e-Privredni

A+ A A-

ZIS: točni podaci na jednom mjestu

Teško je upravljati imovinom ako ne znaš gdje je i kakva je. A država i mnogi pojedinci donedavna su imali velike probleme s time. Na bilo koji podatak čekalo se mjesecima, a promjene vlasništva mnogi - zbog raznih razloga, a najčešće radi izbjegavanja plaćanja obveza državi - nisu upisivali u zemljišne knjige. Kako bi se tome stalo na kraj i omogućilo da se zna što je čije, gdje se i što se zapravo tamo nalazi, krenulo se u objedinjavanje katastra i zemljišnih knjiga kako bi se u jedinstvenom Zajedničkom informacijskom sustavu našli svi podaci o nekom zemljištu.

Donedavna dva odvojena registra

Donedavna se u Hrvatskoj sustav registriranja nekretnina zasnivao na dva, institucionalno odvojena registra: katastru i zemljišnim knjigama. Katastar nekretnina vodi Državna geodetska uprava, a zemljišno knjižni odjel dio je sudskog sustava.

U Geodetskoj upravi radi oko 1200 ljudi kroz 112 katastarskih ureda i jedan veliki Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. U svojim papirima oni imaju podatke o 3380 katastarskih općina i ukupno više od 14,5 milijuna parcela.

Posao ove uprave je sakupljanje ažurnih i pouzdanih podataka koji čine temeljni registar geoprostornih podataka. Od trenutka kada se krenulo u stvaranje jedinstvenog sustava, rade i na podršci za povezivanje temeljnih registara u Hrvatskoj te se bave uređenjem državne granice, ali i razvojem državne kartografije koja postaje podloga za projektiranje. Rezultat tog rada trebala bi biti konačna i potpuna izgradnja integriranog sustava zemljišne administracije (ZIS), a nju bi pratila i uspostava katastra infrastrukture koja je izgrađena na tom zemljištu. Kako bi se taj projekt ostvario, Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava, uz potporu Vlade i Sabora, napravili su višegodišnji Nacionalni program obnove katastra i zemljišnih knjiga koji provode Ministarstvo i Geodetska uprava. Tim programom definirane su lokacije od strateškog interesa, vrijeme provedbe i izvori njegova financiranja. Jasno je određeno i da se u tom procesu moraju napraviti i prirediti transparentni zakoni, te da se moraju ostvariti rezultati zajedničkog rada, a cijeli projekt treba pratiti i informiranje javnosti o njegovoj provedbi.

Objedinjavanjem podataka katastra i zemljišnih knjiga skraćuje se i pojednostavljuje sustav evidentiranja stanja na zemljištu, ističe Danko Markovinović, ravnatelj Državne geodetske uprave. “Početkom rada na njemu postojalo je u sustavu čak 12 metoda održavanja podataka, što je u četiri godine smanjeno na samo jedan. Stvaranjem jednog dokumenta koji objedinjuje podatke spojeni su do sada odvojeni podaci koji su se nalazili na izvatcima iz zemljišnih knjiga i katastara. Iz tog sustava izbačene su rubrike posjedovnice zemljišnih knjiga u koje se upisuju vlasnici upisani u katastar. U dokumenut ulazi katastarska slika objekta, te podaci o česticama iz katastra, vlastovnica i teretovnica iz zemljišne knjige. Zahvaljujući tome stvoren je Zajednički informacijski sustav (ZIS) i Baza zemljišnih podataka (BZP)”, naglašava Markovinović.

Katastarske izmjere i geofoto podaci

Cijeli ovaj proces prate i katastarske izmjere kojima se korigira stvarno stanje uz geofoto podatke prema onome što se nalazi u katastru. Taj je projekt financiran iz različitih izvora. Sređivanje zemljišnih knjiga i katastra financirano je iz državnog proračuna, europskih fondova, a dijelom kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Dio novca osigurali su porezni obveznici, posebice sređivanje podataka na razini jedinica lokalne samouprave.

U ovaj projekt ušlo se i zbog toga što točni podaci utječu na državno investiranje, pitanje su i nacionalne sigurnosti, a o njima ovise i investicije na lokalnoj i regionalnoj razini, dodaje Markovinović. “Sve će to za posljedicu imati osiguravanje povoljnije poduzetničke klime i omogućiti povećanje zaposlenosti. Istovremeno stvara se okvir za određivanje poreza, posebno novog poreza na nekretnine čije se uvođenje uskoro očekuje. Rješavanjem problema u podacima o vlasništvu kroz ovaj projekt osigurava se i lakše prostorno planiranje, uređenje naselja i stanovanja, razvijanje komunalne djelatnosti, a država će lakše raspolagati i svojom imovinom. Ono što vlasnici nekretnina mogu očekivati je i jednostavnije i transparentnije raspolaganje svojim nekretninama, transakcije s njima kao i smanjenje broja sudskih sporova vezanih uz nekrentine. Sigurno je da stvaranje ZIS-a jača naš gospodarski potencijal u cjelini“, zaključuje Markovinović. 

Krešimir Sočkovć

Hitovi: 2028

Nosiva tehnologija za žene, uskoro i za bebe

U svijetu hrvatskih IT start-upa oko kojih se često digne kratkotrajna medijska fama, a onda padnu u zaborav, ističe se jedan koji apsolutno opravdava sav “hype” koji ga okružuje. Riječ je o Bellabeatu, tvrtki čiji pametni proizvodi ženama pomažu u praćenju kvalitete života i zdravlja u različitim životnim fazama. Njihov najpoznatiji proizvod je Leaf, a riječ je uređaju koji se spaja na aplikaciju na pametnom telefonu te pomoću njega žena može pratiti vlastitu aktivnost, san, menstrualni ciklus ili raditi vježbe disanja i opuštanja koje su ključne za smanjenje stresa. Naravno, sve to mogu i muškarci, osim ovog dijela s menstrualnim ciklusom, barem se nadamo. No da je Leaf prvenstveno namijenjen ženskoj klijenteli vidi se po njegovom privlačnom dizajnu, stoga ne čudi što mu tepaju da je zapravo pametni nakit. Kada su prošle godine najavili Leaf, zaprimili su više od tri milijuna narudžbi, ali ono što veseli jest činjenica što to nije stalo na narudžbama i PR pričama, već je od početka službene prodaje, od svibnja 2015. pa do danas, prodano više od 250.000 komada. Bellabeat je u međuvremenu iz start-upa izrastao u ozbiljnu tvrtku koja zapošljava više od 100 ljudi u svoja četiri sjedišta: Zagrebu, San Franciscu, Londonu i Shenzenu. Surađuju s ukupno šest tvornica u Aziji s kojima imaju ugovore o proizvodnji i koje rade za njih. Pokušali su proizvoditi u Hrvatskoj, ali su vrlo brzo shvatili da ovdje neće moći doći do željene razine masovne proizvodnje, što zbog ograničenih mogućnosti i znanja, što zbog visokih cijena. Problem distribucije riješili su preko sestrinske tvrtke u SAD-u koja većinu proizvoda distribuira na područjima SAD-a i Kanade, ali isto tako i u Europi, Aziji, Australiji i Latinskoj Americi.

Prodaja preko web shopa

“Od svojih početaka nosiva je tehnologija bila orijentirana na muškarce i na vježbanje i fitness. Međutim, naš je cilj bio prebaciti fokus na žene i na njihovo zdravlje te je to okosnica svih naših proizvoda”, objasnila nam je Dea Vladilo iz Bellabeata, istaknuvši kako je kanal preko kojeg se Leaf najbolje prodaje web stranica tvrtke. Za narudžbu je dostupan u dvije varijante, srebrnoj i boji crvenog zlata, a možete ga nositi i diskretno, ispod odjeće, iako je estetski vrlo privlačno osmišljen, čemu zasigurno i duguje dio tržišnog uspjeha. Na naše pitanje jesu li u kompaniji zadovoljni konverzijom narudžbi u konkretne prodajne rezultate, Dea Vladilo odgovara potvrdno i dodaje kako web shop postaje sve brža i pristupačnija platforma na svim razinama u većini zemalja, za razliku od fizičkih prodajnih mjesta. U njihovom slučaju se preko web shopa ostvaruje 65 prodaje, dok ostatak prodaju drugim kanalima.

Tržišni uspjeh Leafa nije ih uljuljkao u san, dapače, trenutno rade na razvoju još dvaju novih proizvoda kojima namjeravaju požnjeti sličan, ako ne i veći tržišni uspjeh. Riječ je o Shellu i Sliceu, a što se krije pod tim nazivima objasnila nam je Dea Vladilo. “Bellabeat Shell je aplikacija s nastavkom za mobitel pomoću koje trudnice mogu čuti i pratiti otkucaje srca nerođenog djeteta. Shell je u razvoju godinu dana, a na tržištu bi se trebao pojaviti na ljeto, u početku samo za iOS smartphone uređaje”, najavila je uz napomenu kako trenutno traže 50 trudnica za testiranje proizvoda. “Testiranje će se provoditi iduća dva mjeseca, a individualno testiranje traje 20 minuta. Trudnice moraju biti minimalno u 25. tjednu trudnoće. Pošto smo u finalnoj fazi razvijanja novog Bellabeat proizvoda za praćenje trudnoće, trebamo mišljenje trudnica da vidimo kako naš proizvod može biti još uspješniji i prilagođeniji budućim majkama”, naglasila je Dea Vladilo osvrnuvši se, poprilično misteriozno, i na razvoj Slicea. “Ono što želimo postići svakim Bellabeat proizvodom jest inspirirati ljude da svaki dan rade na sebi i osjećaju se bolje. Iduća faza u toj misiji osvještavanja tijela i preuzimanja osobne brige za zdravlje bit će posvećena energiji. Slice je fokusiran na imunitet, vitalnost i ljepotu. S Leafom smo izgradili jaku bazu za prikupljanje podataka o našem tijelu - sad je vrijeme da mu damo točno ono što treba”, najavljuje.

Kompliciranje oko imena

Osnivač Bellabeata Sandro Mur nedavno je oštro komentirao poslovnu klimu u zemlji požalivši se na prekomplicirane birokratske procedure zbog kojih je Bellabeat u Hrvatskoj registriran kao Bellasoft. Iz institucija su im tvrdili da ovo prvo ime nema ništa s informatikom, a mi pak tvrdimo da višemjesečno birokratsko kompliciranje oko imena nema veze sa zdravim razumom. Dea Vladilo također smatra da bi se puno toga moglo popraviti kako bi se poduzetnicima olakšao ionako težak život. “Kontrole su kod nas povećane do nekih banalnih razina koje tvrtke ograničavaju, umjesto da im olakšaju razvoj. Naša fiskalna politika nije prilagođena, malim poduzetnicima je teško. U SAD-u je priča potpuno drugačija. To je zemlja koja već dugi niz godina funkcionira po principu ‘koliko radiš, toliko zaradiš’. Procesi su puno brži, resursi pristupačniji te je samim time veća sloboda”, ističe ona.

Ipak, ne daju se pokolebati, imaju ozbiljne planove za budućnost – udvostručiti broj zaposlenika, raditi na novim projektima i usavršavati postojeće. “Zdravlje je za Bellabeat najvažnija stvar: u tom ćemo smjeru uvijek ići i u tom smjeru razvijamo nove proizvode”, zaključuje Dea Vladilo. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1594

HPC kao most između gospodarstva i znanosti

Tehnologija računalstva visokih performansi (HPC) predstavlja integraciju složenih algoritama, jakih računalnih sustava i brze mrežne infrastrukture s ciljem učinkovitog, pouzdanog i brzog izvršavanja složenih programa uz postizanje visokih performansi.

Tomi Ilijaš, direktor slovenske tvrtke Arctur, ističe kako su HPC tehnologije zaslužne za mnoge današnje proizvode, a da toga nismo ni svjesni. “Danas se, naime, svi crash testovi sigurnosti vozila rade na HPC tehnologijama koje se, među ostalim, primjenjuju u zrakoplovnoj i drugim industrijama gdje se koriste razne simulacije. Dakle, te simulacije fizičkih događaja oko nas mogu se napraviti puno brže i lakše upravo zahvaljujući korištenju superračunala”, kaže.

Hrvatska, Slovenija i druge države Istočne Europe u tome području prilično zaostaju za zapadnim zemljama. “Njemačka, primjerice, ima 100 puta više HPC infrastrukture per capita nego Hrvatska. Ako želimo podići dodanu vrijednost proizvoda i usluga, trebamo koristiti ove tehnologije, kao i onoga što pruža znanost. Stoga valja napraviti most između gospodarstva i znanosti. A taj most upravo može biti HPC koji može udružiti gospodarstvo i znanost kako bi se napravile inovacije na visokotehnološkom području”, napomenuo je.

Kako bi se hrvatski poduzetnici upoznali s prednostima koje nudi napredno računarstvo u formi HPC tehnologije kao i s programima financiranja iz EU fondova koji su im na raspolaganju za primjenu ove tehnologije u poslovanju, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je Forum računalstva visokih performansi za mala i srednja poduzeća. Ovo događanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, organizirali su Institut Ruđer Bošković i HGK u suradnji s tvrtkom Arctur i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Prilagodba uvjetima

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, istaknula je kako se želi što više malih i srednjih poduzetnika informirati o ovoj temi kako bi se povećanom dostupnošću ovih tehnologija bolje prilagodili tržišnim zahtjevima, razvoju inovacija, novih proizvoda i usluga te tako povećali konkurentnost. “S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, računalstvo visokih performansi može biti ključno u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva”, kazala je.

Forum je organiziran u sklopu aktivnosti SESAME Net projekta koji je financiran kroz program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., u vrijednosti dva milijuna eura. U taj projekt uključeno je 14 kompanija, javnih istraživačkih institucija i sveučilišta iz 13 europskih zemalja. U Hrvatskoj ovaj projekt dijelom provodi Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, naglasio je kako je u uspješnim zapadnim zemljama sprega znanosti i gospodarstva puno snažnija negoli u Hrvatskoj. “U nas je, nažalost, uvriježeno shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Međutim, zaboravljamo da nema konkurentnih proizvoda bez inovacija. Svakoj inovaciji prethode kvalitetna istraživanja. A upravo je projekt SESAME Net tako zamišljen. Dakle, da se infrastruktura i know-how koje posjeduju znanstveno-istraživačke institucije, kao što je IRB, prenesu na poduzetnike s ciljem bržeg razvoja novih proizvoda i usluga, inovacija te jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu”, napomenuo je. 

Totalna irelevantnost

Hrvatskoj, dodao je, neminovno slijedi stagnacija ako se ne prilagodi napretku. “Dogodit će se još dramatičnije iseljavanje naših najkvalitetnijih kadrova, nezaposlenost i siromaštvo bit će još veće, poduzeća će propadati i doseći ćemo stadij totalne irelevantnosti na međunarodnoj gospodarskoj sceni. Osim ako se ne sredimo i ne pojačamo znanost te njenu suradnju s gospodarstvom”, istaknuo je Antičić.

Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, kazao je kako je, u tehnološkom smislu, hrvatski stupanj razvijenosti daleko od današnje konkurentnosti, osim nekoliko svijetlih primjera. “Jedan od glavnih problema koje vidimo je informiranost. Dakle, na institutima i fakultetima postoji know-how, a znanje i ti resursi u vidu HPC tehnologija trenutačno nisu u funkciji gospodarstva koliko bi trebali biti. Misija svih nas je da tu svijest i povezanost instituta i edukativne zajednice s gospodarstvom dignemo na puno višu razinu ako želimo uhvatiti priključak s vrlo konkurentnim okruženjem”, napomenuo je.     

Važno je naglasiti kako su za primjenu ove tehnologije u poslovnim procesima, malim i srednjim poduzetnicima iz EU fondova na raspolaganju značajna sredstva u više različitih natječaja od kojih je jedan pod nazivom Fortissimo upravo otvoren za prijavu, a vrijedan je čak 1,3 milijuna eura. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1533

Arhiv u oblacima

Za razliku od papirnatog gradiva koje je moguće propisno pohraniti u optimalnim uvjetima i očekivati da će ono biti čitljivo i nakon 100 ili više godina, digitalni su zapisi nestabilni jer su suočeni sa stalnim promjenama u tehnologiji. Primjerice, podaci koji su se ranije pohranjivali na računalne diskete danas više nisu dostupni. S druge strane, arhiviranje u oblaku vrlo je zahtjevno, traži poštivanje arhivističkih normi i proaktivnu brigu o pohranjenim zapisima. Upravo zbog te činjenice, čelni ljudi Setcora potražili su pomoć vodećih istraživača unutar akademske zajednice koji su stručnjaci u području suvremene arhivistike okrenute digitalnim tehnologijama. Drugim riječima, tvrtka itSoft, u sklopu brenda Setcor, sklopila je ugovor sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom o izvedbi projekta

Usklađivanje poslovanja s normama relevantnima za sigurno i pravno valjano dugoročno čuvanje podataka. Cilj projekta je međusobna razmjena znanja i iskustva između tvrtki okupljenih oko brenda Setcor (Aduro ideja, Hema Solutions i itSoft) i Filozofskoga fakulteta.

Provedba projekta obuhvaća sljedeće aktivnosti: detaljnu analizu usluga i aktivnosti Setcora, analizu relevantnih normi i zakonskih regulativa, razradu metodologije i metrike, implementaciju potrebne nadogradnje softverskih rješenja i provjeru usklađenosti s relevantnim normama, preporukama i važećom zakonskom regulativom.

Nepromjenjivost zapisa

“Potpisivanjem ovoga projekta Filozofski fakultet nastavlja se aktivno povezivati s gospodarstvom. Znanstvena dostignuća do kojih su istraživači došli u vlastitim istraživanjima pretaču se u konkretna, tržišna rješenja”, poručio je dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić.

Istraživanja pokazuju da sve više poslovnih subjekata prelazi na rješenja i usluge u oblaku, što pokazuje važnost digitalne arhivske pohrane. Ovakva vrsta pohrane jamči nepromjenjivost zapisa te osigurava njihovu vjerodostojnost, što znači da zapisi ostaju autentični, pouzdani, točni i upotrebljivi.

“Tvrtke u gospodarskome sektoru, ali isto tako i tijela državne i javne uprave koja prelaze na e-poslovanje, korištenje isključivo e-pošte u poslovnome komuniciranju, e-računa ili e-potpisanih dokumenta, moraju odgovorno poslovati, odnosno moći čuvati vlastitu dokumentaciju i arhivirati je u obliku vjerodostojnih e-zapisa”, izjavio je voditelj projekta Hrvoje Stančić. Iz Setcora poručuju da je iznimno važno povezati realan sektor i obrazovne ustanove. “Ovakav projekt vrlo je složen, zahtijeva poštivanje i usklađenost s normama te proaktivnost. Zato je nužna suradnja s ljudima koji posjeduju potrebna znanja i stručnost. Arhivisti koji završavaju Studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika na Filozofskome fakultetu imaju potrebna znanja za organizaciju arhivske pohrane kako u papirnatome tako i u e-obliku u oblaku. Vjerujemo kako ćemo implementacijom njihovih rješenja značajno unaprijediti naš rad”, zaključio je Krešo Troha iz Setcora. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1668

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb