e-Privredni

A+ A A-

Nosiva tehnologija za žene, uskoro i za bebe

U svijetu hrvatskih IT start-upa oko kojih se često digne kratkotrajna medijska fama, a onda padnu u zaborav, ističe se jedan koji apsolutno opravdava sav “hype” koji ga okružuje. Riječ je o Bellabeatu, tvrtki čiji pametni proizvodi ženama pomažu u praćenju kvalitete života i zdravlja u različitim životnim fazama. Njihov najpoznatiji proizvod je Leaf, a riječ je uređaju koji se spaja na aplikaciju na pametnom telefonu te pomoću njega žena može pratiti vlastitu aktivnost, san, menstrualni ciklus ili raditi vježbe disanja i opuštanja koje su ključne za smanjenje stresa. Naravno, sve to mogu i muškarci, osim ovog dijela s menstrualnim ciklusom, barem se nadamo. No da je Leaf prvenstveno namijenjen ženskoj klijenteli vidi se po njegovom privlačnom dizajnu, stoga ne čudi što mu tepaju da je zapravo pametni nakit. Kada su prošle godine najavili Leaf, zaprimili su više od tri milijuna narudžbi, ali ono što veseli jest činjenica što to nije stalo na narudžbama i PR pričama, već je od početka službene prodaje, od svibnja 2015. pa do danas, prodano više od 250.000 komada. Bellabeat je u međuvremenu iz start-upa izrastao u ozbiljnu tvrtku koja zapošljava više od 100 ljudi u svoja četiri sjedišta: Zagrebu, San Franciscu, Londonu i Shenzenu. Surađuju s ukupno šest tvornica u Aziji s kojima imaju ugovore o proizvodnji i koje rade za njih. Pokušali su proizvoditi u Hrvatskoj, ali su vrlo brzo shvatili da ovdje neće moći doći do željene razine masovne proizvodnje, što zbog ograničenih mogućnosti i znanja, što zbog visokih cijena. Problem distribucije riješili su preko sestrinske tvrtke u SAD-u koja većinu proizvoda distribuira na područjima SAD-a i Kanade, ali isto tako i u Europi, Aziji, Australiji i Latinskoj Americi.

Prodaja preko web shopa

“Od svojih početaka nosiva je tehnologija bila orijentirana na muškarce i na vježbanje i fitness. Međutim, naš je cilj bio prebaciti fokus na žene i na njihovo zdravlje te je to okosnica svih naših proizvoda”, objasnila nam je Dea Vladilo iz Bellabeata, istaknuvši kako je kanal preko kojeg se Leaf najbolje prodaje web stranica tvrtke. Za narudžbu je dostupan u dvije varijante, srebrnoj i boji crvenog zlata, a možete ga nositi i diskretno, ispod odjeće, iako je estetski vrlo privlačno osmišljen, čemu zasigurno i duguje dio tržišnog uspjeha. Na naše pitanje jesu li u kompaniji zadovoljni konverzijom narudžbi u konkretne prodajne rezultate, Dea Vladilo odgovara potvrdno i dodaje kako web shop postaje sve brža i pristupačnija platforma na svim razinama u većini zemalja, za razliku od fizičkih prodajnih mjesta. U njihovom slučaju se preko web shopa ostvaruje 65 prodaje, dok ostatak prodaju drugim kanalima.

Tržišni uspjeh Leafa nije ih uljuljkao u san, dapače, trenutno rade na razvoju još dvaju novih proizvoda kojima namjeravaju požnjeti sličan, ako ne i veći tržišni uspjeh. Riječ je o Shellu i Sliceu, a što se krije pod tim nazivima objasnila nam je Dea Vladilo. “Bellabeat Shell je aplikacija s nastavkom za mobitel pomoću koje trudnice mogu čuti i pratiti otkucaje srca nerođenog djeteta. Shell je u razvoju godinu dana, a na tržištu bi se trebao pojaviti na ljeto, u početku samo za iOS smartphone uređaje”, najavila je uz napomenu kako trenutno traže 50 trudnica za testiranje proizvoda. “Testiranje će se provoditi iduća dva mjeseca, a individualno testiranje traje 20 minuta. Trudnice moraju biti minimalno u 25. tjednu trudnoće. Pošto smo u finalnoj fazi razvijanja novog Bellabeat proizvoda za praćenje trudnoće, trebamo mišljenje trudnica da vidimo kako naš proizvod može biti još uspješniji i prilagođeniji budućim majkama”, naglasila je Dea Vladilo osvrnuvši se, poprilično misteriozno, i na razvoj Slicea. “Ono što želimo postići svakim Bellabeat proizvodom jest inspirirati ljude da svaki dan rade na sebi i osjećaju se bolje. Iduća faza u toj misiji osvještavanja tijela i preuzimanja osobne brige za zdravlje bit će posvećena energiji. Slice je fokusiran na imunitet, vitalnost i ljepotu. S Leafom smo izgradili jaku bazu za prikupljanje podataka o našem tijelu - sad je vrijeme da mu damo točno ono što treba”, najavljuje.

Kompliciranje oko imena

Osnivač Bellabeata Sandro Mur nedavno je oštro komentirao poslovnu klimu u zemlji požalivši se na prekomplicirane birokratske procedure zbog kojih je Bellabeat u Hrvatskoj registriran kao Bellasoft. Iz institucija su im tvrdili da ovo prvo ime nema ništa s informatikom, a mi pak tvrdimo da višemjesečno birokratsko kompliciranje oko imena nema veze sa zdravim razumom. Dea Vladilo također smatra da bi se puno toga moglo popraviti kako bi se poduzetnicima olakšao ionako težak život. “Kontrole su kod nas povećane do nekih banalnih razina koje tvrtke ograničavaju, umjesto da im olakšaju razvoj. Naša fiskalna politika nije prilagođena, malim poduzetnicima je teško. U SAD-u je priča potpuno drugačija. To je zemlja koja već dugi niz godina funkcionira po principu ‘koliko radiš, toliko zaradiš’. Procesi su puno brži, resursi pristupačniji te je samim time veća sloboda”, ističe ona.

Ipak, ne daju se pokolebati, imaju ozbiljne planove za budućnost – udvostručiti broj zaposlenika, raditi na novim projektima i usavršavati postojeće. “Zdravlje je za Bellabeat najvažnija stvar: u tom ćemo smjeru uvijek ići i u tom smjeru razvijamo nove proizvode”, zaključuje Dea Vladilo. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1315

HPC kao most između gospodarstva i znanosti

Tehnologija računalstva visokih performansi (HPC) predstavlja integraciju složenih algoritama, jakih računalnih sustava i brze mrežne infrastrukture s ciljem učinkovitog, pouzdanog i brzog izvršavanja složenih programa uz postizanje visokih performansi.

Tomi Ilijaš, direktor slovenske tvrtke Arctur, ističe kako su HPC tehnologije zaslužne za mnoge današnje proizvode, a da toga nismo ni svjesni. “Danas se, naime, svi crash testovi sigurnosti vozila rade na HPC tehnologijama koje se, među ostalim, primjenjuju u zrakoplovnoj i drugim industrijama gdje se koriste razne simulacije. Dakle, te simulacije fizičkih događaja oko nas mogu se napraviti puno brže i lakše upravo zahvaljujući korištenju superračunala”, kaže.

Hrvatska, Slovenija i druge države Istočne Europe u tome području prilično zaostaju za zapadnim zemljama. “Njemačka, primjerice, ima 100 puta više HPC infrastrukture per capita nego Hrvatska. Ako želimo podići dodanu vrijednost proizvoda i usluga, trebamo koristiti ove tehnologije, kao i onoga što pruža znanost. Stoga valja napraviti most između gospodarstva i znanosti. A taj most upravo može biti HPC koji može udružiti gospodarstvo i znanost kako bi se napravile inovacije na visokotehnološkom području”, napomenuo je.

Kako bi se hrvatski poduzetnici upoznali s prednostima koje nudi napredno računarstvo u formi HPC tehnologije kao i s programima financiranja iz EU fondova koji su im na raspolaganju za primjenu ove tehnologije u poslovanju, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je Forum računalstva visokih performansi za mala i srednja poduzeća. Ovo događanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, organizirali su Institut Ruđer Bošković i HGK u suradnji s tvrtkom Arctur i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Prilagodba uvjetima

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, istaknula je kako se želi što više malih i srednjih poduzetnika informirati o ovoj temi kako bi se povećanom dostupnošću ovih tehnologija bolje prilagodili tržišnim zahtjevima, razvoju inovacija, novih proizvoda i usluga te tako povećali konkurentnost. “S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, računalstvo visokih performansi može biti ključno u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva”, kazala je.

Forum je organiziran u sklopu aktivnosti SESAME Net projekta koji je financiran kroz program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., u vrijednosti dva milijuna eura. U taj projekt uključeno je 14 kompanija, javnih istraživačkih institucija i sveučilišta iz 13 europskih zemalja. U Hrvatskoj ovaj projekt dijelom provodi Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, naglasio je kako je u uspješnim zapadnim zemljama sprega znanosti i gospodarstva puno snažnija negoli u Hrvatskoj. “U nas je, nažalost, uvriježeno shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Međutim, zaboravljamo da nema konkurentnih proizvoda bez inovacija. Svakoj inovaciji prethode kvalitetna istraživanja. A upravo je projekt SESAME Net tako zamišljen. Dakle, da se infrastruktura i know-how koje posjeduju znanstveno-istraživačke institucije, kao što je IRB, prenesu na poduzetnike s ciljem bržeg razvoja novih proizvoda i usluga, inovacija te jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu”, napomenuo je. 

Totalna irelevantnost

Hrvatskoj, dodao je, neminovno slijedi stagnacija ako se ne prilagodi napretku. “Dogodit će se još dramatičnije iseljavanje naših najkvalitetnijih kadrova, nezaposlenost i siromaštvo bit će još veće, poduzeća će propadati i doseći ćemo stadij totalne irelevantnosti na međunarodnoj gospodarskoj sceni. Osim ako se ne sredimo i ne pojačamo znanost te njenu suradnju s gospodarstvom”, istaknuo je Antičić.

Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, kazao je kako je, u tehnološkom smislu, hrvatski stupanj razvijenosti daleko od današnje konkurentnosti, osim nekoliko svijetlih primjera. “Jedan od glavnih problema koje vidimo je informiranost. Dakle, na institutima i fakultetima postoji know-how, a znanje i ti resursi u vidu HPC tehnologija trenutačno nisu u funkciji gospodarstva koliko bi trebali biti. Misija svih nas je da tu svijest i povezanost instituta i edukativne zajednice s gospodarstvom dignemo na puno višu razinu ako želimo uhvatiti priključak s vrlo konkurentnim okruženjem”, napomenuo je.     

Važno je naglasiti kako su za primjenu ove tehnologije u poslovnim procesima, malim i srednjim poduzetnicima iz EU fondova na raspolaganju značajna sredstva u više različitih natječaja od kojih je jedan pod nazivom Fortissimo upravo otvoren za prijavu, a vrijedan je čak 1,3 milijuna eura. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1276

Arhiv u oblacima

Za razliku od papirnatog gradiva koje je moguće propisno pohraniti u optimalnim uvjetima i očekivati da će ono biti čitljivo i nakon 100 ili više godina, digitalni su zapisi nestabilni jer su suočeni sa stalnim promjenama u tehnologiji. Primjerice, podaci koji su se ranije pohranjivali na računalne diskete danas više nisu dostupni. S druge strane, arhiviranje u oblaku vrlo je zahtjevno, traži poštivanje arhivističkih normi i proaktivnu brigu o pohranjenim zapisima. Upravo zbog te činjenice, čelni ljudi Setcora potražili su pomoć vodećih istraživača unutar akademske zajednice koji su stručnjaci u području suvremene arhivistike okrenute digitalnim tehnologijama. Drugim riječima, tvrtka itSoft, u sklopu brenda Setcor, sklopila je ugovor sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom o izvedbi projekta

Usklađivanje poslovanja s normama relevantnima za sigurno i pravno valjano dugoročno čuvanje podataka. Cilj projekta je međusobna razmjena znanja i iskustva između tvrtki okupljenih oko brenda Setcor (Aduro ideja, Hema Solutions i itSoft) i Filozofskoga fakulteta.

Provedba projekta obuhvaća sljedeće aktivnosti: detaljnu analizu usluga i aktivnosti Setcora, analizu relevantnih normi i zakonskih regulativa, razradu metodologije i metrike, implementaciju potrebne nadogradnje softverskih rješenja i provjeru usklađenosti s relevantnim normama, preporukama i važećom zakonskom regulativom.

Nepromjenjivost zapisa

“Potpisivanjem ovoga projekta Filozofski fakultet nastavlja se aktivno povezivati s gospodarstvom. Znanstvena dostignuća do kojih su istraživači došli u vlastitim istraživanjima pretaču se u konkretna, tržišna rješenja”, poručio je dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić.

Istraživanja pokazuju da sve više poslovnih subjekata prelazi na rješenja i usluge u oblaku, što pokazuje važnost digitalne arhivske pohrane. Ovakva vrsta pohrane jamči nepromjenjivost zapisa te osigurava njihovu vjerodostojnost, što znači da zapisi ostaju autentični, pouzdani, točni i upotrebljivi.

“Tvrtke u gospodarskome sektoru, ali isto tako i tijela državne i javne uprave koja prelaze na e-poslovanje, korištenje isključivo e-pošte u poslovnome komuniciranju, e-računa ili e-potpisanih dokumenta, moraju odgovorno poslovati, odnosno moći čuvati vlastitu dokumentaciju i arhivirati je u obliku vjerodostojnih e-zapisa”, izjavio je voditelj projekta Hrvoje Stančić. Iz Setcora poručuju da je iznimno važno povezati realan sektor i obrazovne ustanove. “Ovakav projekt vrlo je složen, zahtijeva poštivanje i usklađenost s normama te proaktivnost. Zato je nužna suradnja s ljudima koji posjeduju potrebna znanja i stručnost. Arhivisti koji završavaju Studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika na Filozofskome fakultetu imaju potrebna znanja za organizaciju arhivske pohrane kako u papirnatome tako i u e-obliku u oblaku. Vjerujemo kako ćemo implementacijom njihovih rješenja značajno unaprijediti naš rad”, zaključio je Krešo Troha iz Setcora. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1371

Domaće tržište dronova tek treba poletjeti do neba

Pojava i primjena bespilotnih letjelica, popularno zvanih dronovi, široj javnosti je poznata tek unatrag nekoliko godina kada su se dogodile različite incidentne situacije kao što su bliski susreti dronova s putničkim avionima nedaleko od nekih američkih ili europskih zračnih luka. Ili pak, incidenti na nogometnim stadionima kao i nedavni opasni pad bespilotne letjelice na poznatom skijalištu. Svi su oni, srećom, završili bez žrtava, a šira javnost je preko crnih kronika saznavala kako bespilotne letjelice postoje i u civilnom svijetu. Odnedavno, barem kada je o Hrvatskoj riječ, bespilotne letjelice se koriste i u pojedinim gospodarskim granama, a napose u poljoprivredi o čemu smo već pisali u Privrednom vjesniku.

Inače, prva upotreba bespilotnih letjelica bila je rezervirana isključivo za vojne potrebe. Prema nekim podacima, američka vojska ih je koristila još u vrijeme vijetnamskog rata za izviđanje terena. A u tom segmentu korištenja bespilotnih letjelica nekada je dominirala i Hrvatska. Naime, prva upotreba dronova u Hrvatskoj vojsci zabilježena je još u kolovozu 1991. godine kada je skupina pametnih ljudi iz Slavonskog Broda konstruirala i primijenila bespilotne letjelice za izviđanje neprijateljskih položaja. Upotreba dronova trajala je tijekom cijeloga Domovinskog rata, a na neki je način kulminirala u pripremi akcije Oluja. Nažalost, posljednjih desetak godina Hrvatska je zanemarila tu djelatnost i u vojnom segmentu, a vrsni stručnjaci s dugim iskustvom i velikim znanjem svoju su sreću potražili izvan vojnog sektora. U ovom kratkom povijesnom nabrajanju nekih činjenica o bespilotnim letjelicama zanimljivo je istaknuti kako je prvi koncept bespilotnog leta, davne 1915. godine, objavio upravo Nikola Tesla.

Atraktivna i prihodovna djelatnost

Danas je situacija s bespilotnim letjelicama takva da se to tržište smatra jednim od najbrže rastućih na svijetu. Prema europskim procjenama, vrijednost industrije koja se odnosi na bespilotne letjelice u Europskoj uniji bi do 2025. godine trebala porasti na 15 milijardi eura godišnje, a do 2050. bi zapošljavala više od 150.000 ljudi. Naravno, dodatnu priliku u tome vidi i avioindustrija, kao i brojni mali i srednji poduzetnici koji će proizvoditi kako bespilotne letjelice, tako i pripadajuće dijelove i opremu. Budući da se radi o atraktivnoj, ali i prihodovnoj djelatnosti, zanimanje za bespilotne letjelice sve je veće i u Hrvatskoj, te je tim povodom krajem ožujka u Zagrebu održana prva konferencija o bespilotnim letjelicama – Dronefest.

“Za hrvatske uvjete okupio se zaista velik broj ljudi koji su sudjelovali na izlaganjima i radionicama. Što se tiče bespilotnih letjelica, slobodno se može reći kako se u svijetu, ali i u Hrvatskoj posljednju godinu bilježi ogroman, kako ja kažem – logaritamski rast. Doduše, u Hrvatskoj se bespilotne letjelice koriste još od Domovinskog rata, ali sada je zanimanje znatno poraslo i u civilnom sektoru”, objašnjava Milivoj Hucaljuk za Privredni vjesnik.

Inače, Hucaljuka se smatra svojevrsnim hrvatskim doajenom bespilotnih letjelica jer je aktivno sudjelovao u njihovu stvaranju za potrebe Hrvatske vojske još od 1991. godine, kada su letjelice nastale zbog potreba na bojištu. Hucaljuk, koji živi u Slavonskom Brodu, danas se bavi konstruiranjem i izradom sustava bespilotnih letjelica. Pri tome se neke komponente kupuju na tržištu, ali se zbog specifičnih potreba dorađuju i integriraju u jedinstveni sustav sukladno potrebama. Jedini u Hrvatskoj ima hibrid letjelicu Fenix, koji je prvi put javno prikazana prije mjesec dana na poljoprivrednim površinama Belja. Inače, Fenix je izvorno napravljen za MUP i bio je projektiran za nadzor granice.

Čak 2000 dronova u Hrvatskoj?

Koliko je danas bespilotnih letjelica u svijetu, nitko ne može precizno reći. Navodno ih samo na području SAD-a ima oko 50.000, dok Europa, isto tako navodno, prednjači po broju operatora kojih ima oko 2000. Broj operatora se intenzivno povećava i u Hrvatskoj gdje ih je u siječnju ove godine bilo 94, a sada ih je više od 130. “Prema nekim procjenama, jer ni približno točnih podataka nema, u Hrvatskoj je trenutno nešto više od 2000 različitih varijanti bespilotnih letjelica, od onih koje su svojevrsne igračke pa sve do onih koje se mogu koristiti za ozbiljnije zadaće”, kaže Hucaljuk.

Iako dronovi mogu dati najveći učinak u konkretnim privrednim djelatnostima kao što su precizna poljoprivreda ili geodezija, za sada se najviše koriste na području videoprodukcije i snimanja određenih događaja. Međutim, mogućnosti korisne upotrebe bespilotnih letjelica su ogromne. Mogu pomoći u potragama i spašavanju, u nadzoru prometa i ljudi, kao i nadzoru granica i različitih objekata, u dostavi paketa, robe, prve pomoći i slično. Naročito mogu biti korisne u nadziranju požarišta, a kod nas su upotrebljavane i za velikih poplava u Posavini prije dvije godine.

Brzo i sigurno prikupljanje informacija

“Danas volim reći kako se bavim prikupljanjem informacija iz zraka, o tome što se događa na terenu, požarištu ili u prometnom kolapsu, dok sam u ratu pribavljao informacije o tome što se događa na bojištu. Poljoprivreda je samo nastavak tih prikupljanja informacija iz zraka i to na način da se ujedinjuju geodetske zadaće s matematikom i poljoprivredom”, objašnjava Milivoj Hucaljuk podsjećajući kako su besposadni sustavi najprije zaživjeli za vojne potrebe gdje je bilo potrebno zaštititi čovjeka. Danas je činjenica kako tehnologija napreduje i cijene su pale. Gotovo svakodnevno se pojavljuju noviteti. To je tržište koje je doslovno eksplodiralo, a to je zorno pokazao i prvi Dronefest u Hrvatskoj.

Hucaljuk kaže kako su točne procjene o brzom rastu tog tržišta u svijetu jer besposadni sustavi su budućnost kako u zraku, tako i pod vodom i na kopnu. Tehnologija toliko napreduje da čovjeka nema potrebe izlagati nekim opterećenjima kako iz ekonomskih razloga, tako i zbog mogućnosti neposredne ugroze čovjeka.

O budućem razvoju sustava bespilotnih letjelica u Hrvatskoj Hucaljuk navodi kako su stvorene neke pretpostavke, no sve ipak ovisi o našoj organiziranosti. “Zakonodavac je dao svoju potporu jer smo dobili pravilnik prema kojem možemo raditi i koji je u skladu sa zakonima. Osobito kada je riječ o letenju u zraku, što je do sada bio najveći problem. Prepreke se postupno otklanjaju i prihvaća se činjenica da je to budućnost. Druga je stvar koliko ćemo imati pameti i sluha da to primijenimo. Naime, tužna je činjenica da smo u vrijeme rata bili lider regije u primjeni i razvoju bespilotnih letjelica, a sada to nismo”, zaključuje Milivoj Hucaljuk, koji je i jedan od inicijatora održavanja osnivačke skupštine Hrvatske udruge korisnika i operatora bespilotnih sustava. 

Cijene i dostupnost Za ozbiljan dron bar 1000 eura

Budući da naziv bespilotna letjelica, ili jednostavnije – dron, obuhvaća zaista široku lepezu, takva je i njihova nabavna cijena. Iako se čak i na portalima koji se bave kupnjom i prodajom mogu pronaći oglasi gdje se nude dronovi po cijeni već od nekoliko stotina kuna, ozbiljnija bespilotna letjelica upotrebne vrijednosti ne može se naći ispod 1000 eura. Oni najkvalitetniji koji se primjenjuju u ozbiljnim poslovima dostižu vrijednost i od nekoliko desetaka tisuća eura.

Hrvatska pravila Ne više od 500 metara od rukovatelja

Kako se moglo čuti na Dronefestu, Hrvatska je među 56. od 204 države svijeta koje imaju neki pravilnik ili propis druge vrste o sustavu bespilotnih letjelica. Glavni regulator je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja izdaje odobrenja za te letove ako su ispunjeni uvjeti koji su u Hrvatskoj propisani u Pravilniku o sustavu bespilotnih zrakoplova (od prošle godine) čiji je krovni Zakon o zračnom prometu.

Sustav bespilotnih letjelica regulira i Pravilnik o letenju zrakoplova, dok na EU razini postoje dvije provedbene uredbe iz 2012. i 2014., a temeljem inicijativa i rasta tog segmenta radi se na novoj regulativi koja bi trebala biti donesena do kraja ove godine i koja će na razini EU-a definirati pravila za korištenje dronova u privatne i komercijalne svrhe.

Inače, bespilotne letjelice mogu težiti do 150 kilograma. One koje imaju manje od pet kilograma označavaju se naljepnicama, a oni iznad te težine negorivom pločicom s podacima i adresom operatora, kao i upozorenjem da se trebaju pridržavati pravila letenja kojim neće ugrožavati sigurnost, javni red i mir niti dovesti u pitanje živote ljudi i životinja. Pravila letenja za bespilotne letjelice propisuju let na 30 metara od krovova kuća te na 150 metara iznad većih skupina ljudi, a ne smiju se udaljiti više od 500 metara od rukovatelja. Također, ne smiju letjeti na manje od tri kilometra od aerodroma.

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 1826

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb