e-Privredni

A+ A A-

Nema preustroja bez analize i konsenzusa

Hrvatska je administrativno podijeljena u 20 županija plus Grad Zagreb, koji ima zaseban status županije. Svaka županija - naravno, osim Zagreba - nadalje se dijeli na općine i gradove, odnosno 428 općina i 127 gradova. I dok jedni smatraju kako je taj broj prevelik, drugi pak drže kako se po tom pitanju ne bi trebalo ništa mijenjati. Pet župana iz različitih političkih opcija koji su sudjelovali na panelu u organizaciji Zajednice županija istaknuli su kako teritorijalni preustroj države ne smije biti proizvod dnevnopolitičkih rasprava, nego detaljne analize. “Reformi mora biti, mora se omogućiti jedinicama lokalne uprave i samouprave da mogu kreirati politiku razvoja. Kad je riječ o broju županija, tada trebamo dati struci da raspravi, da vidi kakvi sve modeli postoje u Europskoj uniji, prilagoditi najbolji za Hrvatsku. A s druge strane, same županije nisu veliki potrošači kakvima ih se nastoji prikazati,” smatra župan varaždinski Predrag Štromar te dodaje kako se vremena mijenjaju, sam život se mijenja, pa treba onda i prilagoditi uvjete trenutnog života trenutnim potrebama.

Efikasniji od države

A primjeri u Europi su različiti. Tako Danska ima 5,5 milijuna stanovnika i pet regija, s druge je strane Irska koja sa 4,5 milijuna stanovnika ima 31 županiju. Njemačka sa 82 milijuna stanovnika ima 16 saveznih država i 343 zemaljska okruga što odgovara našem pojmu županije, dok Poljska ima 38,4 milijuna stanovnika i 379 kotara, što je također razina županija. Svi ti primjeri pokazuju da država može biti uspješno decentralizirana s više i s manje teritorijalnih jedinica.

Da su županije efikasnije od države u svim prenesenim poslovima ističu i župan krapinsko-zagorski Ivan Kolar i primorsko-goranski Zlatko Komadina, koji smatra kako bi država na županije trebala prenijeti sve poslove državne uprave, ali i kako to mora pratiti fiskalna decentralizacija.

“Ne može se ništa ukinuti dok se se ne stvori novi sustav regionalne razine, jer tu postoji čitav niz poslova i ovlasti koje županije rade. Mora se ići u reformu sustava, a za reformu treba postojati konsenzus struke i politike. To se ne može dogoditi u ovom izbornom ciklusu lokalnih izbora, znači tek za pet godina. I još jedna stvar, treba mijenjati Ustav, jer u Ustavu su definirane županije ovakve kakve su sada”, rekao je Komadina koji je dodao kako su nejednakosti među županijama velike, posebno kad su upitanju kapaciteti. Komadina je istaknuo kako u jedinice lokalne i regionalne samouprave odlazi tek devet posto javnog novca.

“Što znači da od 100 kuna 91 odlazi središnjoj državi, četiri kune odlazi Zagrebu, tri kune su svi gradovi i općine, a županijama ostaju tek dvije kune. Sve poslove koje smo od države do sada dobili da radimo, poput građevinskih dozvola, pomorskog dobra, školstvo, zdravstvo... sve smo to unaprijedili i poboljšali. Decentralizacija je mjera demokratizacije države i povećanja efikasnosti”, istaknuo je Komadina.

Predsjednik Zajednice županija i župan šibensko-kninski Goran Pauk upozorio je, na fiskalnu potkapacitiranost županija, te je i on upozorio na nužnost fiskalne decentralizacije.

“Hoće li to biti iz poreza na dohodak ili neka treća varijanta, to će odlučiti onaj tko se bude bavio financijama. Bitna je politička svijest o nužnosti takve decentralizacije jer nije lako dirnuti ni u jedan porez, a zna se da svaka reforma košta”, istaknuo je Pauk.

Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić upozorio je na slabu efikasnost države u inspekcijskim poslovima u kojima, kaže, nema koordinacije među različitim državnim tijelima. A istaknuo je i važnost razvojnih agencija.

Definirati ovlasti

“Razvojne agencije najveće su blago županija. U Zagrebu je puno konzultanata, ali kod nas jedino u županijskoj razvojnoj agenciji gospodarstvenik može besplatno dobiti kompletan program za bilo koji natječaj EU-a i jedino na taj način možemo razviti svoj kraj”, rekao je Tolušić. Župani smatraju kako bi nakon 20 godina postojanja županija trebalo zaključiti koje su to ovlasti koje bi trebale ostati središnjoj državi, a koje regionalnoj samoupravi i tome prilagoditi i raspodjelu prihoda. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 1890

Zdrav i unosan posao s biljkom budućnosti

Aroniju mnogi zbog izuzetno ljekovitih i korisnih svojstava smatraju plodom budućnosti. Ovu biljku, čiji svježi plodovi imaju najveći antioksidativni kapacitet u usporedbi s ostalim bobičastim plodovima, najprije su otkrili američki Indijanci koristeći je kao hranu i lijek protiv želučanih tegoba. Europljani su dugo bili svjesni tek vanjske ljepote ove biljke; 1972. njezine je predivne bijele cvjetove nagradilo čak i britansko Kraljevsko vrtlarsko udruženje, da bi tek desetljećima kasnije bila otkrivena i njezina puno važnija unutarnja ljepota. Znanstvenici na sveučilištu Tufts u Bostonu istraživali su antioksidativni kapacitet voća koji se određuje u jedinicama nazvanim ORAC, prema engleskoj kratici (Oxygen Radical Absorbance Capacity). Hrana s visokim brojem ORAC jedinica povećava između ostalog razinu antioksidansa u tijelu, usporava starenje, sprečava oštećenje stanica, smanjuje rizik od bolesti srca, artritisa i brojnih degenerativnih bolesti. Prema rezultatima istraživanja, aronija ima jednu od najviših ikad zabilježenih ORAC vrijednosti: 100 grama aronije sadrži čak 16.062 ORAC jedinica što je tri puta više od, primjerice, antioksidansima bogate borovnice. Zanimljivo je kako potrebna dnevna doza za antioksidativnu zaštitu ljudskog tkiva iznosi 3000 do 5000 jedinica. Upravo je ova čudesna biljka u središtu biznisa tvrtke Aronia Live.

 

“Osnovna djelatnost nam je uzgoj, proizvodnja i prerada aronije te prodaja tih proizvoda. Posebni smo po tome što smo u potpunosti ekološki, imamo certifikat austrijske kuće BioGarantie Austria. Na plantaži od 18,6 hektara imamo više od 60.000 sadnica, najveći smo uzgajivač u Hrvatskoj, te među većima u Europi. Preradu radimo samo od vlastitih bobica aronije te proizvodimo široku paletu bio proizvoda od matičnog soka do čajeva, kapsula te džemova,” kaže vlasnik Aronia Livea Matko Šeremet te kao dokaz da njihovi proizvodi imaju premium kvalitetu ističe i zdravstvene potvrde Ministarstva zdravlja te halal certifikat.

 

Krenuli od nule

U jesen 2012. zasadili su prvih sedam hektara sadnicama aronije te su iz godine u godinu ulagali u proširivanje nasada i infrastrukturu plantaže, dopunjujući je akumulacijskim jezerom, navodnjavanjem sadnica kap po kap, postavljanjem ograde te videonadzora. Istovremeno su ulagali u vlastitu proizvodnju te stvarali novi brend i bio proizvode. “Kad sada pogledamo unatrag možemo zaključiti da se sve odvijalo relativno brzo, možda i prebrzo, u tri godine se možemo pohvaliti plantažom i asortimanom od osam proizvoda premium kvalitete na hrvatskom tržištu”, napominje Šeremet. Dodaje kako je velika količina nezdrave hrane kao dio svakodnevnog jelovnika uz stresan život razlog zašto su se odlučili na uzgoj biljke aronije melanocarpe.

Sam ulazak u ovaj tip biznisa bio je veliki izazov jer do tada nisu imali doticaja s poljoprivredom, ali su se naoružali potrebnom literaturom i konzultacijama sa stručnjacima.

“Bio je to veliki izazov sa svakodnevnim poteškoćama koje smo u hodu rješavali i, naravno, učili na vlastitim greškama. Kao i u svemu, teorija je drugačija od prakse. Također moramo istaknuti da nam je s financijske strane Grad Zagreb puno pomogao s poticajima za poljoprivredu i preradu”, kaže Šermet. Trenutno su fokusirani na distribuciju i izvoz proizvoda na europsko tržište na kojem se može konkurirati cjenovno i količinski. Kad je riječ o hrvatskom tržištu, kažu da ono kao i svako ostalo, ima svoje specifičnosti.

“Slušamo potrebe svojih kupaca i prilagođavamo se njima. Kupovna moć u zadnje vrijeme stagnira, ali istovremeno mlađe i starije generacije sve više prepoznaju dobrobiti kvalitetnih, domaćih, certificiranih bio proizvoda kojima ipak daju prednost”, kaže Šeremet te dodaje da kad je riječ o preprekama u poslovanju, u Hrvatskoj im najveći problem stvara birokracija.

Očekuj neočekivano

“Ovdje uvijek možeš očekivati neočekivano, morate se znati snaći. Smatramo da su hrvatski poduzetnici vrlo hrabri ljudi. Tko ovdje uspije, uspjet će svugdje u svijetu. To je ona praksa koju u literaturi nećete naći”, smatra Šeremet.

Trenutno imaju dvoje stalno zaposlenih uz oko šest sezonskih radnika. Uskoro, početkom godine, planiraju zaposliti još dvoje djelatnika, a u budućnosti njihov primarni cilj bit će razvoj novih proizvoda i širenje na europsko i druga tržišta.

“Trudimo se stvoriti kvalitetni hrvatski brend i proizvod, s naglaskom na zdravlje i prirodu. Imamo prekrasnu zemlju s prirodnim bogatstvima i klimatskim pogodnostima, vrijedne ljude i šteta je ne iskoristiti taj potencijal”, zaključuje na kraju Šeremet. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 1681

Više od polovine izvoza hrane ide na tržište EU-a

U prvih devet mjeseci 2015. godine izvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,089 milijardi eura, a uvezeno za 1,878 milijardi eura. Tako je generirana negativna bilanca od 789 milijuna eura. Prema istom razdoblju prethodne godine, izvoz je porastao za 19 posto, uvoz za devet posto, a negativna bilanca smanjila se za tri posto.

Najviše se izvozilo svježe ribe s udjelom od 7,6 posto, kukuruza (7,2 posto), čokolade (4,9 posto), šećera (4,4 posto), sladnih ekstrakata (3,9 posto) i preparata za umake (vegete i drugih 3,8 posto).

Unatoč rastu uvoza, pozitivno je to što je povećanje negativne bilance konačno usporeno. Očekujemo da će podaci za 2015. godinu pokazati pozitivne trendove u odnosu na 2014., odnosno smanjenje negativne bilance, kaže direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.

“Izvoz govori u čemu smo konkurentni i čega trenutačno ima viška. Struktura uvoza upozorava na zabrinjavajuće stanje u sektorima mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća. Primarna proizvodnja - uzgoj stoke, proizvodnja mlijeka, voća i povrća te naslanjajuća prehrambeno-prerađivačka industrija - traže strukturne promjene i svakako bolje povezivanje”, objašnjava Božica Marković.

Uvozilo se pak najviše svinjskog svježeg mesa s udjelom od 5,9 posto, kruha i peciva (4,4 posto), čokolade (4,1 posto), stočne hrane (četiri posto) i raznih prehrambenih proizvoda (3,9 posto). Pokrivenost uvoza izvozom je 58 posto. Udio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu je 13 posto, a udio u ukupnom uvozu iznosi 14 posto. Struktura trgovanja se promijenila od ulaska u EU, što je bilo za očekivati, s obzirom na to da Hrvatska sudjeluje u funkcioniranju zajedničkog tržišta, ističe Božica Marković. “Uvoz iz EU-a u prvih šest mjeseci 2015. godine je smanjen za devet posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, a u ukupnom uvozu sudjeluje sa 84 posto. U ukupnom izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda tržište EU-a čini 51 posto i na to tržište bilježimo rast izvoza za četiri posto u prvih šest mjeseci 2015. godine, dok uvoz i izvoz u zemlje Cefta regije bilježi smanjenje”, zaključuje Božica Marković.

Glavno izvozno tržište je Bosna i Hercegovina s udjelom od 18 posto, a slijede Slovenija sa 15 posto, Italija sa 11 posto i Srbija s osam posto. Najviše je proizvoda uvezeno iz Njemačke (15 posto), Italije (12 posto), Mađarske (devet posto) i Nizozemske (osam posto). U zemlje EU-a izvezli smo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 578 milijuna eura, što pokriva 53 posto izvoza u promatranom razdoblju, dok smo u zemlje Cefte izvezli proizvoda u vrijednosti 374 milijuna eura ili 34 posto ukupnog izvoza. Najviše proizvoda poljoprivrede i prehrambene industrije uvezeno je iz EU-a - 1,6 milijardi eura ili 83 posto. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 964

Godine velikog ulaganja

Jedno od najstarijih mjesta gdje se u današnjoj Hrvatskoj počela loviti riba svakako je područje Vukovara. Stoga je logično da se tradicionalno godišnje okupljanje gospodarstvenika i znanstvenika koji se bave hrvatskom akvakulturom održi upravo u Vukovaru.

Ovaj tradicionalni skup o ribarstvu organizira se s ciljem iznošenja novih znanstvenih i stručnih spoznaja u akvakulturi kao i povezivanja znanosti, gospodarstva i pripadajućeg dijela državne uprave, a ove je godine posvećen raspravi o mogućnostima korištenja bespovratnih EU sredstava za sufinanciranje investicija u akvakulturi i preradi ribe, odnosno jedinstvenoj mogućnosti realizacije novog razvojnog ciklusa ovoga sektora. U tom smislu, na prošlotjednom skupu se čulo kako je na nacionalnoj razini pripremljena potrebna dokumentacija (Strateški i Operativni program te pravilnici za njihovo korištenje).

“Nalazimo se na početku korištenja značajnih sredstava EU-a, a riječ je o oko 320 milijuna eura do 2020. godine, za koja će se uskoro moći predavati aplikacije. Stoga je ovaj skup bio i dobra prilika za još bolje upoznavanje sa složenom problematikom korištenja EU fondova”, objasnio je za Privredni vjesnik, Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore.

Okupljanje s rezultatima

Kao i ranijih godina, i ove su se godine održavala znanstvena predavanja i okrugli stolovi, ali i vrlo konkretni razgovori s predstavnicima nadležnog ministarstva te susreti gospodarstvenika. Sve to pridonosi boljem poznavanju i lakšem rješavanju uočenih problema, odnosno unapređenju i poboljšanju tržišnog položaja ribarske gospodarske djelatnosti. Vukovarski susreti akvakulture najveći su događaj takve vrste u Hrvatskoj, a organizirali su ga Hrvatska gospodarska komora uz podršku Ministarstva poljoprivrede, znanosti i lokalne samouprave. “Želim podsjetiti na važnost povezivanja i institucijskog djelovanja trgovačkih društava kao što je naša strukovna asocijacija ribarstva i akvakulture koja je, koristeći kvalitetnu infrastrukturu HGK i posebno njene stručne kadrove, postigla značajne uspjehe u dijalogu s državnom upravom i osiguranju dobrog tržišnog položaja djelatnosti. To se odnosi na unapređenje zakonske regulative, rješavanje vlasničkog statusa ribnjaka i koncesija u akvakulturi, subvencije, međunarodno djelovanje i afirmiranje, općenito, uređenje sektora odnosno uvjeta u kojima on djeluje. Zbog toga očekujemo da će se moguće promjene odvijati postupno i na način da ne djeluju negativno na pozitivne učinke rada naše asocijacije”, rekao je Milan Božić, koji je i direktor tvrtke Ribnjačarstvo Poljana kod Garešnice u zapadnoj Slavoniji.

Značaj akvakulture u EU

Govoreći na 11. susretu gospodarstvenika u akvakulturi Republike Hrvatske o aktualnoj problematici u hrvatskoj akvakulturi, Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede, posebno je istaknuo dosadašnje aktivnosti u ovoj djelatnosti.

“Europska unija pridaje najveću važnost akvakulturi, stoga je Hrvatska izradila nacionalni strateški plan kao osnovni dokument razvoja akvakulture i korištenja novih fondova. U starom fondu za razdoblje 2007.-2013. imali smo prvu mjeru za razvoj akvakulture, gdje će za investicije biti isplaćeno nešto manje od 40 milijuna kuna. Godišnje se potiče akvakultura s više od 20 milijuna kuna. Imamo eko sustav ribnjaka u toplovodnim ribnjacima, to je 10 milijuna godišnje, tako da imamo dosta mjera kojima potičemo razvoj akvakulture. Ovim strateškim dokumentom akvakulturu planiramo povećati gotovo dvostruko do 2020. godine”, istaknuo je Mišura dodajući kako se u uzgoju ribe bilježi lagano povećanje proizvodnje u toplovodnim ribnjacima (šaranskim), a pad proizvodnje u hladnovodnim ribnjacima (pastrva). 

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 1551

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb