e-Privredni

A+ A A-

S Galebom u vatru i u vodu

Omiška tvrtka Galeb po mnogočemu je iznimka domaće tekstilne industrije, negativni trendovi koji su poharali branšu za njih su nepoznanica, a dok druge kompanije otpuštaju radnike, oni zapošljavaju. U posljednje dvije godine otvorili su preko 90 novih radnih mjesta i tako broj zaposlenika digli na 400. Gotovo svi imaju ugovore na neodređeno, uredno su im plaćeni prekovremeni sati, dobivaju jubilarne nagrade i sve ostale beneficije koje, nažalost, postaju nedostižne za sve veći broj radnika u Hrvatskoj. Ove godine obilježavaju 65. godišnjicu poslovanja, a kroz cijelo to vrijeme bili su i ostali jedan od najprepoznatljivijih domaćih brendova. Rođendan su obilježili prigodnom revijom na kojoj su prikazali novu liniju proizvoda svoje tri robne marke: Galeb, Adriatic i GLB.

“Sve tri robne marke imaju svoje bazne kolekcije i dva puta godišnje se predstavljaju kroz sezonske kolekcije (proljeće/ljeto i jesen/zima). Bazna kolekcija u sebi sadrži artikle u baznim bojama (najčešće bijela i crna) za koje tržište pokazuje kontinuirani interes. Sezonskim kolekcijama Galeb radi iskorak prema praćenju svjetskih modnih trendova. Tako nastojimo svojim postojećim kupcima uvijek i iznova ponuditi nešto novo, a potencijalnim novim kupcima dati razlog više da postanu dio velike obitelji korisnika Galebovih proizvoda”, objasnio nam je direktor kompanije Stjepan Pezo,

dodavši kako su već uložili značajna sredstva u liniju za otvoreno pletivo, a kroz idućih pola godine planiraju investirati i u liniju u konfekciji koja bi radila na preradi otvorenog pletiva. “Ovim ulaganjima želimo omogućiti konkurentnost i plasman pletiva na tržište Hrvatske ali i na izvoznim tržištima. Također, ovim ulaganjima bismo ubrzali određene faze u procesu konfekcioniranja i dodatno povećali širinu proizvoda u našoj ponudi”, ističe Pezo.

Širenje na turizam

Uz jaku bazu na domaćem tržištu, sve se više fokusiraju na izvoz kroz povećanje plasmana vlastitih brendova, iako već sada oko 50 posto proizvodnje plasiraju vani i to pretežno na razvijena, zapadnoeuropska tržišta. Dobru priliku vide i u B2B projektima koji se prvenstveno odnose na mogućnost sudjelovanja na natječajima za nabavu opreme za vojsku, policiju, carinu, vatrogasce... Na domaćem tržištu naglasak stavljaju na jačanje plasmana preko maloprodaje otvaranjem novih lokacija i povećanjem plasmana u postojećim maloprodajama. Ističu kako ozbiljniji rast na domaćem veleprodajnom tržištu mogu očekivati jedino realizacijom nekih projekata koji se odnose usko na tržišne segmente ili kupce s posebnim zahtjevima.

U velikoj mjeri svoj uspjeh mogu zahvaliti diverzifikaciji poslovanja i to ne samo po pitanju core businessa, već i širenja na druge branše, prvenstveno turizam. Naime, od 2000. godine u dvadesetogodišnjoj koncesiji imaju kamp Galeb u blizini Omiša, s kojim bilježe odlične rezultate. “Diverzifikacija poslovanja na turističku djelatnost omogućila nam je uspješno poslovanje kroz realizaciju pozitivnog rezultata i osiguranje stabilnosti i likvidnosti. Sredinom ove godine smo realizirali velike investicije i podigli ponudu našeg kampa na još veću razinu. Kampom već 16 godina upravljamo manirom dobroga gospodara, na društveno i socijalno vrlo odgovoran način. U 2015. godine smo ostvarili 120.000 noćenja, a Omiš smo kao destinaciju digli na višu razinu”, kazao nam je Pezo, osvrnuvši se potom detaljnije na B2B segment u kojem partnerima nude specifične linije proizvoda izrađene od posebnih materijala.

Funkcionalno rublje

“U B2B segmentu proizvodi se razvijaju najčešće po detaljnoj specifikaciji kupaca kojima smo uvijek spremni udovoljiti bez obzira na to o kako zahtjevnim proizvodima se radi. Galeb proizvodi nekoliko vrsta funkcionalnog donjeg rublja koje možemo svrstati u tri grupe: donje rublje s poboljšanim upravljanjem vlagom koje proizvodi tijelo (program Wet Free Fresh); donje rublje s poboljšanim upravljanjem temperaturom koje proizvodi tijelo, odnosno boljom regulacijom utjecaja vanjskih klimatskih uvjeta na organizam (programi Wet Free Warm, Ultra Termo) te donje rublje s poboljšanom zaštitom od vatre, udara vrućine i eliminiranog nakupljanja statičkog elektriciteta (program Fire Stop)”, pojasnio nam je Pezo, uz napomenu da posebnu pažnju pridaju testiranju kvalitete proizvoda. Da je ta kvaliteta uistinu neupitna potvrđuju brojni certifikati, priznanja i licence koje su kroz godine zaslužili: Hrvatska kvaliteta, Best Buy Award, Povjerenje u tekstil, ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 50001, GOTS te Superbrands 2016/2017 u kategoriji tekstilnih proizvoda.

Uz razvijenu mrežu trgovina diljem zemlje, svoje proizvode nude i putem web shopa koji kupcima omogućava da odaberu željeni proizvod iz online kataloga te da im on potom bude dostavljen na kućni prag.

“U godini kada Galeb obilježava 65. godina postojanja, vrijednosti koje s ponosom ističemo su: kvaliteta, hrvatski proizvod, tradicija i društvena odgovornost. Osim vrhunskom kvalitetom i dugogodišnjom tradicijom, do svoje smo tržišne pozicije društveno odgovorne tvrtke došli izgradnjom odnosa s kupcima, korisnicima i partnerima te kvalitetom odnosa prema svojim zaposlenicima, okolišu i cjelokupnom društvenom i gospodarskom okruženju”, zaključuje Pezo. 

Miro Soldić

Hitovi: 1263

Svinjogojstvo - stvaranje linijske proizvođačke organizacije

Da je proizvodnja u Hrvatskoj proteklih 25 godina postala izrazito nepoželjna aktivnost, možda se najbolje vidi u segmentu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a naročito u svinjogojstvu.

Svinjogojska proizvodnja je nekoć činila gotovo 15 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje Hrvatske, odnosno 36 posto stočarske proizvodnje. Od nastanka samostalne hrvatske države, prema gotovo svim parametrima, svinjogojstvo je na nanižim razinama ikada. Domaća proizvodnja svinjskog mesa danas zadovoljava između 25 i 30 posto domaćih potreba. Umjesto da proizvodi oko 2,4 milijuna tovnih svinja, koliko je godišnje potrebno hrvatskom tržištu, kod nas je taj broj pao na oko 600.000 svinja. I kako je netko ovih dana ironično primijetio: hrvatsko svinjogojstvo lošije je stajalo valjda jedino u doba osmanskog vladanja ovim prostorima.

I dok se sve manje uzgaja i proizvodi, sve se više uvozi. Konkretno, uvozimo u vrijednosti 1,375 milijardi dolara, dok je izvoz simboličan. To su katastrofalni podaci usporedimo li ih s devedesetim godinama prošloga stoljeća kada smo imali pozitivan izvozni trend. Samo ovih nekoliko podataka dovoljno ilustrira sadašnje stanje u hrvatskom svinjogojstvu, i stoga je dobrodošla svaka inicijativa koja može unaprijediti ovaj sektor. Svjesni da samo udruživanjem i okrupnjavanjem proizvodnje mogu biti konkurentni na otvorenom tržištu, svinjogojci Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije krenuli su s osnivanjem linijske proizvođačke organizacije - strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje, a inicijalni skup održan je nedavno u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek.

Poticaj države

Povod im je, kako kaže jedan od inicijatora  Dario Periškić, svinjogojac iz Vukovarsko-srijemske županije, bila želja da aktivno sudjeluju u kreiranju poljoprivredne politike kao i u rješavanju nagomilanih problema u svinjogojstvu.

“Problema je previše, od niske otkupne cijene do prekomjernog uvoza. Samo prošle godine prodajna cijena je bila oko jedan euro po kilogramu. Mi s takvom cijenom ne možemo opstati i zato nam treba pomoć države. Uostalom, svinjogojci iz država EU-a imaju pomoć svojih matičnih država, jedino je mi nemamo”, kaže Periškić koji na svom imanju drži 180 krmača, 60 nazimica i pripadajući tov od 1200 tovljenika. Inicijativi se odmah priključilo 15 svinjogojaca iz Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, očekuje se i pristupanje svinjogojaca iz Osječko-baranjske, ali i ostalih županija diljem Hrvatske. Osnivanje linijske proizvođačke organizacije podržale su županije, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora.

“Trenutačno imamo šest proizvođačkih organizacija koje su odobrene u Ministarstvu i to tri u sektoru voća i povrća i tri u sektoru mlijeka i mesa. Podržavamo i ovu organizaciju kako bismo se udružili u proizvođačku organizaciju, koncentrirali svoje proizvode i lakše ih plasirali na tržište. Ministarstvo poljoprivrede uskoro otvara natječaj u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj upravo za operativne troškove za subvencioniranje operativne organizacije”, tvrdi Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede dodajući kako proizvođačka organizacija, da bi bila odobrena, mora priložiti statut i plan poslovanja u narednih pet godina.

Za ustrojstvo i početnu fazu rada svake proizvođačke organizacije u okviru ove start-up mjere osigurano je do 100.000 eura godišnje. Zamjenik ministra očekuje i u drugim sektorima ustrojavanje proizvođačkih organizacija, a inicijative već postoje u ratarskoj proizvodnji, ovčarstvu i kozarstvu te pčelarstvu.

“Priča s proizvođačkim organizacijama napreduje i nadamo se da će uz potporu Ministarstva, kako nacionalnom tako i EU-a, one zaživjeti i kvalitetnije pozicionirati naše poljoprivredne proizvođače na tržištu. Čim završe s ustrojem, u roku od dva mjeseca možemo očekivati odobrenje Ministarstva”, zaključuje Majdak.

Mijenjati zakone i razvijati tržište

Iz HGK-ŽK Osijek je prihvatio inicijativu strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje da u organiziranju proizvodnje napravi korak naprijed, i poslovanje uskladi s propisima EU-a.

“Osnivanje proizvođačke organizacije zasigurno je dobar iskorak u udruživanju i apliciranju za sredstva EU-a i dakako jačanju konkurentnosti hrvatskoga svinjogojstva. Ministarstvo poljoprivrede mora napraviti veći iskorak u sanaciji stanja svinjogojske proizvodnje, iznaći odgovarajuće mjere ekonomske politike koje bi trebale proizvodnju dići na veću i zadovoljavajuću razinu. Nedopustivo je da sada imamo trećinu proizvodnje dok smo devedesetih bili izvozno orijentirani i dostatni za domaće potrebe”, upozorava Ernest Nad iz osječke Komore.

Svu pomoć u radu ovog projekta obećala je i Osječko-baranjska županija. “Ako se samo 1000 OPG-ova uključi u ovaj program, ako im se zajamči tehnologija i tržište, siguran sam da će ovaj projekt uspjeti. U Hrvatskoj, međutim, nije dovoljno napraviti samo kvalitetnu organizaciju; moramo jako puno toga učiniti da dobijemo konkurentan proizvod. Moramo mijenjati naše zakone i propise o kvaliteti hrane, moramo razvijati tržište gdje se u stvari dobiva bitka za cijeli sektor i za ovaj projekt”, smatra osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak.

Unatoč svesrdnoj pomoći koju proizvođačkoj organizaciji u osnivanju nude državne institucije, interes svinjogojaca iz Osječko-baranjske županije na njezinu predstavljanju u Osijeku nije bio zamjetan. Ili nisu bili zainteresirani, ili ih je zaista tako malo preostalo.  

Radi se na pravilnicima

Mijenjati zakone nije potrebno već će se odraditi dio poboljšanja pravilnika, kaže Tugomir Majdak, zamjenik tehničkog ministra poljoprivrede, odgovarajući na stalna upozorenja kako treba mijenjati zakone. “Pod proizvođačkom organizacijom se može provući i dio prerade, kao što se to čini u Istri, tako da i oni imaju realnu šansu biti priznati od Ministarstva poljoprivrede. Nama je cilj kako u dijelu proizvodnje, tako i u dijelu prerade poticati sve one proizvođače i prerađivače koji će pozicionirati i koncentrirati svoje proizvode i tako ih plasirati na tržište te kvalitetno poslovati”, rekao je Majdak.

Svetozar Sarkanjac

 

Hitovi: 1234

Kupujmo hrvatsko mora biti stil života

 

U Hrvatskoj je više od 211.000 nezaposlenih, a da bi se taj broj smanjio nužna je akcija Kupujmo hrvatsko, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvorenju dvodnevne akcije Kupujmo hrvatsko održane proteklog četvrtka i petka na središnjem zagrebačkom trgu.

Na Trgu bana Josipa Jelačića su hrvatske tvrtke, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, zadruge i kućna radinost imali priliku izlagati svoje proizvode i prodavati ih po povoljnijim cijenama, dok je HGK svojim članicama omogućio besplatno sudjelovanje u toj akciji.

"Svi imamo jednaku odgovornost za stanje ekonomije, a pozitivan odnos prema vlastitom proizvodu je najbolji način iskazivanja domoljublja. Apeliram na svijest svakoga građanina: kupovinom domaćeg čuvamo radna mjesta i stvaramo bogatiju Hrvatsku. Kupujmo hrvatsko mora biti stil života", istaknuo je Burilović. Dodao je kako posebno priznanje treba dati herojima današnjice - poduzetnicima, te pozvao sve da potrošačku košaricu dopune sa samo pet posto više domaćih proizvoda. "Jamčim da će to imati pozitivan učinak na ukupno gospodarstvo", naglasio je Burilović.

Naša su najveća kvaliteta upravo domaći proizvodi, kazala je Mirka Jozić, izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. "HGK to ovom akcijom pokazuje, a građani prepoznaju pa se njih 84 posto odlučuje na kupnju proizvoda hrvatske kvalitete", ocijenila je Mirka Jozić. 

Važnost kupnje domaćih proizvoda

Ususret zagrebačkoj akciji, na natjecanjima likovnih i literarnih radova u osnovnim i srednjim školama na temu Kupujmo hrvatsko nagrađeni učenici osvojili su pametne telefone i tablete marke Vivax – hrvatske proizvode tvrtke M-SAN. U kategoriji likovnih radova nagradu je osvojilo četvero učenika 4.a razreda Osnovne škole Grigora Viteza te jedna učenica 6.a razreda Osnovne škole Julija Klovića. Nagradu u kategoriji literarnih radova osvojila je učenica 3.b razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Hrvatska gospodarska komora ovu akciju provodi već 19 godina kojom potiče proizvodnju i promovira domaće kvalitetne proizvode te ujedno jača svijest građana o važnosti kupovine takvih proizvoda. Promocijom nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ali i svih ostalih kvalitetnih hrvatskih proizvoda, ova je akcija odigrala najznačajniju ulogu u jačanju svijesti nacije o važnosti kupnje domaćih proizvoda. Akcija Kupujmo hrvatsko je ujedno i osnovni poticaj proizvodnji te očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Uz činjenicu da utječe na svijest potrošača o važnosti kupnje domaćih proizvoda, usmjerena je i na promociju hrvatskih proizvođača koji ulažu veliki trud, kreativnost i napore u svakodnevnoj borbi s tržišnim izazovima.

I poznati vole hrvatsko

Ovogodišnja akcija Kupujmo hrvatsko imala je svog superjunaka – CROheroja, pod čijim se kostimom skrivao Mario Valentić. Uz njega, kineziologa i poznatog osobnog trenera, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na otvorenju akcije pojavilo se još dvadesetak poznatih osoba.

"I ja kupujem hrvatsko, a ova akcija je moj stil života", rekao je bivši vaterpolist, a sada voditelj brenda Startas u Borovu Dubravko Šimenc. "Volim kupovati domaće proizvode jer se svaki put iznova uvjerim u njihovu kvalitetu", istaknula je najpoznatija hrvatska fitness trenerica Renata Sopek. Glumac i voditelj Tarik Filipović ističe da voli kupovati hrvatske proizvode jer se time pomaže očuvanju i otvaranju novih radnih mjesta, što u konačnici donosi boljitak za sve građane Hrvatske, a potiče se i gospodarski rast. Hrvatsko vole i stručnjaci za odnose s javnošću Krešimir Macan i Božo Skoko. "Volim i kupujem hrvatsko jer je kvalitetno i na taj način promoviramo hrvatski identitet i pomažemo hrvatskom gospodarstvu", kazao je Skoko.

Akciju su poduprli i komičar Zlatan Zuhrić Zuhra, voditelji Duško Čurlić, Antonia Stupar Jurkin, pjevač Sandi Cenov, pjevačice Alka Vujica i Sanja Doležal, blogerica Andrea Andrassy, TV voditelj Zoran Šprajc, političarka Jadranka Kosor, komičar Ivan Šarić, glumac Goran Navojec te promotori hrvatske mode – Vinko Filipić i kreatorice Matija Vuica i Martina Felja.

Ivan Šulog, OPG Šulog Ivan

Hvalevrijedna akcija

Akcija Kupujmo hrvatsko je hvalevrijedna jer mali proizvođači mogu doći do krajnjeg kupca i prezentirati svoje proizvode i kvalitetu. Drugim kanalima je vrlo teško doći do krajnjeg kupca. Budući da smo mi poznati proizvođači egzotičnog voća, meni je ovaj skup mjesto za ostvarivanje novih poslovnih kontakata i pronalaženje novih partnera s kojima bismo mogli ojačati proizvodnju ovih proizvoda i na taj način jače iskoračili na europsko tržište.

Dražen Benčević, Rukotvorine Benčević

Jedini kontakt i način za komunikaciju s tržištem 

Mi se već više od 50 godina bavimo obradom vune i pletenih proizvoda i ovakav način prezentacije proizvoda uvijek je koristan. Akcija Kupujmo hrvatsko je već sama po sebi izvrstan brend koji objedinjuje proizvode svih segmenata hrvatskog gospodarstva. Ako pogledate oko nas, na ovoj akciji nedostaju veliki proizvođači koji su u međuvremenu nestali. Kada je ova akcija započinjala prije desetak godina, bilo je više velikih hrvatskih proizvođača. Sada su snaga hrvatskog gospodarstva mala proizvodnja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti, što svakako govori o tome koliko je ova akcija važna da i ovo malo poduzetnika koji su ostali ne nestanu. Nama je ovo jedini kontakt i jedini način za komunikaciju s tržištem. Sajmovi su skupi i logistika je preskupa za nas male izlagače. Nama je 3000 kuna za najam na komercijalnim sajmovima veliki trošak.

Dorotea Kuzmić, Euromilk

Akcija Kupujmo hrvatsko treba biti češća

Mi smo mala mljekara iz Beloslavca u Zagrebačkoj županiji koja otkupljuje mlijeko 160 hrvatskih proizvođača iz šest županija u našoj regiji i plasiramo ih ponajprije kroz naš najpopularniji brend sir Dragec. Sa sirevima nastupamo na sajmovima na kojima mnogi naši novi kupci dolaze u prvi kontakt s njima. Akcija Kupujmo hrvatsko je svakako vrlo pohvalna i mislimo da bi se ona trebala češće održavati. Ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni koliko je važno kupovati hrvatske prozvode, pogotovo one napravljene od hrvatske sirovine. O našim proizvodima, primjerice, ovisi čak dvjestotinjak obitelji i ako kupujete naše proizvode, ujedno podržavate proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj koja je, znamo, pala na prilično niske grane.

Krešimir Sočković

Hitovi: 1426

Kako živjeti sporo i ispunjeno

Cijelo društvo tjera nas da napravimo što više posla u što kraće vrijeme. Ljudi žele što manje ometanja i žele posao obaviti sa što manje izgubljenoga vremena, tako da nam je teško usporiti. Upravo zbog toga što od ranog jutra trčimo da sve obavimo na vrijeme, događa nam se da protrčimo kroz život umjesto da ga živimo.

Okretanje prema sporome reakcija je na uvjerenje da je brže uvijek bolje, kaže jedan od rodonačelnika Slow pokreta, novinar Carl Honoré. “Filozofija sporoga nije posvećena tome da se sve čini puževim korakom, nego je ona put prema obavljanu posla pravom brzinom. To je puno bolje nego činiti stvari sporije. Za mene osobno to znači živjeti puni život i svaki njegov trenutak, pronaći dublju i smisleniju vezu s drugim ljudima te na takav način stvarati sretniji, humaniji i zdraviji svijet”, kaže Honore.

Posljednjih godina ova kultura sporoga ulazi u sve pore društva. Postoje pokreti koji promoviraju sporost u različitim društvenim aktivnostima poput sporog dizajna, spore tehnologije, sporog putovanja, spore znanosti, spore hrane, a u posljednje vrijeme zahuktao se i pokret spore mode. On je, primjerice, počeo još 2008., kada je skovan i izraz slow fashion, a pod njim se podrazumijeva pristup modi prilično oprečan “normalnoj”, onoj modi koja počiva na obrascu brze konzumacije i iskorištavanja. “Sporo” znači održivo, obzirno prema okolišu i zajednici, usmjereno na podizanje svijesti o ukupnom proizvodnom procesu - čime se zapravo želi pripomoći ukidanju eksploatacijskih obrazaca u tekstilnoj i modnoj industriji. Sporo, moglo bi se reći, postaje pomodna zamjena za “zeleno”, a baš kao i green projekti, spori projekti podrazumijevaju organsko, održivo, osviješteno i - ako je ikako moguće - razgradivo.

I još mnogo toga, ovisno o tome koji se pojam veže uz ono početno “slow”.

Pravo vrijeme za sve

Pokret sporoga prati i stvaranje niza brendova uz koje se vežu pojmovi poput sporosti, mirnoće i dovoljno vremena, koji se često vizualiziraju fotografijama obitelji koje provode vrijeme zajedno ili žena koje sjede u joga pozi lotosa. Sve je i veće tržište za takve proizvode koji promoviraju sporiji život i uživanje u vremenu koje provodite samo sa sobom ili svojim najdražima. Čak i velike telekom kompanije koje žive od brze komunikacije odnedavno rade promotivne kampanje u kojima promiču spori život. Tako je primjerice kompanija Orange pokrenula kampanju s porukom kako se dobre stvari događaju kada vam je ugašen telefon. Isto tako, nedavno je Audi promovirao svoj novi automobil na tržištu Velike Britanije pod sloganom “Ovo je najsporiji auto koji smo ikada napravili”, pri čemu, dakako, nisu mislili ni na kakve teškoće u zaobilaženju drugih automobila na cesti, nego da je taj auto najbolji zato što rađen s posebnom brigom za svoje kupce. Nedavno je u prodaju u Španjolskoj krenula i nova linija sporog sladoleda - to je sladoled koji se sporo topi, toliko sporo da možeš uživati u svim okusima tek za dvanaest (?!) minuta.

“Sporo znači raditi stvari pravom brzinom, ili kako bi Talijani rekli, tempo giusto, što znači da postoji vrijeme kad treba biti brz i kada treba biti spor. Slično vrijedi i za komunikaciju. Ponekad je najbolja opcija za komunikaciju brzi tweet, no najčešće je najbolji način komuniciranja ugasiti tehnologiju i razgovarati s čovjekom oči u oči. Treba promijeniti brzinu i biti discipliniran pri tome. Mislim da kod vas u Hrvatskoj ljudi znaju uživati u sporom načinu života. Imate vremena za susrete s prijateljima i obitelj, te znate usporiti život, posebice u prekrasnoj prirodi koja vas okružuje. To je nešto što trebate zadržati”, ističe Honore.

Sporo starenje

“Sporim” putem krenula je i industrija ljepote koja konačno napušta pozicije instant popravaka i kreće prema proizvodima koji neće nauditi tijelu, duši i umu i neće izazvati pad morala kod korisnika koji ne vidi brze rezultate, bar tako tvde u Vichyju. U prošlosti je industrija ljepote bila mjesto koje je odvajalo a ne spajalo, a mnogi su javno bili napadani da su predebeli, premršavi, imaju previše bora, previše ili nedovoljno šminke, da su predlakavi ili premladi. Filozofija sporog to mijenja u smjeru prirodne i prave ljepote umjesto prave boje kože, kose ili noktiju. Na taj način okrećemo se onome najboljem kod sebe, a ujedno usporavamo starenje i zadržavamo dobar izgled, poručuju iz te kozmetičke tvrtke objašnjavajući kako je previše žena danas u sukobu sa sobom jer teže nedostižnom: vječnoj mladosti. No, priznaju kako ih baš sve potiče na to - diskriminacija mladih koja nas okružuje, mladost kao jedini kodeks ljepote, predrasude u radnom okruženju, pa čak i sama riječ anti-ageing.

U našoj kulturi vlada uvjerenje da starenje znači gubitak privlačnosti, produktivnosti, sreće, snage i zdravlja, ističe Vesna Manestar, direktorica marketinga u Vichyju. “Slow aging proizvodi se tretiraju kao proizvodi koji liječe, no to ne bi trebalo biti tako. Slow age filozofija govori o prihvaćanju starenja i izvlačenju onog najboljeg iz toga, o prihvaćanju prednosti koje nam ono pruža”, ističe Vesna Manestar.

Nakon devetogodišnjeg istraživanja u Laboratorijima Vichy dokazali su da znakovi starenja nastaju mnogo prije nego što ih se može uočiti, i to najmanje zbog genetike. “Čak 80 posto starenja je pod utjecajem različitih čimbenika iz okoline bilo da je riječ o UV zračenju, zagađenju, duhanu i slično, ili onima unutarnjima poput stresa i prehrane. Upravo na njih možemo možemo utjecati pravilnom njegom. I upravo to se može učiniti proizvodima koje nudi naša linija Slow age koji djeluju na prve znakove starenja u nastajanju. Proces nastajanja dugo traje i dugo se akumulira prije nego što se vidi kroz promjene na koži i na to se može djelovati”, zaključuje Vesna Manestar.

Što očekivati

Napredak u medicini, prehrani, kozmetici, plastičnoj kirurgiji produljuje očekivani životni vijek. Tijekom posljednjih 60 godina muškarci i žene u prosjeku su dobili dodatnih 14 godina života. Pitanje je dokle se ta stavka može produljivati, a da se dramatično ne gubi na kvaliteti života.

Daleki istok može nas mnogo čemu naučiti. U Japanu su, primjerice, starije osobe okružene ljubaznošću, a obitelj i pritatelji smatraju da su povlašteni kada dijele iskustvo sa svojim roditeljima, bakama, djedovima ili starijim rođacima. Tamo se doživjeti visoku starost smatra časnim osobnim postignućem.

Hoće li neminovnim starenjem ukupne populacije te vrijednosti doći i na naše prostore, vidjet ćemo i sami u sljedećim desetljećima. Naravno, ostane li nam u Hrvatskoj dovoljno mladih s kojima bismo se, tako ostarjeli, uopće mogli uspoređivati. 

 

Hitovi: 1253

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb