e-Privredni

A+ A A-

Nastavak pozitivnih trendova u turizmu

Na Danima hrvatskog turizma 2014., koji su se ove godine u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održali u Opatiji od 16. do 17. listopada, okupilo se oko 2500 sudionika. 

“Tijekom svih ovih godina Hrvatska je rastuća turistička destinacija. Brojke pokazuju da je takav trend nastavljen i ove godine. Turizam je dosegao udjel od 16,5 posto u hrvatskom BDP-u tako da sve više postaje značajan za ostale segmente hrvatskog gospodarstva. U narednom periodu predstoji nam stalan rad na jačanju suradnje privatnog i javnog sektora. Iako smo dosta napravili u omogućavanju investiranja u određen broj zapuštenih objekata, na investicijskom ozračju moramo još dosta poraditi. Vlada i Ministarstvo turizma donijeli su niz strateških dokumenata, kako bi se podigla kvaliteta i rast hrvatskog turizma”, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma.

Upravljanje destinacijom

Lorencin je istaknuo kako je ključna tema ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma upravljanje destinacijom i destinacijski menadžment. “Riječ je o najkompleksnijem izazovu kojim želimo artikulirati turističku politiku. Iako se destinacijski menadžment već primjenjuje u destinacijama, želimo ga formalizirati te putem zakona i propisa omogućiti njegovo nesmetano odvijanje, kako bi u konačnici svi postigli zajednički cilj, a to je povećanje konkurentnosti našeg turizma”, rekao je ministar te priznao da je određeni broj destinacija već odavno uveo destinacijski menadžment, ali da je s druge strane jedan dio destinacija vrlo loše upravaljan i uvelike zaostaje.

Predstavnica UNWTO-a Esencan Terzibasoglu naglasila je kako je turizam jedan od najjačih sektora na svijetu. “UNWTO puno radi na promoviranju turizma koji je vrlo važan sektor za vlade i ključan izvor rasta. Upravo u kreiranju kvalitetnog brenda i održivom upravljanju turističkim razvojem vrlo važnu ulogu ima destinacijski menadžment”, istaknula je ona.

Cilj je dostižan

Turističke trendove Irske i destinacijski razvoj ove zemlje predstavio je Aidan Pender iz Failte Irelanda. On je naglasio kako se turizam često i pogrešno shvaća kao industrija hotela, restorana i barova. Pender smatra kako su ta tri segmenta samo popratni zahtjevi modernih turista koji turizam ipak gledaju kroz specifične proizvode poput sportskog, kulturnog ili medicinskog turizma, koji su ujedno i glavni motivi dolaska u određenu destinaciju. “Ključ uspjeha u turizmu je jaka suradnja javnog i privatnog sektora te kvalitetna analiza ciljanog tržišta”, zaključio je Pender, koji ima bogato iskustvo rada i u javnom i u privatnom sektoru.

Damir Medved iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla ističe kako Hrvatska može ostvariti cilj Startegije razvoja turizma, prema kojem do 2020. godine treba biti među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja. “Uvjeren sam da Hrvatska može biti top destinacija na Sredozemlju kada govorimo o tehnologijama. Nove tehnologije su postale vrlo važan segment cjelokupnog turističkog sektora”, istaknuo je Medved. 

Jozo Vrdoljak (20.10.2014.)

Hitovi: 2128

Žuja je zakon i u Koreji

Bum dolaska korejskih turista u Hrvatsku ima još jednu popratnu posljedicu. Po povratku u Koreju, turisti su pitali u trgovinama može li se kupiti koje fino hrvatsko pivo koje su probali za vrijeme boravka u našoj zemlji. Kompanija CKB, veliki distributer pića, odmah je reagirala vrlo poslovno. I tako je taj broj 1 u svom segmentu na korejskom tržištu prošli tjedan u Zagrebu potpisao ugovor s vodećom kompanijom u sektoru na hrvatskom tržištu, Zagrebačkom pivovarom, o distribuciji Ožujskog piva na korejsko tržište.

Ožujsko pivo bit će ponuđeno tržištu od 50 milijuna potencijalnih potrošača u lancima supermarketa, u trgovinama ostalih formata, restoranima, barovima...

“I bit će ponuđeno s istom etiketom s kojom se prodaje u Hrvatskoj. Našim turistima se toliko sviđa u Hrvatskoj da vjerujemo da će ih privlačiti sve što podsjeća na Hrvatsku”, kaže Choung Chong Cheon, predstavnik kompanije CKB.

Sergej Jeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare nije želio otkriti kolika će biti vrijednost ugovora. Očekuje da će suradnja biti dugoročna, ali sve će ovisiti o reakciji potrošača u Koreji. Pravi trend u prodaji znat će se za oko godinu dana.

Uvod za veći i širi izvoz

Prve pošiljke Ožujskog krenut će na istok za mjesec-dva, dok se ne riješe neke pravne predradnje. Korejski partner, CKB, provest će veliku promotivnu kampanju. “Učinit ćemo sve da promoviramo hrvatsko pivo i turiste podsjetimo na lijepe dane koje su ovdje proveli”, rekao je Cheon. Korejski veleposlanik u Hrvatskoj Hyung-won Suh ocjenjuje da bi posao s izvozom piva mogao biti uvod za izvoz i drugih kvalitetnih hrvatskih proizvoda na korejsko tržište. Zanimanje korejskih turista za Hrvatsku potaknuo je reality show Romantic in Croatia u kojem desetero mladih iz Koreje putuju po Hrvatskoj, od Zagreba do Dubrovnika preko Splita i Plitvica, dok gledatelji prate hoće li se među njima roditi ljubav.

Turisti su zatim pohrlili da vide mjesta kojima su šetali zaljubljeni parovi. Zadarsku županiju su, primjerice, prošle godine posjetila 892 gosta iz Koreje. A ove godine, samo do svibnja čak - 9248!

Zadnjih mjeseci učestali su i posjeti drugih poslovnih ljudi ih Koreje pa je nedavno u HGK-u održan i Poslovni forum na kojem se dogovarala suradnja među tvrtkama u metalnoj i srodnim industrijama. Potpisivanju ugovora između kompanija CKB i Zagrebačke pivovare prisustvovao je i Ismar Avdagić, pomoćnik ministra gospodarstva, koji je ocijenio da bi takvi poslovi trebali biti uzor svima u izvozno orijentiranim djelatnostima u Hrvatskoj. 

Igor Vukić (13.10.2014.)

Hitovi: 4068

Više od 300 investicijskih projekata žele poticaje

Ministarstvo poduzetništva i obrta zaprimilo je 266 prijava za stjecanje statusa nositelja poticajnih mjera za ulaganje. Vrijednost tih investicija je oko 9,7 milijardi kuna, a otvorile bi 5200 radnih mjesta. U Ministarstvo gospodarstva stigle su još 83 prijave, teške 7,7 milijardi kuna, s potencijalnih 5456 novih radnih mjesta.

Povećani broj prijava za olakšice koje omogućava Zakon o poticanju investicija, pokazuje da se investicijsko okruženje mijenja u pozitivnom smjeru, ističu u Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK). Njezin ravnatelj Damir Novinić upravo je nedavno skrenuo pažnju da je, unatoč prevladavajućim ocjenama u javnosti, došlo do pomaka u investicijskoj klimi, što se odrazilo i na broj prijava.

Stvoreni su preduvjeti za lakše poslovanje, a tome u prilog ide i činjenica da tvrtke koje već godinama uspješno posluju u Hrvatskoj ulaze u novi investicijski ciklus, kažu u AIK-u. Pri tome ohrabruje što se uz investicije u tradicionalno atraktivni turizam, sve češće govori i o ulaganjima u proizvodnju i djelatnosti s visokom dodanom vrijednosti.

Deset projekata realizirano

Agencija se susreće sa sve više investitora koji su upravo Hrvatsku prepoznali kao mjesto za realizaciju investicije. Među kojima se nalaze i oni kojima Hrvatska do sad nije bila u fokusu kao zemlja atraktivna za ulaganje. U portfelju AIK-a ukupno ima 110 aktivnih investicijskih projekata, dok je njihova ukupna procijenjena vrijednost oko 7,2 milijardi eura. Očekuje se da će otvoriti 16.168 novih radnih mjesta. Ti investicijski projekti se nalaze u različitim fazama realizacije. Od inicijalne faze koja obuhvaća i projekte u razdoblju prvotnog informiranja o namjeri investicije i one za koje se priprema analiza isplativosti. Zatim se pristupa izradi potrebne prostorno-planske dokumentacije i kreće u njezino ishođenje. Slijedi treća faza koja prati projekte koji su u fazi izdavanja potrebnih dozvola. 

Četvrta faza podrazumijeva početak gradnje odnosno instalaciju potrebne opreme, a peta obuhvaća projekte koji su uspješno realizirani.

U toj, petoj skupini, nalazi se deset projekata u kojima je investirano 280,5 milijuna eura. Posao je dakle već našlo 1066 radnika. Gradnja objekata i instalacija opreme počela je u 19 investicijskih projekata vrijednih 686,1 milijun eura. Posao će ovdje naći 3571 radnik.

Dozvole se ishode za 40 ulagačkih pothvata, vrijednih ukupno 4,7 milijardi eura, koji bi trebali zaposliti 5045 ljudi, itd.

Oko 30 posto tih investicija odnosi se na turizam, 29 posto na proizvodnju, devet posto na farmaceutiku, a ostalo su ulaganja u sektoru usluga, nekretnina i infrastrukture.

Dozvole ipak stižu sve brže

U AIK-u naglašavaju da to nisu svi investicijski projekti koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj jer svi privatni investitori nemaju obvezu informirati AIK o planu ili realizaciji investicije.

Da je Hrvatska na putu da postane poželjna investitorska destinacija svjedoče i podaci vezani uz tempo izdavanja lokacijskih i drugih dozvola za gradnju. AIK je ulagačima pružao svu potrebnu podršku, a dozvole su stigle u nekim slučajevima u čak trostruko kraćem vremenu od zakonski propisanog roka. Radi se o investicijskim projektima praonice radne i zaštitne odjeće te otirača tvrtke CWS-boco u Čakovcu, izgradnje tvornice za proizvodnju energetskih pločica Atlantic Multipower u Novoj Gradiški, izgradnji tvornice za šivanje kožnih proizvoda za interijer u auto i avioindustriji tvrtke Wollsdorf Components u Varaždinu te izgradnji tvornice za obradu stakla poljske tvrtke Press Glass, također u Varaždinu.

I Wollsdorf i Press Glass u Varaždinu su građevinske dozvole dobili samo za jedan dan. Rekordno izdavanje dozvole rezultat je izvrsne suradnje upravnog odjela, investitora, projektanta, ali i svih javnopravnih tijela koja izdaju posebne uvjete, rekao je tom prilikom Predrag Štromar, župan Varaždinske županije. Rok za izdavanje građevinske dozvole inače je 30 dana. I Atlantic je u Novoj Gradiški dobio odličan poslovni servis u gospodarskoj zoni, o čemu je Privredni vjesnik već pisao. Atlantic je predao zahtjev za lokacijsku dozvolu 20. siječnja ove godine, a dozvola je izdana već 28. siječnja. Slično je bilo i s građevinskom dozvolom koja je stigla za 19 dana.

Kompanija CWS-boco dobila je u Čakovcu lokacijsku dozvolu za 20 dana. Zahtjev za potvrdom glavnog projekta podnijeli su 27. ožujka 2014., a potvrda je dobivena već 4. travnja.

Tempo izdavanja često ovisi o lokaciji projekta: brže se dobivaju dozvole u uređenim poslovnim i gospodarskim zonama koje su i namijenjene za prihvat i realizaciju novih poslovnih pothvata. Javna uprava u sjevernijem dijelu Hrvatske nešto je ažurnija u izdavanju dozvola, no ima dobrih i loših iznimaka i na sjeveru i na jugu. Dugopolje je, primjerice, mnogim jedinicama lokalne samouprave godinama pružalo primjer uspješnog privlačenja ulagača.

Dosta toga ovisi i o investitoru. Kad predaju potpune zahtjeve za dozvole u nekoj od faza realizacije, onda i uprava reagira brže i izdaje potrebne dokumente, kažu u AIK-u. 

Od proizvodnje vijaka do vrhunskih hotela

Agencija za investicije (AIK) svojim je uslugama pratila izvedbu Plivinog centra financijskih aktivnosti i izgradnju proizvodnog pogona. Investicija je bila vrijedna 53 milijuna eura, a zaposleno je 175 ljudi. Tu je i izgradnja logističko-distributivnog centra tvrtke TOP LOGISTICS, vrijedna 4,5 milijuna eura, u kojoj radi 10 zaposlenika. Samoborski DIV, kupac splitskog brodogradilišta, uložio je i u tvornicu za proizvodnju vijaka. Investicija je vrijedna 4,5 milijuna eura. Modernizacija pogona ljevaonice u Sisku koji je provela kompanija ABS bila je vrijedna 70 milijuna eura. Ondje radi 150 radnika. Podršku AIK-a imao je i Valamar pri obnovi hotela President u Dubrovniku, vrijednoj 20 milijuna eura.

 

 Kako poboljšati Zakon o strateškim investicijama

Ministarstvo gospodarstva do 22. listopada provodi savjetovanje s javnošću o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima, kako bi se uvela poboljšanja na temelju dosadašnjih iskustava. Uz ostalo, nastoji se ubrzati raspolaganje zemljištem koje je u vlasništvu države ili lokalnih jedinica. Budući da prijavljeni projekti često nemaju zatvorenu financijsku konstrukciju, omogućit će se ulagačima da financijsku sposobnost potvrde obrascima BON 1

i BON 2, godišnjim financijskim izvješćem te tromjesečnim izvješćem prije prijave projekta. Tijela poput Ministarstva gospodarstva, Centra za investicije ili Agencije za investicije ovlastit će se za pružanje stručne pomoći u pripremi projekata koji će biti upućeni Povjerenstvu za strateške investicije. U prijedlogu izmjena zakona predviđeno je da privatni investitor prije stupanja na snagu odluke Vlade o proglašenju strateškog projekta, a u roku od 60 dana, mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva mjenicu, zadužnicu i dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od 10 posto ukupne vrijednosti projekta. Kao osiguranje vrijedit će i novac deponiran u banci ili hipoteka u korist države na nekretnini u vlasništvu ulagača.

Igor Vukić (13.10.2014.)

Hitovi: 2178

Plasman robe preko velikih trgovaca

Može li suradnja s trgovačkim lancima i plasiranje proizvoda na inozemna tržišta putem njihove trgovačke mreže hrvatskim proizvođačima postati jednostavan i nerijetko najkraći put za izlazak na ta tržišta? Odgovor je jednostavan – može. 

Istražujući koji su to domaći proizvodi koji se distribuiraju u trgovinama velikih trgovačkih centara u Hrvatskoj i inozemstvu došli smo do zanimljivih podataka. Naime, samo kroz dva trgovačka lanca – Metro i dm, plasira se više od stotinu domaćih proizvoda. Treba napomenuti kako će se i kroz jedan od najvećih hrvatskih konzorcija, Agrokor, omogućiti distribucija još nekih domaćih proizvoda.

U program robnih marki trgovačkog centra Metro uključeno je više od 50 hrvatskih proizvođača. Neki od njih su tvrtka Clarum iz Nove Gradiške koja proizvodi robnu marku za Mađarsku, pekarnica Ekos iz Varaždina s programom smrznutih torti za Austriju te Vindija koja proizvodi panirani smrznuti program također za Austriju. Više od 70 posto asortimana voća i povrća u veleprodajnim centrima Metroa u Hrvatskoj nabavlja se od hrvatskih dobavljača.

Kako je istaknula Tamara Klemenčić, direktorica razvoja privatnih robnih marki tvrtke Metro, proizvođači i dobavljači robnih marki Metro Cash&Carryja moraju imati jedan od devet tzv. Global Food System Initiative (GFSI) standarda, među kojima je i IFS standard. To je osnova za provjeru kvalitete privatnih robnih marki. Tamara Klemenčić kaže kako provjeru obavlja neovisna stručna komisija na temelju 250 kriterija, među kojima su i upravljanje kvalitetom i proizvodnim procesom.

Zadovoljni suradnjom s Metroom

“Trenutno smo u procesu finalizacije pregovora o proizvodnji privatne robne marke čokolade i proizvoda od tartufa za domaće i inozemno tržište te očekujemo realizaciju do kraja listopada”, rekla je Tamara Klemenčić. Dodala je kako hrvatski dobavljači kroz sustav Metro Cash&Carry svoje proizvode plasiraju profesionalnim kupcima u 15 zemalja. Među njima su Zigante koji plasira proizvode u Njemačku, Skaramuča vina (Austrija) i Lipa Mill (Srbija). Brancin i orada Cromarisa uvršteni su u asortiman u Italiji, Austriji, Poljskoj, Srbiji i Češkoj te je već dogovorena suradnja s Njemačkom i Francuskom. Neretvanske mandarine proizvođača Setovia izvoze se u Srbiju. Prema informacijama koje imaju, u Metrou kažu kako su domaći proizvođači zadovoljni suradnjom s tom trgovačkom kućom. Na upit Privrednog vjesnika na koji će se način dalje širiti paleta proizvoda u inozemstvu, Tamara Klemenčić je istaknula kako oni tu paletu šire predlaganjem hrvatskih dobavljača za međunarodne aukcije. Na takvim aukcijama kolege iz svih zemalja u kojima Metro posluje nominiraju dobavljače koji potom imaju priliku ući na police Metro centara diljem svijeta. “Kolegama iz inozemstva redovito predlažemo i postavljamo proizvode hrvatskih dobavljača koji su se pokazali uspješni na hrvatskom tržištu i koji zadovoljavaju potrebe naših profesionalnih kupaca”, rekla je Tamara Klemenčić. No, i dobavljači moraju zadovoljiti stroge uvjete kvalitete i sigurnosti. Prije plasiranja proizvoda u sustav Metroa provodi se provjera standarda kvalitete i sigurnosti proizvodnog procesa te se utvrđuje zadovoljavaju li proizvodni kapaciteti uvjete koji su potrebni za izvoz. Proizvodi i proizvodni procesi dobavljača moraju zadovoljiti kriterije kvalitete definirane globalno važećim propisima i inspekcijskim sustavima, a kvalitetu osigurava i dosljedna provedba standarda kvalitete poput analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) koje štite svaki korak u lancu opskrbe.

U dm-u najvažniji sigurnost i kvaliteta

I poznati trgovački lanac dm surađuje s 59 hrvatskih malih i velikih proizvođača, među kojima su Saponia, Labud, Prestige, Rips, Zovko, PTO Ćurin, Biofarm, Delicia, Encian, Granolio, Stella Mediterranea, Kraš, Franck i Jamnica. “Kako bi proizvodi domaćih proizvođača došli na naše police, glavni uvjeti su bili njihova sigurnost i kvaliteta jer su nam kupci na prvom mjestu. Sljedeći važan kriterij je količina, pa je potrebno utvrditi ima li dobavljač mogućnost isporučiti količinu robe dovoljnu za potrebe kupaca na tržištima na koja se proizvod plasira”, rekla je Tanja Hrvojević, menadžerica za asortiman u dm-u. Dodala je kako taj trgovački lanac neprekidno radi na širenju suradnje s hrvatskim proizvođačima. Tako su ove godine u sklopu natječaja “...jer najbolje dolazi iz prirode!”, namijenjenog obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima u ekološkoj proizvodnji, odabrali one proizvođače čiji će se proizvodi naći na policama dm-a. Treba istaknuti kako će se uskoro na dm-ovim policama naći proizvodi šestero takvih proizvođača, a već 14 proizvođača s kojima surađuju plasiraju svoje proizvode na tržišta regije putem dm mreže. Još ih je nekolicina u pregovorima s kolegama iz inozemstva. U dm-u neprekidno rade na tome da što više hrvatskih dobavljača spoje s kolegama u drugim zemljama te im na taj način pomognu kako bi uspješno finalizirali pregovore o suradnji.

Potvrda porijekla i sljedivosti

Taj trgovački lanac radi na usavršavanju i širenju asortimana osviještene prehrane i prirodne kozmetike. Iz dm-a pozivaju hrvatske proizvođače takvih proizvoda da im se jave. Prije dolaska nekog proizvoda na police dm-a, svaki od njih mora proći analizu sigurnosti proizvodnog procesa te potvrdu porijekla i sljedivosti sastojaka. Posebna se pažnja pritom posvećuje prehrambenim proizvodima i proizvodima namijenjenima djeci. Prilikom odabira proizvoda od dobavljača traže analitička izvješća Zavoda za javno zdravstvo kojima se dokazuje zdravstvena ispravnost te potvrđuje kvaliteta i sastav nekog proizvoda. Ako se pak radi o proizvodima koji zadovoljavaju neke posebne tvrdnje, primjerice onima koji služe kao nadopuna prehrani ili su namijenjeni dijabetičarima, takva izvješća sadrže i dokaze da zadovoljavaju te tvrdnje.

Na naš upit o tome koliko hrvatskih proizvoda imaju na svojim policama, iz nekih trgovačkih kuća, primjerice Kauflanda i Lidla, rekli su kako ne mogu odgovoriti jer je to poslovna tajna. U Kauflandu su ipak napomenuli kako više od 70 posto prehrambenih artikala u njihovom programu potječe od domaćih proizvođača. 

Sanja Plješa (6.10.2014.)

Hitovi: 4124

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb