e-Privredni

A+ A A-

Do poslova uz sva osjetila

Godišnje se u svijetu održi više od 31.000 sajmova koje posjeti više od 260 milijuna posjetitelja. Čak 95 posto kontakata ostvarenih na takvim sajmovima stvara dugoročnu poslovnu suradnju, a u cijeloj sajamskoj industriji zaposleno je više od 680.000 ljudi. Najviše se sajmuje na europskom kontinentu, a zatim u Americi i Aziji.

Trendovi pokazuju kako za većinu poduzetnika sajmovi nisu izumrla kategorija. Na njima se još uvijek stvaraju novi poslovi, potiče inovativnost i konkurentnost, a mnogi podzetnici ističu kako je najjači marketinški učinak kada imate na licu mjesta priliku vidjeti, opipati, osjetiti, pomirisati i čuti proizvod ili uslugu koju vam nude poslovni partneri. To za sada još nije moguće ostvariti kroz reklamno pismo, internetsku trgovinu ili kroz oglas.

Upravo o tim temama govorilo se na međunarodnom poslovnom skupu Snaga sajamske industrije danas i sutra, koji je organizirao Zagrebački velesajam povodom Dana sajamske industrije 8. lipnja.

Prema studiji Njemačke udruge sajmova, čak 85 posto poslovnih kontakata na sajmovima su važan element marketinških aktivnosti što je porast u odnosu na brojke od prije nekoliko godina koje su pokazivale čak 15 posto manje važnu prepoznatost sajmova u marketing miksu.

Omjer koristi i troška

Iako svi stručnjaci smatraju kako većina malih i srednjih tvrtki treba sudjelovati na sajmovima, jako je važno definirati ciljeve i strategiju kako postići optimalan odnos troška i koristi sudjelovanja na sajmu. Suvremeno sajmovanje postalo je specijalizirano, sajmovi su usredotočeni na određenu grupu proizvoda ili tržište, traju kraće i imaju intenzivan program. Sadržaji koji se događaju u okviru ili uz sajam su komplementarni, a većina izlagača traži višu razinu izlagačkog prostora, upotrebu novih tehnologija, infrastrukture i višu razinu efikasnosti.

Sajmove prate konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima, tvornicama ili poslovnim objektima, a bilježi se veća dinamičnost i privlačenje većeg broja izlagača i posjetitelja kroz raznoliku ponudu.

I budućnost donosi izazove za sajamski biznis iako mnogi ističu kako je sajam nezamjenjivo mjesto za tržišno komuniciranje, osobni kontakti stvaraju jaču komunikaciju, a događanja se pretvaraju u doživljaje koji se pamte. Sajmovi će se jednako tako u budućnosti predstaviti i kao nositelji znanja na području prodaje, ali istovremeno i posrednici u transferu znanja i tehnologija među tvrtkama.

Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma, ističe kako je upravo ključna kompetencija sajmova u angažiranju svih pet osjetila. “To je prednost koju imaju marketinški i strateški alati sajmova. Zagrebački velesajam to radi više od 100 godina, i upravo tu su mnoge domaće i regionalne kompanije ostvarile svoje prve poslovne iskorake. U budućnosti ćemo uz pomoć novih tehnologija i investiranjem u infrastrukturu to omogućiti i novim tvrtkama”, najavljuje Dina Tomšić.

Najvažniji kontinuitet

Osobni kontakt i prezentacija uživo je i važnija od digitalne, složila se i Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednica Grada Zagreba. “Za nas je važan i razvoj poslovnog turizma koji sajamske izložbe potiču. One pozitivno djeluju na zagrebački turizam i daju multiplikatorske učinke jednoga grada, ali i cijele zemlje”, ističe ona.

Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, pak smatra kako novi komunikacijski i poslovni modeli još uvijek neće moći zamijeniti komunikaciju licem u lice. “Kod sajmovanja je najvažniji kontinuitet i pojavljivanje. Nepojavljivanje na sajmu često se povezuje s krizom u poslovanju. Na suvremenim organizatorima sajma je puno veća uloga osim organizacije i promocije jer moraju organizirati dodatne sadržaje i kompletnu priču s glavom i repom povezanu u dinamičnu cjelinu”, ističe Zaher. Dodao je kako je sajmovanje jedna od glavnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore i kako je ona, prema riječima poduzetnika, najkorisniji alat u izvoznoj ofenzivi.

Sajmovi u virtualnom svijetu

Siniša Zarić s beogradskog Ekonomskog fakulteta, ujedno i direktor Beogradskog sajma u njegovim zlatnim godinama, ističe kako prema sajmovima i sajmovanju treba biti kritičan. “Pravo je vrijeme da kažemo što su sajmovi i koliko su oni značajni. Trgovinske misije, prezentacije kompanija kao i road show svakako su dobar ako ne i bolji način dolaska do novih kupaca. Upravo zato što je veliki broj trgovinskih događaja konkurencija sajmu, treba ih inkorporirati s njima. Moramo biti svjesni i novih tehnologija i prisutnosti sajma na društvenim platformama. Virtualnih sajmova još nema, no bojim se da ćemo vrlo skoro na njima moći i pomirisati i opipati ono što se nudi”, smatra Zarić.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, ističe kako je sajmovanje dio poslovnih strategija i malih i velikih tvrtki. “Pitanje je kako donijeti odluku o sudjelovanju na njima. Nekada je to bilo tako da uzmeš flyer i vidiš hoćeš li ili ne, a sada ima puno izvora i platformi za komunikaciju. Sajam mora nuditi nešto što drugi ne nude, biti drugačiji i ostati u pamćenju sudionika”, kaže.

Renata Godek, direktorica marketinga i informiranja u Končaru, ističe kako i njena tvrtka brine o prisutnosti na sajmovima. “Končar godišnje sudjeluje na više od 20 sajmova kako bi prezentirao vlastite proizvode, vidio novitete konkurencije te ostvario ili obnovio poslovne kontakte. Najvažnija je dobra organizacija koja često može pokriti, primjerice, propuste u kvaliteti infrastrukture”, zaključila je Renata Godek. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 1613

Rast BDP-a na krilima izvoza

 

Bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Sezonski prilagođeni BDP u odnosu na zadnji prošlogodišnji kvartal bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,6 posto, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,3 posto, objavio je prošloga tjedna Državni zavod za statistiku. To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste.

 

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren je rastom izvoza roba i to za 9,4 posto. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan te je iznosio 2,8 postotnih bodova. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti krije se u rastu izdataka za konačnu potrošnju kućanstava koji je bio 3,1 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 4,3 posto. S druge strane, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan te je iznosio minus 0,1 posto.

Hrvatski rast viši od prosjeka EU-a

Bruto dodana vrijednost (BDV), koja se definira kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga, u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje, realno je veća za 2,7 posto. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom kvartalu 2016. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije gdje je zabilježen rast od 8,9 posto. Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane porasli su za 4,8 posto, a prvi put od 2008. godine pozitivne stope zabilježio je i sektor građevinarstva s rastom od 3,1 posto. Najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. “Glavna razlika između rasta zabilježenog u prvom tromjesečju ove godine i rasta iz pretkriznog vremena je u tome što je rast iz 2008. godine bio zasnovan na osobnoj potrošnji. Dakle, imali smo rekordne stope rasta trgovine na malo, dok danas trgovina na malo raste, ali ne toliko - sada je oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji”, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

U usporedbi sa 28 zemalja Europske unije Hrvatska također bilježi dobre rezultate. Na godišnjoj razni, po sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na prva tri mjeseca 2015. Hrvatska je rasla za 2,3 posto, dok je EU prosjek bio 1,7 posto. U EU su najbrže rasle Rumunjska sa 4,2 posto, Slovačka sa 3,6 posto te Španjolska sa 3,4 posto. Jedina zemlja od 28 članica EU-a koja ima negativne stope rasta BDP-a u odnosu na prvi lanjski kvartal je Grčka s padom BDP-a od 1,3 posto

DZS će 7. lipnja objaviti detaljnije podatke o BDP-u za prvo tromjesečje, dok će podaci za drugi kvartal biti dostupni zadnjeg radnog dana kolovoza.

Analitičari oprezni

Analitičari RBA u svojoj analizi rasta BDP-a ističu kako ohrabruje godišnji rast bruto investicija u fiksni kapital četvrto tromjesečje zaredom. “Iako naša predviđanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu značajnijih pozitivnih pomaka, očekujemo zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu, odnosno stabilizaciju na iznimno niskim razinama, s obzirom na to da zadnji pokazatelji očito upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno”, ističu analitičari RBA te napominju da i dalje na razini cijele 2016. godine ostaju pri procjeni realnog rasta od 1,5 posto s naglaskom da kratkoročno postoji pozitivan rizik da taj rast dosegne razinu od dva posto osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova.

“Negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika budući da bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod naših glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. Nadalje, zabrinjava i visoka ovisnost o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19 posto BDP-a”, upozoravaju analitičari RBA podsjećajući da u uvjetima razmjerno visokih negativnih geopolitičkih čimbenika preveliko oslanjanje na turizam može imati poprilično negativan utjecaj.

Također zaključuju da bi, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja.

Sporiji rast u nastavku godine

“Rast BDP-a nešto je snažniji od očekivanja, pri čemu je glavni generator rasta izvoz roba, ali i potrošnja kućanstava koja je porasla više od tri posto. Raniji uskrsni blagdani te činjenica da smo imali jedan radni dan više u prvom tromjesečju, s obzirom na to da je ova godina prijestupna, zasigurno su imali velik utjecaj na rast gospodarske aktivnosti na početku godine”, smatra glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić, koji u nastavku godine očekuje sporiju dinamiku rasta BDP-a. 

“Usporavanje stope rasta u nastavku godine očekujemo zbog nešto veće lanjske baze za usporedbu. Vidimo i određene poteškoće kad je riječ o političkoj stabilnosti koje bi, ako se nastave, mogle imati negativni utjecaj na kretanje gospodarstva. I dalje ostajem pri procjeni da će u cijeloj godini BDP porasti 1,5 posto”, kaže Šantić. 

HGK: Krhki rast građevinarstva

Premda su dostupni podaci o kretanju industrijske proizvodnje, trgovine na malo, građevinarstva pa i robnog izvoza najavljivali relativno visoku stopu rasta u prvom kvartalu, analitičari su bili oprezni u svojim procjenama. Procjena HGK od 2,8 posto je bila najrealnija i neznatno je premašila prvu procjenu DZS-a. Prema toj procjeni BDP je u prvom kvartalu na godišnjoj razini povećan za 2,7 posto, najviše pod utjecajem nastavka rasta vrijednosti robnog izvoza te daljnjeg oporavka osobne potrošnje. Podaci o obujmu građevinske aktivnosti u prvom su kvartalu ove godine ohrabrujući s obzirom na to da je ostvaren prvi značajniji međugodišnji rast još od posljednjega kvartala 2008. godine. Međutim, i dalje je riječ o krhkom rastu, posebice stoga jer rast građevinske aktivnosti na zgradama ne prati rastom aktivnosti na ostalim građevinama. “Rast ukupne građevinske aktivnosti u ožujku od 3,2 posto na godišnjoj razini i dalje je determiniran uglavnom povećanjem obujma radova na novoizgrađenim zgradama, s obzirom na to da se kod radova na ostalim, pretežito infrastrukturnim objektima, bilježi trenutačan pad, a i trend je kretanja u tom segmentu graditeljstva nestabilan. Iako je u prva tri mjeseca građevinska aktivnost veća oko 3,5 posto u odnosu na prethodni kvartal te na prvi kvartal prošle godine, bez većih infrastrukturnih aktivnosti ne očekujemo stabilan oporavak graditeljstva”, kazao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Ilijana Grgić

Hitovi: 1581

Proizvodnja jagoda – skrivena prilika za hrvatske poljoprivrednike?

 

Na mogućnost povećanja proizvodnje jagoda upozorio je jedan od njezinih vodećih otkupljivača - AgroFructus i njezin predsjednik Uprave Denis Matijević. S druge strane predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Berislav Govorko smatra kako se radi o mukotrpnom poslu u kojem iz godine u godinu pada profitabilnost.

Prema podacima koje je dostavila AgroFructus Grupa, pozivajući se na podatke HGK, rekordne 2013. godine proizvedeno je 4800 tona jagoda. Te godine izvezeno je jagoda u vrijednosti od oko 450.000 eura, dok je uvezeno tri i pol puta više. U 2015. situacija je znatno nepovoljnija. Naime, u Hrvatskoj je proizvedeno gotovo upola manje jagoda, a izvezeno je u vrijednosti 250.000 eura, dok smo uvezli jagoda u gotovo 10 puta većoj vrijednosti od izvoza. “Iako AgroFructus posljednjih nekoliko godina povećava proizvodnju i otkup, pogled na sliku ukupne proizvodnje jagoda u Hrvatskoj pokazuje da je, u odnosu na 2014., proizvodnja pala te da je u odnosu na rekordnu 2013. čak upola manja. Naime, u Hrvatskoj se proizvede oko 2500 tona jagoda, od čega je AgroFructus Grupa otkupila jednu petinu”, priopćio je predsjednik Uprave AgroFructus Grupe Denis Matijević.

On ističe kako u proizvodnji jagoda leži golem potencijal. “Posljednje dvije godine proizvođačima jagoda velike štete nanio je mraz i dugotrajni kišni period. Sve su to izazovi za proizvođače koji se suočavaju s propadanjem nasada, ali će se uskoro suočavati i s bolestima nasada i financijskim gubicima ukoliko ih ne zaštite. Naime, jagode u kontroliranim uvjetima odnosno u plastenicima puno manje stradavaju od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Prošla iskustva su nas poučila da je budućnost upravo u takvoj proizvodnji, dok proizvodnja na otvorenom nosi preveliki rizik”, kaže Matijević.

Radno intenzivna jagoda

U AgroFructusu su mišljenja kako se prostor za povećanje proizvodnje nalazi u produženju sezone proizvodnje, a time i potrošnje. “Jagoda je radno intenzivna i kao takva značajno pridonosi samozapošljavanju. Proizvodna sezona se može produljiti tako da, nakon doline Neretve i Slavonije, pokrenemo proizvodnju i u brdsko-planinskim područjima, jer klimatski je to zadovoljavajuće područje, a treba naglasiti da bi to imalo strašan utjecaj na taj dio Hrvatske u smislu zaustavljanja migracije”, ističe Matijević.

Predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Berislav Govorko pad proizvodnje jagoda pripisuje i tome što je dio uzgajivača prestao s proizvodnjom, ponajprije zato što se radi o mukotrpnom poslu koji zahtijeva velika ulaganja. “Profitabilnost jagoda je uvelike opala. Pojedini uzgajivači pokušavaju to donekle nadoknaditi tako da svoje jagode plasiraju direktno potrošačima, izbjegavajući posrednike i tako možda postižući bolju prodajnu cijenu. U porastu je prodaja po tržnicama, na štandovima, dostava poštom, prodaja putem interneta… To su neki novi trendovi u plasmanu jagode”, kaže Govorko čija se obitelj više od 30 godina bavi uzgojem jagoda.

Pad broja uzgajivača on tumači i time što uzgajivači jagoda, barem u Dalmaciji, ne dobivaju nikakve potpore jer imaju sitne parcele. “Potpore dobivaju veliki i oni uzgajivači koje njihovi gradovi i općine podupiru. Nas u Vrgorcu nitko ne podupire. Prije nekoliko godina bilo je 140 uzgajivača jagoda, a danas nas je oko 80. Ove godine smo proizveli od 300 do 350 tona vrgoračkih jagoda dok smo ih prije proizvodili oko 600 tona”, kaže Govorko. No, barem je otkupna cijena jagode nešto porasla, sad je 13 kuna, dok je nekada bila ispod 10 kuna, priznaje. “Po uzoru na ostale europske države, i kod nas bi burza, odnosno tržište trebali određivati cijene voća i povrća. Očito je da do danas nismo imali podršku politike niti su njih zanimali naši problemi. Sposoban političar, ministar ili gradonačelnik, trebao bi znati na koji se način situacija preokreće na bolje”, mišljenja je predsjednik Vrgoračke jagode.

Nelojalna konkurencija

Uz visok PDV, koji uzgajivač jagoda plaća za svaki artikl koji koristi u proizvodnji, počevši od sadnica, preko opreme i alata do gajbica i ambalaže, Govorko problem vidi i u nelojalnoj konkurenciji i neredu na domaćem tržištu. Tvrdi da na naše tržište dolaze uvozne jagode proizvođača kojima njihova država pomaže na sve načine. “I uz to, prodaju se pod našim imenom. Mi smo na tu pojavu više puta upozoravali, ali se taj problem godinama ponavlja. Na to smo upozorili i prije mjesec dana kada su se navodne prve vrgoračke jagode pojavile na tržnicama većih gradova”, kaže. Proizvođači vrgoračkih jagoda su pokrenuli proces zaštite i on je sada blizu kraja, no Govorko sumnja da će se time nešto bitno promijeniti. “Pokušat ćemo već od iduće godine vrgoračke jagode plasirati u posebnim zaštićenim i prepoznatljivim posudama. To će nam poskupjeti proizvodnju, ali u situaciji nesređenog tržišta to nam je jedino rješenje. Morat ćemo svake godine imati drugačiju ambalažu od drugih, kako bismo se koliko-toliko zaštitili”, pojašnjava Govorko koji se pribojava da će zaštita zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode, ako im ne osigura veću prodajnu cijenu proizvoda, biti tek još jedan namet koji moraju plaćati.

Opisuje kako ima slučajeva da preprodavači kupe desetak kilograma vrgoračkih jagoda pa ih pomiješaju s onim iz uvoza koje odležavaju i po 15 dana u hladnjačama. “Vrgoračka jagoda je svježa i možete je prepoznati po mirisu. Proizvođači koji su članovi udruge Vrgoračka jagoda ne mogu dobiti ni poticaje jer su im parcele usitnjene. Uz poticaje, dok ih je bilo, i proizvodni proces je bio jeftiniji. Današnja skupoća odražava se i na broj proizvođača i na broj članova udruge, pa Govorko navodi kako su u toj udruzi nekoć imali 120 članova, a sada ih je oko 70. Podršku domaćim proizvođačima mogu pružiti i lokalne zajednice, pa tako ističe kako je zadovoljan nedavnom promocijom Vrgoračke jagode u Zagrebu koji je organizirala Turistička zajednica.

Dolina Neretve 

U posljednjih nekoliko godina u zamahu je proizvodnja jagoda u dolini Neretve. Jedan od uzgajivača je i Strahimir Filipović, vlasnik tvrtke Mandarinko, koji kaže da njihove jagode ranije sazrijevaju od vrgoračkih jer rastu na muljevitom i humusnom terenu, dok su vrgoračke slađe i crvenije jer rastu na zemlji crvenici. Filipović kaže da u jednom danu u berbi jagoda na vrgoračkom i neretvanskom području sudjeluje oko 700 berača, što je značajan broj. Ističe da domaći potrošači prednost daju domaćim jagodama, što samo po sebi otvara prostor za rast. “Osim toga, pojedinci i udruge uzgajivača sve više se trude probiti na nova tržišta te su osmislili nove kanale prodaje kako bi direktno došli do potrošača. Ograničenje je svakako nedostatak obradive zemlje i starost stanovništva u ruralnim sredinama te nameti veći nego u nama konkurentskim zemljama. Osim toga, uzgoj jagoda je dosta skup. Slična je situacija i s ostalim mediteranskim kulturama”, kaže Filipović.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 1799

TTIP nam dolazi, no prijepori još postoje

Na 10. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja je održana prošlog tjedna u Opatiji, više od 200 stručnjaka i predstavnika tvrtki iz Hrvatske i regije razgovaralo je o proizvodnji hrane i njenoj budućnosti u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Na dvodnevnom skupu razgovaralo se i o aktualnostima u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj, plastici u kontaktu s hranom, prodaji na daljinu, patvorenju hrane, komercijalizaciji voća i povrća, tradicionalnim proizvodima te povlačenju sredstava iz Europskih fondova za prehrambenu industriju. Skup je organizirala Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz supokroviteljstvo Ministarstava zdravlja i poljoprivrede.

Jedna od glavnih tema konferencije bio je Transatlantski trgovinski sporazum. Robna razmjena Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država prihvaćanjem Transatlantskog trgovinskog sporazuma omogućila bi rast gospodarstva obiju zemalja, a europskim proizvođačima hrane omogućila daljnje jačanje izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti na američko tržište.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija ostvaruju polovinu svjetskog BDP-a i trećinu svjetske trgovine. Europske tvrtke godišnje izvezu 19,4 milijarde eura svojih prehrambenih proizvoda, dok istovremeno na njihova tržišta ulazi nešto manje od 12 milijardi, istaknuo je Koen van Dyke, voditelj Odjela bilateralnih međunarodnih odnosa u Generalnom direktoratu za zdravlje i sigurnost hrane pri Europskoj komisiji govoreći o sigurnosti i kvaliteti hrane u svjetlu onoga što nudi Transatlantski trgovinski sporazum. Prema istraživanju Centra za istraživanja ekonomske politike iz Londona, prednosti TTIP-a su u tome da će se njegovom primjenom osigurati rast dviju ekonomija, stvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta, pomoći europskim tvrtkama u izvozu na treća tržišta, stimulirati ih na inoviranje, a za kupce će se osigurati jeftinija roba i njen veći izbor. Prema istoj analizi, Europska unija bi primjenom tog sporazuma mogla povećati svoj izvoz u Sjedinjene Američke Države za 28 posto, a gospodarstvo porasti za 119 milijardi eura u EU te za 95 milijardi u SAD-u. Ukupni izvoz iz EU-a porastao bi za daljnjih šest posto, a onaj Sjedinjenih Država za osam posto.

“Hoće li se ostvariti potencijal ovog međunarodnog ugovora, ovisit će sigurno i o porastu broja protivnika tog sporazuma u Europi i raspletu političke situacije u SAD-u”, zaključio je Van Dyke.

Bez snižavanja standarda

Između tržišta SAD-a i Europske unije protrguje se tri milijarde eura dnevno, a čak 15 milijuna radnih mjesta ovisi o toj robnoj razmjeni, ističe James Higgiston iz Misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji. “Nećemo sniziti standarde, no učinit ćemo sve da imamo transparentne sustave koji će vrijediti s obje strane Atlantika. O tome se trebamo dogovoriti jer i Sjedinjene Države i Europska unija imaju najbolje sustave za sigurnost hrane u svijetu. Čak 19 milijuna Europljana dolazi godišnje u SAD i ne strahuje od hrane na tom tržištu. Jednako tako, ako Hrvatska želi svoje vino i sir poslati na američko tržište, to joj treba i omogućiti”, smatra Higgiston.

Kad je riječ o genetski modificiranoj hrani, Higgiston ističe kako Europa nema jedinstven stav o tom pitanju i to je nešto što će se vjerojatno rješavati na nacionalnim razinama. “Nama je važno da svima omogućimo izbor. Možete odabrati organsku hranu ili neku drugu. Sigurnost hrane ne smije biti upitna jer se ona odnosi i na genetski modificiranu i na onu koja to nije”, smatra Higgiston. Kad je riječ o konkurentnosti europskih farmera u odnosu na američke, istaknuo je činjenicu kako je većina robne razmjene već sada na strani europskih seljaka koji proizvode skupe proizvode, dok je izvoz američkih farmera na europsko tržište malen.

Hrvatsko tržište je sigurno

Zahvaljujući stručnjacima koji se već 10 godina susreću i raspravljaju o sigurnosti i kvaliteti hrane, ali i praktično rade na tome, možemo reći da smo na tržištu koje je sigurno, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić. “Kroz partnerstvo za transatlantsku trgovinu Hrvatska ima priliku da svoje vrhunske proizvode - kao što su vino, sir, čokolada, mesne prerađevine i drugi proizvodi s većom dodanom vrijednošću - u većoj mjeri plasira na to tržište”, procjenjuje Škorić.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, smatra kako je važno razgovarati i informirati na svim razinama o stanju i regulativi upravo zato da bi se spriječili problemi sa sigurnošću hrane. “Mi u ovom sektoru pratimo i to kako regulativa i različite odluke utječu na poslovanje i prilagodbu tvrtki koje gotovo uvijek iziskuju dodatne troškove. Važan nam je dijalog i o međunarodnoj suradnji kako bi naši izvoznici imali pristup stranim tržištima i zadovoljili kriterije za to, pri čemu nadležna tijela trebaju olakšati njihove napore”, zaključila je Božica Marković.

Mladen Pavić, savjetnik predsjednice Republike za EU fondove, poljoprivredu i ribarstvo, naglašava kako je proizvodnja hrane dinamičan proces koji već niz godina bilježi napredak. “Mnoge tvrtke čiji su biznisi preživjeli teške prethodne godine ulažu u poljoprivredu i proizvodnju hrane, a utrka za konkurentnošću i profitima dovodi do incidenata koje treba spriječiti”, dodao je Pavić. 

Poljoprivreda je strateška grana Struka želi sudjelovati

Hrvatska vlada je prepoznala poljoprivredu i proizvodnju hrane kao stratešku granu, kaže zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak. “Svi oni koji su u sustavu hrane, a osobito oni koji se bave njenom sigurnošću, moraju sudjelovati i u izradi strategije kojom ćemo se okrenuti prema budućnosti. Ta strategija mora postati zamašnjak za jačanje proizvodnje i plasman naših zdravih visokokvalitetnih i autentičnih prehrambenih proizvoda na svjetska tržišta”, zaključio je Majdak.

Krešimir Sočković

Hitovi: 1540

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb