e-Privredni

A+ A A-

20 godina akcije Kupujmo hrvatsko

Projekt Kupujmo hrvatsko započeo je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a do danas je ovaj projekt dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značajem.

Hrvatska gospodarska komora 20 godina nastoji kontinuirano promovirati sve tvrtke, obrte, zadruge, udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju gospodarstva, kaže direktorica Sektora trgovine HGK Ema Culi. “Na ovaj način želimo dati na važnosti odabranim izlagačima čiji se proizvodi i usluge na domaćem tržištu odlikuju vrhunskom kvalitetom kao rezultatom hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije”, dodaje Ema Culi.

Od početka ove godine održana su u okviru te akcije događanja u svibnju u Splitu i u lipnju u Puli. U Zagrebu se 20 godina ovog projekta obilježava dvodnevnom akcijom 21. i 22. rujna, dok će završna svečanost biti 13. listopada u Vinkovcima.

Prilika za pronalaženje kupaca

U studenome će se pak održati još jedna dodatna akcija - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam - kojom Hrvatska gospodarska komora usmjerava domaće proizvođače da u suradnji s turističkim tvrtkama odnosno davateljima usluga u toj djelatnosti iskoriste priliku za plasman svojih proizvoda u tom sektoru hrvatskog gospodarstva.

“Akcija je značajna i usmjerena je na podizanje svijesti za važnost očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta, očuvanje radnih mjesta i otvaranje novih. U akciju uključujemo i mlade, kako bi i oni najmlađi naučili koliko je važno očuvati domaće gospodarstvo, ali uključujemo i gospodarstvenike i njihove nove i kreativne ideje. S obzirom na to kako je teško pronaći put do tržišta, ovo je prigoda da svi hrvatski proizvođači kvalitetnih hrvatskih proizvoda dobiju priliku pronaći kupce”, pojašnjava Ema Culi.

Najvažniji rezultat ovih 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko je činjenica kako je oko 88 posto građana spremno izdvojiti koju kunu više za kupnju hrvatskih proizvoda, 97 posto ih je čulo za akciju Kupujmo hrvatsko, 93 posto podržava akciju, a 91 posto njih podržava kupnju hrvatskih proizvoda. 

Kupujmo hrvatsko 21. i 22. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića Pokažite Zagrebu što nudite

U Zagrebu će 21. i 22. rujna od 9 do 19 sati hrvatske tvrtke na Trgu bana Josipa Jelačića moći izlagati svoje proizvode. HGK će i ove, kao i ranijih godina, svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje u akciji Kupujmo hrvatsko, dok je kotizacija od 500 kuna predviđena za izlagače koji nisu članovi HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). Komora će u sklopu ovoga događanja svakom izlagaču osigurati izlagačko mjesto, priključak za struju, natpisnu plohu, promicanje izlagača prije, za vrijeme i nakon održavanja akcije, oglašavanje putem weba Kupujmo hrvatsko te profila i akcije na Facebooku. Informacije o akciji mogu se dobiti u HGK-Komori Zagreb, od Irene Fresl Rendulić, na telefon 01/4606 816 i na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Tvrtke se mogu prijaviti obrascem u pratećim dokumentima na stranici http://www.hgk.hr/documents/prijavni-obrazac-zagreb-20175968e5c65df7b.docx. Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici djelatnosti trgovine kao potencijalni distributeri te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni sudionici.

Krešimir Sočković

Hitovi: 1044

Kulen “zatočen” na hrvatskom tržištu

Koliko je puta u Hrvatskoj potrebno lupiti glavom u zid kako bi se shvatio dugoročni značaj i vrijednost neke proizvodnje, možda najbolje svjedoči primjer proizvodnje kulena. Iako se radi o prehrambenom proizvodu vrlo visoke kvalitete u rangu mesnih prerađevina i proizvodu koji se ubraja u sam vrh onih koji nose veliku dodanu vrijednost, njegovi proizvođači još uvijek muku muče s nabavom potrebne kvalitetne sirovine i postizanjem odgovarajuće cijene na tržištu.

Nema kulena od mesa iz marketa

“Sve kemijsko-fizikalne analize su pokazale da kada se kulen pravi od mesa iz marketa koje je s različtiih uvoznih područja, nema kvalitetu kao kulen koji se pravi od svinja domaćeg pasminskog sastava i koja je hranjena na tradicionalan način. Pri tome svinja mora težiti 150 i više kilograma i biti stara barem godinu dana. Tek je to ta sirovina, uz određene dodatke, od koje se može dobiti vrhunski proizvod”, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu HGK-Županijske komore Osijek.

Te je tvrdnje potvrdila znanost. Stručnjaci s osječkog Poljoprivrednog fakulteta su nakon višegodišnjih istraživanja i provedenih pokusa došli do pokazatelja prema kojima hrvatska teška svinja za proizvodnju kulena mora težiti najmanje 150 kilograma, te da treba slijediti trolinijski pasminski sastav landrace-yorkshire-duroc. Uz primjenu mjera kontrole i suvremene tehnologije temeljene na tradicionalnoj recepturi i proizvodnji, dobivaju se dobri proizvodni rezultati. Uz to, proteklih je godina puno toga odrađeno na zaštiti zemljopisnoga podrijetla slavonskog i baranjskog kulena. Sve to zajedno daje jamstvo vrhunske i provjerene kvalitete proizvoda koji se može uspješno plasirati i na inozemnim tržištima.

“Unatoč tome, u Hrvatskoj se već desetak godina proizvodi gotovo ista količina kulena, oko 500 tona godišnje, a izvozi se jedva do tri posto. No i taj podatak o izvozu je tek pretpostavka jer nadležne statističke službe uopće ne poznaju kategoriju ‘kulen’, nego tek ‘ostale mesne prerađevine’”, dodaje Nad. Od tih 500 tona, samo je Belje u boljim godinama proizvodilo oko 400 tona, a ostalih stotinjak tona manji i mali proizvođači, uglavnom s područja Slavonije i Baranje.

Zašto Talijani i Španjolci znaju?

Nužno je stimulirati proizvođače teških svinja kako bi se proizvodnja u ruralnim područjima vratila na razine od prije 2006. godine do kada su postojali takvi poticaji. Potrebno je pronaći model sustavnog ugovaranja takve proizvodnje koja će zadovoljiti potrebe kulenara, a time se može postići zadovoljstvo i proizvođača i prerađivača. Za tako nešto nije potrebno “otkrivati toplu vodu” jer takvi primjeri već postoje u zemljama članicama EU-a. Čak 80 posto svinjogojske proizvodnje u Italiji je proizvodnja teških svinja jer oni svinje prodaju kroz proizvode, dok je konzumacija svježeg svinjskog mesa manje zastupljena.

Proizvodnja teških svinja jest skuplja, ali se kroz proizvodnju kvalitetnih prerađevina taj ulog višestruko vrati. Cijela Europa poznaje talijanske mesne proizvode koji su cijenjeni i imaju veliko tržište. Parma kao prepoznatljivo središte ove talijanske prehrambene industrije je grad s manje od 200.000 stanovnika, ali na samo stotinu kilometara udaljenosti ima Milano u čijem okružju živi četiri milijuna stanovnika, dakle, kao cijela Hrvatske. Znači, već je to dovoljno veliko tržište za visokokvalitetne prehrambene proizvode, a da ne spominjemo kako su to proizvodi zastupljeni i poznati na čitavom europskom tržištu. U čemu onda leži prepreka da se tako nešto ne započne i u Hrvatskoj, pitali smo Gorana Kušeca, profesora s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

“Naši veliki proizvođači prisiljeni su uvoziti teške svinje jer tu potrebnu sirovinu za kulen ne mogu nabaviti na domaćem tržištu. Istovremeno, svinjogojci propadaju. S jedne strane nisu ekonomski motivirani uzgajati teške svinje, a s druge brojni trgovački centri imaju u ponudi jeftino uvozno konzumno meso. U takvom ekonomskom raskoraku domaći svinjogojci ispadaju gubitnici”, ističe dr. Kušec.

Ekipa znanstvenika s osječkog Poljoprivrednog fakulteta zadnjih je godina nizom projekata mnogo učinila na tehnološkoj razini uzgoja svinja i proizvodnji visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. U jedan od projekta koji se vodi putem Hrvatske zaklade za znanost, upravo na inicijativu dr. Kušeca, uključeni su i stručnjaci s Ekonomskog fakulteta kako bi dali svoj znanstveni doprinos u segmentu brendiranja takvih proizvoda.

Naime, kulen je solidno brendiran i prepoznatljiv na hrvatskom tržištu, no još je prilično neprepoznatljiv na europskom. No hrvatsko tržište je malo za plasman tako kvalitetnog proizvoda i potrebno je uložiti još mnogo truda kako bi se kulen u tom smislu približio prepoznatljivosti i cjenovnim kategorijama sličnih proizvoda iz Italije ili Španjolske. Konkretno, slavonski kulen na zagrebačkom tržištu (koje je skuplje od osječkog ili slavonskog) dostiže cijenu od oko 200 kuna za kilogram ili tek 220 kuna za kulen od mesa crnih svinja. Za kvalitetu koju nudi, to su preniske cijene. Međutim, kulen je “zatočen” na malom i u platnom smislu prilično slabom hrvatskom tržištu i tu nema previše prostora za rast. Dosta toga se može naučiti iz tuđih primjera dobre prakse. U Španjolskoj se vrhunski pršut prodaje za 150 eura po kilogramu. Dobar poznavatelj ili znatiželjni turist srednje platne moći izdvojit će 15 eura i kušati 100 grama takvog vrhunskog pršuta u kakvom solidnom restoranu. Naravno, ako mu ga tko ponudi i jasno obrazloži takvu cijenu. 

Slađan Novosel, nagrađivani kulenar i poljoprivrednik Hrvatska je postala uvoznik smeća 

Svinjogojstvo je u Hrvatskoj uništeno, a Hrvatska je postala uvoznik smeća i to je osnovni problem. Svoje potrebe za mesom kao temeljnom sirovinom za proizvodnju kulena i ostalih mesnih prerađevina podmirujemo iz vlastitog uzgoja svinja i potrebnih ratarskih kultura. Imamo potpuno zaokruženi proizvodni ciklus od polja od stola. To je bio jedini način da uopće uđemo u posao proizvodnje kulena. Mi smo najprije bili svinjogojci, pa smo tek onda postali kulenari. Većina proizvođača kulena s poteškoćom dolazi do kvalitetne sirovine, a ljudi se i teško odlučuju za takvu proizvodnju jer ta djelatnost nije dovoljno vrednovana u Hrvatskoj, niti je ta grana djelatnosti u Hrvatskoj prepoznata kao kvalitetna i dohodovna, objašnjava Slađan Novosel, nagrađivani kulenar i poljoprivrednik iz Gata.

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 1009

20 godina akcije Kupujmo Hrvatsko - Pokažite Zagrebu što nudite

Hrvatska gospodarska komora poziva tvrtke, obrtnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, zadruge i domaće radinosti da sudjelovanjem u akciji Kupujmo hrvatsko u Zagrebu uveličaju svečanu proslavu 20. rođendana te akcije. Projekt Kupujmo hrvatsko započeo je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a do danas je ovaj projekt dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem. Hrvatska gospodarska komora 20 godina nastoji kontinuirano promovirati sve tvrtke, obrte, zadruge, udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju gospodarstva, čime želi dati na važnosti odabranim izlagačima čiji se proizvodi i usluge na domaćem tržištu odlikuju vrhunskom kvalitetom kao rezultatom hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.

Ovogodišnja akcija u Zagrebu trajat će dva dana, čime se želi istaknuti birane izlagače.

Važnost kupnje hrvatskih proizvoda

Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici djelatnosti trgovine kao potencijalni distributeri te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni sudionici. Cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta i očuvanja postojećih uz povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

U Zagrebu će 21. i 22. rujna od 9 do 19 sati hrvatske tvrtke na Trgu bana Josipa Jelačića imati priliku izlagati svoje proizvode.

Komora će i ove, kao i prethodnih godina, svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje u akciji Kupujmo hrvatsko, dok je kotizacija u iznosu od 500 kuna predviđena za sve izlagače koji nisu članice HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). Komora će u sklopu ovoga događanja svakom izlagaču osigurati izlagačko mjesto, priključak za struju, natpisnu plohu, promicanje izlagača prije, za vrijeme i nakon održavanja akcije, oglašavanje putem weba Kupujmo hrvatsko i profila te akcije na Facebooku.

Informacije o akciji možete dobiti u HGK-Komori Zagreb, od Irene Fresl Rendulić, na telefon 01/460-6816 i na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Tvrtke se mogu prijaviti obrascem u pratećim dokumentima na stranici http://www.hgk.hr/documents/prijavni-obrazac-zagreb-20175968e5c65df7b.docx. 

KS/PV

 

Hitovi: 686

Počinje program Blue Boost vrijedan milijun i pol eura

Od jeseni započinje provedba Blue Boosta - 1,5 milijuna eura vrijednog projekta kojim će se jačati mikro, mala i srednja poduzeća iz tradicionalnih, ali i novonastajućih sektora u plavom rastu - poput ribarstva, brodogradnje, marikulture i biotehnologije.

Projekt je još prošle godine Europskoj uniji prijavila HGK-Županijska komora Zadar kao partnerska institucija. “Tvrtke za preradu ribe u Zadarskoj županiji zauzimaju vodeću poziciju u ribarstvu Hrvatske. Ribarska flota Zadarske županije sastoji se od oko 600 plovila. U ukupnom ulovu ribe i ostalih morskih organizama u Hrvatskoj udio Zadarske županije iznosi 47 posto, dok udio u ukupnom uzgoju ribe iznosi 60 posto. U djelatnosti ribarstva i uzgoja riba u Hrvatskoj Zadarska županija ima oko 400 registriranih malih i srednjih tvrtki te vodeću poziciju u uzgoju bijelih riba i tuna u Hrvatskoj. Sve su to razlozi za daljnji razvoj i inovativni smjer ovog dijela gospodarstva zbog kojih se ŽK Zadar odlučio na razradu i prijavu projekta Blue Boost na natječaj programa EU Interreg Adrion 2014.-2020.”, rekao je direktor HGK-ŽK Zadar Denis Ikić. Jačanje kapaciteta tvrtki povezanih s plavim rastom kroz brojne aktivnosti projekta Blue Boost, među kojima su uspostavljanje transnacionalne inovacijske mreže znanstvenih, gospodarskih, poslovnih i organizacija nadležnih za plavu ekonomiju organizacije treninga i seminara, postići će se i dodjelama vaučera ukupne vrijednosti 50.000 eura za najmanje pet odabranih tvrtki u svakoj partnerskoj zemlji, koje će se birati javno dostupnim natječajem. Odabrane tvrtke će uz pomoć stručnjaka, koji će se također odabrati transnacionalnim natječajem putem projekta, razviti inovativne aktivnosti i projekt u svom poslovanju pridonoseći pritom ciljevima Strategije EU-a za održivi rast u morskom i pomorskom sektoru – Plavi rast. Članice HGK će sudjelovanjem u projektu moći stjecati, poboljšati, proširiti i razmijeniti svoje kompetencije i iskustva te povećati vrijednost vlastitih proizvoda i usluga.

Projekt će trajati 22 mjeseca, a provodit će se u suradnji s pet partnerskih organizacija iz Italije, Grčke i Albanije. Provodit će se na području Zadarske županije, regije Marche, Friuli Venezia Giulia i Apulia u Italiji, regije Središnja Makedonija u Grčkoj te na obalnim područjima Durresa, Vlore, Sarande i Shёngjina u Albaniji. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 705

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb