e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Ideja nije dovoljna,treba i tvrdoglavost

Odluka o ulasku u već dulje vrijeme uzbrkane poduzetničke vode nije nimalo laka ni jednostavna. Razlozi tomu su gospodarska kriza, složena administracija, mušičav porezni sustav, često suvišna bankovna jamstva te nelikvidnost. Stoga mnogi odustaju od poduzetničkog pothvata i čekaju bolja vremena. Međutim, za one koji imaju zaista dobru ideju ili, štoviše, jedinstven i inovativan proizvod, prava je šteta da se ipak ne odluče uhvatiti u koštac s tržištem. Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), kaže kako na tome putu od zamisli do inovacije poduzetnik treba usvojiti niz vještina - od prezentacijskih, preko prodajnih i marketinških vještina, do uspostavljanja suradnji, partnerstva i privlačenja investitora. Ova agencija, pojašnjava Liović, inovativnim poduzetnicima pruža mogućnost ostvarenja potpora kroz cjelokupan inovacijski proces. Inovacijski programi potiču faze istraživanja i razvoja, dok jamstveni programi, mikrokrediti i investicije potiču komercijalizaciju. “Isto tako, Ministarstvo poduzetništva i obrta programom poticanja poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls/Inovacije u poduzetništvu te Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP putem crowdfunding kampanje za inicijalno financiranje novih pothvata uvelike pospješuju ulagačku klimu u inovativne projekte”, ističe on.

Prednost pred konkurentima

S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoje dovoljni izvori financiranja inovacija, posebice u fazi komercijalizacije, HAMAG-BICRO ove godine uvodi novi program equity jamstava te intenzivno radi na uspostavljanju fonda rizičnog kapitala koji se očekuje u 2015. Nadalje, Liović ističe kako je teško dati jednostavan odgovor na pitanje u koji je segment gospodarstva trenutačno najbolje pokušati ući putem startup tvrtke. “Ključ uspjeha svakog projekta jest imati proizvod ili uslugu koju će prihvatiti tržište i kojom će se ostvariti odgovarajuća prednost pred konkurentima. Ona se može postići nižom cijenom, boljom kvalitetom proizvoda ili usluge, inovativnijim pristupom, agresivnijim marketinškim pristupom u odnosu na konkurenciju... Ako govorimo s aspekta međunarodne konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, ekspanziju doživljava IT sektor, turizam te pojedini segmenti prerađivačke industrije, primjerice, metalna”, naglašava on.

Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus, kaže kako je za inovativni poslovni pothvat pojedinca ili tvrtke ponajprije potrebna dobra ideja, ali da ona nije dovoljna. “Potrebno je imati dobar tim koji je dovoljno uporan kako bi dobru ideju plasirao na tržište. Osim toga, potrebna je određena doza tvrdoglavosti”, smatra Bronzin.

Pojedinci, kojima je pojam poduzetništva nov, za realizaciju poslovne ideje često se obrate krugu poznatih ljudi, dakle, obitelji, prijateljima, poznanicima. No unazad nekoliko godina postoji veliki izbor institucionalne pomoći, kao što su Razvojna agencija Zagreb TPZ, Tehnološki park Varaždin, BIOS Osijek, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci STeP Ri, pa HAMAG-BICRO, te programi Ministarstva poduzetništva i obrta, ali isto tako i izvaninstitucionalne, kao što su Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP, Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE... “To su mjesta gdje se može potražiti savjet, pronaći specijalizirani programi o poduzetništvu, poslovnom planiranju, pokretanju vlastitog posla, ali isto tako i dobra mjesta za ‘umrežavanje’ s potencijalnim partnerima i klijentima”, napominje on.

Slično je ako se radi o mladoj tvrtki ili startupu, kao i onim poslovnim subjektima koje poslovanje temelje na inovativnosti i znanju, budući da postoje prilagođeni programi i za njih, kao i mogućnost apliciranja za sredstva, primjerice, Europske unije. “Kod realizacije proizvoda ili usluge, kako bi se plasirali na tržište, pomažu i poslovne asocijacije kao što su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i udruženja izvoznika poput udruge Hrvatski neovisni izvoznici softvera CISEx”, dodaje Bronzin.

Novac i ekspertiza

Ipak, početni kapital za poslovnu avanturu ponajčešće osiguravaju prijatelji ili obitelj. “Tek kada imate dovoljno pripremljenu ideju, a katkad i gotov prototip, možete pristupiti izvorima financiranja kao što su crowfounding ili poslovni anđeli, ali isto tako i poslovnim mikrokreditima i kreditima za koje dio jamstva daje HAMAG-BICRO. Za one koji su spremni dobar dio vlasništva prepustiti nekom drugome idealni su tzv. venture capital fondovi koji danas, uz novac, nude i ekspertizu u vođenju tvrtki, često i povezivanje s mogućim partnerima i kupcima te plasman na međunarodna tržišta”, pojašnjava.

Prema Bronzinovu iskustvu, što se može pronaći i u literaturi, samo 10 posto ljudi na svijetu spremno je biti poduzetnikom. A od tih 10 posto, jedan posto ih to stvarno želi, a samo jedna trećina uspije. “U Hrvatskoj, ali i u regiji, najveći problemi su nedostatak edukacije za poduzetništvo kroz formalno obrazovanje, dakle školstvo, kao i kronični nedostatak tzv. početnog i jeftinog kapitala kojim bi se pokretale tvrtke ili lansirali novi projekti razvoja proizvoda i usluga. Jedan od velikih kamena spoticanja je i prevelika normizacija i birokratizacija poslovnog okruženja i veliko financijsko opterećenje, ponajprije cijene rada, ali isto tako i fiskalni i parafiskalni nameti, kao i pravna nesigurnost, budući da se pravila igre non-stop mijenjaju”, smatra on.

Doba jednostavne ekonomije, tvrdi Bronzin, je prošlo. Stoga je pri ulasku na tržište potrebno imati multidisciplinarni pristup. “Danas je potrebno kombinirati više različitih područja kako bi se osmislio proizvod ili usluga koja je primamljiva kupcu ili, kako ih danas zovemo, partnerima. Globalno gledajući, bilo koja ideja, odnosno ulaz u neki segment gospodarstva, danas ipak mora imati odličnu informatičku podršku i tu osobno vidim najveći prostor za internacionalizaciju poslovanja kako IT tvrtki tako i onih iz drugih gospodarskih grana koje imaju veliki potencijal, a ponajprije se baziraju na konstantnoj inovativnosti i znanju bez obzira radi li se o proizvodnji hrane, turizmu ili drugom”, ističe on dodajući kako je hrvatskom gospodarstvu potrebno okrupnjavanje. “Ali ne takvo gdje veliki progutaju ili unište male, nego u, primjerice, konzorcijskom nastupanju gdje to zajedništvo čine uske specijalizacije u pojedinim nišama, ali objedinjene na taj način da tvore sinergijski učinak, gdje jedan-plus-jedan daju više od dva”, smatra Bronzin.

Razgovori s većim igračima

Ivor Bihar, voditelj proizvoda u Degordianu , kaže kako je zapravo najvažnije odvažiti se na inovativni poslovni pothvat. “Problemi i ideje koje ih rješavaju postoje svuda oko nas, a na nama je da te prilike iskoristimo. Ključno je također poznavanje tržišta i tehnologija te posvećenost svih pojedinaca u organizaciji istom cilju – jer razvoj inovativnih proizvoda može biti zahtjevan”, naglašava.

Osim toga, on savjetuje da oni koji se odluče na inovativni poslovni pothvat, ponajprije i ako je to moguće, testiraju i istraže tržište. “Istraživanje treba ustanoviti hoće li inovativni proizvod kada izađe na tržište biti korišten na njemu. Korisno je razgovarati s budućim klijentima o njihovim praksama i procesima te napraviti nekoliko razgovora s većim igračima iz iste industrije kako bi se saznale potencijalne slabosti i prijetnje već u toj fazi”, napominje on.

Nakon što se navedeno ispuni, postoje razni oblici financiranja koji ovise o fazi i zahtjevnosti projekta. Za početak tu su 4F - Founders, Friends, Family and Fools, (osnivači, prijatelji, obitelj i “budale”), tj. četiri skupine koje su spremne uložiti u projekt u njegovoj najranijoj fazi, kada je on isključivo još ideja. “Nakon toga crowdfunding ili poslovni anđeli mogu pomoći u ranijim fazama ulaganja, a tu su također inkubatori koji pomažu mladim tvrtkama u razvoju i financiranju. Za kasnije, veće runde ulaganja, otvara se mogućnost korištenja venture capital fondova. Država također podupire inovativne poduhvate kroz projekte Ministarstva poduzetništva i obrta te HAMAG-BICRO-a”, zaključuje Bihar.

(Boris Odorčić / PV) 22.9. 2014.

Hitovi: 2962

Izvozni zanos drvne industrije

Hrvatska drvna industrija u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je izvoz od 667 milijuna dolara i suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 391 milijun dolara, što je rast za 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Izvoz drvnog sektora sada čini 10 posto ukupne robne razmjene. “Glavna izvozna tržišta su Njemačka, Italija, Austrija i druge zemlje Europske unije. Iako su hrvatski proizvođači na tim tržištima bili prisutni i ranije, ulazak u EU znatno nam je olakšao izvoz te ubrzao i pojednostavio čitav postupak”, rekao je predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK-a Zdravko Jelčić koji je zajedno s predstavnicima Izvršnog odbora Udruženja zadovoljan korekcijom prvobitne verzije Industrijske strategije te uvrštavanjem proizvodnje namještaja u skupinu strateških djelatnosti Hrvatske.

“Na ovaj način se djelomično prihvaća i uvažava naš stav izražen pisanim prigovorom s prijedlogom da se osim namještaja kao podloga za izradu Industrijske strategije uzme i segment drvne industrije oznake C-16 – Prerada drva i proizvoda od drva i pluta. U tom segmentu se nalaze mnogi proizvođači koji izvoze proizvode visoke dodane vrijednosti i zapošljavaju”, istaknuli su iz Udruženja.

I na prošlotjednoj skupštini Hrvatskog drvnog klastera izrazili su zadovoljstvo jer je proizvodnja namještaja prepoznata kao jedna od ključnih industrija.

“Namještaj je bolje prošao nego prerada drva, no nadamo se da ćemo svojim rezutatima to promijeniti”, rekao je direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran koji je ocijenio zadovoljavajućim stanje u drvnoj industriji kada se uzme u obzir kriza koju su prošli od 2009. do 2011. godine. A lani su dosegnuli izvoz pretkriznih vremena od jedne milijarde američkih dolara.

Opet manjka sirovine

Direktor tvrtke Prostoria Tomislav Knezović kazao je da je njegova tvrtka zabilježila u ovoj godini rast izvoza od 80 posto u odnosu na 2013., te apelirao na domaće proizvođače namještaja da se više orijentiraju na proizvodnju brendiranih proizvoda za koju smatra da je dugoročno održiva. Predsjednik Uprave tvrtke Lokve Franjo Mihelčić kazao je da raste interes za upotrebu drva u graditeljstvu kao posljedica zakonskih okvira Europske unije, ali i da bi je trebalo više poticati u Hrvatskoj. Dok je Raoul Cvečić Bole, direktor Udruge proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija, istaknuo kako se godišnje u Hrvatskoj proizvede oko 260.000 tona peleta od čega se izvozi više od 95 posto, te da bi i u Hrvatskoj trebalo što više poticati njihovu upotrebu.

Iako većina drvoprerađivača bilježi dobre rezultate, u velikim problemima našle su se pilane, odnosno primarna obrada drva. Zbog poplava na pojednim područjima nije moguća sječa trupaca, te im nedostaje drvne sirovine. Direktor Quercusa Ante Mijić iz Novske rekao je kako im nikad nije bilo teže, pa je apelirao na Hrvatske šume da vide što mogu napraviti po pitanju isporuke trupaca. A odgovor je dobio od predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Ivana Pavelića - da će do kraja godina biti isporučene sve dogovorene količine.

(Ilijana Grgić / PV) 22.9.2014. 

Hitovi: 2305

Udruživanjem optičara do tržišta

Pedeset obiteljskih optika koje djeluju na području cijele Hrvatske početkom lipnja udružile su se u grupaciju pod nazivom Lider Optike. Cilj tog udruživanja bilo je zajedničko djelovanje na tržištu, zatim zajedničko djelovanje prema dobavljačima kao i kupcima za koje optike žele osigurati povoljne cijene, visoku kvalitetu proizvoda i usluga te im omogućiti korištenje ostalih pogodnosti poput zajedničkih jamstava na kvalitetu optičkih proizvoda.

Govoreći o nastanku ideje o objedinjavanju obiteljskih optika,Marko Teodorović, direktor Lider Optika, rekao je kako su analizom hrvatskog tržišta vlasnici svih tih optika zaključili kako bi se u Hrvatskoj mogao primijeniti već iskušani model tzv. buying grupe koja postoji na stranim tržištima. Takav model uspješno funkcionira već gotovo 50 godina na francuskom tržištu. “Naša analiza je pokazala da preduvjeti za to postoje, primjerice usitnjenost tržišta koje stvara prostor za objedinjavanje proizvođača kroz koje se pak stvara i jača pregovaračka pozicija s dobavljačima koji imaju relativno zamjenjivu robu”, istaknuo je Teodorović. Dodao je kako su Lider Optike grupacija, ali ne u klasičnom smislu gdje postoji jedna pravna osoba koja je vlasnik svih članica. U slučaju Lider Optika riječ je o jednoj pravnoj osobi, a to je tvrtka Malens koja ima ulogu koordinatora grupe, a svi ostali vlasnici očnih optika odlučuju o svim bitnim stvarima za grupaciju, i to po demokratskom principu - jedan subjekt, jedan glas. Teodorović je pojasnio kako su ugovorima definirana osnovna pravila grupacije kao i prava i obveze svake članice.

Dva smjera djelovanja na stranim tržištima Lider Optike na domaćem tržištu namjeravaju i dalje harmonizirati i integrirati svoj marketing, a sve to kako bi postali prepoznatljivi na tržištu. “U planu su neke inovacije koje će pružiti još više vrijednosti našim kupcima, pored već ponuđenih povoljnosti, primjerice mogućnosti reklamacije proizvoda u bilo kojoj Lider Optici, bez obzira u kojoj je obiteljskoj optici kupljen, ali ona mora biti u sastavu naše grupacije”, istaknuo je Teodorović. Na upit Privrednog vjesnika na koji će način nastupati na stranim tržištima, rekao je kako će na tom području ići u dva smjera. Pojasnio je kako su tržišta regije u sličnoj situaciji poput hrvatskog, te postoje jednaki strateški razlozi da se i tamo dogodi udruživanje obiteljskih optika. Iz te perspektive smatraju kako poslovna logika nalaže širenje Lider Optika u regiji prema već iskušanom receptu u Hrvatskoj. Time namjeravaju postići daljnje jačanje grupacije, što je nužno za tržišnu utakmicu s velikim stranim lancima.

Na ostalim stranim tržištima, posebice onima u Zapadnoj Europi, Lider Optike vide veliki izvor potencijalnih kupaca u kontekstu medicinskog turizma. “Činjenica je da su naši optičari jednako stručni kao kolege iz Zapadne Europe, ali su naše cijene bitno povoljnije od njihovih. Dakle, radit ćemo na tome da privučemo strane turiste u obiteljske optike iz sastava Lider Optika te im kroz suradnju s njihovim zdravstvenim osiguranjima smanjiti prepreke za ostvarivanje njihovih prava”, naglasio je Teodorović.

No na malom tržištu poput hrvatskog problem je konkurencija. Tako je kod nas već prisutan jedan veliki talijanski lanac optika koji djeluje kao franšiza. S obzirom na to da je taj lanac u vlasništvu jednog od najvećih svjetskih proizvođača dioptrijskih okvira i sunčanih naočala - Luxottica Grupe, koja osim toga ima više od 7000 optika u svijetu, u Lider Optikama smatraju kako se situacija na tržištu može vrlo brzo promijeniti. No ta će promjena, prema mišljenju Teodorovića, biti vrlo nepovoljna za male obiteljske optike koje se neće moći nositi s tako velikom i jakom tvrtkom. Osim toga, prijetnja poslovanju Lider Optika je i drugi lanac, Grand Vision, koji ima gotovo 5000 optika u svijetu i prakticira kupovinu lokalnih optika. “Te kompanije bi vrlo brzo mogle pokoriti hrvatsko tržište jer imaju sve preduvjete za to, a to su veliki financijski resursi, uhodani poslovni model, jaki brendovi i marketing te neusporedivo jača pregovaračka snaga s dobavljačima. Jedina šansa za opstanak hrvatskih obiteljskih optika upravo je ujedinjavanje kroz Lider Optike”, kaže Teodorović.

Iako donekle pratimo svjetske trendove u području optike, ipak u nekim dijelovima prilično zaostajemo, dodaje Teodorović. Pritom napominje kako se to posebice odnosi na prilagođavanje novim europskim tržišnim uvjetima. Naime, u zadnjem desetljeću došlo je do značajnog okrupnjavanja proizvođača optičkih proizvoda. Zbog toga su se i maloprodajni lanci počeli okrupnjavati kako bi zadržali pregovaračku poziciju s dobavljačima. Nažalost, napominje Teodorović, na našem tržištu svijest o tome zasad je još uvijek vrlo niska. 

Lider Optike imaju oko 10 posto tržišnog udjela, a taj udio namjeravaju povećati na 30 posto. To bi ovu grupaciju pozicioniralo na dobro mjesto na tržištu te joj omogućilo učinkovitiju zaštitu od stranih lanaca. Na francuskom tržištu optike te “buying” grupe drže više od 50 posto udjela te se vrlo učinkovito bore protiv lanaca multinacionalnih korporacija. Nažalost, zasad još uvijek ne postoji jedinstveni izvor statističkih podataka za hrvatsko tržište optike. Ipak, zadnja procjena tržišta prihoda od maloprodaje optike u našoj zemlji, prema raznim izvorima i iz doba prije gospodarske krize, iznosi oko 80 milijuna eura. Lider Optike procjenjuju kako se trenutno uprihođuje oko 60 posto od toga iznosa. 

Sanja Plješa, PV (15. 9. 2014.)

Hitovi: 3288

Nova investicija Color Emajla

Jedna od perjanica prilično očerupane hrvatske metaloprerađivačke i ndustrije, požeški Color Emajl ove godine obilježava 30 godina od osnutka. Više od 500 radnika ove proizvodne tvrtke svoj je rođendan obilježilo otvaranjem novog pogona iz segmenta proizvodnje dimovodnih cijevi. Kako je za Privredni vjesnik objasnio Goran Šutalo, predsjednik Uprave i vlasnik Color Grupe, riječ je o investiciji vrijednoj oko 70 milijuna kuna. Otvoren je novi pogon emajlirnice – pogon za emajliranje polugotovih dimovodnih elemenata, kao i automatskog regalnog skladišta. Riječ je o prvom takvom skladištu u Hrvatskoj koje je u potpunosti automatizirano i robotizirano, a u kojem se zadavanjem određenih funkcija izdvaja roba. Ovaj novi pogon i skladište protežu se na oko 6000 četvornih metara.

Inače, Color Emajl je nastao 1984. godine kao mala zanatska radionica, odnosno servis za popravak kućanskih aparata. “Brzo se pokazalo kako valja nešto i proizvoditi, te je započela proizvodnja protutegova i kada za veš-mašine. U završnoj obradi te je proizvode trebalo emajlirati i otuda naziv tvrtke – kolor emajl. S vremenom smo zapostavili emajlirnicu i s proizvodnjom otišli u drugom smjeru. Započeli smo s proizvodnjom dimovodnih cijevi, a kada smo upoznali to tržiše – počeli smo raditi kamine”, objašnjava Šutalo.

Sada u Color Emajlu, koji je u međuvremenu prerastao u Color Grupu, proizv ode više od 60 različitih modela kamina koji se razlikuju po nizu dizajnerskih, ali i tehnoloških elemenata. Tako veliki asortiman rezultat je tržišnih zahtjeva budući da svako tržište ima svoje specifične zahtjeve, a u Color Emajlu ih nastoje maksimalno ispuniti. U Francuskoj i Italiji preferiraju kamine s ložištima od keramike, dok Englezi, Nijemci i Skandinavci više vole prirodni kamen ili kamen u imitaciji drveta. Nedugo nakon prvih proizvodnih početaka, u Color Emajlu su stjecajem tadašnjih okolnosti bili priseljeni baviti se i trgovačkom djelatnošću.

“U vremenima velike inflacije potkraj osamdesetih godina, spasili smo se otvaranjem trgovine kako bi od inflacijskog obezvređivanja koliko-toliko izvukli vrijednost već plasiranih proizvoda. Kasnije sam shvatio da proizvodnja ne može ići zajedno s trgovinom pa smo osnovali posebnu tvrtku – Color Trgovina. Danas imamo šest maloprodajnih objekata u Slavoniji, a kada dođu bolja vremena, planiramo širiti trgovačku mrežu”, kaže Šutalo.

Na pitanje, kako je moguće pozitivno i još razvojno poslovati u segmentu proizvodnje u današnjim hrvatskim kriznim gospodarskim uvjetima, Šutalo kaže kako je jedina kriza koja pogađa Color Emajl – topla zima!

“Kada bi se dogodile zaredom dvije tople zime, onda bi vjerojatno doživjeli puna skladišta. Čim je hladno, naši proizvodni kapaciteti ne uspiju pokriti potražnju. Što se hrvatske krize tiče, mi ne znamo što je to, jer oko 95 posto proizvoda plasiramo u izvoz gdje se sve isporučeno na vrijeme plaća. U tome je osnovni recept uspješnog poslovanja. Najjači kupci su nam Skandinavci, potom Njemačka i Francuska, a sada idemo i na englesko tržište. Prema tom kriteriju, Color Emajl je u Europskoj uniji prisutan već 15 godina”, ističe Šutalo.

 

 

 

Najbolja prezentacija na sajmovima

 

 

 

Budući da se radi o specifičnim proizvodima koji ne spadaju u robu široke potrošnje, najbolja mjesta prezentacije i promocije kamina su nastupi na specijaliziranim sajmovima u Frankfurtu i Veroni koji su ujedno i najveći europski sajmovi kada je riječ o grijanju i pratećim proizvodima.

“Ovi specijalizirani sajmovi su mjesta gdje se okupljaju naši kupci i gdje možemo prezentirati svoje proizvode. Najbolje se promoviramo u neposrednoj usporedbi s drugim proizvođačima. Tamo se jasno vide sve naše prednosti, kvalitete i dizajn naših proizvoda”, ističe Šutalo dodajući kako su u Color Grupi prošlu godinu zaključili s oko 150 milijuna kuna prometa. Naravno, ostvarena dobit uložena je u novu tehnologiju, u nove strojeve, ali i u nova radna mjesta. Trenutačno su u Color Grupi zaposlena 523 radnika, a nakon punog početka rada novih pogona zaposlit će se još najmanje 20 radnika. Pored odličnih izvoznih rezultata, o dobrom radu ove požeške tvornice najbolje govori podatak kako od njena osnivanja prije 30 godina do danas - ni jedna plaća nije kasnila. 

Među inim apsurdima hrvatskog zakonodavstva i raznih pravila, Šutalo izdvaja primjer gdje se određenim pravilima građevinska dozvola za objekt odgovarajuće kvadrature nekog proizvodnog pogona uvjetuje izgradnjom pripadajućih parkirališnih mjesta.

“Naše regalno skladište ima nekoliko tisuća kvadrata, ali ono je potpuno automatizirano i u njemu ne radi ni jedan čovjek. Kome će onda trebati ta silna uvjetovana mjesta za parking? Pa, gospodo, ja ne radim trgovački centar nego proizvodnju! Istovremeno, to isto skladište mora imati toliko i toliko hidranata. Tko će se njima koristiti kada u to isto skladište zbog automatiziranosti i robotiziranosti ne smije ući čovjek? To su samo neki od apsurda autora hrvatskih propisa koji uopće ne prate konkretnu situaciju nego se slijepo drže nekih pravila koja u stvarnom životu zaista nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, to sve skupa silno košta”, kaže Goran Šutalo.

Ako želimo u Hrvatskoj razvijati proizvodnju, onda bi prvi i temeljni potez trebao biti približavanje znanosti i proizvodnje. Odnosno, školstvo približiti struci. Nedopustivo je da se neki budući majstor, tokar, alatničar ili zavarivač, u strukovnoj školi tri ili četiri dana u tjednu bavi teorijom, a samo jedan dan provede u praktičnom radu. Takvo školovanje ne koristi ničemu. Slično vrijedi i za buduće inženjere. Ako oni tijekom studiranja nisu u neposrednom kontaktu s modernom tehnologijom i proizvodnjom – to nije dobro. Tako se ne radi u razvijenim europskim društvima kojima je stalo do razvoja proizvodnih djelatnosti, upozorava Goran Šutalo.

Svetozar Sarkanjac, PV (15. 9. 2014.)

Hitovi: 2827

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb