e-Privredni

A+ A A-

Nužne su nove investicije u turizam

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj, a kako bi se što bolje razvijao potrebne su dodatne investicije u hotelijerstvu. Prema Strategiji razvitka hrvatskog turizma do 2020. očekuje se ulaganje od 2,2 milijarde eura u cijeli sektor te izgradnja 20.000 novih hotelskih soba. Iako su uglavnom domaći investitori dosad ulagali u tzv. brownfieled investicije tj. obnovu hotela - pa je tako kroz 25 novih hotela prošle godine zarađeno pola milijarde eura - to još uvijek nije dovoljno za hrvatski turizam, rečeno je na prošlotjednom Adria Hotel Forumu - međunarodnoj hotelsko investicijskoj konferenciji održanoj u Zagrebu na kojoj su se okupili domaći i strani investitori.

Otvarajući konferenciju, premijer Tihomir Orešković je napomenuo kako se ubrzano radi na inovacijama i poticanju investicija, pa se predviđa da će ovo biti iznimno uspješna investicijska godina za hrvatski turizam. Napomenuo je kako se očekuje 40 posto više investicija u odnosu na 2015. Orešković je izdvojio pet strateških projekata za ovu godinu: obnovu zračne luke Mali Lošinj, podizanje kategorije Hotela Park u Rovinju na pet zvjezdica, izgradnju Luxury Resort & Spa Costabella pored Rijeke, izgradnju turističkog kompleksa Frapa Resort Medine u Rogoznici te autokampa Punta Nova u Povljani pored Zadra.

Iako to sve dobro zvuči, postavilo se pitanje kakvi su izgledi za investicije u budućnosti? Sanja Čižmar iz konzultantske tvrtke Horwath HTL je istaknula kako su u Europi u zadnjih šest godina u kupnju hotela investirane 82 milijarde eura. Od toga je gotovo tri četvrtine koncentrirano u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Gdje je u svemu tome Hrvatska?

Prilagoditi zakonodavstvo investitorima

Da u hotelijerstvu još uvijek kaskamo za konkurentskim zemljama, podsjetio je Anton Kliman, ministar turizma, koji je rekao kako  Italija ima 35.000 hotela dok ih je u Hrvatskoj zasad samo 1000 te zato treba stvoriti bolje investicijske uvjete za potencijalne ulagače.

Uz to, pravni okvir treba pratiti investicije što znači da trebamo prilagoditi zakonodavstvo potrebama investitora. Država koja je to već učinila je Crna Gora čije je pozitivne primjere investiranja istaknuo tamošnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. On je kazao kako su u protekle tri godine izgrađena 32 nova hotela, smanjeni su porezi i inicijalni troškovi za hotelijere za oko 20 posto, dok je PDV na smještaj u turizmu sedam posto. U idućih pet godina planira se izgradnja još 76 hotela u Crnoj Gori. Gvozdenović je izdvojio neke investicijske projekte u kojima sudjeluju inozemni investitori, primjerice projekt Sveti Stefan koji vodi turistička grupacija Aman Resort, zatim projekt izgradnje marine za mega jahte pod nazivom Porto Montenegro, čiji je investitor Regent, te projekt Mamula u kojem se u turističke svrhe valorizira kulturna baština tj. unutrašnjost tvrđave pretvara se u luksuzni hotel u što je dosad uloženo 15 milijardi eura. Dodao je kako postoji volja i želja za suradnju s Hrvatskom, ali i ostalim državama u istočnom Jadranu upravo u turizmu, jer se na malom geografskom prostoru nude mnogi različiti sadržaji.

S njim se složio Andreas Santis iz NCH Capitala sa sjedištem u New Yorku koji je istaknuo kako područje istočnog Jadrana nudi razne mogućnosti za ulaganja u hotelsku industriju. No, pritom je veliki izazov preobraziti greenfield investicije u zrele projekte koji će pratiti pravni okvir. Govoreći o ulaganjima NCH Capitala u turizam u svijetu, Santis je rekao kako je ta tvrtka uložila 3,8 milijardi američkih dolara u brzorastuća tržišta, a nedavno su počeli ulagati i u zemlje Latinske Amerike. Najviše ulažu u poljoprivredu, zatim u nekretnine, bankarstvo te u hotelijerstvo.

“Usmjereni smo na ulaganja u mješovita odmarališta te u kombinaciju rezidencijalnih objekata i hotela. Zanimaju nas investicije u nekretnine u Hrvatskoj, a u središtu našeg interesa nalaze se poznati hoteli koji imaju reputaciju”, rekao je on, ocijenivši kako u Hrvatskoj još vlada vrlo nepovoljna investicijska klima, pa je predložio ubrzanje izdavanja raznih dozvola te pojednostavljanje administracije.

“Cijelo okruženje treba biti naklonjeno i prilagođeno ulaganjima i investitorima. I dalje se suočavamo s problemima vezanim za ulaganja u hrvatski turizam i to nas jednostavno iscrpljuje”, naglasio je Santis.

Spori povrat u luksuznom segmentu

Jedna od stranih tvrtki koja već ulaže u hrvatski turizam je turska Dogus Grupa. U Hrvatskoj djeluju šest godina i vlasnici su šest hotela. Dosad su uložili 200 milijuna eura u hrvatski turizam, a želja im je investirati još 300 milijuna eura u naše hotelijerstvo. “Došli smo u Hrvatsku jer vjerujemo da ta zemlja ima mnogo turističkih mogućnosti. Kada smo uzeli u obzir sve komparativne prednosti vaše zemlje, shvatili smo što nedostaje, a to su turistički objekti, pa smo se s ciljem poboljšanja turizma odlučili na investicije”, rekao je Burak Baykan, direktor Dogus Grupe. Izrazio je i uvjerenje kako će u budućnosti ulaganja u luksuzni segment turizma, primjerice hotele visoke kategorije, u što kraćem roku donijeti povrate investicija.

No, da nisu samo strani investitori zainteresirani za ulaganja u hrvatski turizam dokaz je rovinjska turistička tvrtka Maistra. Ta tvrtka ulaže u luksuzne hotele, a usmjereni su na visoku razinu kvalitete u hotelijerstvu. Objašnjavajući zašto ne ulažu u turističke objekte srednje razine kvalitete, Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, je istaknuo kako će ta tvrtka pričekati još nekoliko godina kako bi investirala u takve objekte. “Maistra je igrač koji želi ostati u Hrvatskoj i dalje se baviti turizmom iako je povrat na ulaganja niži nego u investicijama u ostale gospodarske grane”, rekao je. Inače, povrat investicije u luksuzne hotele iznosi od pet do osam posto godišnje, dok za objekte srednje kategorije stopa povrata investicije iznosi od devet do 11 posto godišnje.

Sanja Plješa

Hitovi: 1730

Globalna glad za plovećim gradovima

Cruising turizam, koji je svoj suvremeni razvoj počeo krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, prevladao je svoju pionirsku fazu i dosad prerastao u zrelu industriju.

Potražnja za ovim oblikom turizma, koji u kratkom vremenu svojim putnicima nudi posjete većem broju odredišta, u zadnjih 10 godina u svijetu je povećana za više od 60 posto, a ponuda izražena u raspoloživim noćenjima za više od 80 posto. U Mediteranu, gdje je 2014. plovilo 20 posto svjetskih kapaciteta brodova na kružnim putovanjima, evidentirano je ipak manje smanjenje broja uplovljavanja u luke u odnosu na rekordnu 2013. godinu. “To se u proteklih nekoliko godina odrazilo na broj putnika i ticanja i u Dubrovniku. U potrazi za novim tržištima brodari ovih plovećih hotela osvajaju nova zemljopisna područja poput Dalekog istoka i Australije, gdje vide mnogoljudno tržište sklono potrošnji. Kako bi zadovoljili potražnju, brodari su do 2022. godine ugovorili izgradnju 50 brodova za kružna putovanja ukupnog kapaciteta 154.000 postelja. 

Vrijednost ovih brodova nadilazi 35 milijardi američkih dolara. S obzirom na to da se ovi brodovi uglavnom grade u europskim brodogradilištima, ovo je prilika i našoj brodograđevnoj i pratećoj industriji za uključivanje u proizvodni lanac tih plovećih gradova”, smatra Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.

Asić kaže kako brodari, svjesni svoje izloženosti i fokusa javnosti, stalno nastoje smanjiti štetne utjecaje na okoliš. Danas se stoga na brodove redovno ugrađuju filteri ispušnih plinova koji emisiju štetnih plinova svode na minimum, a u narudžbi su i prvi brodovi na LNG i hibridni pogon. “Brodski otpad separira se i uklanja po najstrožim ekološkim zahtjevima, a za brodske podvodne boje protiv obrastanja trupa koristi se tehnologija koja ne šteti okolišu. Na tržištu se pojavljuju i novi brodari poput Richarda Bransona i njegova brenda Virgin. Sve to ukazuje na daljnji razvoj ove djelatnosti, a na lukama i gradovima, poglavito Mediterana, je da se što bolje organiziraju kako bi zajedno s brodarima sudjelovali u kreiranju turističkog doživljaja putnika i što bolje iskoristili potencijale koje djelatnost pruža”, pojašnjava Asić.

Rezultati hrvatskih luka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do studenoga 2015. ostvareno je 760 kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj. Na tim brodovima bilo je 1.047.887 putnika, koji su kod nas boravili ukupno 1529 dana. To je u prosjeku boravak oko dva dana. U odnosu na isto razdoblje 2014. broj putovanja veći je za 9,7 posto, a broj putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku veći je za 2,6 posto. Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju veći je za 1,3 posto.

U strukturi kružnih putovanja, najviše stranih brodova evidentiralo je prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more u Dubrovačko-neretvanskoj (64,1 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (22,8 posto), što je ukupno 86,9 posto. Ostalih 13,1 posto stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo je prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more u ostalih pet županija: Zadarskoj (6,3 posto), Istarskoj (2,5 posto), Šibensko-kninskoj (2,2 posto), Primorsko-goranskoj (2,0 posto) i Ličko-senjskoj (0,1 posto).

Prethodne, 2015. u luku Dubrovnik-Gruž i na sidrište ispred povijesne jezgre Dubrovnika uplovila su 603 broda za kružna putovanja, što je 4,5 posto više nego u 2014. godini. Rast broja dolazaka nije pratio i rast broja putnika: u 2015. godini doplovilo nam je 812.608 putnika ili 31.802 manje nego u 2014. godini.

Uzrok tom nerazmjeru broja dolazaka i broja putnika Antun Asić nalazi u smanjenju veličine brodova. “Prosječni putnički kapacitet broda u 2015. godini bio je za 150 putnika manji nego u prethodnoj. Ove godine u Dubrovniku prema sadašnjem stanju rezervacije očekujemo 616 dolazaka brodova na kružnim putovanjima i oko 850.000 putnika, što je blago povećanje u odnosu na 2015.”, ističe ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.

Asić ističe kako u segmentu cruising turizma na Mediteranu ova godina nije dobro počela - zbog terorističkih napada u Istanbulu te stalnih prijetnji terorizmom. “Vodeći svjetski brodari kružnih putovanja otkazali su uplovljavanja u turske luke. Većina je svoje itinerere preusmjerila u grčke luke, a manji broj, oko par desetaka ticanja, u svoje itinerere uvrstilo je i Dubrovnik. Ovakvi uzroci promjena itinerera najgore su što se u turizmu može dogoditi. U takvoj situaciji je svatko dugoročni gubitnik jer uz prisutan negativni psihološki element koji djeluje na putnike i posadu, sve to dovodi i do povećanja troškova brodara i luka, usporavanja protoka putnika i općenito do smanjenja zadovoljstva putnika, uz dugoročnu prijetnju pada potražnje. Ne smijemo zaboraviti da je turizam prvenstveno doživljaj i ako je taj doživljaj ograničen preprekama, onda za njega opada interes i kupci će ga mijenjati nekim drugim doživljajem”, pojašnjava Asić.

Planovi Dubrovačke luke

Prema njegovim riječima, razvojni planovi Lučke uprave Dubrovnik predvidjeli su gradnju cruise terminala, poslovno-garažne zgrade i autobusnog kolodvora na lučkom području. Krajem prošle godine Upravno vijeće Lučke uprave donijelo je odluku o dodjeli koncesije za gradnju ovih objekata trgovačkom društvu Dubrovnik Interational Cruise Port Investment. Koncesija je dodijeljena na 40 godina i pregovori oko sklapanja Ugovora za koncesiju su u tijeku. Početak realizacije projekta predviđen je za kraj ove godine, a njen završetak u kolovozu 2018. Cijeli projekt predviđa investiciju od 93,7 milijuna eura. Ovim projektom za luku Dubrovnik dobio bi se prvenstveno suvremeni terminal za putnike s brodova na kružnim putovanjima, proširenje i poboljšanje usluge, dok bi ostalim nelučkim sadržajima Grad Dubrovnik dobio novu ponudu za građane i turiste, početak dubrovačkog waterfronta, te jedno suvremeno prometno putničko čvorište. Osim tog projekta, koncesionar Luka Dubrovnik planira ulaganje od oko 15 milijuna kuna u pontonsku obalu u duljini od oko 400 metara na predjelu luke Batahovina ispod Mosta dr. Franje Tuđmana, koja bi se koristila do izgradnje čvrste obale. Ta gradnja bi prema planu trebala početi 2018. godine.

Splitska luka: velike investicije

Prema podacima koje nam je dao Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split, tijekom 2015. splitsku luku su posjetila 262 broda na kružnim putovanjima sa 271.445 putnika. Prema njegovim riječima, u 2016. godini najavljeno je 287 posjeta brodova na kružnim putovanjima, s kojih se očekuje dolazak oko 300.000 putnika.

“Tijekom godina evidentan je kontinuirani trend porasta dolazaka brodova na kružnim putovanjima kao i trend porasta broja putnika, što potvrđuje da je interes za destinaciju - Split u kontinuiranom porastu. Lučka uprava Split je u postupku provedbe Projekta obnove infrastrukture Luke Split. Svrha Projekta je modernizacija te luke i proširenje kapaciteta za prihvat brodova u domaćem i međunarodnom putničkom prometu. Projektom će se izgraditi dva veza. Prvi vez izgradit će se na vanjskom dijelu lukobrana gradske luke za prihvat brodova duljine do 270 metara, a drugi isto na vanjskom dijelu lukobrana za brodova duljine do 320 metara. Sagradit će se i dvije ro-ro rampe širine 28 metara preko kojih će se obavljati ukrcaj i iskrcaj vozila i putnika, manipulativne površine, spojni priključci, privezni sadržaji i instalacije za pomoć pri navigaciji”, ističe Blaževski.

Zaštita okoliša u Luci Split uspostavit će se po načelima EcoPorta. “Sustav upravljanja zaštitom okoliša po načelima EcoPort EMS-a uključuje klasični sustav upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, tradicionalni sustav akcijskih planova zaštite okoliša - planova za očuvanje okoliša i razradu upravljačkih dokumenata institucije, te je okrenut svim partnerima, posebno društvenoj zajednici i komunikaciji sa zajednicom”, pojašnjava Blaževski.

Radovi na izgradnji vezova su započeli 12. lipnja 2014., a projekt se, prema riječima Blaževskog, odvija prema planu. Do kraja 2015. obavljeni su radovi na gradilištu u vrijednosti 12,6 milijuna eura. Dovršetak prvog veza očekuje se travnju, a drugog u rujnu ove godine. Potpuni dovršetak projekta predviđen je za kraj ožujka 2017. Projekt obnove infrastrukture Luke Split kao i izgradnja putničkih vezova dio je i investicijske strategije Vlade kao potpora jačanju turističke mreže u Hrvatskoj, a samim time i grada Splita.

“Realizacijom ovakvog projekta dobiva se nova kvalitetna infrastruktura kojom se povećava kvaliteta i sigurnost lučkih usluga, omogućuje se produženje sezone za privez brodova u međunarodnom prometu, veća mogućnost za prihvat novih brodova na vezu, te u konačnici i aktiviranje svih gospodarskih subjekata i dionika grada Splita kao i regije. Konačno, na ovaj način Lučka uprava Split, kao neprofitna javna ustanova, obavlja i svoje temeljne djelatnosti a to je unapređenje pomorskog dobra te stvaranje preduvjeta za pružanje usluga od općeg interesa”, zaključuje ravnatelj Lučke uprave Split. 

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 1813

Brzo i pouzdano do potrošnog materijala

Ludbreška tvrtka Elmag na tržištu je već više od 20 godina. Prolazila je kroz različite faze u poslovanju, prilagođavajući se tržišnim uvjetima. Trenutačno prodaje jednokratne higijenske proizvode za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica kao što su salvete, čačkalice, čaše, kutije za kolače, folije, rukavice, posude od stiropora, slamke, stolnjake, metle... Tvrtka koja se bavi i tiskom na čaše i salvete uvoznik je i distributer nekoliko vrlo cijenjenih europskih proizvođača, a u svome asortimanu ima više od 1500 artikala. Robert Matijević, direktor Elmaga, kaže kako je u tvrtki zaposleno 11 osoba. “Misija našeg poslovanja je biti pouzdan i dugoročan partner našim kupcima”, ističe on.

 

Ideja pokretanja posla, nastavlja Matijević, rezultat je tadašnjeg nedostatka potrošnog materijala za ugostiteljstvo u Hrvatskoj. “Stoga smo krenuli uvoziti takve proizvode iz Njemačke i počeli smo opskrbljivati lokalne veleprodaje i specijalizirane trgovine za svadbe, rođendane i slično. S vremenom smo širili asortiman, a danas imamo dobavljače i iz Poljske, Francuske, Belgije i Austrije te smo jedan od vodećih distributera potrošne robe u Hrvatskoj”, napominje dodajući kako Elmag povezuje i domaću proizvodnju sa svojom mrežom kupaca. “Naime, u suradnji s domaćim proizvođačem jedini u Hrvatskoj proizvodimo slamke za piće”, naglašava.

Borba s naplatom

Najznačajniji segment poslovanja tvrtke je onaj u HoReCa kanalu. “A našu najveću šansu za rast vidim u turizmu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji”, kaže.

Tvrtka već pet godina bilježi dvoznamenkasti rast godišnje i približava se svom cilju da bude jedna od vodećih u svojoj djelatnosti. “U uvjetima koji vladaju na našem tržištu mislim da poslujemo više nego dobro. Neplaćanje vidimo kao jedan od većih problema jer mi robu kupujemo na tržištima gdje je plaćanje u dogovorenim okvirima normalna stvar. Administraciju bi trebalo učiniti bržom i učinkovitijom, a ne da se gubi vrijeme i energija na bespotrebno prikupljanje papirologije. Banke bi također mogle imati više sluha te ponuditi kredite s normalnim kamatama kao što su oni u EU”, ističe. Kako bi Elmag imao motiv biti što brži, bolji i uspješniji, Matijević lojalnu konkurenciju smatra dobrodošlom i s njome tvrtka ima dobre odnose. “Nelojalna konkurencija napravi kratkotrajni nered na tržištu, ali je i takvoga vijeka”, napominje.

Tvrtka redovito posjećuje specijalizirane sajmove kako bi pratila trendove na području pakiranja i ambalaže. “Tako i u Hrvatsku nastojimo plasirati najnoviju ambalažu koja je trenutno na tržištu. Planiramo i nova ulaganja. Trenutačno radimo na povećanju skladišnih kapaciteta, a u skorijoj budućnosti i u skladu s potrebama, bit će i novih zapošljavanja”, zaključuje on.

Boris Odorčić

Hitovi: 1309

Otvorena vrata na veliko poljsko tržište

Više od 150 poljskih i hrvatskih gospodarstvenika susrelo se prošli tjedan na gospodarskom forumu u Varšavi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. Ujedno su gospodarske komore potpisale Sporazum o suradnji koji bi domaćim gospodarstvenicima trebao olakšati proboj na tržište od 85 milijuna stanovnika.

Na Hrvatsko-poljskom forumu sudjelovale su, među ostalim, tvrtke Orbico, Kraš, Dalekovod, Podravka, HŽ Gredelj, Končar, Munja, Plinacro, Stražaplastika, Zagreb-montaža, JGL, Luka Rijeka i Luka Vukovar. "Ovaj forum snažna je podloga za jačanje gospodarskih odnosa, zajedničkih infrastrukturnih projekata te suradnje unutar skupine V4 i inicijative Jadran-Baltik-Crno more", kazala je predsjednica Kitarović. Istaknula je kako su gospodarske komore i politika tu da daju podlogu i olakšaju gospodarstvenicima ulazak na nova tržišta, ali ključ gospodarskog uspjeha je u njihovim rukama. Istaknula je važnost Hrvatske gospodarske komore koja organizira ovakve susrete i odlaske gospodarskih delegacija u inozemstvo.

"Poljska je prvo ime Europe kada se govori o povlačenju sredstava iz europskih fondova i Hrvatska tu može puno naučiti", rekao je tom prigodom predsjednik HGK Luka Burilović našalivši se kako Hrvati Poljake mogu podučiti rukometu. Naglasio je da je riječ o izuzetnoj prilici za ulazak na 10 puta veće tržište od hrvatskog. 

Brojna područja suradnje

Kao područja moguće suradnje predsjednik Burilović ističe sektore energetike, građevine i prometa, prehrambene i farmaceutske industrije, turizma... Posebno je istaknuo važnost izgradnje plinovoda koji bi povezao Jadran i Baltik, LNG terminale te izgradnju željezničkog pravca Rijeka-Budimpešta, jedan od razvojnih prioriteta za koje se planira i potpora iz EU sredstava. Navodi da su upravo ti projekti prilika za mala i srednja poduzeća, a ne samo za velike divove kako se to obično misli.

Poljski predsjednik Andrzej Duda istaknuo je izuzetno dobru suradnju s hrvatskom predsjednicom i rekao hrvatskim gospodarstvenicima da imaju njegovu punu potporu na svom putu poslovanja s Poljskom.

Uvod u poljsko-hrvatske političke i gospodarske susrete održan je u Katowicama 18. siječnja. Ondje je također održan forum u organizaciji HGK. "Poljska je za Hrvatsku iznimno važno tržište i značajni gospodarski partner. Hrvatska je sada u istoj europskoj obitelji i poslovanje je u bitnim segmentima lakše i učinkovitije, što se odražava na ukupna ostvarenja bilateralne gospodarske suradnje. Rast izvoza s obje strane u prvih devet mjeseci 2015. porastao je za gotovo 25 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Imamo, dakle, razloga vjerovati da će se taj trend nastaviti", kazala je Marija Turudić, pomoćnica direktora Sektora za međunarodne poslove HGK. 

Gospodarski susreti

Bruno Lopandić, savjetnik u sektoru za međunarodne poslove HGK, održao je prezentaciju o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku u raznim sektorima od energetike do turizma. Skup je pozdravila i hrvatska veleposlanica u Poljskoj Andrea Bekić. U gospodarskim razgovorima sudjelovali su predstavnici sljedećih poduzeća: Ars inženjering, Astir, Clarum, Cornus, Gospodarska vozila, HBOR, Ivanićplast, Kraš, Luka Vukovar, Riteh, Štedna rasvjeta, Tomassi, TPK Orometal, Trea Trade i drugi.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Duda sudjelovali su prošli tjedan i na obilježavanju 71. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz. U nekadašnjem koncentracijskom logoru Auschwitz II-Birkenau, osim poljskog predsjednika Dude, govorili su preživjeli logoraši, te veleposlanici Izraela i Rusije, a obilježavanje je završilo komemoracijom kod spomenika žrtvama. U nastavku posjeta Krakovu predsjednica Grabar Kitarović Sveučilišnoj knjižnici Jagiellonskog sveučilišta uručila je donaciju knjiga za institute Slavistike.

Nastavlja se uzlazni trend Izvoz u Poljsku već do listopada premašio milijardu kuna

Od siječnja do listopada 2015. godine hrvatski izvoz u Poljsku premašio je 1,1 milijardu kuna (145,8 milijuna eura), što je rast od 23,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. U 10 prošlogodišnjih mjeseci uvoz iz Poljske dosegnuo je 435,3 milijuna eura (odnosno 3,3 milijarde kuna), s rastom od 21,8 posto. Nastavljen je tako uzlazni trend iz 2014. kad je ukupna razmjena s Poljskom u 2014. godini iznosila 568,322 milijuna eura, od toga je 140,3 milijuna eura iznosio izvoz, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 427,9 milijuna eura. U odnosu na 2013. godinu izvoz je povećan za 39 posto, dok je uvoz povećan za 24,5 posto. U strukturi izvoza za 2014. zabilježeno je povećanje proizvoda drvne industrije, prehrambenih proizvoda, informatičke opreme, strojeva, duhana, vode, proizvoda metalne industrije i drugih. Poljska je bila četvrto najbrže rastuće gospodarstvo u EU u 2014. godini, a ona je tijekom najsnažnijeg djelovanja globalne gospodarske krize u 2009. godini bila gotovo jedina europska ekonomija koja nije iskusila negativni gospodarski rast, zahvaljujući poduzetim antikriznim mjerama poljske vlade početkom 2009.

Igor Vukić

Hitovi: 1503

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb