e-Privredni

A+ A A-

EBAN Winter University: Prilika za test ideja i izravan kontakt s investitorima

Međunarodni poslovni anđeli žele investirati u Hrvatsku, no jednako tako velikoj većini poduzetnika koji pokreću poslove lakše je otići na neka druga tržišta razviti svoje projekte. Upravo o tim temama i mogućnostima kako poboljšati priliku za domaće poduzetnike govorilo se među poslovnim anđelima i poduzetnicima koji su sudjelovali na dvodnevnoj konferenciji EBAN Winter University 2016 koja je održana u Zagrebu. 

Konferencija je okupila više od 1700 sudionika - među kojima je više od 100 predstavnika start-upa, 400 poslovnih anđela i oko 500 studenata iz Hrvatske i svijeta, a organizirali su ga udruženje hrvatskih poslovnih anđela CRANE te Grad Zagreb i Europska mreža poslovnih anđela EBAN. Poslovni anđeli u Europi i u Hrvatskoj su inovativni i uspješni poduzetnici koji financiraju start-up projekte ulazeći u njihove vlasničke udjele i pružajući im podršku u razvoju i komercijalizaciji projekata koji pridonose i razvoju gospodarstva u zemlji gdje se razvijaju, ističe predsjednik CRANE-a Davorin Štetner. “Konferenciju EBAN u Zagrebu organizirali smo kako bismo skrenuli pažnju na potrebu promjena uvjeta poslovanja i na inovativnost mladih poduzetnika koja kod nas postoji. Smatramo da njihove ideje privlače zanimanje investitora i znamo da će konferencija mnogima donijeti nove ugovore i kapital za razvoj projekata”, ističe Štetner.

Hrvatska čini sve što može da bi ojačala svoje gospodarstvo te je spremna i voljna sudjelovati u europskom poduzetničkom sustavu za stvaranje nove dodane vrijednosti, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvarajući konferenciju. “U današnje vrijeme jako je važna poduzetnička klima i djelovanje poslovnih anđela, pa se i Hrvatska trudi pozicionirati kao pogodna lokacija za investicije. No poduzetnici moraju računati na remetilačke faktore poput brzih promjena koje se događaju u svijetu i koje nalikuju kaosu. To može biti prilika za mnoge mlade koji sada studiraju, pogotovo ako se kreiraju i organiziraju sustavi za prepoznavanje novih poslovnih modela temeljenih na digitalnim tehnologijama. Hrvatska ima brojne prednosti poput kvalitetnog visokog obrazovanja, no treba brinuti o potrebama poduzetništva, poboljšati uvjete za poslovanje i osigurati da mladi ostanu u Hrvatskoj”, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović.

Jedna od vodećih europskih poslovnih anđelica i predsjednica EBAN-a Candance Johnson ističe kako EBAN vjeruje u Hrvatsku i njezino posebno mjesto u izgradnji europske budućnosti. “Vlade određuju politiku i bave se regulativom, no poduzetnici moraju učiniti sve što mogu da surađuju i stvore borbeni stav za bolju Europu. Privilegija i čast je pratiti Hrvatsku na njenom putu u Europi i svijetu u stvaranju novih obzora, što Hrvatska dokazuje svakim novim globalno prihvaćenim start-up projektom”, poručila je Candance Johnson.

Poduzetnik je ambiciozan i spretan, a spretnost mu je potrebna jer će izbjegavati mnoge ljude kojima je dužan novac, istaknuo je jedan od motivacijskih govornika na konferenciji Bruce Dickinson, poslovni anđeo, ali i pjevač Iron Maidena te uspješni poduzetnik. S vremenom će poduzetnika to skakutanje s jedne nesigurne točke na drugu dovesti na čvrsto tlo jer je njegova ideja u osnovi dobra. Da bi to postigao, poduzetnik ne smije nikad odustajati. Zato nikad ne odustajte. Kad i propadnete, a propast ćete, to nisu zatvorena vrata, nego nova otvorena vrata koja ustvari vode u nove pothvate”, zaključuje Dickinson.

U nas je lako započeti poslove, no teško ih je voditi, kaže jedan od poslovnih anđela i suvlasnik nekoliko start-upa Hrvoje Prpić. “Nisu problem porezi koji se spominju kao veliki problem nego prevelika birokracija, štambilji, odlasci kod javnog bilježnika, prijave izvještaja. To su puno veći problemi nego bilo što drugo. Mislim da je dobra ideja Hitroreza koja je krenula prije nekoliko godina i zbog koje su napravljeni neki koraci, ali još uvijek se puno toga može učiniti kako bi se uvjeti poslovanja kod nas poboljšali. Kada bismo uspjeli načiniti promjene, mogli bismo zadržati i ljude i poslovanje u Hrvatskoj, no to prekasno činimo. Broj ljudi koji odlazi, primjerice, u Veliku Britaniju ili Irsku je velik. Kada ode 50.000 ljudi, odlazak novih je sve lakši jer niste tamo prvi. 

Najbolji start-up 45HC

Kraj dvodnevne konferencije obilježilo je proglašenje pobjednika Zagreb Connecta. Proglašenju su prethodila tri iscrpna dana u kojima su finalisti pripremali prezentacije i brusili svoje prezentacijske sposobnosti tijekom radionica te se nakon toga imali priliku predstaviti poslovnim anđelima na pozornici dvorane Lisinski. Na žiri su posebni dojam je od 20 finalista ostavili oni iz Hrvatske, Velike Britanije i Slovenije. Nanodiy, start-up koji omogućava stvaranje printanih otisaka na bilo koji tekstilni materijal, za svoju ideju osvojio je treće mjesto i novčanu nagradu od 7000 eura. Uz to, taj je start-up svojom idejom privukao pažnju medijske kuće NovaTV koja im je dodijelila posebnu nagradu, promo-paket u trajanju od godine dana koji će im pomoći u budućem djelovanju. Jednu od nagrada dodijelila je i publika koja je imala mogućnost glasovanja preko službene aplikacije konferencije. Ovu nagradu u vrijednosti od 5000 eura osvojio je također Nanodiy. Drugu nagradu i 10.000 eura osvojio je Gowaft iz Velike Britanije, čija ideja predstavlja novi inovativni način za prenošenje teških predmeta po gradu. Najzanimljiviju ideju, prema mišljenju žirija, imao je start-up 45HC koji dolazi iz Slovenije i koji je nagrađen prvim mjestom i novčanom nagradom od 20.000 eura. Ova digitalna kompanija za prijenos tereta preko oceana s učinkovitom logističkom mrežom je, uz prvo mjesto, osvojila i put u Silicijsku dolinu. Suorganizator konferencije, Grad Zagreb dodijelio je i posebnu nagradu od 5000 eura start-upu Vollo. Osim novčane nagrade, osvojili su i jednogodišnji program predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb. Uz to, pobjednik Zagreb Connecta, u partnerstvu s Veleposlanstvom Republike Izrael u Hrvatskoj, putuje u Tel Aviv gdje će se upoznati sa zajednicom start-up tvrtki u Izraelu.

Dobitnici nagrada

•       Put u Silicijsku dolinu za dvije osobe iz tima, networking program u trajanju od 7 dana - 45HC

•       Put u Tel Aviv, upoznavanje sa start-up zajednicom u Izraelu, u suradnji s partnerom Izraelskim veleposlanstvom u Hrvatskoj - Vollo

•       Nagrada publike u iznosu od 5000 eura, gledatelji su glasovali putem službene aplikacije konferencije – Nanodiy

•       Nagrada medijskog pokrovitelja NovaTV – promotivni oglašivački paket - Nanodiy

•       Nagrada brončanog sponzora Microsoft u iznosu od 25.000 dolara (Azur paket) - TinitusOFF

•       3. nagrada u iznosu od 7000 eura - Nanodiy

•       2. nagrada u iznosu od 10.000 eura - Gowaft

•       Posebna nagrada Grada Zagreba u iznosu od 5000 eura i jednogodišnji program predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb - Vollo

•       1. nagrada u iznosu od 20.000 eura - 45HC

Krešimir Sočković

Hitovi: 2224

Gospodarstvo treba nove mogućnosti financiranja

Proces globalizacije i suvremena tehnološka dostignuća, koja se ogledaju u sve većoj pokretljivosti kapitala, proizvoda i usluga otvaraju nove trendove u svim sferama poslovanja, pa i financijskoj industriji čije se institucije redefiniraju i prilagođavaju dinamičnim tržišnim promjenama. U skladu s globalnim trendovima Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i Ekonomski fakultet u Zagrebu organizirali su prošli tjedan u Zagrebu konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija, kako bi na jednom mjestu okupili predstavnike svih financijskih institucija, regulatornih institucija, resornih ministarstava i gospodarstvenike te vidjeli koje su im mogućnosti zajedničkog djelovanja na ukupnom unapređenju hrvatskog gospodarstva.

Hrvatski financijski sektor, prema riječima predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, težak je 557,7 milijardi kuna, što je 60 posto ukupnog BDP-a. Burilović je istaknuo kako je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit i visina PDV-a. “Prema našim procjenama, hrvatski BDP mogao bi rasti oko 2,2 posto. Ako bi rast bio i u idućim godinama na toj razini, naše gospodarstvo bi tek 2021. godine dosegnulo razinu iz 2008. Stoga moramo biti puno ambiciozniji kad je riječ o stopama rasta”, rekao je Burilović. Napomenuo je da HGK kao krovna nacionalna gospodarska organizacija predstavlja idealnog partnera Vladi u provedbi ključnih reformi te joj se sa svim svojim resursima nudi na raspolaganje.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić istaknuo je kako nova Vlada započinje svoj mandat u vjerojatno najboljoj situaciji u proteklih osam godina. “S jedne strane imamo trendove koji su pozitivni, a s druge imamo Vladu koja je očito voljna napraviti što je potrebno da rast bude još veći. Situacija je optimistična. Trendovi su dobri. Ipak, moramo još kvalitetnije iskoristiti ovaj val optimizma”, rekao je Jurčić, napominjući da i u Uredu predsjednice optimistično gledaju na ono što se trenutačno događa s Vladom.

 

Četiri ključna izazova za gospodarstvo

Analizu i prognoze hrvatskog gospodarstva na konferenciji je dao i analitičar londonskoga The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson koji je istaknuo četiri izazova koja će dominirati gospodarstvom, a to su Brexit, niske cijene energenata na svjetskom tržištu, razdoblje niskih kamatnih stopa i usporeni gospodarski rast Kine. “Brexit ne bi trebao na vas imati veći utjecaj s obzirom na razinu robne razmjene između Hrvatske i Velike Britanije, kamatne stope trebale bi ostati niske idućih pet godina što Hrvatskoj ide u korist s obzirom na potrebe refinanciranja duga, isto tako usporavanje kineskoga gospodarstva ne bi trebalo imati veći utjecaj na Hrvatsku, dok bi rast cijena energenata trebao dovesti do blage inflacije”, rekao je Lambertson te istaknuo kako su ova i iduća godina prekretnica za Hrvatsku. Prema njegovim prognozama, prosječni rast hrvatskog BDP-a do 2021. godine mogao bi biti 2,1 posto godišnje, dok bi ovu godinu mogli završiti rastom od 2,3 posto. Kao najveće izazove Hrvatske istaknuo je usporavanje rasta u eurozoni, demografska kretanja, visoke potrebe financiranja te strukturne probleme zdravstvenog i mirovinskoga sustava.

U iščekivanju porezne reforme

Kad je riječ o prognozama rasta BDP-a, viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić istaknuo je da bi gospodarski rast od 2,3 posto, koliko su ranije ove godine prognozirali njihovi analitičari, mogao biti i nešto viši. Optimistične su i prognoze člana Uprave Addiko banke i predsjednika Udruženja banaka pri HGK-u Ivana Jandrića, koji je citirao analitičare svoje banke i njihove prognoze da ove godine očekuju stopu rasta od 2,7 posto. Jedan od prvih poteza nove Vlade trebao bi biti porezna reforma. Sudionike konferencije zanimali su bar neki detalji, ali Saša Drezgić iz Ministarstva financija nije želio ništa otkriti.

“Reforma je izuzetno složen proces, a suzdržanost oko najava nije slučajna. Radi se temeljito, gledaju se ekonomski, fiskalni i socijalni učinci, a ide se u smjeru smanjenja opterećenja i pojednostavljenja sustava”, rekao je Drezgić.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je važnost porezne reforme, podsjetio je kako su upravo gospodarstvenici kao jedan od gorućih problema isticali česte promjene poreznih zakona te svojevrsnu poreznu nesigurnost. Također je podsjetio na sporost pravosuđa. “Poslovni sektor važno je podsjetiti na mogućnost Arbitražnog suda pri HGK-u, gdje se vrlo brzo mogu rješavati sporovi. Isto tako, kako bi rasteretili pravosuđe u Hrvatskoj, novoj Vladi ću predložiti da HGK preuzme registar Trgovačkog suda jer nema potrebe da to rade sudovi, a HGK ima kapacitete i znanje da to radi puno brže, jeftinije i kvalitetnije”, rekao je Burilović.

Novčano tržište nedovoljno razvijeno

Novi programi i mogućnosti financiranja, financijska potpora poslovnim subjektima i instrumenti zaštite od rizika, ključni su problemi gospodarstvenika prema istraživanju koje je HGK proveo među svojim članstvom uoči konferencije. Te su probleme na panelu potvrdili gospodarstvenici, direktor Inclundea Ivan Mrvoš, te direktor SPAN-a Nikola Dujmović. “Kad nam je trebao novac, nismo ga mogli dobiti, a sad kad ga imamo, svi nam ga nude”, kaže Dujmović i napominje da je potrebno promijeniti obrazovni sustav koji će od početka podučavati poduzetništvu i alatima nužnim za uspješno poslovanje.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama prije svega zbog visoke razine štednje, dok s druge strane, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Marijan Kralj smatra da sektor osiguranja u Hrvatskoj ne kaska za ostatkom Europe. “Pratimo trendove i osmišljavamo nove proizvode, od osiguranja garancija i potraživanja, do osiguranja za gubljenje računalnih podataka”, ističe Kralj te naglašava da su osiguravatelji dosad više podupirali institucionalne i infrastrukturne projekte nego privatni sektor. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 1730

S Galebom u vatru i u vodu

Omiška tvrtka Galeb po mnogočemu je iznimka domaće tekstilne industrije, negativni trendovi koji su poharali branšu za njih su nepoznanica, a dok druge kompanije otpuštaju radnike, oni zapošljavaju. U posljednje dvije godine otvorili su preko 90 novih radnih mjesta i tako broj zaposlenika digli na 400. Gotovo svi imaju ugovore na neodređeno, uredno su im plaćeni prekovremeni sati, dobivaju jubilarne nagrade i sve ostale beneficije koje, nažalost, postaju nedostižne za sve veći broj radnika u Hrvatskoj. Ove godine obilježavaju 65. godišnjicu poslovanja, a kroz cijelo to vrijeme bili su i ostali jedan od najprepoznatljivijih domaćih brendova. Rođendan su obilježili prigodnom revijom na kojoj su prikazali novu liniju proizvoda svoje tri robne marke: Galeb, Adriatic i GLB.

“Sve tri robne marke imaju svoje bazne kolekcije i dva puta godišnje se predstavljaju kroz sezonske kolekcije (proljeće/ljeto i jesen/zima). Bazna kolekcija u sebi sadrži artikle u baznim bojama (najčešće bijela i crna) za koje tržište pokazuje kontinuirani interes. Sezonskim kolekcijama Galeb radi iskorak prema praćenju svjetskih modnih trendova. Tako nastojimo svojim postojećim kupcima uvijek i iznova ponuditi nešto novo, a potencijalnim novim kupcima dati razlog više da postanu dio velike obitelji korisnika Galebovih proizvoda”, objasnio nam je direktor kompanije Stjepan Pezo,

dodavši kako su već uložili značajna sredstva u liniju za otvoreno pletivo, a kroz idućih pola godine planiraju investirati i u liniju u konfekciji koja bi radila na preradi otvorenog pletiva. “Ovim ulaganjima želimo omogućiti konkurentnost i plasman pletiva na tržište Hrvatske ali i na izvoznim tržištima. Također, ovim ulaganjima bismo ubrzali određene faze u procesu konfekcioniranja i dodatno povećali širinu proizvoda u našoj ponudi”, ističe Pezo.

Širenje na turizam

Uz jaku bazu na domaćem tržištu, sve se više fokusiraju na izvoz kroz povećanje plasmana vlastitih brendova, iako već sada oko 50 posto proizvodnje plasiraju vani i to pretežno na razvijena, zapadnoeuropska tržišta. Dobru priliku vide i u B2B projektima koji se prvenstveno odnose na mogućnost sudjelovanja na natječajima za nabavu opreme za vojsku, policiju, carinu, vatrogasce... Na domaćem tržištu naglasak stavljaju na jačanje plasmana preko maloprodaje otvaranjem novih lokacija i povećanjem plasmana u postojećim maloprodajama. Ističu kako ozbiljniji rast na domaćem veleprodajnom tržištu mogu očekivati jedino realizacijom nekih projekata koji se odnose usko na tržišne segmente ili kupce s posebnim zahtjevima.

U velikoj mjeri svoj uspjeh mogu zahvaliti diverzifikaciji poslovanja i to ne samo po pitanju core businessa, već i širenja na druge branše, prvenstveno turizam. Naime, od 2000. godine u dvadesetogodišnjoj koncesiji imaju kamp Galeb u blizini Omiša, s kojim bilježe odlične rezultate. “Diverzifikacija poslovanja na turističku djelatnost omogućila nam je uspješno poslovanje kroz realizaciju pozitivnog rezultata i osiguranje stabilnosti i likvidnosti. Sredinom ove godine smo realizirali velike investicije i podigli ponudu našeg kampa na još veću razinu. Kampom već 16 godina upravljamo manirom dobroga gospodara, na društveno i socijalno vrlo odgovoran način. U 2015. godine smo ostvarili 120.000 noćenja, a Omiš smo kao destinaciju digli na višu razinu”, kazao nam je Pezo, osvrnuvši se potom detaljnije na B2B segment u kojem partnerima nude specifične linije proizvoda izrađene od posebnih materijala.

Funkcionalno rublje

“U B2B segmentu proizvodi se razvijaju najčešće po detaljnoj specifikaciji kupaca kojima smo uvijek spremni udovoljiti bez obzira na to o kako zahtjevnim proizvodima se radi. Galeb proizvodi nekoliko vrsta funkcionalnog donjeg rublja koje možemo svrstati u tri grupe: donje rublje s poboljšanim upravljanjem vlagom koje proizvodi tijelo (program Wet Free Fresh); donje rublje s poboljšanim upravljanjem temperaturom koje proizvodi tijelo, odnosno boljom regulacijom utjecaja vanjskih klimatskih uvjeta na organizam (programi Wet Free Warm, Ultra Termo) te donje rublje s poboljšanom zaštitom od vatre, udara vrućine i eliminiranog nakupljanja statičkog elektriciteta (program Fire Stop)”, pojasnio nam je Pezo, uz napomenu da posebnu pažnju pridaju testiranju kvalitete proizvoda. Da je ta kvaliteta uistinu neupitna potvrđuju brojni certifikati, priznanja i licence koje su kroz godine zaslužili: Hrvatska kvaliteta, Best Buy Award, Povjerenje u tekstil, ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 50001, GOTS te Superbrands 2016/2017 u kategoriji tekstilnih proizvoda.

Uz razvijenu mrežu trgovina diljem zemlje, svoje proizvode nude i putem web shopa koji kupcima omogućava da odaberu željeni proizvod iz online kataloga te da im on potom bude dostavljen na kućni prag.

“U godini kada Galeb obilježava 65. godina postojanja, vrijednosti koje s ponosom ističemo su: kvaliteta, hrvatski proizvod, tradicija i društvena odgovornost. Osim vrhunskom kvalitetom i dugogodišnjom tradicijom, do svoje smo tržišne pozicije društveno odgovorne tvrtke došli izgradnjom odnosa s kupcima, korisnicima i partnerima te kvalitetom odnosa prema svojim zaposlenicima, okolišu i cjelokupnom društvenom i gospodarskom okruženju”, zaključuje Pezo. 

Miro Soldić

Hitovi: 1767

Svinjogojstvo - stvaranje linijske proizvođačke organizacije

Da je proizvodnja u Hrvatskoj proteklih 25 godina postala izrazito nepoželjna aktivnost, možda se najbolje vidi u segmentu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a naročito u svinjogojstvu.

Svinjogojska proizvodnja je nekoć činila gotovo 15 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje Hrvatske, odnosno 36 posto stočarske proizvodnje. Od nastanka samostalne hrvatske države, prema gotovo svim parametrima, svinjogojstvo je na nanižim razinama ikada. Domaća proizvodnja svinjskog mesa danas zadovoljava između 25 i 30 posto domaćih potreba. Umjesto da proizvodi oko 2,4 milijuna tovnih svinja, koliko je godišnje potrebno hrvatskom tržištu, kod nas je taj broj pao na oko 600.000 svinja. I kako je netko ovih dana ironično primijetio: hrvatsko svinjogojstvo lošije je stajalo valjda jedino u doba osmanskog vladanja ovim prostorima.

I dok se sve manje uzgaja i proizvodi, sve se više uvozi. Konkretno, uvozimo u vrijednosti 1,375 milijardi dolara, dok je izvoz simboličan. To su katastrofalni podaci usporedimo li ih s devedesetim godinama prošloga stoljeća kada smo imali pozitivan izvozni trend. Samo ovih nekoliko podataka dovoljno ilustrira sadašnje stanje u hrvatskom svinjogojstvu, i stoga je dobrodošla svaka inicijativa koja može unaprijediti ovaj sektor. Svjesni da samo udruživanjem i okrupnjavanjem proizvodnje mogu biti konkurentni na otvorenom tržištu, svinjogojci Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije krenuli su s osnivanjem linijske proizvođačke organizacije - strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje, a inicijalni skup održan je nedavno u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek.

Poticaj države

Povod im je, kako kaže jedan od inicijatora  Dario Periškić, svinjogojac iz Vukovarsko-srijemske županije, bila želja da aktivno sudjeluju u kreiranju poljoprivredne politike kao i u rješavanju nagomilanih problema u svinjogojstvu.

“Problema je previše, od niske otkupne cijene do prekomjernog uvoza. Samo prošle godine prodajna cijena je bila oko jedan euro po kilogramu. Mi s takvom cijenom ne možemo opstati i zato nam treba pomoć države. Uostalom, svinjogojci iz država EU-a imaju pomoć svojih matičnih država, jedino je mi nemamo”, kaže Periškić koji na svom imanju drži 180 krmača, 60 nazimica i pripadajući tov od 1200 tovljenika. Inicijativi se odmah priključilo 15 svinjogojaca iz Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, očekuje se i pristupanje svinjogojaca iz Osječko-baranjske, ali i ostalih županija diljem Hrvatske. Osnivanje linijske proizvođačke organizacije podržale su županije, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora.

“Trenutačno imamo šest proizvođačkih organizacija koje su odobrene u Ministarstvu i to tri u sektoru voća i povrća i tri u sektoru mlijeka i mesa. Podržavamo i ovu organizaciju kako bismo se udružili u proizvođačku organizaciju, koncentrirali svoje proizvode i lakše ih plasirali na tržište. Ministarstvo poljoprivrede uskoro otvara natječaj u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj upravo za operativne troškove za subvencioniranje operativne organizacije”, tvrdi Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede dodajući kako proizvođačka organizacija, da bi bila odobrena, mora priložiti statut i plan poslovanja u narednih pet godina.

Za ustrojstvo i početnu fazu rada svake proizvođačke organizacije u okviru ove start-up mjere osigurano je do 100.000 eura godišnje. Zamjenik ministra očekuje i u drugim sektorima ustrojavanje proizvođačkih organizacija, a inicijative već postoje u ratarskoj proizvodnji, ovčarstvu i kozarstvu te pčelarstvu.

“Priča s proizvođačkim organizacijama napreduje i nadamo se da će uz potporu Ministarstva, kako nacionalnom tako i EU-a, one zaživjeti i kvalitetnije pozicionirati naše poljoprivredne proizvođače na tržištu. Čim završe s ustrojem, u roku od dva mjeseca možemo očekivati odobrenje Ministarstva”, zaključuje Majdak.

Mijenjati zakone i razvijati tržište

Iz HGK-ŽK Osijek je prihvatio inicijativu strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje da u organiziranju proizvodnje napravi korak naprijed, i poslovanje uskladi s propisima EU-a.

“Osnivanje proizvođačke organizacije zasigurno je dobar iskorak u udruživanju i apliciranju za sredstva EU-a i dakako jačanju konkurentnosti hrvatskoga svinjogojstva. Ministarstvo poljoprivrede mora napraviti veći iskorak u sanaciji stanja svinjogojske proizvodnje, iznaći odgovarajuće mjere ekonomske politike koje bi trebale proizvodnju dići na veću i zadovoljavajuću razinu. Nedopustivo je da sada imamo trećinu proizvodnje dok smo devedesetih bili izvozno orijentirani i dostatni za domaće potrebe”, upozorava Ernest Nad iz osječke Komore.

Svu pomoć u radu ovog projekta obećala je i Osječko-baranjska županija. “Ako se samo 1000 OPG-ova uključi u ovaj program, ako im se zajamči tehnologija i tržište, siguran sam da će ovaj projekt uspjeti. U Hrvatskoj, međutim, nije dovoljno napraviti samo kvalitetnu organizaciju; moramo jako puno toga učiniti da dobijemo konkurentan proizvod. Moramo mijenjati naše zakone i propise o kvaliteti hrane, moramo razvijati tržište gdje se u stvari dobiva bitka za cijeli sektor i za ovaj projekt”, smatra osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak.

Unatoč svesrdnoj pomoći koju proizvođačkoj organizaciji u osnivanju nude državne institucije, interes svinjogojaca iz Osječko-baranjske županije na njezinu predstavljanju u Osijeku nije bio zamjetan. Ili nisu bili zainteresirani, ili ih je zaista tako malo preostalo.  

Radi se na pravilnicima

Mijenjati zakone nije potrebno već će se odraditi dio poboljšanja pravilnika, kaže Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede, odgovarajući na stalna upozorenja kako treba mijenjati zakone. “Pod proizvođačkom organizacijom se može provući i dio prerade, kao što se to čini u Istri, tako da i oni imaju realnu šansu biti priznati od Ministarstva poljoprivrede. Nama je cilj kako u dijelu proizvodnje, tako i u dijelu prerade poticati sve one proizvođače i prerađivače koji će pozicionirati i koncentrirati svoje proizvode i tako ih plasirati na tržište te kvalitetno poslovati”, rekao je Majdak.

Svetozar Sarkanjac

 

Hitovi: 1733

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb