna eura, od čega najviše proizvoda od kože i umjetne kože, električnih otpornika, obuće i kabela, dok je uvoz bio gotovo dvostruko većih 1,6 milijardi eura. Najviše smo uvozili obrađenu kožu, naftni plin, drvo i lijekove.

Po investiranju u Hrvatsku, Austrija je sa svojom 4,1 milijardom eura ulaganja drugi najveći investitor, a samo u prošloj godini investitori iz te zemlje uložili su više od 460 milijuna eura u Hrvatsku. Najveći dio tog novca u prošloj godini ušao je u financijsko-bankarski sektor, no raste i broj ulaganja u industrijske pogone. Ako se okrenemo oko sebe, lako ćemo vidjeti neke od 750 austrijskih poduzeća koja posluju na hrvatskom tržištu, među kojima dominiraju bankari i teleoperatori. Austrijske tvrtke u Hrvatskoj proizvode sanitarnu keramiku, betonske i gipsane proizvode, rade u sektoru osiguranja i trgovine. 

Austrija je jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatskoj pri čemu su, uz trgovinsku razmjenu roba i turizam, sektor prometa i željeznica važan dio suradnje rekla je na Hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Forum se fokusirao na razvoj željeznice i logistike i organizirala ga je Hrvatska gospodarska komora u okviru službenoga posjeta predsjednika Republike Austrije Hrvatskoj. „Ulaganja u željezničku infrastrukturu skratila bi put prema Grazu i Beču za dva sata jer je nedopustivo da put od Beča do Zagreba traje danas kao u vrijeme Habsburške Monarhije“, rekla je predsjednica Grabar Kitarović dodajući da je izgradnjom cestovne mreže u Hrvatskoj duljina željezničkih pruga ostala nepromijenjena. „Planirana su brojna ulaganja u željezničku infrastrukturu, stoga pozivamo tvrtke da sudjeluju u tim projektima“, rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

Alexander Van der Bellen, predsjednik Republike Austrije, ističe kako austrijski ulagači vjeruju u Hrvatsku i njezinu gospodarsku perspektivu. "Oni dugi niz godina rade u Hrvatskoj i njihova se vizija poklapa s vizijom njezina razvoja. Austrijske su tvrtke otvorile 35.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, što je velika brojka", kaže Van der Bellen.

Željeznička industrija u Hrvatskoj zapošljava preko 6000 ljudi i od strateške je važnosti ne samo za naše gospodarstvo, već i razvoj cijele jugoistočne Europe, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. "Ključno nam je pojačati investicije u razvoj pruga za brze vlakove koji bi povezali Dunavsku i Jadransko-jonsku regiju. Jedan od glavnih ciljeva je razviti nizinsku prugu koja bi u cijelosti trebala biti završena do 2030. godine. Iako je stanje željezničkoga sektora u Hrvatskoj trenutno daleko od idealnoga, nude nam se pozamašna sredstva iz EU fondova kojima možemo spojiti Jadran s Dunavom. Za ostvarenje toga nužno je snažnije povezati hrvatsku i austrijsku poslovnu zajednicu“, naglasio je Burilović.

Hrvatska i Austrija imaju puno toga zajedničkoga, a izgradnja zahtjevne željezničke infrastrukture donosi inovativna rješenja, što su već svladale kvalitetne austrijske tvrtke“, kazao je potpredsjednik Austrijske gospodarske komore Richard Schenz, istaknuvši važnost poboljšavanja željezničkih veza prema Luci Rijeka, što će povećati razinu njezinih usluga, a koju će koristiti i austrijski gospodarstvenici.      

Krešimir Sočković

Hitovi: 545

Konferencija Meeting G2 Pogled u budućnost

Četvrto izdanje konferencije Meeting G2 pod nazivom Pogled u budućnost, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održat će se od 12. do 14. studenog u Kongresnom centru Forum Zagreb u Zagrebu.
I ovogodišnja konferencija će, kao i prethodne tri, biti organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz podršku brojnih državnih i lokalnih institucija.


Na konferenciji, koju organizira multidisciplinarna skupina Hrvata iz dijaspore i domovine,  očekuju se kao i prethodnih godina brojni uspješni poslovni ljudi hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta kao i tvrtke iz Hrvatske koje se žele predstaviti i povezati kako bi razvijale postojeće i nove proizvode i usluge.

Dosad je na Meetingu G2 sudjelovalo više od 150 Hrvata koji imaju uspješne tvrtke u 26 zemalja svijeta, a ukupno su konferencije okupile više od 550 sudionika koji su ostvarili vrijedne kontakte i razmijenili brojne ideje.

"Generalni cilj konferencije i dalje ostaje umrežavanje poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta, povećanje ulaganja iseljeništva u domovinu, promoviranje hrvatskih proizvoda i zemlje na svim kontinentima te zaustavljanje odljeva mozgova. Uvjereni smo da Hrvatska ima veliki neiskorišteni potencijal i vrlo dobru kvalitetu života te čvrsto vjerujemo da ona zapravo ima osam milijuna stanovnika, a ne samo 4,3 koliko ih živi u Hrvatskoj", rekao je predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić.

I na ovogodišnjoj konferenciji predstavit će se mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, primjeri najbolje prakse te specifičnosti industrija. Prvi dan je rezerviran za Who’s Who in G2 na kojem će se svaki sudionik moći predstaviti u kratkoj formi i razmijeniti kontakte s ostalima kao i za Pitch sesiju na kojoj će se predstaviti 10 hrvatskih start-upa radi dobivanja financijske podrške od poslovnih ljudi širom svijeta.

Drugi dan je rezerviran za sedam panel-diskusija na kojima se obrađivati teme o turizmu, hrvatskim delikatesama, blokchain inicijativama i stanju tržišta nekretnina, ali i raspravljati o potencijalima hrvatskih gospodarskih komora širom svijeta kao i preduvjetima za veća ulaganja dijaspore u zemlju. Na panelima će nastupiti više od 40 sudionika, poznatih hrvatskih gospodarstvenika iz zemlje i svijeta kao i predstavnika državnih i lokalnih institucija.

Primjerice, na panelu Uspjeh ide kroz želudac ili proizvodnja delikatesa u Hrvatskoj nastupit će, uz predstavnike tvrtki Agropošta, Volim ljuto i Podravka, i Neb Chupin kreator brenda Dida Boža, odnosno Dalmatia, koji godinama uspješno na svjetsko tržište plasira delikatesne džemove. Izdvajamo i panel Hrvatski turizam – Out of the box o netradicionalnim oblicima turizma sa svrhom produženja turističke sezone. 

Na stranici meeting-g2.com mogu se pronaći detaljnije informacije o ovogodišnjem programu te dosadašnjim skupovima, a zainteresirani se mogu prijaviti online. (PV)

Hitovi: 493

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb