e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Plasman robe preko velikih trgovaca

Može li suradnja s trgovačkim lancima i plasiranje proizvoda na inozemna tržišta putem njihove trgovačke mreže hrvatskim proizvođačima postati jednostavan i nerijetko najkraći put za izlazak na ta tržišta? Odgovor je jednostavan – može. 

Istražujući koji su to domaći proizvodi koji se distribuiraju u trgovinama velikih trgovačkih centara u Hrvatskoj i inozemstvu došli smo do zanimljivih podataka. Naime, samo kroz dva trgovačka lanca – Metro i dm, plasira se više od stotinu domaćih proizvoda. Treba napomenuti kako će se i kroz jedan od najvećih hrvatskih konzorcija, Agrokor, omogućiti distribucija još nekih domaćih proizvoda.

U program robnih marki trgovačkog centra Metro uključeno je više od 50 hrvatskih proizvođača. Neki od njih su tvrtka Clarum iz Nove Gradiške koja proizvodi robnu marku za Mađarsku, pekarnica Ekos iz Varaždina s programom smrznutih torti za Austriju te Vindija koja proizvodi panirani smrznuti program također za Austriju. Više od 70 posto asortimana voća i povrća u veleprodajnim centrima Metroa u Hrvatskoj nabavlja se od hrvatskih dobavljača.

Kako je istaknula Tamara Klemenčić, direktorica razvoja privatnih robnih marki tvrtke Metro, proizvođači i dobavljači robnih marki Metro Cash&Carryja moraju imati jedan od devet tzv. Global Food System Initiative (GFSI) standarda, među kojima je i IFS standard. To je osnova za provjeru kvalitete privatnih robnih marki. Tamara Klemenčić kaže kako provjeru obavlja neovisna stručna komisija na temelju 250 kriterija, među kojima su i upravljanje kvalitetom i proizvodnim procesom.

Zadovoljni suradnjom s Metroom

“Trenutno smo u procesu finalizacije pregovora o proizvodnji privatne robne marke čokolade i proizvoda od tartufa za domaće i inozemno tržište te očekujemo realizaciju do kraja listopada”, rekla je Tamara Klemenčić. Dodala je kako hrvatski dobavljači kroz sustav Metro Cash&Carry svoje proizvode plasiraju profesionalnim kupcima u 15 zemalja. Među njima su Zigante koji plasira proizvode u Njemačku, Skaramuča vina (Austrija) i Lipa Mill (Srbija). Brancin i orada Cromarisa uvršteni su u asortiman u Italiji, Austriji, Poljskoj, Srbiji i Češkoj te je već dogovorena suradnja s Njemačkom i Francuskom. Neretvanske mandarine proizvođača Setovia izvoze se u Srbiju. Prema informacijama koje imaju, u Metrou kažu kako su domaći proizvođači zadovoljni suradnjom s tom trgovačkom kućom. Na upit Privrednog vjesnika na koji će se način dalje širiti paleta proizvoda u inozemstvu, Tamara Klemenčić je istaknula kako oni tu paletu šire predlaganjem hrvatskih dobavljača za međunarodne aukcije. Na takvim aukcijama kolege iz svih zemalja u kojima Metro posluje nominiraju dobavljače koji potom imaju priliku ući na police Metro centara diljem svijeta. “Kolegama iz inozemstva redovito predlažemo i postavljamo proizvode hrvatskih dobavljača koji su se pokazali uspješni na hrvatskom tržištu i koji zadovoljavaju potrebe naših profesionalnih kupaca”, rekla je Tamara Klemenčić. No, i dobavljači moraju zadovoljiti stroge uvjete kvalitete i sigurnosti. Prije plasiranja proizvoda u sustav Metroa provodi se provjera standarda kvalitete i sigurnosti proizvodnog procesa te se utvrđuje zadovoljavaju li proizvodni kapaciteti uvjete koji su potrebni za izvoz. Proizvodi i proizvodni procesi dobavljača moraju zadovoljiti kriterije kvalitete definirane globalno važećim propisima i inspekcijskim sustavima, a kvalitetu osigurava i dosljedna provedba standarda kvalitete poput analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) koje štite svaki korak u lancu opskrbe.

U dm-u najvažniji sigurnost i kvaliteta

I poznati trgovački lanac dm surađuje s 59 hrvatskih malih i velikih proizvođača, među kojima su Saponia, Labud, Prestige, Rips, Zovko, PTO Ćurin, Biofarm, Delicia, Encian, Granolio, Stella Mediterranea, Kraš, Franck i Jamnica. “Kako bi proizvodi domaćih proizvođača došli na naše police, glavni uvjeti su bili njihova sigurnost i kvaliteta jer su nam kupci na prvom mjestu. Sljedeći važan kriterij je količina, pa je potrebno utvrditi ima li dobavljač mogućnost isporučiti količinu robe dovoljnu za potrebe kupaca na tržištima na koja se proizvod plasira”, rekla je Tanja Hrvojević, menadžerica za asortiman u dm-u. Dodala je kako taj trgovački lanac neprekidno radi na širenju suradnje s hrvatskim proizvođačima. Tako su ove godine u sklopu natječaja “...jer najbolje dolazi iz prirode!”, namijenjenog obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima u ekološkoj proizvodnji, odabrali one proizvođače čiji će se proizvodi naći na policama dm-a. Treba istaknuti kako će se uskoro na dm-ovim policama naći proizvodi šestero takvih proizvođača, a već 14 proizvođača s kojima surađuju plasiraju svoje proizvode na tržišta regije putem dm mreže. Još ih je nekolicina u pregovorima s kolegama iz inozemstva. U dm-u neprekidno rade na tome da što više hrvatskih dobavljača spoje s kolegama u drugim zemljama te im na taj način pomognu kako bi uspješno finalizirali pregovore o suradnji.

Potvrda porijekla i sljedivosti

Taj trgovački lanac radi na usavršavanju i širenju asortimana osviještene prehrane i prirodne kozmetike. Iz dm-a pozivaju hrvatske proizvođače takvih proizvoda da im se jave. Prije dolaska nekog proizvoda na police dm-a, svaki od njih mora proći analizu sigurnosti proizvodnog procesa te potvrdu porijekla i sljedivosti sastojaka. Posebna se pažnja pritom posvećuje prehrambenim proizvodima i proizvodima namijenjenima djeci. Prilikom odabira proizvoda od dobavljača traže analitička izvješća Zavoda za javno zdravstvo kojima se dokazuje zdravstvena ispravnost te potvrđuje kvaliteta i sastav nekog proizvoda. Ako se pak radi o proizvodima koji zadovoljavaju neke posebne tvrdnje, primjerice onima koji služe kao nadopuna prehrani ili su namijenjeni dijabetičarima, takva izvješća sadrže i dokaze da zadovoljavaju te tvrdnje.

Na naš upit o tome koliko hrvatskih proizvoda imaju na svojim policama, iz nekih trgovačkih kuća, primjerice Kauflanda i Lidla, rekli su kako ne mogu odgovoriti jer je to poslovna tajna. U Kauflandu su ipak napomenuli kako više od 70 posto prehrambenih artikala u njihovom programu potječe od domaćih proizvođača. 

Sanja Plješa (6.10.2014.)

Hitovi: 3849

Manje meda zbog kiša

Nestanu li pčele s planeta, čovječanstvo će izumrijeti za četiri godine – ova davna izjava čuvenog Alberta Einsteina kao da se zloguko ostvaruje upravo ovih godina. Naime, unatrag petanestak godina, na području Amerike, ali i u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj, bilježe se pojave misterioznog nestanka čitavih pčelinjih zajednica. A, budući da su pčele oprašivači čak 80 posto biljnih vrsta, bez njih bi voće i povrće moglo nestati s lica zemlje. Stoga Einsteinovu izjavu valja shvatiti krajnje ozbiljno.

 

Iako hrvatski pčelari već drugu godinu zaredom imaju velikih problema (prošle godine je bila suša, a ove su godine uzrok problema velike količine kiše), pčele kod nas ipak nije zadesila takva sudbina. Dokaz tomu su i protekli Dani meda u Hrvatskoj, koji se u Osijeku organiziraju već gotovo dva desetljeća. Riječ je o gospodarskoj manifestaciji koja se održava u suorganizaciji HGK-ŽK-a Osijek, Hrvatskog pčelarskog saveza, Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Ove se godine održalo 19. ocjenjivanje kvalitetnih sortnih vrsta meda u Hrvatskoj, zatim 13. ocjenjivanje pakovina meda, pića od meda, proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda i suvenira, te 10. ocjenjivanje kvalitete pića na bazi meda (medene rakije i likeri).

Osječka smotra meda, pčelarske proizvodnje i proizvoda i do sada je bila najkvalitetnija takva manifestacija u Hrvatskoj jer na jednom mjestu okuplja znanost, proizvodnju i prodaju pčelarskih proizvoda, a ujedno se uz stroge i stručne analize provodi natjecanje i ocjenjivanje kvalitete tih proizvoda. K tome, u sklopu akcija Mladi i med organizirano će se održati više zabavnih, prodajnih i edukativnih sadržaja na središnjem osječkom trgu. 

Manje uzoraka

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke Županijske komore, a ujedno i tajnika Organizacijskog odbora ove manifestacije, ciljevi projekta su promicanje konzumacije i proizvodnje kvalitetnog meda, proizvoda na bazi meda, kao i profiliranje proizvođača.

“Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta, ovo je bila jedna od najtežih godina za proizvodnju meda u zadnjh 10 godina. Štete se još uvijek zbrajaju, no već se sada procjenjuje da bi ukupni prinos meda mogao biti i za 30 posto manji nego prošle godine koja je također bila loša za pčelare”, rekao je Nad, dodajući kako i ne čudi što je ove godine na ocjenjivanje pristiglo oko 30 posto manje uzoraka. Ove godine su bila 102 uzorka meda, 14 uzoraka pića od meda i 37 pakovina meda.

Iako će ovogodišnji prinosi biti znatno slabiji nego inače, visoka kvaliteta meda je neupitna. O tome svjedoči podatak da je od 102 uzorka sortnog meda, čak njih 38 zavrijedilo zlatno odličje. 

Nagrađeni

Ukupni pobjednik u kategoriji sortnih medova je kaduljin med OPG-a Matahlija iz Lopara. Među uzorcima je bilo meda od bagrema, kestena, lipe, vriska, drače, heljde, suncokreta, kao i cvjetnog meda te najcjenjenijeg medljikovca, odnosno šumskog meda. U ocjenjivanju pakovina meda, pića od meda, proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda i suvenira, uvjerljivi pobjednik je obrt RP-prerada meda iz Velike Gorice s neobičnom pakovinom Gastro med s ljutim feferonima. U kategoriji pića na bazi meda, zlatnu medalju je osvojila Medovača Mirjane Brkić iz Ivankova.

Svetozar Sarkanjac (6.10.-2014.)

Hitovi: 1901

Dobre mjere vode do ušteda

Hrvatska gospodarska komora pokreće aktivnosti zahvaljujući kojima će članicama omogućiti procjenu energetskih potreba. Točnije, pokušat će pomoći tvrtkama, posebice malim i srednjim, u smanjenju potrošnje energije mjerama energetske učinkovitosti. Tako će one tvrtke koje se odluče uključiti u program do kraja godine posjetiti energetski savjetnik iz HGK-a te utvrditi njihove energetske značajke. Osim što će tvrtke dobiti jasnu sliku svojih energetskih potreba, plan održavanja te preporučljive mjere u svrhu poboljšanja, rezultati provedenih anketa iskoristit će se za analizu iz koje će se podaci o energetskim troškovima usporediti sa sličnim parametrima u Europi.

 

Važno je naglasiti kako bi konkretne mjere (koje će djelomično uskoro biti i zakonska obveza) tvrtkama trebale omogućiti 10 do 15 posto ušteda u energetici. Primjena predloženih mjera pak prepuštena je tvrtkama. Krešimir Štih, poslovni tajnik Udruženja energetike pri HGK-u, istaknuo je na nedavno održanoj radionici Podrška i edukacija za postizanje izvrsnosti u primjeni energetske učinkovitosti za članice HGK-a da je energetska učinkovitost zapravo korištenje tehnologije koja zahtijeva manje energije za postizanje istog učinka ili obavljanje iste funkcije. Ona može biti usmjerena na tehnologiju, opremu i strojeve koji se koriste u zgradama i halama ili, primjerice, na ponašanje ljudi da više koriste prirodno svjetlo umjesto rasvjete.

Važno je naglasiti kako povrat investicije u energetsku učinkovitost nije uvijek očit, dok početno ulaganje može biti visoko. “Povrat investicije temelji se na procjeni jer se ne može znati cijena energenata u budućnosti. Nepoznata je, ali relativno predvidljiva i tehnologija koja će se moći primijeniti”, kazao je Štih dodajući kako u tvrtkama valja provjeriti jesu li poslovni planovi dobro definirani te hoće li se ispuniti predviđanja o potrošnji energije nakon primjena mjera. “Ako su svi elementi dobro ‘pogođeni’, investicija se može usporediti s pologom novca u banku uz ugovorene kamate”, naglasio je.

Temeljna pravila

Tvrtke koje se namjeravaju uključiti u program, a predviđa se da će ih biti oko 40, trebaju popuniti inicijalni internetski upitnik. U njemu se nalaze pitanja o procjeni stanja građevina, vrsti korištenih energenata i slično. Upitnik o potrošnji pak trebaju ažurirati jednom mjesečno tijekom godinu dana. Prikupljeni podaci, zajedno s opažanjima iz tvrtke, poslužit će sveučilištu De Montfort University iz Velike Britanije za izradu preporuka o uštedama.

Štih je dodao kako upravljanje energijom ima nekoliko temeljnih pravila. Ponajprije, to su utvrđivanje stanja energetske potrošnje, određivanje energetske politike tvrtke, imenovanje osobe zadužene za upravljanje energijom, uspostava energetskog informatičkog sustava i energetskih strateških ciljeva, kao i programa mjera odgovornosti i resursa. Zatim, to su provjera energetski zahtjevnih poslovnih procesa, razvijanje svijesti kod zaposlenika, aktivno uključivanje u procese upravljanja, redovna provjera i registriranje suglasnosti rezultata s trajektorijama ciljeva te ispravak odstupanja, uz usklađivanje postavljenih ciljeva i programa.

U ostvarenje energetskih ušteda, nastavio je, tvrtka se može upustiti samostalno ako ima osobe za to ili pak angažiranjem stručnjaka. “Međutim, važno je da taj stručnjak ima iskustva za područje u kojem poduzeće posluje”, istaknuo je dodajući kako stoga valja od njega zatražiti reference, usporediti cijene takvih usluga i provjeriti je li predložena mjera sukladna stvarnim zahtjevima poslovnih procesa.

Temeljni energetski pregled

Energetski savjetnici iz Hrvatske gospodarske komore će u uključenim tvrtkama provesti temeljni energetski pregled. Jer detaljni energetski pregledi ili oni proizvodnog lanca zahtjevniji su i vrlo često neprovedivi bez snažnijeg angažiranja osoblja u tvrtki. “S energetskim pregledom dobro je započeti kada se u praćenju izdataka za energiju javlja neočekivana razlika u cijeni ili se planira obnoviti neki dio poduzeća. Zatim, kada su troškovi održavanja nekih dijelova postali neuobičajeno visoki, tvrtke iste vrste posla imaju niže troškove za energiju ili je jedinična cijena energije po proizvodu viša od očekivane iako poslovni resursi nisu tehnološki zastarjeli”, napomenuo je.

S upravljanjem energijom u tvrtki pak valja započeti onda kada u njoj postoji osoba zadužena za energetiku i podaci o potrošnji energije na mjesečnoj razini te kada je moguće dobiti grafičku usporedbu potrošnje i prihoda.

Komora će aktivnosti provoditi vlastitim resursima, a dijelom putem projekta STEEEP Europske unije koji je u provedbi, a u koordinaciji s Eurochambresom, partnerom HGK-a. Veći dio financiranja aktivnosti osiguran je iz EU programa.

Boris Odorčić (29.9.2014.)

Hitovi: 2844

Nije sve crno nego crno bijelo

Ni jedna djelatnost kao medijska o sebi ne govori uvijek da je u krizi. Svijet se mijenja, pa je normalno da se ukupna medijska i komunikacijska industrija mijenja, prolazi kroz restrukturiranje, otvaraju se novi kanali komuniciranja i nekad prioritetno polako zamjenjuju novi oblici. Ili se zapravo stalno sve mijenja, ali televizija ostaje? E, sad, možemo mi reći da stara televizija ne ostaje, već je zamjenjuje nova, interaktivna, prilagodljiva na novim platformama, mobilna, s novim zadacima. I ulogama. Gubi li se pritom ono bitno, odumiru li dosad poznati oblici i načini komuniciranja, (po)ostajemo li robovi trenutačnog ili must have i must see načina komunikacije? Uvijek i sad. I dok je moguće, medij treba upotrebljavati na vrlo kreativan način. Stoga nije ni čudo da dr. Dejan Verčić sa Sveučilišta u Ljubljani ističe da je pojava društvenih medija stvorila - masovno samokomuniciranje. U tom novom svijetu, koji je potpuno, kako kaže, “medijatiziran”, glavna podjela u medijima više nije između novinarstva i oglašavanja, nego između izdavaštva i sadržaja. I dok se ranije vrlo dobro znalo kako je u medijima podijeljen novinarski od ostalog sadržaja, danas to više nije slučaj.

Sada se poslovne korporacije pretvaraju u medijske kuće i same proizvode medijske sadržaje, čemu su najviše pridonijeli internet i društveni mediji na njemu. Iako gotovo nitko nije spreman to javno priznati, nestaje razlikovanje između novinarskih i plaćenih sadržaja. Ako kupite dovoljno oglasa, masovni mediji daruju vam “besplatni PR” - za dva kilograma oglasa dobivate i kilogram PR objava, tvrdi Verčić.

Pritom je nastao i novi oblik novinarstva - brand journalism , jer posao koji su nekad radili praktičari odnosa s javnošću, a to je zastupanje strateških interesa u medijskim novinarskim objavama, danas uz njih rade i oglašivači, pa i sami novinari. To jača, smatra Verčić, odnose s javnošću koji se sve manje bave medijskim sadržajima, a sve više zadiru u samo postojanje poslovne strategije. U tim promjenama praktičari odnosa s javnošću postaju glavni istraživači društvenog okružja koji prate sve vrste medija u realnom vremenu. Kako se čini, novo vrijeme donosi nove odnose s javnošću koji će morati biti odgovorniji (i društvu), ali će zato raspolagati s više moći, uvjerenja je Verčić.

A klasični se mediji također mijenjaju, zbog nasušne potrebe i sve težeg poslovanja na klasičan način. Dovoljno je pogledati podatke o oglašavanju koji su se jako smanjili unatrag nekoliko godina, a uz istodobno preslagivanje ukupnog oglašivačkog kolača. Oglašavanje u tiskanim medijima, kako je rečeno, “odumire”, kao i njihova naklada, od internet oglašavanja se očekuje konstantan rast, iako tu - moramo naglasiti - nije riječ o novcu dostatnom za samofinanciranje. Iako je televizija još uvijek vodeća u oglašavanju, trendovi izneseni na panelu govore da je u Hrvatskoj televizija zabilježila rast oglašavanja od sedam posto u godinu dana. U BiH, primjerice, televizija je i dalje dominantan medij, tiskani mediji padaju, a internet oglašavanje raste. U Srbiji je slično, ali se najznačajnije promjene događaju u vlasništvu tvrtki koje se bave prodajom medijskog prostora. U Makedoniji su istraživanja pokazala da prosječan građanin provede sedam sati ispred televizora, a na Facebooku tri i pol sata, što je gotovo 10 sati medijske konzumacije dnevno. Sloveniju je zahvatio trend rasprodaje i gašenja medija, zabilježen je veliki pad ulaganja u oglašivanje, tiskani mediji odumiru, a Crnu Goru je zahvatio val fragmentacije medija i hiperprodukcije, a kako je cijeli marketinški kolač samo 10 milijuna eura, nitko ne dobiva dovoljno.

Stoga ni ne čudi da su na panelu predstavnika televizija komercijalne televizije zatražile da se HRT-u onemogući marketing jer već ima sigurne prihode od pristojbe - a 100 do 200 milijuna kuna godišnje koji se uprihode od marketinga pomoglo bi ostalim elektroničkim medijima.

Stari brendovi za novo vrijeme

Na panelu Made in Communism govorilo se o brojnim regionalnim brendovima koji nisu ostali u povijesti jer su komunikaciju vrlo uspješno prilagodili novom dobu. Tomos motori, vina Tikveš, Podravka i Vegeta, Kraš, Saponia i Faks helizim, skopski Alkaloid i Becutan krema, Gorenje... niz je dobro poznatih imena tvrtki i brendova kojima ni vrijeme, posebno posljednjih 20 godina, nije naštetilo. Koja je tajna uspješne komunikacije regionalnih brendova kroz vrijeme? Za Marinku Akrap iz Podravke zaključak je samo jedan - opstali su brendovi koji su uspjeli uspostaviti emotivnu vezu s potrošačima i zadržati kvalitetu.

I dok će mnogi kao prvu reakciju na najavu restrukturiranja hrvatskih kompanija čuti riječ “otpuštanje” - predsjednici uprava dviju velikih hrvatskih kompanija - Davor Tomašković iz Hrvatskog telekoma i Sanel Volarić iz Croatia osiguranja - to ne gledaju samo kroz tu prizmu. Otpuštanje je nužnost, ali to ne znači da neće biti zapošljavanja novih, a samo restrukturiranje biznisa velika je prilika za regionalni iskorak. Konzumu je, kaže predsjednik Uprave Darko Knez, nakon spajanja s Mercatorom cilj optimizirati logistiku i asortimane, što će potaknuti val investicija u kojemu će svoj dio kolača dobiti i domaće tvrtke.

Potvrda nove orijentiranosti hrvatskih tvrtki, a što potvrđuje i trend koji je sve više prisutan u regiji, je pitanje ulaska pojedinih igrača u dosad nebranjene niše drugih djelatnosti. I dok se još donedavno moglo govoriti o striktnim poslovima u pojedinim djelatnostima, danas to više nije slučaj. A kako su najavili sugovornici na panelu Ali i to nije sve, teško je pretpostaviti gdje bi mogli povući liniju od primarnog, core biznisa do nekog drugog pratećeg, jer u mnogo slučajeva sada nešto što je bilo prateće postaje core business. 

Najočitiji su primjeri u bankarstvu - sve manje klijenata posluje u fizičkim poslovnicama. Telekomi još nisu osvojili znatniji dio bankarskog tržišta iako tomu teže, pri čemu Hrvatski telekom to vidi kao priliku za suradnju, a ne za sukob. Ne treba zaboraviti ni na iskorak prema dobavljaču električne energije. Zagrebačkoj je banci logično da spaja svoje klijente s drugim kompanijama, ali to želi raditi kombiniranjem i nadopunjavanjem stručnih znanja. Hrvatska pošta također je iskoračila u financijske i brojne druge usluge, pod pritiskom pada prihoda u čak 80 posto svog core businessa, što je nezaustavljiv trend, procjenjuje Alen Premužak, predsjednik Uprave Hrvatske pošte. Kako po zakonu moraju održavati mrežu poštanskih ureda, logično je da ih pokušavaju koristiti na različite načine.

Butik ili supermarket, pitanje je sad?

I tradicionalne agencije za oglašavanje moraju mijenjati dosadašnji način djelovanja. Oni koji nisu spremni za novosti i ne mogu ponuditi integriranu uslugu, nalaze se pred ozbiljnim organizacijskim izazovom. Budućnost leži u agencijama koje će spajati specijalnosti i davati integriranu uslugu, smatra Davor Bruketa iz agencije Bruketa & Žinić. Svi će se više, rečeno je, baviti analizom i integriranjem podataka te klijentu servirati zaključke.

Ti zaključci kao jedan od segmenata potrebnih za donošenje odluka za uspješnost kompanije srž su o kojem govori britanski marketinški stručnjak Scott Morrison. Govorio je o ponašanjima koja čine ubrzane lidere sposobnima učiniti svoje kompanije efikasnijima. A ponašanja uključuju spajanje prodaje i marketinga, strogoću u provedbi, brend u digitalnom svijetu i fokusiranje na stvaranje bitnog, inspiriranje interakcije kao i definiranje ishoda uz provociranje statusa quo i na dnevnoj bazi.

Za Christophea Morina iz američkog SalesBraina, koji otkriva tajne neuromarketinga, ključni okidač zbog kojeg će kupci kupiti neki proizvod ili prihvatiti neku poruku nalazi se u najstarijem dijelu našeg mozga, tzv. reptilskom mozgu. Djelovanjem na taj dio mozga, gdje su osnovne funkcije, uvjerili smo čovjeka u potrebitost proizvoda ili informacije. Znanost ima odgovor za razumijevanje razloga zašto ljudi kupuju. Pitanje je kako to koristiti, odnosno je li dopustivo da marketinški stručnjaci u svrhu povećanja prodaje “zaviruju” u mozak potrošača. Nekad naši animalni instinkti, podsvijest i emocije često nadjačaju razum, pa u skladu s time odlučujemo, ponekad i nepromišljeno. Način na koje na nas utječe miris (djetinjstva) i asocijacije vezane uz to mogu biti presudni za donošenje odluke. Više ili manje znanosti, pitanje je sad?

Novi projekti u starim sustavima

Startup projekti, kao inovativni način pronalaženja uspješnih poslovnih modela, nemaju dovoljnu potporu u državama regije, zajednički je zaključak sudionika panela Start me up - kome to stvarno treba. Panelisti Dejan Ranđić, Dalibor Marijanović, Edin Saračević i Goran Vlašić pokušali su objasniti fenomen startupa ustvrdivši da se polako, ali sigurno probija kao dobar način pronalaženja novih poslovnih modela. Iako države regije ne potiču dovoljno startup projekte, činjenica je da se može uspjeti u državama regije, a postoje i primjeri koji su se, oslanjajući na osobni pristup, pokazali uspješnim na svjetskom tržištu. Ostaje pitanje zašto taj uspjeh neće biti toliko velik kao u razvijenim zemljama. Treba li nam odlučnost za startup tvrtke kakva postoji u Izraelu, gdje su potpuno orijentirani na stvaranje novih tehnologija? Iako državna infrastruktura u državama regije to ne dopušta u mjeri u kojoj bi se to moglo zvati tehnološkim iskorakom države, panelisti su složni u ocjeni da regija obiluje poduzetnim ljudima, no zbog nedostatka poslovnih znanja projekti propadaju, što obeshrabruje inovativne i ambiciozne pojedince koji imaju znanje. Ipak, uspjeh kao i neuspjeh startupa se brzo može iščitati, a cijena nije velika pa se zato startup nameće kao zanimljiv i inovativan način tržišnog poslovanja. 

7. WMF 2014. okupio 4000 sudionika

Sedmi Weekend Media Festival u tri je dana na predavanjima, panelima, prezentacijama, radionicama i partyjima okupio oko 4000 posjetitelja iz 12 zemalja regije, Europe i svijeta. Na Weekendu je bilo i više od 300 studenata iz cijele regije. Akreditirano je više od 500 novinara iz regije, ali i iz ostalih europskih zemalja. U programu je sudjelovalo više od 130 komunikacijskih stručnjaka koji su u dva dana u pet dvorana održali gotovo 50 predavanja, panela, prezentacija i radionica.

Cilj festivala - propitivanje novih komunikacijskih modela 

Cilj festivala je propitivanje novih komunikacijskih modela koji ne moraju nužno proizlaziti iz komunikacijske industrije. “Bio je ovo po svim kriterijima najveći, najbrojniji i najuzbudljiviji Weekend do sada”, poručio je direktor Weekend Media Festivala Tomo Ricov. Uvođenje dodatne dvorane za radionice pokazalo se kao pun pogodak. “Radionice su bilo iznimno posjećene, vjerujem da su mnogi iz Rovinja otišli s vrlo konkretnim znanjima koja mogu odmah upotrijebiti u svom poslovanju. Sva dobra iskustva iz ove godine prenijet ćemo u sljedeću, a možete računati i na nešto novo, jer Weekend je festival stalnih inovacija”, rekao je direktor programa Nikola Vrdoljak.

Darko Buković (29.9.2014.)

Hitovi: 2304

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb