e-Privredni

A+ A A-

Privatne šume na čekanju

Iako se u svijetu površine pod šumama smanjuju zbog prevelike eksploatacije i krčenja radi stvaranja poljoprivrednog prostora, europski kontinent diči se činjenicom kako je čak 40 posto njegove površine pod šumama. Podaci pokazuju kako se šumske površine šire godišnje za 0,4 posto, a u Europi, koja je po održivom gospodarenju šumama najbolja u svijetu, samo se 60 do 70 posto godišnjeg prirasta siječe, tako da zalihe drva rastu. No prema najavama europskih dužnosnika koji su pisali novu Strategiju gospodarenja šumama, do 2020. godine povećat će se iskorištavanje šumskog bogatstva za 30 posto u odnosu na 2010. godinu i na taj način bi se mogla - zahvaljujući činjenici da je drvo, odnosno šumska biomasa, ekološko gorivo - ostvariti i želja da se 20 posto energije u EU-u stvori iz ekoloških izvora, od čega će 42 posto biti iz biomase.

Zanimljiva je i činjenica da je u Europi čak 60 posto šuma u privatnim rukama, a manjinom upravlja država i drugi šumoposjednici iz javnog sektora. U poslovima vezanima uz drvo i šume zaposleno je čak tri milijuna ljudi. Šume pomažu regionalnom razvitku, a značajno utječu i na druge industrijske i gospodarske grane.

U rujnu protekle godine Europska unija pripremila je novu šumarsku strategiju koja bi trebala postati glavni okvir za gospodarenje šumama i zahvaljujući idejama pretočenim u nju Europa bi trebala bolje, učinkovitije, ali i održivo upravljati ovim svojim bogatstvom.

No jugoistok Europe je druga priča. Europska unija označila ju je sivom zonom zbog čestih ilegalnih sječa, lošeg upravljanja i neiskorištavanja potencijala. Upravo tim problemima bavila se 2. regionalna konferencija šumoposjednika Jugoistočne Europe koja je u Zagreb privukla više od 150 šumoposjednika, stručnjaka, profesionalaca i znanstvenika ovog sektora.

Darko Prodan, predsjednik Drvnog klastera, koji je organizator te konferencije, upozorava kako sa sadašnjim stanjem ne smijemo biti zadovoljni. “Više od 600.000 hrvatskih zemljoposjednika ne može nametnuti svoje ideje institucijama i zakonodavcima, međusobno nisu koordinirani niti udruženi, a nedostaju i znanja i informacije o tome kako gospodariti šumama. Šuma je naše zlato i naša nafta. Očekujemo ulaganja u šume koje će okrupniti posjede i učiniti ih profitabilnima i održivima”, kaže Prodan.

Najveći problem koji vidimo je činjenica da je zakonskim promjenama ukinuta Šumarska savjetodavna služba u kojoj je radilo 80 stručnjaka koji su pomagali vlasnicima šuma, upozorava Dalibor Hatić, predsjednik Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima Hrvatske udruge poslodavaca. “Moramo se sami organizirati upravo zbog toga što je najveći nacionalni poduzetnik u šumarstvu - Hrvatske šume - postao regulator. Oni su u velikim promjenama organizacije svoga rada i ne mogu, niti imaju vremena, baviti se privatnim šumama. Mi šumoposjednici bavimo se preživljavanjem i opstankom u ovom poslu te smo kroz udruživanje pokušali doći do izmjena zakona kojima barem dijelom ostvarujemo svoje ideje”, ističe Hatić. 

Robert Ojurović iz Savjetodavne službe upozorava kako privatne šume raspolažu godišnje s oko milijun kubika sirovine na nešto više od 580.000 hektara. “U proteklim godinama privatni posjednici šuma malo su ulagali u njih i uglavnom su ih samo sjekli. Domaće tržište karakterizira rascjepkanost, a prosječna veličina privatne šume je samo 0,6 hektara, dok oko 600.000 vlasnika šuma posjeduje samo oko jednog hektara šume, i to uglavnom imovinsko i pravno nesređeno. Ekstenzivno se i nestručno tim šumama upravlja, a nema ni udruživanja vlasnika parcela kako bi osigurali dobit i održivost šuma”, kaže Ojurović. 

 

Privatne šume čine 22,6 posto ukupnih šuma i dio njih je još u postupku povrata vlasnicima. Šume su rascjepkane na milijun i pol parcela, a većina posječene privatne šume otpada na ogrjevno drvo, dok samo 29 posto postaje tehnička oblovina. Prema procjenama stručnjaka, najveći problem privatnih šuma je, pored rascjepkanosti, nedostatak stručnih osoba koje bi njima upravljale, kao i zatvorenost i neprohodnost šuma u koje strojevi ne mogu ući, što onemogućava niske troškove korištenja šume.

Dobre ideje dolaze od regionalnih uzora, Austrijanaca i njihova načina kako pomoći privatnicima. Kako kaže ataše austrijskog veleposlanstva u Zagrebu Christian Brawenz, u Austriji se koordiniranom akcijom krenulo u pomoć vlasnicima privatnih šuma. Prikupljaju se podaci o šumama koje nisu u uporabi, kontaktiraju se vlasnici tih parcela i motivira ih se za njihovo korištenje. Priprema se i ekspertiza i jačanje servisa za male poduzetnike. Oni se i udružuju na regionalnoj i nacionalnoj razini, a država kroz razne kampanje radi i na organizaciji promocije uporabe drva. Austrijski vlasnici šuma mogu dobiti i financijsku pomoć za konzultantske usluge, a mogu računati i na suradnju s tvrtkama i institucijama koje upravljaju državnim šumama. 

(PV/Krešimir Sočković) 2. rujna 2014.

Hitovi: 3779

HGK vodi novoosnovanu Grupaciju za računalne igre na GamesCom, najveći svjetski sajam interaktivne zabave

ZAGREB - Pet tvrtki, članica nedavno osnovane Grupacija za računalne igre, bit će izlagači na GamesComu, najvećem svjetskom sajmu interaktivne zabave na svijetu, u Kölnu, 13.–17. kolovoza. Na hrvatskom će miništandu izlagati tvrtke Digitalna avantura d.o.o., Intercorona d.o.o., Iron Ward j.d.o.o., K.I.D. d.o.o. i Pandora studio d.o.o., na svjetskom tržištu poznatije pod brendovima Reboot, Starpoint Gemini, Ironward, Cateia Games i Gamepires.

Hrvatske tvrtke lobiraju u Europskom parlamentu poduzetništva

HGK najuspješnijim poduzetnicima omogućava  članstvo u Europskom parlamentu poduzetništva

Hrvatski poduzetnici će, u organizaciji Eurochambresa zajedno s više od 800 poduzetnika iz 45 europskih zemalja, u listopadu u Europskom parlamentu  na trećem po redu susretu „Europski parlament poduzetništva“ (EPE), lobirati za poduzetničke interese.


Hrvatska gospodarska komora će tako omogućiti da predstavnici 11 hrvatskih tvrtki iz različitih gospodarskih djelatnosti  razgovara i glasuje  o ključnim pitanjima poput internacionalizacije poslovanja, vještinama, o energetici i financiranju, a na taj način će pomoći u definiranju poslovnog dnevnog reda za novo zakonodavno razdoblje Europske unije. Rezultat ovog sastanka bit će proslijeđen šefovima država i vlada na sastanku Europskoga vijeća koji će se održati u Bruxellesu 23. listopada 2014.

Hitovi: 3091

Opširnije:Hrvatske tvrtke lobiraju u Europskom parlamentu poduzetništva

Nova prilika za hrvatske vinare – objavljen natječaj za sufinanciranje promidžbe na tržištima trećih zemalja

U sklopu "Vinske omotnice" – bespovratnih sredstava EU kojima je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanje vinarija te projekte marketinga i promocije vina, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je još jedan natječaj za mjeru Promidžba na tržištma trećih zemalja, koji je otvoren do 31. srpnja 2014. godine.

Korisnici ove mjere su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna, te udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb