e-Privredni

A+ A A-

Hrvati zajedno u biznisu

Na susretu Hrvati zajedno u biznisu predstavljen je Projekt G2 u sklopu kojeg će se ove godine drugi put održati istoimena konferencija. Organizator konferencije multidisciplinarna je skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, čiji je cilj poslovno umrežiti domovinsku i iseljenu Hrvatsku te raditi na povećanju ulaganja dijaspore u domovinu.

“Glavna tema današnjeg sastanka bit će umrežavanje Hrvata iz domovine i onih koji žive vani, po cijelom svijetu. Volim reći da Hrvatska nema četiri milijuna stanovnika, već osam. Možemo to usporediti s našom nogometnom reprezentacijom gdje također ima igrača koji nisu rođeni u Hrvatskoj, ali daju svoj obol za uspjeh domovine. Mi takvu suradnju želimo preslikati na poslovni svijet. Želimo da naša dijaspora investira u Hrvatsku i donese nove ideje i kapital”, poručio je Josip Hrgetić, voditelj Projekta G2.

Prošle godine je održan Meeting G2.1. koji je okupio oko 200 sudionika, od čega je njih 50 pristiglo iz inozemstva, točnije iz 18 zemalja svijeta s gotovo svih kontinenata, a zbog velikog interesa sudionika iduća konferencija MG2.2. održat će se od 10. do 12. listopada ove godine u Kongresnom centru Forum Zagreb, iako je inicijalno planirana za 2017. Naglasak će biti na primjerima dobre prakse, a govora će biti i o drugim važnim temama, poput inovacija, obrazovanja, brendiranja Hrvatske, izvoza...

 

 

 

Primjer Mlinara u Australiji

 

 

 

“Potencijal za suradnju je velik; ona već u jednoj mjeri funkcionira, ali to može biti puno bolje. Primjerice, u Australiji postoji već druga ili treća generacija mladih ljudi hrvatskog podrijetla koja bi željela ulagati u domovinu svojih predaka. Njih uopće ne zanimaju politička previranja. Druga važna stvar je da se proširi glas o uspješnim poslovnim pričama jer to privlači investitore”, istaknuo je Don Markušić, australski odvjetnik hrvatskih korijena i predsjednik Azijsko-pacifičke gospodarske komore, dodavši kako moramo popraviti poslovnu klimu, riješiti probleme nefunkcionalnog pravosuđa te prestati stalno mijenjati zakonodavni i regulatorni okvir koji se odnosi na investicije budući da tako nestabilnošću tjeramo ulagače.

 

 

 

“Također ne treba zaboraviti ni drugi smjer ove priče, a to su prilike koje se otvaraju za hrvatske poduzetnike da osvoje strana tržišta. Evo, imamo primjer takve uspješne ekspanzije Mlinara koji se proširio na Australiju. Pomogli su im naši ljudi tamo koji imaju i puno iskustva s ulaganjima u Aziji pa mogu biti most hrvatskim poduzetnicima za ulazak i na ta tržišta kako bi izbjegli početničke greške”, objašnjava Markušić.

Vraćanje povjerenja

Žarko Tomašić, voditelj radnog odbora za gospodarstvo Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, također se založio za jačanje povjerenja između Hrvata u domovini i izvan nje, poručivši kako dijaspora i dalje ima velik interes ulagati u Hrvatsku.

“Naravno, jake su i emocionalne veze s domovinom pa nam je svima draže zarađivati novac u zemlji koju volimo više. Ipak, s novcem se mora pametno, on više ne smije doći u krive ruke. Prošlost nas uči da su se mnogi izgubili u šumi hrvatske administracije i vraćali se kući s negativnim iskustvom. Upravo zato ova pozornica G2 nudi rješenje i vraćanje tog izgubljenog povjerenja”, zaključio je Tomašić. 

Miro Soldić

Hitovi: 961

Prilika za učenje i posao

 

Kroz projekt Iskustvo zlata vrijedi 2016. Poslovni dnevnik je, četvrtu godinu zaredom, odlučio proširiti svijest u poslovnoj zajednici i šire te problematizirati pitanje zapošljavanja onih koji do posla u trenutnoj gospodarskoj situaciji ne mogu doći lako. Ove godine u sklopu projekta Iskustvo zlata vrijedi 2016. radnu praksu su odlučili omogućiti ne samo studentima s invaliditetom, nego i studentima slabijeg materijalnog statusa.

"Naša tvrtka je prepoznala da ovaj projekt doprinosi položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada", ističe Nika Blažević iz odnosa s javnošću Metroa. "Situacija je još teža osobama s invaliditetom koje još uvijek nisu uspjele steći radno iskustvo. Ovdje smo vidjeli priliku ne samo da im pomognemo da steknu iskustvo, nego da ujedno i naš Metro tim obogatimo različitostima", dodaje ona.

U svojim redovima ova kompanija već ima zaposlene osobe s invaliditetom i od ovakvih programa vide veliku korist.

"Često nam je teško pronaći studente koji su spremni raditi i pokazati želju za učenjem i rastom, a i potencijalnim ostankom u kompaniji. Svaka inicijativa koja dolazi izvan kompanije i može pomoći pronalasku kvalitetnih ljudi koji će se razvijati i unutar naše kompanije uvijek nam je dobrodošla", naglašava Nika Blažević. 

Jedna od korisnica ovog programa je i Zrinka Filipić, studentica treće godine Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld koja je dobila priliku odraditi neko vrijeme u Atlantic Grupi i njihovom odjelu upravljanja ljudskim potencijalom.

"Reklamu za ovaj projekt sam vidjela u novinama. Kao studentica treće godine željela sam ostvariti praksu u nekim od domaćih kompanija i tako steći znanja koja će mi kasnije biti potrebna u poslu i naučiti ujedno nešto novo. Uvijek me je zanimao rad u kompanijama i s ljudima i odlučila sam se prijaviti na ovaj projekt jer mislim da bih mogla pokazati kolike su mogućnosti osoba s invaliditetom koje nitko baš ne razumije kada kažu da žele posao", kaže Zrinka Filipić.

Iskustva stečena radom u Atlanticu drugačija su od njenih očekivanja.

"Nisam imala doticaj s radom u velikim tvrtkama, a sada vidim koliko je to zapravo težak, ali i izuzetno dobar posao", zaključila je studentica. 

Velika većina onih koji su do sada sudjelovali u ovom projektu imaju samo riječi hvale za njega. No istovremeno ističu kako se o ovom i sličnim projektima treba više govoriti i to ne samo u poslovnim medijima nego i u školama, fakultetima i hrvatskim tvrtkama.

Krešimir Sočković

Hitovi: 1307

Pametne i kreativne

 

Iako je Europa još prije 20 godina prepoznala važnost kreativnih zanimanja koja su od tada i prioritet razvoja europskog gospodarstva, u Hrvatskoj još ima predrasuda vezanih uz takve poslove. Ipak valja istaknuti da je u našoj zemlji u kreativnim zanimanjima zaposleno podjednako žena i muškaraca - 47 posto žena i 53 posto muškaraca. Objasnila je to Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) - Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija, na konferenciji Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji održanoj u HUP-u u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija. Konferencija je organizirana s ciljem poticanja rasprave o položaju žena u digitalnim i kreativnim industrijima, ali i kako bi se promovirala kreativna i tzv. STEM zanimanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) kao dobar izbor budućih karijera mladih djevojaka.

Proaktivnije i glasnije

Naime, kako je istaknuto, kreativna i digitalna ekonomija su glavna područja koja razvijaju kreativnost jedne nacije. Zato se, naglasila je Ivana Nikolić Popović, od novih menadžera očekuju visoke kreativne sposobnosti te visoka razina kritičkog razmišljanja.

Govoreći o reciprocitetu žena i muškaraca na višim upravljačkim pozicijama u hrvatskim tvrtkama, predsjednica HUP-a Gordana Deranja je istaknula kako je, kao i u ostalim gospodarskim sektorima, tako i u kreativnim i digitalnim industrijama, vidljiva neravnoteža spolova kada se gledaju top pozicije u nekoj tvrtki. “Žene su itekako dokazale da su uspješne u svim tim industrijama, ali ih je još uvijek vrlo malo u top menadžmentu. Primjera radi, u Hrvatskoj ih je na tim pozicijama samo 20 posto. Zato mogućnost da žene dođu na najviše funkcije u upravljanju tvrtke trebaju podržati i muškarci, koji su sada u poziciji odlučivanja o tome kome će otvoriti priliku za napredovanje”, rekla je Gordana Deranja. Dodala je kako ipak i same žene moraju biti proaktivnije i glasnije u traženju jednakih prilika i uvjeta kakve imaju kolege. Naime, i dalje je primjetno da za isti posao žene u prosjeku dobivaju 10 posto nižu plaću nego muškarci.

Rješavati dok je rano

U sklopu ove konferencije raspravljalo se i o tome na koji način dodatno zainteresirati djevojčice za STEM predmete te kako općenito podići kvalitetu kreativne i STEM edukacije te logičkog promišljanja u osnovnoj i srednjoj školi. Naglašeno je kako se žene moraju više uključiti u digitalnu industriju jer one mogu potaknuti bolji i brži razvoj tog sektora.

Na okruglom stolu u sklopu konferencije rečeno je kako je prema nekim istraživanjima provedenima u SAD-u vidljivo da se učenice teže odlučuju za zanimanja u ICT sektoru zbog percepcije da su to muška zanimanja, ali i zbog pritiska okoline i školskih kolega koji ih ne potiču na odabir informatičkih zanimanja. Obrazlažući tu tezu, Lidija Kralj, članica stručnih radnih skupina za Kurikulum osnovne škole,

navela je da je slična situacija i u Hrvatskoj, pa zato treba djeci u školama davati kreativne zadatke u kojima će koristiti tehnologiju kao pomoć pri učenju. “Problem nedostatka ženskog kadra na upravljačkim pozicijama treba rješavati od početka, već od djetetove najranije dobi tj. od prvog razreda, i to pružanjem mogućnosti u obrazovnom sustavu”, zaključila je Lidija Kralj. 

Sanja Plješa

Hitovi: 1018

Do poslova uz sva osjetila

Godišnje se u svijetu održi više od 31.000 sajmova koje posjeti više od 260 milijuna posjetitelja. Čak 95 posto kontakata ostvarenih na takvim sajmovima stvara dugoročnu poslovnu suradnju, a u cijeloj sajamskoj industriji zaposleno je više od 680.000 ljudi. Najviše se sajmuje na europskom kontinentu, a zatim u Americi i Aziji.

Trendovi pokazuju kako za većinu poduzetnika sajmovi nisu izumrla kategorija. Na njima se još uvijek stvaraju novi poslovi, potiče inovativnost i konkurentnost, a mnogi podzetnici ističu kako je najjači marketinški učinak kada imate na licu mjesta priliku vidjeti, opipati, osjetiti, pomirisati i čuti proizvod ili uslugu koju vam nude poslovni partneri. To za sada još nije moguće ostvariti kroz reklamno pismo, internetsku trgovinu ili kroz oglas.

Upravo o tim temama govorilo se na međunarodnom poslovnom skupu Snaga sajamske industrije danas i sutra, koji je organizirao Zagrebački velesajam povodom Dana sajamske industrije 8. lipnja.

Prema studiji Njemačke udruge sajmova, čak 85 posto poslovnih kontakata na sajmovima su važan element marketinških aktivnosti što je porast u odnosu na brojke od prije nekoliko godina koje su pokazivale čak 15 posto manje važnu prepoznatost sajmova u marketing miksu.

Omjer koristi i troška

Iako svi stručnjaci smatraju kako većina malih i srednjih tvrtki treba sudjelovati na sajmovima, jako je važno definirati ciljeve i strategiju kako postići optimalan odnos troška i koristi sudjelovanja na sajmu. Suvremeno sajmovanje postalo je specijalizirano, sajmovi su usredotočeni na određenu grupu proizvoda ili tržište, traju kraće i imaju intenzivan program. Sadržaji koji se događaju u okviru ili uz sajam su komplementarni, a većina izlagača traži višu razinu izlagačkog prostora, upotrebu novih tehnologija, infrastrukture i višu razinu efikasnosti.

Sajmove prate konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima, tvornicama ili poslovnim objektima, a bilježi se veća dinamičnost i privlačenje većeg broja izlagača i posjetitelja kroz raznoliku ponudu.

I budućnost donosi izazove za sajamski biznis iako mnogi ističu kako je sajam nezamjenjivo mjesto za tržišno komuniciranje, osobni kontakti stvaraju jaču komunikaciju, a događanja se pretvaraju u doživljaje koji se pamte. Sajmovi će se jednako tako u budućnosti predstaviti i kao nositelji znanja na području prodaje, ali istovremeno i posrednici u transferu znanja i tehnologija među tvrtkama.

Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma, ističe kako je upravo ključna kompetencija sajmova u angažiranju svih pet osjetila. “To je prednost koju imaju marketinški i strateški alati sajmova. Zagrebački velesajam to radi više od 100 godina, i upravo tu su mnoge domaće i regionalne kompanije ostvarile svoje prve poslovne iskorake. U budućnosti ćemo uz pomoć novih tehnologija i investiranjem u infrastrukturu to omogućiti i novim tvrtkama”, najavljuje Dina Tomšić.

Najvažniji kontinuitet

Osobni kontakt i prezentacija uživo je i važnija od digitalne, složila se i Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednica Grada Zagreba. “Za nas je važan i razvoj poslovnog turizma koji sajamske izložbe potiču. One pozitivno djeluju na zagrebački turizam i daju multiplikatorske učinke jednoga grada, ali i cijele zemlje”, ističe ona.

Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, pak smatra kako novi komunikacijski i poslovni modeli još uvijek neće moći zamijeniti komunikaciju licem u lice. “Kod sajmovanja je najvažniji kontinuitet i pojavljivanje. Nepojavljivanje na sajmu često se povezuje s krizom u poslovanju. Na suvremenim organizatorima sajma je puno veća uloga osim organizacije i promocije jer moraju organizirati dodatne sadržaje i kompletnu priču s glavom i repom povezanu u dinamičnu cjelinu”, ističe Zaher. Dodao je kako je sajmovanje jedna od glavnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore i kako je ona, prema riječima poduzetnika, najkorisniji alat u izvoznoj ofenzivi.

Sajmovi u virtualnom svijetu

Siniša Zarić s beogradskog Ekonomskog fakulteta, ujedno i direktor Beogradskog sajma u njegovim zlatnim godinama, ističe kako prema sajmovima i sajmovanju treba biti kritičan. “Pravo je vrijeme da kažemo što su sajmovi i koliko su oni značajni. Trgovinske misije, prezentacije kompanija kao i road show svakako su dobar ako ne i bolji način dolaska do novih kupaca. Upravo zato što je veliki broj trgovinskih događaja konkurencija sajmu, treba ih inkorporirati s njima. Moramo biti svjesni i novih tehnologija i prisutnosti sajma na društvenim platformama. Virtualnih sajmova još nema, no bojim se da ćemo vrlo skoro na njima moći i pomirisati i opipati ono što se nudi”, smatra Zarić.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, ističe kako je sajmovanje dio poslovnih strategija i malih i velikih tvrtki. “Pitanje je kako donijeti odluku o sudjelovanju na njima. Nekada je to bilo tako da uzmeš flyer i vidiš hoćeš li ili ne, a sada ima puno izvora i platformi za komunikaciju. Sajam mora nuditi nešto što drugi ne nude, biti drugačiji i ostati u pamćenju sudionika”, kaže.

Renata Godek, direktorica marketinga i informiranja u Končaru, ističe kako i njena tvrtka brine o prisutnosti na sajmovima. “Končar godišnje sudjeluje na više od 20 sajmova kako bi prezentirao vlastite proizvode, vidio novitete konkurencije te ostvario ili obnovio poslovne kontakte. Najvažnija je dobra organizacija koja često može pokriti, primjerice, propuste u kvaliteti infrastrukture”, zaključila je Renata Godek. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 1370

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb