e-Privredni

A+ A A-

Višekanalna kupovina - novi trend u trgovini

Kupci žele proizvod kupiti i platiti online, a pokupiti ga u fizičkoj trgovini ili pak žele isprobati proizvod uživo, a transakciju završiti online. Ujedno očekuju da trgovci uče iz njihovih prijašnjih kupnji i žele personalizirani, prilagodljivi i ujednačeni pristup na svim kanalima i mjestima prodaje. Rješenje koje omogućuje da se prodaje na takav način jest višekanalna prodaja i kod nas ju je svim svojim kupcima omogućio Hervis.

Posljednjih nekoliko godina navike kupovanja su se radikalno promijenile. Ponekad smo proizvod mogli kupiti samo u trgovini, no danas je svijet kupnje prerastao okvire stacionarne prodaje te se proširio na brojne online platforme. Proizvodi iz cijelog svijeta su na doseg klika mišem ili pritiska prsta na pametnom telefonu. Disrupcija u načinu na koji razmišljamo o životnom prostoru i javnom prijevozu te višekanalna trgovina samo su neki od megatrendova koji se događaju u gradovima diljem svijeta. Sve više i više Hrvata uživa u prednostima online kupovine, a ujedno ne žele odustati od iskustva kupnje i savjetovanja u trgovini. Hervis kao vodeći ponuđač sportske opreme u Hrvatskoj je svjestan potreba i želja svojih kupaca te im stoga nudi revolucionarnu uslugu koja briše granice između online i klasične prodaje. Hervis nudi jedinstvenu uslugu višekanalne kupovine koja povezuje online, mobilnu i konvencionalnu kupovinu,  koju možete obavljati u bilo koje vrijeme i bilo gdje. Kao pionir višekanalne prodaje, mješavinom svjetova kupovine je u potpunosti modernizirao proces kupnje i omogućio potpuni doživljaj kupovine. Tako je, prema riječima Aleša Černea, direktora Hervisa, postavio važne granice u svijetu kupnje. 

Hervis je međunarodno poduzeće koje posluje već dulje od četrdeset godina. U Hrvatskoj se poduzeće  pojavilo 2006. godine, a do danas je sa šesnaest prodajnih mjesta postalo najveći i vodeći lanac prodavaonica sportske opreme te odjeće za sport i slobodno vrijeme. Budući da svojim kupcima, osim vrhunske ponude sportske opreme i stručnog savjetovanja, želi omogućiti najbolje iskustvo kupnje na prodajnom mjestu, obnovljeno je svih 16 poslovnica u Hrvatskoj, te su promijenjene u prostore u kojima kupnja predstavlja istinski užitak. Svoju priču o uspjehu Hervis je posljednjih godina nadogradio jedinstvenom uslugom višekanalne prodaje, što je proslavio pomlađivanjem svog logotipa koji prikazuje mješavinu različitih svjetova kupovine.

»S multichanneling uslugom izbrisali smo granicu između stacionarne i online prodaje. Štoviše, povezali smo prednosti oba svijeta te smo ih nadogradili. Hervis time ukazuje da je online prodaja iznimna prilika i za stacionarnu prodaju: isprepletenost oba kanala nije samo iznimna konkurentska prednost u usporedbi s običnom online prodajom, nego i iznimna prednost za sve stacionarne trgovine«, kazao je Aleš Černe, direktor Hervisa. »Poslovanje se primjetno mijenja, kao i navike kupnje. Svi dobavljači žele biti online te zajedno možemo ostvariti najveće uspjehe i našim kupcima omogućiti upravo ono što žele«, dodaje Černe.

Online prodaja je u velikom porastu, u Hervisu na godišnjoj razini premašuje sve prognoze, budući da je godišnji rast prodaje veći od 30 posto. U pravilu, često naručujemo proizvode iz cijelog svijeta, što je često i rizik. Hervis online prodaja ima veliku prednost, jer kao slovenski trgovac u usporedbi sa stranim također donosi puno veću sigurnost kod kupnje. S višekanalnom prodajom Hervis je iskustvo kupnje u mnogočemu podigao na novu razinu. Naime, sada željeni proizvod možete pogledati, rezervirati, naručiti i kupiti, kao što vi želite i kada želite – direktno u trgovini, putem interneta ili putem mobilnog uređaja. Primjerice, iskoristite vrijeme dok čekate na putu i provjerite ponudu, rezervirajte ili naručite željeni proizvod. Ova usluga je pogodna i za one koji radije izbjegavaju naporne aktivnosti u trgovačkim centrima ili žele brzo obaviti kupnju. Možete se odlučiti za dostavu proizvoda na kućnu adresu ili besplatno preuzimanje u nekoj od 16 poslovnica Hervisa diljem Hrvatske. Prije nego što posjetite neku od poslovnica Hervisa želite znati je li proizvod kojeg tražite na zalihi? Nema problema. Putem mobilnog uređaja udobno i brzo možete provjeriti raspoloživost odabranog proizvoda te ga samo jednim klikom možete rezervirati u vama najbližoj poslovnici Hervisa, gdje ga potom možete preuzeti. Možete ga naručiti u bilo kojoj poslovnici Hervisa i to bez poštanskih troškova. Ako vam proizvod ne odgovara, jednostavno ga možete zamijeniti u Hervisovim trgovinama, bez obzira na to jeste li ga kupili i platili putem interneta. Dakle, bez neugodnosti sa zamatanjem i slanjem proizvoda natrag. 

Dodatna prednost online prodaje je da na taj način i poslovnice Hervisa u manjim mjestima kupcima nude cjelokupan komplet proizvoda i veličine brojeva. Kao što kaže Aleš Černe, »Hervis je  online prodajom stigao u svako selo. Iako je kupac poprilično udaljen od najbližeg Hervisa, širokom ponudom na web stranici prisutan je u svakom domu.«

PV

Hitovi: 619

Transparentnije no ne i dovoljno

 

 

Prosječna proračunska transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica, mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim internet stranicama se popravlja, pokazuje istraživanje koje već treću godinu za redom provodi Institut za javne financije.

Jedinice lokalne samouprave u prošloj godini su prosječno objavile 3,1 od mogućih pet dokumenata, pri čemu su županije već vrlo transparentne (prosjek 4,6), gradovi su dosta dobri (prosjek 3,7), no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8), kaže Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu koja je predstavila ovo istraživanje. “Usprkos relativno dobro izgledajućim prosjecima i dalje je, nažalost, preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica. Četiri grada - Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac - i čak 39 općina nisu objavili ni jedan od traženih proračunskih dokumenata, a još sedam gradova i 50 općina objavili su tek po jedan”, upozorava Mihaela Bronić.

Kao i prethodnih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima i onih s malim brojem stanovnika poput Ribnika i Dekanovca kao i onih s niskim prihodima po stanovniku poput Jarmine i Đelekovca. Među onima koji su najnetransparentniji ima i onih s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, poput Sutivana, Šolte, Dugopolja i Bola.

Prosječna ocjena 3,1

Institut za javne financije analizu je provodio od studenoga prošle do ožujka ove godine, a analizirano je jesu li jedinice lokalne samouprave objavile na svojim web stanicama godišnje izvršenje proračuna za 2015., polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog proračuna za 2017., izglasani proračun za 2017. i proračunski vodič za građane za 2017. godinu.

U istraživanju nisu detaljnije analizirani sadržaji tih dokumenata. Kako kaže ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, objava pet proračunskih dokumenata na mrežnim stranicama lokalnih jedinica ne podrazumijeva ni njihovu apsolutnu proračunsku transparentnost, niti apsolutnu odgovornost njihovih vlasti. “Objava dokumenata znači da se lokalne jedinice barem pridržavaju zakona o proračunu te o pravu na pristup informacijama i prvi je korak prema potpunijoj proračunskoj transparentnosti kao neophodnom preduvjetu za značajniju participaciju građana u odlučivanju o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava”, dodaje Katarina Ott.

Prosječna transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu se poboljšava. Istraživanje koje je provedeno 2015. godine imalo je prosječnu ocjenu 1,8, godinu kasnije ona je porasla na 2,4, a sada iznosi 3,1.

Najtransparentnija Primorsko-goranska županija

Promatrano po prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnija je Primorsko-goranska, a slijedi je Karlovačka županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska županija. 

Oko 30 posto jedinica je objavilo isti broj, a 13 posto čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu istraživanja. U ovom je ciklusu samo jedna lokalna jedinica (Općina Lovinac) objavila čak tri dokumenta manje nego u prethodnom.

Veliki broj jedinica – 10 županija, 21 grad i pet općina – zadržalo je najvišu razinu transparentnosti, gotovo polovina lokalnih jedinica objavila je više dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja, a četiri općine – Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi – su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na čak pet objavljenih dokumenata.

Povećanje dijaloga središnje vlasti s lokalnom samoupravom, koje ćemo pretvoriti u komunikaciju koja će se održavati dva puta godišnje, sigurno pomaže daljnjem rastu transparentnosti i suradnje, smatra ministar financija Zdravko Marić. “Strategijom regionalnog razvitka, a i kroz prijedlog novog zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, želimo osigurati adekvatnu razinu fiskalne decentralizacije. Uskoro kreće javna rasprava o ovoj temi i vjerujem da će mnogi građani i predstavnici lokalnih vlasti u njoj sudjelovati. Cilj nam je pojednostaviti i učiniti transparentnijom raspodjelu sredstava i istodobno osigurati veću pravednost i jače fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave”, pojašnjava Marić dodajući kako će se ovaj zakonski tekst naći u redovnoj proceduri ove jeseni u dva čitanja te vjeruje da će to biti dovoljno vremena za pripreme svih za proračun za 2018. godinu.

Lovro Kuščević, ministar uprave, ističe kako politička stabilnost jamči provođenje mjera koje te jedinice lokalne samouprave moraju odraditi za svoje žitelje. “Izmjenama zakona kojima će se osigurati sigurnije i jednostavnije upravljanje na lokalnoj razini osigurat će se i smanjivanje korupcije koja je osobito prisutna na lokalnoj razini”, smatra Kuščević.

Male jedinice, a dobro rade

Manica Hauptman, ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Republici Hrvatskoj, je mišljenja kako Hrvatskoj treba reforma javne administracije. “EK traži i smanjenje rascjepkanosti i okrupnjavanje kako bi jednostavnija struktura donošenja odluka smanjila teritorijalne razlike i poboljšala učinkovitost, posebice u onim sredinama koje nemaju dobre kapacitete. Jednako je važno i planiranje poračuna, a i sami građani moraju raditi na financijskoj pismenosti kako bi mogli sudjelovati u donošenju odluka”, smatra Manica Hauptman.

Goran Pauk, župan šibensko-kninski, ističe kako regionalni ustroj treba ostati ovakav. “Radimo najkvalitetnije moguće s ovlastima koje imamo, i otvoreni smo i spremni biti na usluzi našim građanima”, dodaje Pauk.

Kako mogu dobro raditi i male jedinice lokalne samouprave, govorila je na vlastitu primjeru Štefica Sirutka, volonterka načelnica Općine Đelekovec. “Mi dijelimo pročelnicu za financiranje sa susjednom općinom, a komunalnog redara s još njih dvije. No kako smo svi i sami komunalni redari i znamo tko gdje i što radi, sami prijavljujemo i prekršitelje. Ono čime se također možemo pohvaliti jest i to da smo u grupi najboljih po broju visokoobrazovanih, što je za one koji se žele kvalificirati za sudjelovanje u projektima izuzetno važno”, kaže Štefica Sirutka. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 1224

Budućnost proizvodnje hrane nije u pitanju

Operativno poslovanje poljoprivrednih tvrtki iz sustava Agrokor je stabilno i budućnost im je sigurna. Te tvrtke neće nestati niti će polja ostati nezasijana, rečeno je na okruglom stolu o utjecaju krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede, koji je organizirao Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Problem nije u tvrtkama

Nakon godina relativno velikog ulaganja, većina tvrtki proizvođača hrane u koncernu Agrokor dobro posluje i problem nije u njima. PIK Vrbovec posluje profitabilno i nastavlja s povećanjem svoga izvoza koji sada čini već 20 posto njihove proizvodnje. “Ubrzo započinjemo s isporukom svojih proizvoda u veliki poljski trgovački lanac Biedronka. Proteklih nekoliko mjeseci imali smo poteškoća, no nakon 10. travnja redovito isplaćujemo svoje obveze i pripremamo se za novu sezonu. Prošle godine izvezli smo robe u vrijednosti 55 milijuna eura. U zadnja dva mjeseca puno se radilo na odnosu s malim dobavljačima i svakodnevno komuniciramo, posebice o poslovima vezanim uz izvoz”, istaknuo je predsjednik Uprave PIK Vrbovca Mate Štetić.

“Očekujem daljnji rast kompanije jer su u zadnjih desetak godina investirane 1,2 milijarde eura u vrhunsku tehnologiju koja je na razini najboljih tvrtki u branši u svijetu. Restrukturiranje je u tijeku i očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi”, kazao je Štetić.

Izvanrednoj upravi je važno da je operativno poslovanje poljoprivrednih kompanija stabilno te da se sačuva proizvodnja i suradnja s našim kooperantima, smatra Vlado Čondić Galinić, savjetnik za poljoprivredu izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka. “Agrokor čini oko 50 posto hrvatske svinjogojske proizvodnje kroz proizvodnju 300.000 komada svinja, te još oko 100.000 kroz kooperantski odnos. Upravo zato je važno za cijeli poljoprivredni sektor i poljoprivredne proizvođače da se poslovanje Agrokora stabilizira jer on na direktan ili indirektan način veže na sebe više od 10.000 obiteljskih gospodarstava”, upozorava Čondić Galinić.

Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, ističe kako nije bilo prekida u isporuci stoke. “Bili smo zabrinuti, no od prvih dana smo kroz udrugu Baby beef uspjeli osigurati dobar odnos s našim partnerima. Jedni smo druge tješili i donosili odluke na tjednoj bazi i očekivali podršku od privremene uprave Agrokora”, kaže Raič.

Stabilizirati poslovanje svih kompanija

“Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora i stoga je jako važno da smo ušli u vjerovničko vijeće te da kroz njega štitimo interes poljoprivrede”, ustvrdio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. “Pred nama je nova žetva i upravo zbog toga je važno stabilizirati poslovanje svih kompanija te nastaviti kooperantski odnos, kako se cijeli sustav ne bi doveo u pitanje. Vjerujem da ćemo svi preživjeti i da će ova kompanija povećati broj svojih kooperanata”, dodaje Brlošić.

No vlasnik AgroFructusa Denis Matijević pak smatra da nije sve onako kako bi trebalo biti. “Nisam vidio neki konkretan biznis plan za budućnost tvrtke. U zadnje je vrijeme bilo pokušaja da se za police Konzuma nabavlja voće i povrće po nižim cijenama s globalnog tržišta iako je Konzum na svojim policama imao do 75 posto voća i povrća iz domaće proizvodnje. Time se urušava sustav koji se gradio 15 godina. Vidimo sve više kombi vozila pred tvrtkama i po naseljima u Zagrebu, a i drugim gradovima, iz kojih se poljoprivredni proizvodi, voće i povrće, prodaju na crno, bez računa. Iz organiziranog sustava dolazimo u razdoblje rasula i neorganiziranosti. To je problem nas, ministra, institucija, Agrokora i cijelog društva. Bilo je pokušaja okretanja uvozu kako bi se osigurala konkurentnost, no vjerujem da sada stvari sjedaju na svoje mjesto”, ističe Matijević.

Nije dobro da kupci ucjenjuju proizvođače

Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, ocjenjuje kako je Agrokor brod koji je stao na pučini jer je ostao bez goriva i bez posade. “Sada je potrebno da mu se da gorivo, a to mogu jedino banke, dok bi uprava morala napraviti dobar biznis plan kako bi se iz budućeg profita vraćali dugovi. Krediti se ne mogu dobiti na imovinu koncerna jer je ona opterećena dugovima, ali se restrukturiranje mora temeljiti na dobrom biznis planu”, zaključuje Škorić.

Drago Munjiza, konzultant i nekadašnji predsjednik uprave Konzuma, smatra da ovaj prodajni lanac mora ostati u hrvatskim rukama. “Ako će se ići u smjeru toga da dobavljači postanu suvlasnici, tada se mora napraviti dobar društveni ugovor, kako ne bi došlo do sukoba između njih oko udjela na policama. Da se nešto mijenja na domaćem tržištu vidi se po interesu stranih trgovačkih lanaca koji su počeli ugovarati više robe od hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To je dobro, ali nije dobro da neki od kupaca ucjenjuju te iste proizvođače time da im ugovor vrijedi samo ako ne budu isporučivali robu Agrokoru. Ne bojim se za proizvođače, no moramo promijeniti filozofiju poslovanja. Očekujem od Konzuma plaćanje na vrijeme, manji asortiman proizvoda, a veću njihovu kvalitetu “, zaključio je Munjiza. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 1568

Tehnologija - prilika, a ne prijetnja

Umjetna inteligencija, Big Data, robotika, Internet of Things (IoT), pametne tvornice i autonomna vozila već danas snažno utječu na gospodarstvo. Bez obzira na to je li riječ o poslovnom upravljanju, zdravstvu, energetici, transportu, industriji, uslužnoj djelatnosti, intelektualnim uslugama...

Kako bi predstavio za sada vidljivi horizont dometa i utjecaja promjena koje nosi industrija 4.0, poslovni tjednik Lider prošli tjedan u Zagrebu organizirao je Business forum: 4. industrijska revolucija. Suorganizator konferencije bila je tvrtka Studio5 Consulting. 

Otvarajući konferenciju, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, istaknuo je kako su napredna robotika, umjetna inteligencija i IoT istovremeno zastrašujući, ali i zadivljujući. Dodao je kako 4. industrijsku revoluciju treba iskoristiti u vlastitim mikrosustavima te ocijenio kako je ona prilika za sve, a ne samo prijetnja.

Digitalne vještine već od vrtića

Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu, kazao je kako o 4. industrijskoj revoluciji u Hrvatskoj govore svi, ali je malo tko implementira. “To je pouka stanja 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj. Dakle, smatram kako zaostajemo, prema jednim procjenama, od 20 do 40 godina, dok drugi smatraju od 10 do 20 godina”, naglasio je.

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol Ima li 4.0 industrijske revolucije i u Hrvatskoj?

Kako bi se umanjili otpori promjenama koje donosi industrija 4.0, Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, istaknula je kako je vrlo važna edukacija. “Kada ljudi nešto ne znaju ili ne razumiju, onda se kod njih pojavljuju strahovi”, kazala je ona napominjući kako u Hrvatskoj ima odličnih primjera suradnje sveučilišta, industrije i tijela državne uprave. “No smatram kako bismo trebali puno brže trčati nego što trčimo danas”, naglasila je Gordana Kovačević.

Damir Zec, poslovni direktor IBM Hrvatska, ustvrdio je kako danas u Hrvatskoj ne postoji industrija u kojoj se ne govori o digitalnoj transformaciji. “Hrvatska je u fazi implementacije industrije 4.0. A to vidimo i kod većine naših korisnika gdje implementiramo neki od oblika transformacije koji su izravno povezani s njome”, rekao je on.

Nedeljko Štefanić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kazao je kako je on optimističan kad je riječ o implementaciji industrije 4.0 u Hrvatskoj. “Mislim da će ono što zajedno rade Vlada, industrija i fakulteti dati dobar rezultat”, ocijenio je on. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, smatra kako u hrvatsko obrazovanje treba od samog početka, dakle već od vrtića, uvesti određene promjene koje će pridonijeti ranom usvajanju digitalnih vještina i znanja. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, istaknuo je kako je također optimističan i kako hrvatska sveučilišta trebaju učiniti više te svoja istraživanja snažnije usmjeriti u ono što čini četvrtu industrijsku revoluciju. 

Boris Odorčiž

Hitovi: 1857

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb