e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

E poslovanje - Najvažnija komponenta je čovjek

Internet stvari, umjetna inteligencija, autonomni sustavi i mreže nove generacije (5G) više nisu tehnologije budućnosti nego upravo one zahvaljujući kojima će se neko društvo najbrže moći razviti u digitalno.

Hrvatska, s jedne strane, ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, dok, s druge, 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji e-biz2018 o digitalnom poslovanju, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji riječke tvrtke Case, istaknuo je kako Hrvatska ima elektroničku osobnu iskaznicu, jedinstveni identifikator OIB koji nemaju sve države članice EU-a te NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kao osnovu za sve ostale elektroničke usluge. “Digitalni napredak iz temelja preobražava naše društvo i gospodarstvo. Naša je dužnost predvidjeti i ovladati tim izazovima kako bismo zadovoljili potrebe i očekivanja građana i poduzetnika”, napomenuo je dodajući kako su ove dvije rečenice prepisane iz Deklaracije o elektroničkoj upravi koju su potpisale u listopadu 2017. u Talinu sve EU članice (Talinska deklaracija).

Stvarajući digitalno društvo kroz procese digitalne transformacije, nastavio je, nikako ne smijemo zaboraviti najvažniju komponentu tog društva, a to je čovjek. “Jer, svrha svega toga je da se čovjeku, građaninu, olakša život i stvore uvjeti za bolji, jednostavniji i brži rad”, istaknuo je Gršić.

Tri stupa

Trenutačno, u Hrvatskoj 1,1 milijun građana koristi fiksni, a 3,4 milijuna mobilni internet. Sustav e-Građani, koji je 2014. imao 14, danas ima 47 usluga. “Ovaj sustav koristi oko 530.000 građana”, naglasio je dodajući kako je pravo vrijeme da ga se redizajnira i stavi u drugačiji kontekst korištenja.

Važno je naglasiti kako Hrvatska ima ukupno više od 685 elektroničkih usluga. Od toga su 403 e-aplikacije, 219 e-obrasci, ali i ostale dosad prebrojane e-usluge. “Također, izbrojali smo 188 elektroničkih registara u državi, a vjerojatno ih ima i više”, kazao je.

U Hrvatskoj su prepoznata tri stupa digitalizacije i razvoja digitalnog društva. To su gospodarstvo, e-vještine (e-uključivost, tj. digitalno društvo građana) i e-uprava (digitalizacija procesa i poslovanja javne uprave u cilju smanjenja deficita državnog proračuna). “Ta tri stupa na neki način nedjeljiva su i daju jedinstveni uspjeh u postizanju digitalnog društva i transfomacije u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Gršić.

Hrvatska je po otvorenosti podataka iznad europskoga prosjeka i nalazi se na 14. mjestu u EU. Otvoreni podatak je svaki onaj podatak koji je dostupan i koji je moguće lako pronaći, primjerice, vozni red autobusa, izuzevši neke osobne i zakonom zabranjene podatke. “Europska unija za Hrvatsku predviđa otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta do 2020. na temelju otvorenih podataka”, zaključio je. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1929

ZPP-om do većih primanja u poljoprivredi

Prema istraživanju Svjetske banke, polovina država članica Europske unije iskoristila je Zajedničku poljoprivrednu politiku za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, dok druge zemlje i dalje zaostaju.

U izvješću Promišljanja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (Thinking CAP) navodi se kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU-a, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta.

Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su država članica EU-a koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima. Druge zemlje, poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke, moraju se potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i omogućile da bavljenje poljoprivredom bude isplativo, što se može ostvariti poboljšanjem osnovnih pretpostavki za uspješnu poljoprivredu, čime bi se pospješili rezultati financijskih ulaganja koja su na raspolaganju u sklopu ZPP-a. Ostale države članice smjestile su se između tih dviju skupina, pri čemu idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju.

Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU-a više ne idu ruku pod ruku, ističe Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU-a. “Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim zemljama, poput Nizozemske, bavljenje poljoprivredom katkad je unosnije od rada u drugim djelatnostima. Približno polovina država članica EU-a danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovina mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena”, smatra Banerji.

Bolji uvjeti zapošljavanja

Izvješće Svjetske banke pokazuje kako je ZPP EU-a povezan s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja, odnosno godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi, i sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ukazuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi. Primjerice, u novijim državama članicama rast produktivnosti rada u poljoprivredi povećava se sa 3,1 na 4,7 posto godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. No tu su i neke vrste potpora, poznate kao proizvodno vezana plaćanja, kojima se poljoprivrednici nagrađuju za točno određenu biljnu ili životinjsku proizvodnju, za koje u izvješću nije ustanovljena takva povezanost. U prošlosti su ta proizvodno vezana plaćanja znala dovesti i do krajnje prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima.

Neke zemlje odobravaju plaćanja poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom nužnom za uspješno plasiranje svojih proizvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje svojih ulaganja, upozorava Rogier van den Brink, glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “ZPP uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU-a. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe”, kaže Van den Brink.

U izvješću se ističe kako se pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i sufinanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značaja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 2433

Transformacija energetskog tržišta

Energetski sektor, nije novost, jedan je od najvažnijih segmenata gospodarskog i društvenog razvoja. Stoga svaka država nastoji osigurati pouzdanu opskrbu i dovoljne količine energijom te građanima i industriji prihvatljive energente, što nije jednostavan zadatak.

Europska unija na takve je izazove odlučila odgovoriti konceptom Energetske unije. Paket energetskih zakona, politika i investicija usmjeren je u snažniju integraciju nacionalnih energetskih sustava u cilju povećanja sigurnosti i dostupnosti energije na Starom kontinentu, istaknuto je, na energetskoj konferenciji Hrvatska na vratima Energetske unije, u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Energetsku uniju, istaknuo je kako je Energetska unija danas stvarnost te da je vrlo važno da Europa ima sigurnu, održivu i konkurentnu energiju.

Poseban je naglasak, dodao je, na tome da transformacija energetskoga tržišta treba biti na čišćoj, niskougljičnoj energiji, posebice u industriji. “EU je uzor kako Pariški sporazum treba biti implementiran”, naglasio je Šefčović dodajući kako je Europa prava adresa za energetska i okolišna pitanja, savjete i partnerstva. Energetska unija, dodao je, ne pokriva samo energetski sektor, već širok spektar politika.

Bolja povezanost

“Siguran sam da će Hrvatska slijediti isti obrazac kao i europska gospodarstva. Dakle, da joj ekonomija raste, a smanjuje joj se emisija stakleničkih plinova”, naglasio je on.

 

Potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije je zapanjujući, posebice u korištenju sunčeve energije, a uz to treba što bolje iskoristiti prednosti koje pruža energetska učinkovitost, ocijenio je. “Više od 40 posto potreba za energijom u Europi otpada na grijanje i hlađenje u zgradarstvu. Upravo ovdje možemo učiniti mnogo više”, istaknuo je Šefčović. “Izgradnja LNG terminala na Krku je bitna zbog toga što će se tim projektom ispuniti uvjeti za diverzifikaciju dobave plina i bolja povezanost sjevera i juga. Osim toga, prvi put u povijesti Europe moći ćemo prevoziti brodom plin, ne samo između sjevera i juga nego i između istoka i zapada”, naglasio je.

Premijer Andrej Plenković smatra kako su energetske potrebe modernog svijeta i gospodarstva narasle do neslućenih razmjera. “Ukupna svjetska potrošnja energije, udvostručila se u zadnjih 40 godina. Kina je od 1990. više od tri puta povećala svoju potrošnju energije i danas dostiže gotovo petinu svjetske potrošnje. Nasuprot tome, energetska potrošnja u EU ostala je relativno stabilna i čini oko desetinu svjetske potrošnje, dok na SAD otpada oko 15 posto”, kazao je Plenković.

Globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije, dodao je, stvaraju ozbiljne izazove za kontinent i pružaju mogućnosti za EU, ali i Hrvatsku. “Koncepcija potpuno integriranog unutarnjeg energetskoga tržišta je važna za sve, zbog sigurnosti opskrbe i dostupnosti energenata u svim članicama. Ona, s jedne strane, podrazumijeva solidarnost i što tješnju suradnju. No s druge strane stvara veću međusobnu energetsku ovisnost među članicama”, smatra on. “Energetska unija nije zamjena za nacionalnu energetsku politiku, nego je novi okvir za njenu realizaciju”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Konkurentnost gospodarstva

Vlada je pokrenula izradu nove strategije energetskoga razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu. “Energetski sektor jedno je od važnijih područja za nove investicije budući da je energetika preudvjet razvoja ukupnog gospodarstva, a potrošnja energije tijesno je povezana s kretanjem bruto domaćeg proizvoda. Stoga ćemo se u strategiji usretodočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost te bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu”, naglasio je premijer.

Strategija će se, prema njegovim riječima, orijentirati na rast domaće proizvodnje iz vlastitih resursa. “Strategija će definirati optimalne udjele različitih izvora energije u domaćoj proizvodnji kako bi pridonijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je Plenković dodajući kako će naglasak biti i na konkurentnosti cijena te smanjenju potrošnje i emisije stakleničkih plinova kroz veću energetsku učinkovitost i korištenje OIE.

Projekti koje svakako valja naglasiti su energetska obnova zgrada, ali i izgradnja LNG terminala na Krku za koji je EK dodijelio Hrvatskoj više od 100 milijuna eura. “On je u velikoj mjeri sigurnosni projekt jer će povećati sigurnost opskrbe plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o projektu na kojem intenzivno radimo, a trebao bi omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovome području te bolju umreženost plinovoda”, pojasnio je Plenković.

Upravo je dodjela bespovratnih sredstava EK priznanje i poticaj, ali i obveza Hrvatske, smatra Plenković, da kroz ovaj projekt osigura posebno mjesto na energetskoj karti EU-a čime bi ona postala energetsko čvorište Unije. “LNG terminal i prateća infrastruktura su doprinos diverzifikaciji opskrbe plinom. On će omogućiti u konačnici povoljnije cijene plina za potrošače. Takva su iskustva u drugim zemljama koje su napravile svoje LNG terminale”, zaključio je hrvatski premijer. 

Boris Odorčić

Hitovi: 2515

Optimizam brodara temeljen na oporavku gospodarstva

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum okuplja 10 članica, a riječ je o najznačajnijim hrvatskim brodarima, koji su posljednjega dana protekle godine upravljali sa 133 broda, ukupno 1,65 milijuna GT i oko 2,66 DWT.

“Nakon višegodišnje krize i povijesnog minimuma u veljači 2016. godine na tržištu suhih i rasutih tereta, trend je trenutačno pozitivan. Među vodećim svjetskim analitičarima vlada optimizam za ovaj segment brodarstva. Posljedica je to buđenja najznačajnijih svjetskih ekonomija, u prvom redu SAD-a, Kine i Europe. Time je došlo i do povećanog obujma prijevoza svih vrsta rasutih roba. Zbog izuzetno niskog broja ugovorenih novogradnji i uz povećane aktivnosti scrappinga, dolazi do povećanja vozarina i vrijednosti brodova”, ističe Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum.

To su, istodobno, prema Pavićevom mišljenju najznačajniji razlozi zašto je količina prevezenih tereta u 2017. godini u segmentu suhih i rasutih tereta porasla za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne vozarine u 2017. bile su za preko 50 posto više u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosti ovih tipova brodova su oko 40 posto veće u odnosu na sam kraj 2016. godine. “U dogledno vrijeme ne očekuje se višak ponude brodskog prostora na tržištu suhih rasutih tereta, što je uglavnom uzrokovalo depresiju ovog segmenta kroz zadnju dekadu”, pojašnjava Pavić.

Prijevoz naftnih derivata

Na tržištu brodova za prijevoz naftnih derivata vozarine su bile niže nego u prethodnoj godini. Ipak, godina je bila uglavnom pozitivna i stabilna bez većih oscilacija. Kraj 2017. godine donio je rast vozarina na razinu prethodne godine. I u ovom segmentu očekuje se manji broj isporuka brodova u 2018. godini u odnosu na 2017. Vozarine kod brodova za prijevoz sirove nafte imale su značajniju korekciju kroz 2017. godinu, no ukupna količina prijevoza tekućih tereta ipak je rasla za tri posto. “Glavni razlog negativnog trenda na tankerskom tržištu je povećani broj novoizgrađenih brodova u zadnje dvije godine i usporeniji rast prometa. Iako su vozarine na spot tržištu kod tankera niže od onih iz 2016. godine, zadržane su relativno stabilne vozarine kod brodova za prijevoz naftnih derivata koje se ostvaruju u dugoročnijim ugovorima kao i vrijednosti te vrste brodova, što ukazuje na to da bi ’topljenje’ knjige narudžbi novih brodova, s pojačanom aktivnošću rezanja brodova, moglo omogućiti porast vozarina u narednim godinama”, ističe Pavić.

Na tržišne okolnosti u budućnosti osim ponude i potražnje brodova utjecat će i nove konvencije. Od 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu odluka IMO MEPC-a prema kojoj će brodovi morati koristiti gorivo s udjelom sumpora od najviše 0,50 posto m/m, a što se može zadovoljiti ugradnjom sustava za čišćenje ispušnih plinova - scrubberom ili potrošnjom skupljeg goriva. “Pred brodarima je u tom pogledu velik izazov kako udovoljiti novim zahtjevima i financirati investiciju, s obzirom na to da se u slučaju ugradnje scrubbera radi o ulaganjima koja se mjere u milijunima dolara. Isto tako brodari trebaju udovoljiti konvenciji o balastnim vodama kroz ugradnju uređaja za tretman balastnih voda”, dodaje Pavić. Prema njegovim riječima, nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta. Ipak, na domaćem tržištu tegljača stanje je već čitavo desetljeće, uglavnom, nepromijenjeno, a do poboljšanja u tom sektoru može doći ako dođe do povećanja obujma poslovanja u Luci Ploče.

Povećanje prosječnih vozarina

U dubrovačkoj Atlanskoj plovidbi, uzimajući u obzir uobičajene cikličke uspone i padove, očekuju povećanje prosječnih vozarina za oko 20 posto u odnosu na 2017. godinu.

“Tržište rasutih tereta završilo je 2017. godinu s najvećim visinama vozarina još od 2013. Iako su tijekom druge polovine prosinca i početkom siječnja ove godine vozarine nešto oslabjele, ipak su još uvijek značajno više nego proteklih godina u istom razdoblju. Najveći rast ostvaren je u segmentu brodova tipa Capesize gdje su vozarine, nakon što im je prosjek za prva tri kvartala bio oko 12.000 američkih dolara, narasle na prosječnih 22.000 dolara dnevno u zadnjem kvartalu. Vozarine za brodove tipa Panamax u zadnjem kvartalu 2017. godine iznosile su prosječno 12.000 dolara, što je za oko 3000 dolara dnevno više nego što je bio prosjek za prvih devet mjeseci. Brodovi manje tonaže, Supramaxi i Handysize brodovi, imali su nešto niži porast s obzirom na to da je peak njihovih vozarina dosegnut ranije, već u studenome, od kada su u kontinuiranom laganom padu”, ističe Edo Taslaman, član Uprave za komercijalne poslove Atlanske plovidbe.

Kad je riječ o prognozama, Taslaman napominje da, u skladu s procjenama rasta svjetske ekonomije na svim poljima, u Atlanskoj plovidbi očekuju u 2018. godini daljnji rast potražnje za sirovinama od oko četiri do 4,5 posto. “To će uz povećane potražnje i usporavanje rasta flote značajno pomoći tržištu rasutih tereta u 2018. godini. Nakon isporučenih 39 milijuna tona nosivosti u 2017. godini, očekujemo daljnje usporavanje i isporuke na razini od oko 25 do 27 milijuna tona u 2018. godini, što bi uz odlazak starijih brodova u rezalište na razini iz 2017. godine značilo stvarni prirast flote između jedan i 1,5 posto u 2018. godini”, pojašnjava Taslaman.

Izmjene Pomorskog zakonika

Tijekom 2017. godine dosta aktivnosti udruge Mare Nostrum odnosilo se na rad na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Putem svojih predstavnika sudjelovali su u radu na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kroz sljedeće radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Radnu skupinu za socijalnu reformu; Radnu skupinu za upisnike brodova i Radnu skupinu za porezne odredbe i brodarstvo.

Dinamika u procesu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika je utvrđena na način da bi ga se do srpnja 2018. godine uputilo u standardnu zakonodavnu proceduru. Udruga sudjeluje i u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Održani su sastanci radnih podskupina u srpnju i listopadu 2017. o koncesijama, uređenju statusa luka županijskog i lokalnog značaja otvorenih za javni promet i uređenju statusa luka posebne namjene, sportskih luka. O lukama posebne namjene, s posebnim osvrtom na sportske luke, održan je sastanak radne podskupine u rujnu 2017. Taj bi se zakon potkraj prosinca, kako je planirano, trebao uputiti u postupak donošenja.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja

“Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske”, naglašava Pavić.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja na tržištu radne snage izaziva brodarima probleme u popunjavanju brodske posade. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske o zaključivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji bi se trebali proširiti i na stranu posadu. Time bi se zadržala konkurentnost hrvatske zastave, što je cilj nadležnog ministarstva koje je zaključilo sporazume vezano uz priznavanje svjedodžbi s Filipinima i Vijetnamom. “Na taj način je pomorcima iz tih zemalja omogućen ukrcaj na brodove hrvatske zastave. Iako su se pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske odužili mimo planiranih rokova, vjerujemo da će dijalog na kraju donijeti kvalitetna rješenja za hrvatske brodare. Članovi Udruge ne samo da ukrcavaju potreban broj vježbenika uvjetovan programom Poreza po tonaži broda, već taj broj višestruko premašuju. Kroz godinu se na brodove ukrca više od 700 kadeta”, napominje Mario Pavić. 

Projekti udruge Mare Nostrum teški 808.000 eura

Udruga hrvatskih brodara Mare Nostrum prijavila je četiri projekta na program suradnje Interreg Italy Croatia VA, s time da je u tri projekta uključeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost 808.000 eura. “U 2018. godini nastavit će se raditi na kreditima i garancijama Europske investicijske banke. Važno je istaknuti da brodari koji ne tiču EU luke nikad nisu dobili bespovratna sredstva ni za koji ekološki standard. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum angažirali su Oxford Economics za izradu studije utjecaja hrvatskog brodarstva na domaću ekonomiju koja će uskoro biti objavljena na stranicama Ministarstva”, ističe Sandro Vidas, ravnatelj Hrvatske udruge brodara, Mare Nostrum.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 2277

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb