e-Privredni

A+ A A-

Najinovativniji projekt: Lumino Way

 

Dase poduzetništvo uči od ranih nogu već znaju i ptice na grani, a da se i mladima iz Hrvatske nude razne mogućnosti osposobljavanja u poduzetništvu dokazuje provedba EU projekta pod nazivom Build Your Future. Riječ je o tzv. multiplier eventu koji se pod nazivom Kako potaknuti poduzetništvo kod mladih održava u organizaciji Instituta za kreativno obrazovanje. Rezultati tog projekta, financiranog iz Erasmus+ programa, predstavljeni su prošloga petka u Zagrebu. Build Your Future europski je projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo koji se, osim u Hrvatskoj, provodi u još osam zemalja. Sastoji se od pet edukativnih modula, a učenje se temelji na iskustvu i primjerima iz prakse. Namijenjen je osobama od 19 do 29 godina, a u proteklih godinu i pol u Zagrebu je provođen s ciljem da ih se znanjem i vještinama potakne na otvaranje vlastitih tvrtki.

Multifunkcionalne lampice

Sudjelujući u treningu, 22 mladih iz gotovo cijele Hrvatske pokušalo je dobiti odgovore na brojna pitanja - od toga što je to što mladi trebaju znati o poduzetništvu, kako razviti ideje i provesti marketing u vlastitoj tvrtki, do toga kako razviti prezentacijske i prodajne vještine, pa i steći osnovna znanja o financijama. Četiri najbolja buduća poduzetnika svoje su poslovne ideje predstavili u Torinu gdje je Jurica Rešetar osvojio prvu nagradu za najinovativniju ideju. Nagradu mu je donio njegov projekt Lumino Way. Objašnjavajući svoju ideju Rešetar je rekao kako su to ustvari pločice sačinjene od lampica koje svijetle na dodir. “Te lampice svijetle samo kada je to potrebno, primjerice kada se po njima hoda, pa osvjetljavaju put u mraku. Postoji i savitljiva verzija koja se može koristiti kao modni dodatak jer radi na baterije”, istaknuo je. Rešetar je svoj izum već prodao jednoj školi u Bostonu gdje su te lampice montirali ispod rukohvata.

Binocular bar

Još jedan zapaženi projekt je Binocular bar koji je osmislio Borna Pavičić. Gosti njegovog bara na virtualan način moći će otputovati u bilo koji dio svijeta jer im se tu nude projekcije fotografija i glazbe iz krajeva u kojima žele biti. Sve će pratiti, naravno, i gastro užici specifični za ta odredišta.

Ivan Mušlek je pak osmislio projekt CM trening za mlade s invaliditetom, i to kao trening iz digitalnog marketinga. Cilj toga projekta je suradnja s privatnim tvrtkama koje bi financirale treninge, a kasnije zapošljavale osobe s invaliditetom. 

Sanja Plješa

Hitovi: 3762

Porezna reforma konačno može zaživjeti

Kako bi se omogućila provedba porezne reformem izmijenjeno je 15 zakona i donesen novi Zakon o javnoj nabavi. Svi su oni stupili na snagu 1. siječnja 

Porez na dobit

Izmjenama Zakona o porezu na dobit stopa od 20 posto smanjena je na 18 posto, a uvedena je i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna moći će izabrati način utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu. Ako je takav poduzetnik istodobno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

Ukinuta je i porezna olakšica za reinvestiranu dobit, što je ministar financija Zdravko Marić opravdao malim brojem poduzetnika od samo dva posto koji su tu poreznu olakšicu i koristili. S druge strane, za poduzetnike je važno da znaju kako su im zakonskim izmjenama povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini od 50 posto.

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

Porez na dodanu vrijednost

Prema izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se dječje autosjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, ali ne i hrana za kućne ljubimce. S druge strane, unatoč velikim negodovanjima ugostitelja, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji se od sada oporezuju stopom od 25 posto. Najniža stopa PDV-a, ona od pet posto ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige i novine.

Porez na dohodak

Novim Zakonom o porezu na dohodak osnovni osobni odbitak povećan je na 3800 kuna i vrijedi za sve porezne obveznike. Stope poreza na dohodak su sa 25 i 40 posto snižene na 24 i 36 posto, s time da su promijenjene porezne osnovice. Stopom od 24 posto oporezivat će se dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Takve stope i porezne osnovice primjenjivat će se i kod obračuna predujma poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. Smanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te Gradu Vukovaru.

Novim zakonom povećani su osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, tako da odbitak za prvo dijete iznosi 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna, te on dalje progresivno raste za svako iduće dijete.

Uvodi se i sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka što u konačnici znači bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine od plaća i autorskih honorara zbrajao te bi se na taj godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Doprinosi

Izmjenama Zakona o doprinosima doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju se i na autorske honorare, kao i na isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Za mirovinsko osiguranje primjenjivat će se stopa doprinosa od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

Porez na promet nekretninama

Novi Zakon o porezu na promet nekretninama donosi smanjenje te porezne stope s pet na četiri posto. Vlada je odlučila ukinuti oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, kao pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće može se računati na subvencioniranje stambenih kredita, no taj zakon još uvijek nije donesen. Dobra je vijest i to da su građani oslobođeni obveze prijave prometa nekretninama, dok će se porezna obveza utvrđivati po službenoj dužnosti, s time da ukupni prihod od poreza na promet nekretninama postaje prihod jedinica lokalne samouprave.

Lokalni porezi

Novim Zakonom o lokalnim porezima snižena je stopa poreza na nasljedstva i darove s pet na četiri posto, a ukinut je i porez na tvrtku ili naziv. Novost je da će se na motorna vozila starosti do 10 godina plaćati porez na cestovna motorna vozila kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. Od početka 2018. godine počet će se primjenjivati jednostavni porez na nekretnine koji bi u stvari trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

Trošarine i posebni porez na motorna vozila

Izmjenama Zakona o trošarinama određeno je plaćanje trošarina i na tekućine za elektroničke cigarete te na grijane duhanske proizvode. Određena administrativna pojednostavljenja predviđena su za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. Ukida se obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakih alkoholnih pića, a riječ je o oko 41.000 obveznika.

U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije” s proizvodnjom do 2500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu.

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU-a, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko 2000 malih vinara.

Na snagu su stupile i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima će se taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida, prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

Izmjene uređuje i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuje i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2000 kuna.

Jedinstven rok zastare od šest godina

Izmjenama Općeg poreznog zakona ukida se relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Nadležna tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka. Banke su tako dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

Izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom briše se “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

Novi je i Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do 100 kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

Izmjene Zakona o računovodstvu

Izmjenama Zakona o računovodstvu ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana. Uz to, rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu ponovno je vraćen na 30. lipnja. Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća.

Članarine u turističkim zajednicama

Izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama članarine su od početka ove godine manje za pet posto, što prema izračunima Ministarstva turizma znači rasterećenje gospodarstva za oko 10 milijuna kuna.

Javna nabava

Novi Zakon o javnoj nabavi konačno je uveo kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljniju ponudu. Valja naglasiti da kao kriterij za odabir najboljih ponuditelja i dalje ostaje cijena, uz dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku cijena važna kao kriterij u određenoj nabavi.

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obveznost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine.

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije. Riječ je o obrascu kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Uvodi se institut javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći dobiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja. odnosno aneksima, povećavaju vrijednost samog ugovora. Sada su izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

Novim su zakonom, uz ostalo, smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja s pet na tri posto procijenjene vrijednosti nabave, propisan je jedinstveni rok za žalbu u roku od 10 dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu...

U Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti u obzir i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša kao što su kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 3945

Imamo nova pravila, na redu je implementacija

U kupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijardi kuna godišnje, a lani je njen udio u bruto domaćem proizvodu iznosio velikih 12,14 posto. Usvajanjem novog Zakona o javnoj nabavi najniža cijena više neće biti jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda. Njime se također uvodi europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, odnosno obrazac kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Država ima rok od godine dana da objedini sve registre koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici, do sada, morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju. Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj zakona je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

“Ako se novi Zakon o javnoj nabavi neće implementirati, onda od njega neće biti ništa. Mi već godinama imamo zakonska rješenja koja čak zabranjuju da se od poduzeća, poslodavaca ili samog građanina traži bilo koji papir odnosno dokument ili potvrda o kojoj javna uprava vodi evidenciju ili registar. Nama su izuzetno potrebne promjene u pristupu i edukacija ljudi koji pišu natječaje, ali i edukacija onih koji se javljaju na natječaje. Ako se to ne napravi, opet ćemo imati dobar zakon koji se, eto, neće primjenjivati. A svi želimo da se novac troši na odgovoran način”, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.

Više kriterija za bolje rezultate

Ubuduće ponude bi se trebale ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija od kojih će cijena biti tek jedan u nizu. Javne su se nabave i prije ovih zakonskih promjena mogle provoditi po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, no to je bilo rijetko - samo dva posto nabave provodilo se na taj način.

“I naručitelji i ponuditelji imaju velika očekivanja od novog Zakona. Jedinstvena europska dokumentacija za javnu nabavu, ESPD, smanjit će pritisak na gospodarske subjekte u fazi pripreme ponude. ESPD koji služi kao preliminarni dokaz o sposobnosti ponuditelja omogućuje da se izvorni dokumenti zatraže samo od gospodarskog subjekta s kojim se namjerava sklopiti ugovor. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude postaje vodeći i/ili obvezni kriterij odabira najpovoljnije ponude. Smatram da je za postizanje učinka dobivanja najbolje vrijednosti za novac u sustavu javne nabave potrebno dodatno osposobiti naručitelje za primjenu tog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude”, smatra stručnjakinja za javnu nabavu u tvrtki PJR Consulting Mirjana Čusek Slunjski te napominje da naručiteljima treba omogućiti da objasne zašto su za neki rad, robu ili uslugu spremni platiti više. 

Ekonomski najpovoljnija ponuda znači da se u obzir uzimaju i drugi kriteriji poput kvalitete, roka isporuke ili usluga nakon prodaje. Koncept vrijednosti za novac prepoznaje činjenicu da roba, radovi i usluge nisu homogeni, tj. da se razlikuju u kvaliteti, izdržljivosti, dugovječnosti, dostupnosti te ostalim karakteristikama proizvoda i elementima povezanima uz njihovu prodaju. Smisao traženja vrijednosti za novac jest u tome da naručitelji teže nabavi optimalne kombinacije značajki koje zadovoljavaju njihove potrebe. Dakle, različita kvaliteta, troškovi, dugovječnost, izdržljivost... proizvoda koji se nude mjere se u odnosu na njihov trošak. U nekim slučajevima mudrije je platiti više za proizvod s niskim troškovima održavanja, nego platiti manje za proizvod s visokim troškovima održavanja jer će kroz razdoblje amortizacije početno skuplji proizvod za naručitelja u pravilu biti ukupno jeftiniji.

Administrativni teret manji za 80 posto

Javna nabava na razini EU-a smatra se jednim od ključnih instrumenata Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast, a unapređenje i uvođenje novih pravila javne nabave na razini EU-a ima za cilj još više strateški koristiti javnu nabavu za ostvarenje zajedničkih ciljeva društva kojima se osigurava najučinkovitije korištenje javnih sredstava. Upravo kroz učinkovito korištenje javnih sredstava teži se ostvarenju ciljeva koji uključuju zaštitu okoliša, društvenu odgovornost, inovacije, borbu protiv klimatskih promjena, povećanje zaposlenosti, poboljšavanje zdravlja... Promjene su usmjerene na lakši pristup nadmetanjima i smanjenju administrativnog opterećenja i troškova u javnoj nabavi za sve gospodarske subjekte, a poglavito male i srednje poduzetnike, prepoznate kao nositelje gospodarstva i održivog rasta EU-a.

“U novom razdoblju naručitelje se dodatno potiče da veći značaj pridaju kriterijima kvalitete, pitanjima zaštite okoliša, društvenim značajkama ili inovacijama, a da pritom i dalje u obzir uzimaju i cijenu i troškove životnog ciklusa predmeta nabave”, pojasnila je direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj Ana Fresl koja je provela istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive EU-a. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Izvrsnošću u javnoj nabavi uvećavamo konkurentnost koji je financirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije putem natječaja Poduzetnički impuls, a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja.

“Uvođenje europske jedinstvene dokumentacije o nabavi zamjenjuje dostavljanje više različitih dokaznih dokumenata u postupcima nabave. EK predviđa da će takav pristup smanjiti administrativni teret gospodarskim subjektima za čak 80 posto. Ovo pojednostavljenje ide paralelno s poticanjem naručitelja na podjelu postupaka nabave u manje grupe kako bi se manjim gospodarskim subjektima omogućilo podnošenje ponuda”, dodaje ona.

Više od 15.000 sklopljenih ugovora

S ciljem pružanja dodatne pomoći i podrške obveznicima javne nabave, ali i gospodarskim subjektima koji na tržištu nude svoje proizvode i usluge pokrenut je i novi besplatni portal www.javna-nabava.info.

Ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma javne nabave u 2015. bio je veći od 31,1 milijarde kuna, a objavljena su ukupno 15.485 sklopljena ugovora. U njihovom ukupnom broju radovi sudjeluju sa 1994 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 11,9 milijardi kuna, roba sudjeluje sa 8951 sklopljenim ugovorom u ukupnom iznosu od 11,6 milijardi kuna, a usluge sudjeluju sa 4540 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 7,4 milijarde kuna. Gledano po predmetu nabave i vrijednosti ugovora, 38,47 posto odnosi se na radove, udio roba je 37,57, a usluga je 23,96 posto. Vrijednost evidentirane bagatelne nabave iznosi 9,4 milijarde kuna. Inače bagatelna nabava je ona nabava na koju se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje, a čija je procijenjena vrijednost (bez PDV-a) jednaka ili manja od 200.000 kuna za robu i usluge odnosno 500.000 kuna za radove. Vrijednost nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava u prošloj godini premašuje 2,2 milijuna kuna. 

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede: Kratkim lancima opskrbe do kvalitetnije i svježije hrane

U zadnji vlak prije usvajanja Zakona o javnoj nabavi Vlada je ugurala amandman Kluba zastupnika HDZ-a kojim se u javnoj nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda daje prednost kratkim lancima opskrbe, uz istovremeno osiguravanje svježine proizvoda, smanjivanje troškova transporta i distribucije, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti proizvoda, ali i smanjenje negativnih učinaka transporta na okoliš.

“Na ovaj način će sve naše škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i druge ustanove moći nabaviti hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time će potrošači dobiti kvalitetniju i svježiju, odnosno nutritivno bogatiju hranu, a domaći proizvođači imat će unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ilijana Grgić

Hitovi: 2541

Zaštita proizvođača od nekorektnih trgovaca

Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je javnu raspravu o zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a do sredine siječnja iduće godine otvoreno je novo e-Savjetovanje o nacrtu tog zakonskog prijedloga. Cilj ovog zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana koje imaju kod trgovaca. Tako se predlaže da se trgovcima čiji su prihodi veći od 100 milijuna kuna zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Takav način definiranja značajne tržišne snage znači da će se zakon odnositi na više od 90 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Ministri poljoprivrede članica Europske unije podupiru položaj poljoprivrednika u lancu trgovine hranom i jačanje borbe protiv nepoštene trgovačke prakse, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističe da će Hrvatska postati 21. članica sa zakonom o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse.

Pokušaj spašavanja poljoprivrede

“U lancu trgovine hranom - koji čine proizvođač, otkupljivač i trgovac - najmanje dobije proizvođač, a najveću korist izvlače trgovci i prerađivači”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodavši kako će se zakonom pokušati spriječiti trgovce i otkupljivače da koriste svoj dominatni položaj na tržištu na štetu poljoprivrednika.

“Žalosno je da to pitanje rješavamo na kraju 2016. godine, ali što je, tu je. Moramo pokušati spasiti poljoprivredu. Danas imamo disproporciju da onaj koji proizvodi najlošije živi od svoga rada, što ne možemo dopustiti. Zakonom se propisuje niz stvari, pa tako sadrži i odredbu po kojoj svaki proizvođač mora imati ugovor sa svojim otkupljivačem, da stvari moraju biti jasno definirane, da nema ugovornih klauzula koje idu na štetu primarnih proizvođača, a nikada na štetu otkupljivača i trgovaca”, rekao je Tolušić, te naglasio da nova zakonska pravila neće utjecati na cijene proizvoda, nego će omogućiti da svatko u lancu korektno zarađuje za svoj dio posla. “Ovim zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz”, kazao je Tolušić.

Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima kako bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police.

Osim toga, zakonom se želi sankcionirati niz nepoštenih praksi kao što je nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana, potom jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta. Zakonom se zabranjuje i prodaja finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.

AZTN kao nadzornik

Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a utvrdi li po pokrenutom postupku da je trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do tri milijuna kuna za pravne i do milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše pet posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu godinu.

Na zakonski nacrt osvrnuo se predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić koji je istaknuo kako Zajednica podržava njegovo donošenje. “Međutim, kao predsjednik Zajednice moram upozoriti kako naši prijedlozi nisu prihvaćeni, a od iznimne su važnosti za proizvođače. Na primjer, nigdje u zakonu nije naveden rok plaćanja od 30 dana, te što nakon isteka tog roka. Također, nije definirano na koji će način AZTN nadzirati (ne)provođenje zakona”, istaknuo je Gregurić, ocijenivši da kompenzacije nisu prihvatljiv oblik naplate potraživanja osim ako se tvrtka-dužnik nalazi u predstečaju ili stečaju. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 1866

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb