e-Privredni

A+ A A-

Kupujmo hrvatsko mora biti stil života

 

U Hrvatskoj je više od 211.000 nezaposlenih, a da bi se taj broj smanjio nužna je akcija Kupujmo hrvatsko, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvorenju dvodnevne akcije Kupujmo hrvatsko održane proteklog četvrtka i petka na središnjem zagrebačkom trgu.

Na Trgu bana Josipa Jelačića su hrvatske tvrtke, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, zadruge i kućna radinost imali priliku izlagati svoje proizvode i prodavati ih po povoljnijim cijenama, dok je HGK svojim članicama omogućio besplatno sudjelovanje u toj akciji.

"Svi imamo jednaku odgovornost za stanje ekonomije, a pozitivan odnos prema vlastitom proizvodu je najbolji način iskazivanja domoljublja. Apeliram na svijest svakoga građanina: kupovinom domaćeg čuvamo radna mjesta i stvaramo bogatiju Hrvatsku. Kupujmo hrvatsko mora biti stil života", istaknuo je Burilović. Dodao je kako posebno priznanje treba dati herojima današnjice - poduzetnicima, te pozvao sve da potrošačku košaricu dopune sa samo pet posto više domaćih proizvoda. "Jamčim da će to imati pozitivan učinak na ukupno gospodarstvo", naglasio je Burilović.

Naša su najveća kvaliteta upravo domaći proizvodi, kazala je Mirka Jozić, izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. "HGK to ovom akcijom pokazuje, a građani prepoznaju pa se njih 84 posto odlučuje na kupnju proizvoda hrvatske kvalitete", ocijenila je Mirka Jozić. 

Važnost kupnje domaćih proizvoda

Ususret zagrebačkoj akciji, na natjecanjima likovnih i literarnih radova u osnovnim i srednjim školama na temu Kupujmo hrvatsko nagrađeni učenici osvojili su pametne telefone i tablete marke Vivax – hrvatske proizvode tvrtke M-SAN. U kategoriji likovnih radova nagradu je osvojilo četvero učenika 4.a razreda Osnovne škole Grigora Viteza te jedna učenica 6.a razreda Osnovne škole Julija Klovića. Nagradu u kategoriji literarnih radova osvojila je učenica 3.b razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Hrvatska gospodarska komora ovu akciju provodi već 19 godina kojom potiče proizvodnju i promovira domaće kvalitetne proizvode te ujedno jača svijest građana o važnosti kupovine takvih proizvoda. Promocijom nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ali i svih ostalih kvalitetnih hrvatskih proizvoda, ova je akcija odigrala najznačajniju ulogu u jačanju svijesti nacije o važnosti kupnje domaćih proizvoda. Akcija Kupujmo hrvatsko je ujedno i osnovni poticaj proizvodnji te očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Uz činjenicu da utječe na svijest potrošača o važnosti kupnje domaćih proizvoda, usmjerena je i na promociju hrvatskih proizvođača koji ulažu veliki trud, kreativnost i napore u svakodnevnoj borbi s tržišnim izazovima.

I poznati vole hrvatsko

Ovogodišnja akcija Kupujmo hrvatsko imala je svog superjunaka – CROheroja, pod čijim se kostimom skrivao Mario Valentić. Uz njega, kineziologa i poznatog osobnog trenera, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na otvorenju akcije pojavilo se još dvadesetak poznatih osoba.

"I ja kupujem hrvatsko, a ova akcija je moj stil života", rekao je bivši vaterpolist, a sada voditelj brenda Startas u Borovu Dubravko Šimenc. "Volim kupovati domaće proizvode jer se svaki put iznova uvjerim u njihovu kvalitetu", istaknula je najpoznatija hrvatska fitness trenerica Renata Sopek. Glumac i voditelj Tarik Filipović ističe da voli kupovati hrvatske proizvode jer se time pomaže očuvanju i otvaranju novih radnih mjesta, što u konačnici donosi boljitak za sve građane Hrvatske, a potiče se i gospodarski rast. Hrvatsko vole i stručnjaci za odnose s javnošću Krešimir Macan i Božo Skoko. "Volim i kupujem hrvatsko jer je kvalitetno i na taj način promoviramo hrvatski identitet i pomažemo hrvatskom gospodarstvu", kazao je Skoko.

Akciju su poduprli i komičar Zlatan Zuhrić Zuhra, voditelji Duško Čurlić, Antonia Stupar Jurkin, pjevač Sandi Cenov, pjevačice Alka Vujica i Sanja Doležal, blogerica Andrea Andrassy, TV voditelj Zoran Šprajc, političarka Jadranka Kosor, komičar Ivan Šarić, glumac Goran Navojec te promotori hrvatske mode – Vinko Filipić i kreatorice Matija Vuica i Martina Felja.

Ivan Šulog, OPG Šulog Ivan

Hvalevrijedna akcija

Akcija Kupujmo hrvatsko je hvalevrijedna jer mali proizvođači mogu doći do krajnjeg kupca i prezentirati svoje proizvode i kvalitetu. Drugim kanalima je vrlo teško doći do krajnjeg kupca. Budući da smo mi poznati proizvođači egzotičnog voća, meni je ovaj skup mjesto za ostvarivanje novih poslovnih kontakata i pronalaženje novih partnera s kojima bismo mogli ojačati proizvodnju ovih proizvoda i na taj način jače iskoračili na europsko tržište.

Dražen Benčević, Rukotvorine Benčević

Jedini kontakt i način za komunikaciju s tržištem 

Mi se već više od 50 godina bavimo obradom vune i pletenih proizvoda i ovakav način prezentacije proizvoda uvijek je koristan. Akcija Kupujmo hrvatsko je već sama po sebi izvrstan brend koji objedinjuje proizvode svih segmenata hrvatskog gospodarstva. Ako pogledate oko nas, na ovoj akciji nedostaju veliki proizvođači koji su u međuvremenu nestali. Kada je ova akcija započinjala prije desetak godina, bilo je više velikih hrvatskih proizvođača. Sada su snaga hrvatskog gospodarstva mala proizvodnja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti, što svakako govori o tome koliko je ova akcija važna da i ovo malo poduzetnika koji su ostali ne nestanu. Nama je ovo jedini kontakt i jedini način za komunikaciju s tržištem. Sajmovi su skupi i logistika je preskupa za nas male izlagače. Nama je 3000 kuna za najam na komercijalnim sajmovima veliki trošak.

Dorotea Kuzmić, Euromilk

Akcija Kupujmo hrvatsko treba biti češća

Mi smo mala mljekara iz Beloslavca u Zagrebačkoj županiji koja otkupljuje mlijeko 160 hrvatskih proizvođača iz šest županija u našoj regiji i plasiramo ih ponajprije kroz naš najpopularniji brend sir Dragec. Sa sirevima nastupamo na sajmovima na kojima mnogi naši novi kupci dolaze u prvi kontakt s njima. Akcija Kupujmo hrvatsko je svakako vrlo pohvalna i mislimo da bi se ona trebala češće održavati. Ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni koliko je važno kupovati hrvatske prozvode, pogotovo one napravljene od hrvatske sirovine. O našim proizvodima, primjerice, ovisi čak dvjestotinjak obitelji i ako kupujete naše proizvode, ujedno podržavate proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj koja je, znamo, pala na prilično niske grane.

Krešimir Sočković

Hitovi: 1591

Kako živjeti sporo i ispunjeno

Cijelo društvo tjera nas da napravimo što više posla u što kraće vrijeme. Ljudi žele što manje ometanja i žele posao obaviti sa što manje izgubljenoga vremena, tako da nam je teško usporiti. Upravo zbog toga što od ranog jutra trčimo da sve obavimo na vrijeme, događa nam se da protrčimo kroz život umjesto da ga živimo.

Okretanje prema sporome reakcija je na uvjerenje da je brže uvijek bolje, kaže jedan od rodonačelnika Slow pokreta, novinar Carl Honoré. “Filozofija sporoga nije posvećena tome da se sve čini puževim korakom, nego je ona put prema obavljanu posla pravom brzinom. To je puno bolje nego činiti stvari sporije. Za mene osobno to znači živjeti puni život i svaki njegov trenutak, pronaći dublju i smisleniju vezu s drugim ljudima te na takav način stvarati sretniji, humaniji i zdraviji svijet”, kaže Honore.

Posljednjih godina ova kultura sporoga ulazi u sve pore društva. Postoje pokreti koji promoviraju sporost u različitim društvenim aktivnostima poput sporog dizajna, spore tehnologije, sporog putovanja, spore znanosti, spore hrane, a u posljednje vrijeme zahuktao se i pokret spore mode. On je, primjerice, počeo još 2008., kada je skovan i izraz slow fashion, a pod njim se podrazumijeva pristup modi prilično oprečan “normalnoj”, onoj modi koja počiva na obrascu brze konzumacije i iskorištavanja. “Sporo” znači održivo, obzirno prema okolišu i zajednici, usmjereno na podizanje svijesti o ukupnom proizvodnom procesu - čime se zapravo želi pripomoći ukidanju eksploatacijskih obrazaca u tekstilnoj i modnoj industriji. Sporo, moglo bi se reći, postaje pomodna zamjena za “zeleno”, a baš kao i green projekti, spori projekti podrazumijevaju organsko, održivo, osviješteno i - ako je ikako moguće - razgradivo.

I još mnogo toga, ovisno o tome koji se pojam veže uz ono početno “slow”.

Pravo vrijeme za sve

Pokret sporoga prati i stvaranje niza brendova uz koje se vežu pojmovi poput sporosti, mirnoće i dovoljno vremena, koji se često vizualiziraju fotografijama obitelji koje provode vrijeme zajedno ili žena koje sjede u joga pozi lotosa. Sve je i veće tržište za takve proizvode koji promoviraju sporiji život i uživanje u vremenu koje provodite samo sa sobom ili svojim najdražima. Čak i velike telekom kompanije koje žive od brze komunikacije odnedavno rade promotivne kampanje u kojima promiču spori život. Tako je primjerice kompanija Orange pokrenula kampanju s porukom kako se dobre stvari događaju kada vam je ugašen telefon. Isto tako, nedavno je Audi promovirao svoj novi automobil na tržištu Velike Britanije pod sloganom “Ovo je najsporiji auto koji smo ikada napravili”, pri čemu, dakako, nisu mislili ni na kakve teškoće u zaobilaženju drugih automobila na cesti, nego da je taj auto najbolji zato što rađen s posebnom brigom za svoje kupce. Nedavno je u prodaju u Španjolskoj krenula i nova linija sporog sladoleda - to je sladoled koji se sporo topi, toliko sporo da možeš uživati u svim okusima tek za dvanaest (?!) minuta.

“Sporo znači raditi stvari pravom brzinom, ili kako bi Talijani rekli, tempo giusto, što znači da postoji vrijeme kad treba biti brz i kada treba biti spor. Slično vrijedi i za komunikaciju. Ponekad je najbolja opcija za komunikaciju brzi tweet, no najčešće je najbolji način komuniciranja ugasiti tehnologiju i razgovarati s čovjekom oči u oči. Treba promijeniti brzinu i biti discipliniran pri tome. Mislim da kod vas u Hrvatskoj ljudi znaju uživati u sporom načinu života. Imate vremena za susrete s prijateljima i obitelj, te znate usporiti život, posebice u prekrasnoj prirodi koja vas okružuje. To je nešto što trebate zadržati”, ističe Honore.

Sporo starenje

“Sporim” putem krenula je i industrija ljepote koja konačno napušta pozicije instant popravaka i kreće prema proizvodima koji neće nauditi tijelu, duši i umu i neće izazvati pad morala kod korisnika koji ne vidi brze rezultate, bar tako tvde u Vichyju. U prošlosti je industrija ljepote bila mjesto koje je odvajalo a ne spajalo, a mnogi su javno bili napadani da su predebeli, premršavi, imaju previše bora, previše ili nedovoljno šminke, da su predlakavi ili premladi. Filozofija sporog to mijenja u smjeru prirodne i prave ljepote umjesto prave boje kože, kose ili noktiju. Na taj način okrećemo se onome najboljem kod sebe, a ujedno usporavamo starenje i zadržavamo dobar izgled, poručuju iz te kozmetičke tvrtke objašnjavajući kako je previše žena danas u sukobu sa sobom jer teže nedostižnom: vječnoj mladosti. No, priznaju kako ih baš sve potiče na to - diskriminacija mladih koja nas okružuje, mladost kao jedini kodeks ljepote, predrasude u radnom okruženju, pa čak i sama riječ anti-ageing.

U našoj kulturi vlada uvjerenje da starenje znači gubitak privlačnosti, produktivnosti, sreće, snage i zdravlja, ističe Vesna Manestar, direktorica marketinga u Vichyju. “Slow aging proizvodi se tretiraju kao proizvodi koji liječe, no to ne bi trebalo biti tako. Slow age filozofija govori o prihvaćanju starenja i izvlačenju onog najboljeg iz toga, o prihvaćanju prednosti koje nam ono pruža”, ističe Vesna Manestar.

Nakon devetogodišnjeg istraživanja u Laboratorijima Vichy dokazali su da znakovi starenja nastaju mnogo prije nego što ih se može uočiti, i to najmanje zbog genetike. “Čak 80 posto starenja je pod utjecajem različitih čimbenika iz okoline bilo da je riječ o UV zračenju, zagađenju, duhanu i slično, ili onima unutarnjima poput stresa i prehrane. Upravo na njih možemo možemo utjecati pravilnom njegom. I upravo to se može učiniti proizvodima koje nudi naša linija Slow age koji djeluju na prve znakove starenja u nastajanju. Proces nastajanja dugo traje i dugo se akumulira prije nego što se vidi kroz promjene na koži i na to se može djelovati”, zaključuje Vesna Manestar.

Što očekivati

Napredak u medicini, prehrani, kozmetici, plastičnoj kirurgiji produljuje očekivani životni vijek. Tijekom posljednjih 60 godina muškarci i žene u prosjeku su dobili dodatnih 14 godina života. Pitanje je dokle se ta stavka može produljivati, a da se dramatično ne gubi na kvaliteti života.

Daleki istok može nas mnogo čemu naučiti. U Japanu su, primjerice, starije osobe okružene ljubaznošću, a obitelj i pritatelji smatraju da su povlašteni kada dijele iskustvo sa svojim roditeljima, bakama, djedovima ili starijim rođacima. Tamo se doživjeti visoku starost smatra časnim osobnim postignućem.

Hoće li neminovnim starenjem ukupne populacije te vrijednosti doći i na naše prostore, vidjet ćemo i sami u sljedećim desetljećima. Naravno, ostane li nam u Hrvatskoj dovoljno mladih s kojima bismo se, tako ostarjeli, uopće mogli uspoređivati. 

 

Hitovi: 1397

Ljekovito bilje u službi revitalizacije

Kad imate tisuće hektara poljoprivrednoga zemljišta koje je idealno za organski uzgoj, onda je pokretanje ekološke proizvodnje logični izbor. No kad ta proizvodnja može značiti revitalizaciju cijelog jednog područja, pa i cijele države, onda je takva proizvodnja puno više od ekonomske stavke.

Velike površine poljoprivrednoga zemljišta u Bosanskoj Posavini već 25 godina, odnosno od posljednjeg ratnoga sukoba, stoje neobrađene i nisu tretirane nikakvim kemijskim sredstvima. No, te zapuštene poljoprivredne površine na kojima raste šiblje i drveće nije financijski jednostavno dovesti u stanje sadnje. Nije jednostavno, ali je moguće!

Izvoz na tržište Zapadne Europe

Na ideju kako revitalizirati cijeli jedan kraj došla je mlada poduzetnica Ivana Stjepanović, koja je u Bijelom Brdu pokraj Dervente odlučila zapuštene njive ponovno zasaditi, i to ljekovitim i začinskim biljem po organskim principima. U početku je planirano uzeti u zakup i očistiti 50 hektara u korov zaraslog ali jako plodnog poljoprivrednoga zemljišta te zasijati ljekovito bilje. Za te početne radove potrebno je oko 150.000 eura. Kako bi sve bilo puno jednostavnije i transparentnije, Ivana Stjepanović osnovala je tvrtku Bosnia grows Organic - Bosna raste organski.

“Naš je cilj proizvodnja ljekovitog i začinskog bilja vrhunske kvalitete za izvoz na europska tržišta. Time bi se, istodobno, stvorila i nova radna mjesta u Općini Derventa te se poboljšala ekonomska situacija. Naravno, to će značiti i stvaranje uvjeta za život u Bijelom Brdu gdje je 100 posto stanovništva izbjeglo te bi time omogućili obiteljima povratak”, objašnjava nam Ivana Stjepanović, ističući kako joj je želja i cilj u godinama koje dolaze stvoriti prepoznatljiv brend vrhunske organske kvalitete. Ova mlada ekonomistica i menadžerica rođena je u Bijelom Brdu gdje je živjela do 1992. godine kada je s obitelji izbjegla u Austriju. Tamo je studirala međunarodnu ekonomiju i menadžment, dok je radno iskustvo brusila na raznim pozicijama strateškog marketinga u međunarodnim kompanijama.

“U ovaj projekt unosim svoje široko iskustvo u brend menadžmentu te ljubav prema ljudima i zemlji. Naravno, nije dovoljno imati samo jaku volju i želju, već su potrebna i financijska sredstva. Jedan dio potrebnih sredstava prikupljala sam crowdfundingom, a mogu reći i da je potpisano dosta ugovora za zakup. Ide to polako, ali važno je da ovo ljudi prepoznaju kao dobar projekt koji i njima donosi korist”, kaže Ivana Stjepanović, dodajući kako do sada za svoj projekt nije dobila nikakvu pomoć od institucija iako na projekt blagonaklono gleda načelnik Općine Derventa Milorad Simić.

Jedan od onih koji su spremni svoju zemlju dati u zakup kako bi na njoj počelo rasti organsko bilje je Lukica Stjepanović, koji kaže kako je 25 godina mnogo vremena što njive stoje zapuštene, no ljudi nemaju novca da ih očiste, a prodati ih ne žele jer im je to djedovina. “Ideja da se na ovim njivama sadi organsko bilje a zemlja daje u zakup je odlična. Ako je potrebno, ja bih i sam pomogao u tome”, rekao je Stjepanović.

Valja napomenuti da se planira zasijati one organske usjeve koji su veoma traženi kod europskih potrošača, a kojima klimatski uvjeti u Posavini odgovaraju, kao što su kamilica, hibiskus, gospina trava, metvica i ružmarin. Što će se na kojoj parceli zasijati, odredit će se uzimanjem uzoraka tla na svakom zemljištu dostupnom za sijanje.

Prva žetva na ljeto 2017.

“Organska poljoprivreda te diverzifikacija na tržištima je jedini zdravi način rasta i to za svaku državu. Ova vrsta proizvodnje ne iskorištava resurse do maksimuma, već putem kvalitete dobivamo zasluženu cijenu za svoje proizvode”, smatra Ivana Stjepanović, napominjući kako su na tržištima Zapadne Europe, a u njenom slučaju Austrije i Njemačke, jako zainteresirani za otkup organskoga bilja i začina. Otkrila nam je i kako je u pregovorima s nekoliko vodećih kompanija iz te branše, no detalje nam još nije htjela otkriti. Prve sadnice trebale bi biti posađene u proljeće, a prva žetva i izvoz ljekovitog bilja iz Bijelog Brda trebali bi se ostvariti u ljeto 2017. godine. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 1509

Imamo i iskustvo i znanje i kvalitetu

Osam hrvatskih informatičkih tvrtki koje se bave razvojem računalnih igara nastupilo je na Gamescomu 2016, najvećem svjetskom sajmu digitalne zabave u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Riječ je Rebootu, LGM Gamesu, Iron Wardu, Exordium Gamesu, Gamepiresu, Croteamu, 2×2 Gamesu i Lion Game Lionu koji su okupljeni u Grupaciji za računalne igre pri Udruženju za informacijske tehnologije HGK. Tako je na ovogodišnjem Gamescomu, koji se održavao od 19. do 21. kolovoza u Kölnu, nastupilo više od trećine tvrtki koje djeluju u ovoj brzorastućoj industriji.

Tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara Ante Vrdelja istaknuo je kako hrvatska industrija igara nastavlja s rastom, što se vidi ne samo iz kvalitete predstavljenih naslova, već i po broju domaćih studija koji su izlagali na Gamescomu 2016. “Osam hrvatskih suizlagača dosadašnji je rekord, kao i broj novih igara koje prikazuju. Čak šest novih naslova najavljeno je ili prvi put predstavljeno europskoj publici”, rekao je.

Andrej Kovačević, game director Exordium Gamesa, ocijenio je kako je ovogodišnji Gamescom dosad najuspješniji za hrvatsko izaslanstvo. “Taj je sajam jedna od rijetkih manifestacija, uz domaći Reboot Develop, gdje na jednome mjestu možemo ostvariti kontakt s gotovo cijelom svjetskom industrijom te promovirati vlastitu”, kazao je Kovačević dodavši kako su ove godine na sajmu strani mediji pokazali veliki interes za hrvatske proizvode, kako su najavljeni brojni novi naslovi iz hrvatskih studija te kako su svakodnevno upoznavali nove potencijalne poslovne partnere. “Trend zadnjih godina pokazuje da domaći studiji rade sve bolji posao u plasiranju Hrvatske na svjetsku kartu kvalitetnih proizvođača igara”, naglašava Kovačević.

Razmjena ideja

Zeno Žokalj, community manager u Little Green Men Gamesu, smatra kako je sajam ponovno na jedno mjesto doveo golem broj stručnjaka iz industrije, medija i posjetitelja. “Za hrvatske tvrtke on konkretno znači - vidljivost. Hrvatskim game developerima je najbitnije predstaviti svoje proizvode široj publici, a za to su sajmovi poput Gamescoma, GDC-a u San Franciscu te E3 u Los Angelesu neprocjenjivi. Kad je riječ o našoj tvrtki, najvažnije nam je bilo ostvariti nove kontakte s medijima, prezentirati trenutačno stanje igre te dobiti coverage uglavnom po europskim game portalima. Vrijeme će pokazati koliko će novinara zaista objaviti članke, ali raspored sastanaka je bio pun sva tri dana trajanja biznis dijela Gamescoma pa bismo ga mogli ocijeniti uspješnim. Uz to, ostvarili smo nove kontakte i s proizvođačima hardvera te razmijenili ideje s ostalim kolegama iz gaming industrije, kako iz Hrvatske, tako i iz ostatka Europe”, objašnjava nam.

Gaming industrija, nastavlja Žokalj, najbrže je rastuća industrija u svijetu i proteklih godina po zaradi prelazi i holivudsku i glazbenu industriju, pa za hrvatske tvrtke koje imaju kvalitetan proizvod ima mjesta na tržištu. “Hrvatske tvrtke imaju i iskustvo i znanje i kvalitetu. Ostaje problem marketinga te predstavljanja na američkom i europskom tržištu. Dosad su igre hrvatskih proizvođača ostvarile vrlo dobre rezultate na američkom tržištu koje ima i najveću populaciju igrača, a ne kaskamo mnogo ni za Europom. Ovdje moramo pohvaliti HGK koji nam svake godine izlazi ususret i subvencionira dio cijene izlaganja na Gamescomu te pruža logističku podršku za trajanja sajma”, ističe on.

Najveći problem, dodaje, i dalje ostaje dvostruko oporezivanje s obzirom na to da SAD nema nikakav sporazum s Hrvatskom te se sva dobit od prodaje oporezuje i na američkom i na hrvatskom tržištu što značajno smanjuje proračune hrvatskih tvrtki za daljnje projekte. “Usprkos svemu, svjedočimo sve većem rastu poduzeća hrvatskih proizvođača igara, novim zapošljavanjima te sve većim i složenijim projektima koji se plasiraju na svjetsko tržište”, naglašava Žokalj.

Platforma za promociju

Andrej Levenski, suosnivač i tehnički direktor u tvrtki Gamepires, kaže kako sajam Gamescom napreduje iz godine u godinu. Također, domaći studiji prate evoluciju tog događaja i ove su godine predstavili svoje radove na zadivljujućih 70 četvornih metara izložbenog prostora. “Konačno je štand vizualno bio na razini štandova drugih studija te smo tako Hrvatsku smjestili uz bok sa svjetskim developerima i izdavačima. A osam hrvatskih suizlagača i šest prikazanih novih igara novi je rekord za naš klaster i Udruženje za razvoj računalnih igara u HGK”, ističe.

Svjetska scena je ogromna, nastavlja Levenski, i sudjelovati na ovakvom sajmu više nije stvar prestiža nego obveza svakoga tko misli poslovati na globalnom tržištu zabavnog softvera.

“Gamescom smo ove godine primarno koristili kao platformu za promociju i predstavljanje novog naslova za koji već imamo izdavača. Osim za sklapanje poslova, Gamescom je idealno mjesto za razgovor s novinarima i prezentaciju budućih projekata budući da se cijela industrija nalazi na jednom mjestu tijekom ta tri dana. Mi smo na sajmu ostvarili odličnu poslovnu suradnju s tvrtkama Epic games, Nvidia i Intel vezano za naš novi projekt”, napominje on dodajući kako je vladao veliki interes za više-manje sve naslove koji su se predstavljali na hrvatskom izložbenom prostoru.

Inače, HGK sustavno prati i podržava informatičku i kreativnu industriju. S obzirom na to da je riječ o tvrtkama koje gotovo 100 posto svojih prihoda ostvaruju na svjetskom tržištu, a cijeli domaći sektor proizvodnje računalnih igara bilježi godišnju stopu rasta od čak 50 posto, promocije na internacionalnim sajmovima i inozemnim tržištima od izuzetne su važnosti. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1232

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb