e-Privredni

A+ A A-

Kupujmo hrvatsko ponovno u Zagrebu

Hrvatska gospodarska komora poziva tvrtke i izlagače na akciju Kupujmo hrvatsko, koja će se održavati u utorak i srijedu, 25. i 26. rujna, od 9 do 19 sati, u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića.

Svi sudionici (izlagači) moraju imati svu zakonom propisanu dokumentaciju: sanitarni certifikat, registraciju svog poslovnog subjekta i sve ostalo što je potrebno pribaviti za prodaju robe na otvorenom prostoru. Kod prodaje prehrambenih proizvoda, alkohola i lako pokvarljivih proizvoda moraju se poštovati svi propisani sanitarni i zdravstveni uvjeti u skladu s posebnim propisima. Ako sudionici (izlagači) planiraju prodavati proizvode ili usluge na toj akciji, obvezni su izdavati fiskalne račune. Sudionici imaju obvezu dopremiti proizvode na mjesto prodaje, osigurati propisane specifične uvjete za čuvanje i prodaju proizvoda te osigurati odgovornu osobu za prodaju.

Prijaviti se mogu ispunjavanjem prijavnog obrasca na https://www.hgk.hr/documents/prijavni-obrazac-zagreb-20185b7bb7e5d3fed.pdf.

 

Prijave će se zaprimati prema redoslijedu prijave, do naznačenog datuma prijave, odnosno isteka raspoloživosti izložbenog prostora. Komora će i ove, kao i prethodnih godina, svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje u akciji Kupujmo hrvatsko, dok je kotizacija u iznosu od 500 kuna predviđena za sve izlagače koji nisu članice HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). Komora će u sklopu ovoga događanja svakom izlagaču osigurati: izlagačko mjesto, priključak za struju, natpisnu plohu, promicanje izlagača prije, za vrijeme i nakon održavanja akcije, oglašavanje putem weba Kupujmo hrvatsko i profila te akcije na Facebooku. Izlagači koji će sudjelovati na akciji u obvezi su se cijelo vrijeme pridržavati vremena trajanja akcije. 

PV

Hitovi: 621

Otvoren poziv za nove znakove kvalitete

Objavljen je Poziv na dostavu projektnih prijedloga Znakovi kvalitete. Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima s ciljem da dobivanjem znakova kvalitete povećaju svoju konkurentnost te pridonesu povećanju prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda i usluga na otvorenom tržištu.

Ovim oznakama se želi povećati prepoznatljivost kvalitete usluga i proizvoda malim i srednjim poduzećima, čime će se osigurati preduvjeti za povećanje prihoda od prodaje, izvoza i ukupne konkurentnosti i posljedično pridonijeti stvaranju hrvatskog identiteta na zajedničkom i svjetskom tržištu. 

Dodijeljenim bespovratnim sredstvima vaučerima će se sufinancirati projektne aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje prava uporabe znakova kvalitete:

- Hrvatska kvaliteta

- Izvorno hrvatsko.

Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 75.000 kuna, a maksimalni intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi 100 posto.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva s rokom za podnošenje projektnih prijedloga od 10. rujna, od 11 sati do 29. lipnja, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 7500 kuna. 

Projektni prijedlozi podnose se elektronički, putem sustava e-Fondovi.

Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na e-adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva.

Natječajnu dokumentaciju možete pronaći na web stranici: efondovi.mrrfeu.hr.

Hitovi: 578

Digitalna konkurentnost - Ipak se kreće nabolje

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, nedavno je objavio rezultate izvješća IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija.

“Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjih pomaka u korištenju e-usluga. ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske. Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture”, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U pet godina skok za jedno mjesto

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta, kaže kada se generalno pogleda situacija s konkurentnošću Hrvatske, možemo biti sretni s pozitivnim pomakom. “Nažalost, više-manje već godinama stagniramo. Stoga je pozitivno vidjeti da se u odnosu na prošlu godinu Hrvatska popela za četiri mjesta u ukupnom poretku svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti, ali teško da možemo biti zadovoljni s trenutačnim mjestom, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u zadnjih pet godina sa 45. mjesta došli na ovo 44.”, naglašava on dodajući kako treba gledati pozitivno pa istaknuti kako je Hrvatska ove godine nešto konkurentnija na području znanja – skočili smo za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu, što je priličan pomak. “Ovdje veću konkurentnost nosi dobar odnos broja učitelja po učeniku te broj žena s diplomama, kao i žena istraživača što je pohvalno. Za ozbiljniji iskorak bilo bi potrebno provesti obrazovne reforme o kojima već godinama samo govorimo i svi ih nestrpljivo iščekujemo i sustavno pristupiti poboljšanju konkurentnosti znanja djece, koju nužno treba pripremati za buduće tržište rada. Reforma obrazovanja je ključan čimbenik budućeg napretka hrvatskog društva. Uzimajući u obzir malo širi kontekst i potencijal Hrvatske na globalnom planu, obrazovanje mora biti jedan od strateških prioriteta i u njega, kao društvo, moramo što prije početi značajno ulagati”, objašnjava Mlinarić.

Na području tehnologije, nastavlja Mlinarić, nažalost, bilježimo pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu te smo sada na 49. mjestu i time ne možemo nikako biti zadovoljni. “Konkurentsku prednost ovdje podižu telekomunikacije koje su na odličnom 4. mjestu. Nažalost, puno više nedostataka za područje tehnologije leži u nekim drugim sferama koje bi trebalo također adresirati, poput olakšavanja pristupa financijskim sredstvima, povećanja investicija u tehnologije, bolji i brži razvoj te primjene novih aplikacija i tehnoloških rješenja, fleksibilnije migracijske politike i općenito veće fleksibilnosti uvoza visokokvalificirane ICT radne snage koja kronično nedostaje. S obzirom na veliki potencijal u ovom području, a o kojem najbolje govore rezultati naših tvrtki iz tog segmenta, ovo je zasigurno tema koja zahtijeva da se njome svi malo ozbiljnije pozabavimo, pri čemu tu posebice mislim na državu koja uglavnom ignorira to pitanje i čini vrlo malo kako bi se stvari popravile”, smatra Mlinarić.

Poraditi na agilnosti poslovanja

Na području spremnosti za budućnost pak popeli smo se za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. “To je dobar pokazatelj, no sigurno se može i bolje. U tom segmentu treba poraditi na boljoj agilnosti poslovanja, IT integraciji i stavovima prema globalizaciji. Zaključak je da se vide pozitivni pomaci u konkurentnosti koji su posljedica pozitivnih iskoraka napravljenih u zadnje vrijeme, ali i dalje smatram da je to premalo i da možemo i moramo puno bolje”, naglašava on napominjući kako su se tehnologije značajno infiltrirale u naše živote tako da nismo ni svjesni koliko o njima ovisimo. “No era tehnologije tek počinje i slijedi val značajnih tehnoloških promjena koje se često nazivaju i 4. industrijskom revolucijom u kojoj je digitalna transformacija glavni katalizator promjena, koja dovodi do golemih promjena, a neke od njih vode i do točke potpune neprepoznatljivosti nekih industrija, radnih mjesta i poslovnih modela koje danas poznajemo”, naglašava Mlinarić.

Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike u tvrtki Libusoft Cicom, ocjenjuje poboljšanje digitalne konkurentnosti Hrvatske “dobrom viješću, iako bismo odmah mogli postaviti pitanje je li pomak za četiri mjesta na ljestvici hrvatski maksimum ili je moglo i bolje”. “No pozitivan rezultat razlog je za optimističan pogled i konstruktivno promišljanje o tome kako nastaviti s tim trendom i stoga je važno znati koje su aktivnosti i koji mehanizmi najviše pridonijeli ovom rastu. Smatram da razlog nije samo jedan i da se radi o kombiniranom učinku različitih faktora, ali mislim da ovaj put najveći udio pripada poboljšanju ekonomske klime u državi i privatnim investicijama, a odmah zatim i nekim potezima Vlade, snažnijem korištenju ICT-a, razvoju novih usluga, znanja… Angažirano i sve šire uvođenje informacijskih tehnologija u javni sektor, edukacija i ulaganje u provođenje i primjenu dobar je put”, smatra Ignjatović.

Dobre strane hrvatske digitalne transformacije su, kaže, napredak, razvoj, ubrzavanje procesa, modernizacija, digitalizacija, smanjivanje “papirnatog” poslovanja, a loše da još uvijek napredujemo sporije nego većina EU zemalja, pa i neke zemlje koje nisu članice Unije. “Digitalna transformacija ne može bez razvoja infrastrukture i bez sveobuhvatne strategije digitalizacije i informatizacije općenito, koja će ravnomjerno uključiti sve krajeve Hrvatske. To se najbolje može objasniti primjerom digitalne transformacije gradova. Digitalna transformacija velikih gradova nema puno smisla ako će manji ostati na repu događanja. Cijela Hrvatska i svi dionici podjednako trebaju biti uključeni u digitalnu transformaciju”, naglašava on dodajući kako Hrvatska može još puno učiniti kako bi i iduće godine popravila svoje mjesto na toj ljestvici. “Ne smijemo odgađati promjene i usklađivanja strateškog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture. Treba pojednostaviti zakonsku regulativu, tako da se može lakše digitalno poslovati kako bi privatni sektor mogao iskoristiti potencijal i investirati u digitalizaciju. Ne čekati na regulativu koju donose tijela EU-a nego uvoditi propise po uzoru na najpropulzivnija tržišta Unije. Uzmimo primjer Estonije - digitalizacija diže estonski BDP za dodatna dva posto na godinu. Estonija je uz skandinavske zemlje najsvjetliji primjer koristi digitalizacije. Estonska se vlada na sjednicama ne koristi tiskanim materijalima, Tallinn je gotovo potpuno pokriven besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti potpisuju se elektroničkim potpisom, a tvrtku je u Estoniji moguće otvoriti a da tamo niste ni bili. Dakle, znamo kako, samo trebamo odlučno prionuti”, ističe Ignjatović.

ICT-om do ubrzanog razvoja

Razvojem mobilnih mreža pete generacije (5G) i ubrzanom gradnjom FTTH (Fiber To The Home) mreža koje nude minimalne brzine od 100 megabita po sekundi (Mbps) Vipnet je zasigurno pridonio rezultatima koji pokazuju bolju poziciju Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. “Ovaj pozitivan pomak treba biti tek poticaj za još ustrajnije provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva i u tom smislu provođenje potrebnih odluka i poteza. Snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske, a u najnovijem DESI indeksu prepoznati su glavni problemi koji se trebaju riješiti kako bi se poboljšale trenutačne statistike u nas. U tom smislu Vipnet ističe da je sa svojom ubrzanom gradnjom više od 75 optičkih mreža u manjim gradovima pomogao u poboljšanju razvoja povezivosti i broadbanda u Hrvatskoj i izvan glavnih urbanih središta te je tako omogućio optiku u gotovo 500.000 kućanstava. Ubrzano korištenje EU fondova u predstojećem razdoblju za gradnju mreže u ruralnim područjima kao i stvaranje zdravog regulatornog i investicijskog okruženja trebalo bi pozitivno utjecati na razvoj nacionalnog telekomunikacijskog tržišta. Kao pozitivan primjer izdvajamo sniženje naknada za frekvencije koje zasigurno potiču daljnja ulaganja, a jedan od glavnih izazova zasigurno će biti ukidanje monopola u fiksnom segmentu i određivanje regulatornih uvjeta koji će omogućiti daljnji razvoj alternativnih operatora”, ističu u Vipnetu.

Zdravstvo kao odličan primjer

Tatjana Skoko, direktorica Microsofta u Hrvatskoj, upozorava kako je država uvijek ona od koje promjene kreću, a naša se strateški odredila prema reformama, njihovoj ubrzanoj provedbi te stvaranju poticajnog okruženja za nove investicije. “Prema brojnim pokazateljima, zacrtani smjer je dobar i promjene su sve vidljivije kako nam pokazuju rezultati istraživanja Instituta za razvoj poslovnog upravljanja. Potvrda da idemo u dobrom smjeru jest i to što smo ove godine po plasmanu bolji i od Slovačke, Mađarske ili Rumunjske - zemalja koje su dulje od nas članice EU-a i imale su više vremena za prilagodbu i napredak unutar okvira Unije. Svakako je znakovito i da u skladu sa strateškim odrednicama reformi država jasno pokazuje da ICT industriju smatra vrlo značajnim čimbenikom u poboljšanju konkurentnosti Hrvatske”, kaže ona.

Istraživanje Instituta za razvoj poslovnog upravljanja jasno ukazuje na kojim je područjima Hrvatska napredovala u protekloj godini – to su znanje, tehnologije i spremnost za budućnost. “Odličan primjer dobrih strana hrvatske digitalne transformacije je zdravstvo – Hrvatska je među prvima u Europi krenula s implementacijom tehnologije u zdravstveni sustav. Uvođenjem tehnologije u ovaj vrlo izazovni i zahtjevni državni resor uspjeli smo ostvariti uštede u brojnim resursima, a ponajviše inancijskim. Upravo stoga, zdravstvo je odličan primjer kako pravodobna digitalna transformacija može zemlju učiniti konkurentnom, naprednom i usporedivom sa zapadnim zemljama koje su po mnogočemu naprednije od Hrvatske. Od izazova digitalne transformacije svakako ističem kako je treba provesti brzo i vrlo ozbiljno razumjeti dobrobite koje donosi, ali i posljedice s kojima ćemo se suočiti ako je ne provedemo na vrijeme. Brzina digitalne transformacije izravno će utjecati na konkurentnost Hrvatske u užoj i široj regiji”, ocjenjuje Tatjana Skoko.

Nastaviti ulagati u obrazovanje

U zadnje vrijeme, nastavlja ona, svjedočimo čitavom nizu poreznih mjera kojima je cilj rasterećenje gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta te lakši i produktivniji rad poduzetnika i organizacija općenito. “Uz porezne inovacije, valja nastaviti ulagati u obrazovanje te razvoj digitalnih vještina i novih tehnologija koje će postati neophodne radnoj snazi budućnosti. Microsoft kontinuirano ulaže u obrazovanje i razvoj domaćeg obrazovnog sustava kako bi mlade, čije vrijeme tek dolazi, dobro pripremio na zahtjeve koje će donijeti zanimanja budućnosti. Valja obratiti i posebnu pozornost na što veću iskoristivost sredstava iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju – u prošloj godini svjedočili smo i nekim propuštenim prilikama, a korištenje sredstava iz EU fondova može biti značajan dodatni impuls i izvor financiranja potrebnih ICT razvojnih projekata, ali i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija”, naglašava ona dodajući kako Microsoftova strategija ostaje dodatno ubrzati digitalnu transformaciju gospodarstva, javnog sektora te društva u cjelini. “Posebice smo usredotočeni na domaće tvrtke i poslovne subjekte kojima nudimo najmodernija partnerska poslovna rješenja. Zahvaljujući našem znanju, tehnologiji i svjetskoj ekspertizi u digitalnoj transformaciji stojimo na raspolaganju Vladi i gospodarstvu u provedbi daljnjih reformi te i u narednoj godini ostajemo aktivan sudionik i jedan od predvodnika povećanja domaće konkurentnosti i poboljšanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj”, zaključuje Tatjana Skoko. 

Ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije gospodarstva i države 

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu kako su razlozi poboljšanja digitalne konkurentnosti Hrvatske ponajprije rast IT industrije i povećanje izvoza te donekle neki uspješni projekti države kao što su e-Građani koji, iako ima veliki broj korisnika, još treba u velikoj mjeri unaprijediti. “Važan faktor je povećana medijska pozornost čime se ljudi sve više osvještavaju o tome da bez primjene digitalizacije nećemo biti konkurentni. Nedostaje još veća pozornost na high-tech općenito, kompleksne tehnologije su ključni pokretač industrije”, smatraju u Komori dodajući kako gospodarstvo i javna uprava još nisu usvojili dovoljno ni osnovne IT tehnologije tako da do prave digitalne transformacije još nije ni došlo u Hrvatskoj. “Kao primjer možemo reći da se postotak povećanja uvođenja ERP rješenja i korištenja web stranica prema Eurostatu smanjuje u odnosu na EU zemlje. Problem je to što još uvijek ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije gospodarstva i države. EU članice su već odavno usvojile strategije i većim dijelom ili u potpunosti ih sprovele u djelo. Regulativa vezana za digitalizaciju nije još prepoznata kao važan čimbenik za poticanje rasta iako postoje neka vrlo dobra iskustva s pojedinim dijelovima državnih struktura”, kažu u HGK. S druge strane, smatraju, Hrvatska je dobra u tome što je IT industrija orijentirana na izvoz pa dolazi u doticaj s inovacijama u svijetu i time dobiva poticaj da ih stvara i u Hrvatskoj, ali veći dio gospodarstva se nije okrenuo pojačanom inoviranju pa je učinak manji nego za što se ima potencijala. “Kako bi Hrvatska i iduće godine popravila svoje mjesto na toj ljestvici, gospodarstvo mora više ulagati u IT i digitalizaciju usvojiti kao osnovu svoga poslovanja, razvoja novih i unapređenje starih proizvoda i pružanja usluga”, ocjenjuju u HGK.

Boris Odorčić

Hitovi: 1148

Tehnologije pojednostavljuju život

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije, već za dvije godine, u svijetu će čak 30 milijardi uređaja biti povezano na internet i međusobno razmjenjivati podatke. Vrijeme ICT tehnologija, Interneta stvari i primjene M2M (Machine to Machine) komunikacije izvrsna je prilika za razvoj pametnih rješenja za gradove zahvaljujući kojima njihovi građani mogu korištenjem naprednih aplikacija preskočiti određene administrativne barijere te na dlanu imati trenutačni uvid u potrošnju električne energije, vode, plina ili vidjeti koje je parkirališno mjesto slobodno. Takva rješenja pridonose smanjenju prometnih gužvi, energetskoj i vremenskoj učinkovitosti, većoj brizi za okoliš te tome da čak i poslovično spora i zahtjevna birokracija postane jednostavnija i brža za krajnjeg korisnika. Nije naodmet dodati i to da pametni sustavi i poduzetnicima idu na ruku, jer, ipak, vrijeme je novac. Među najpametnijim gradovima u svijetu koji su zahvaljujući digitalnim tehnologijama primjetno povećali kvalitetu života svojih građana ističu se Beč, Amsterdam, Kopenhagen, Chicago, Singapur i, među ostalim, Yinchuan. Softver u autobusima ovoga kineskoga grada, zanimljivo je naglasiti, prepoznaje lica stanovnika koji tako ne trebaju poništavati vozne karte uoči željene vožnje. Također, sabijači u kantama za otpad pomoću sunčeve energije povećavaju njihov kapacitet, dok građani mogu online, primjerice, naručiti hranu i druge kućne potrepštine te ih umjesto čekanja u redu ispred blagajne pokupiti u rashlađenim pametnim ormarima.

A gdje je u svemu tome Hrvatska? Zagrebačka gradska uprava u lipnju treba završiti strateški dokument Zagreb Smart City koji će po uzoru na napredne europske gradove biti okosnica u implementaciji i nadogradnji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija s ciljem bolje koordinacije uprave i građana u razvoju grada i gospodarstva, unapređenju kvalitete života, smanjenju utjecaja na klimatske promjene i slično. Važno je istaknuti kako najveći hrvatski grad već primjenjuje mnoga pametna rješenja te je pokrenuo projekte kao što su Startup Factory, e-platformu Zagreba koja poboljšava komunikaciju s građanima, mobilnu aplikaciju mojzagreb.info, online usluge Moj račun, e-Taksi, nadzor prometa te izgradnju električnih punionica vozila, a koje pokazuju kako je Zagreb uložio značajne napore u razvoj smart koncepta upravljanja i razvoja.

Razne kategorije građana

Nataša Zrilić, savjetnica za razvoj Grada Rijeke, kaže kako se ovaj grad razvija sukladno Strategiji za razdoblje 2014.-2020., pri čemu su strateški ciljevi vezani za razvoj riječkoga prometnoga pravca, tehnološki napredno gospodarstvo i uključivanje svih građana. “U skladu s tom strategijom, Rijeka je u suradnji s gradskim ustanovama te gradskim komunalnim i trgovačkim društvima realizirala niz projekata sukladnih europskom konceptu Pametnog grada”, ističe.

Pametni projekti, dodaje ona, pridonose kvaliteti i učinkovitosti javnih usluga te smanjenju javnih troškova. “Pritom moramo voditi računa o raznim kategorijama građana i pronaći rješenja kojim će se zadovoljiti zajednički i specifični interesi. Kod pametnih semafora i pametnog upravljanja javnim parkiralištima najviše koristi imaju vozači, odnosno zaposlenici koji žure s posla i na posao. No kod korištenja javnih Wi-Fi zona u gradu najveći je broj mladih. Također, upravo su studenti korisnici našeg Startupa Rijeka koji je orijentiran na IKT projekte, ali i one koje su povezani s kreativnim industrijama uz pomoć mentora”, napominje Nataša Zrilić dodajući kako Rijeka, kao Europska prijestolnica kulture 2020., dodatno mora razviti upravo kreativne industrije u funkciji lokalnog gospodarstva. “Rijeka radi na novom projektu Energane koja će okupiti ciljane korisnike svih generacija. Iako su naši gradski portali dobro posjećeni, primijetili smo da moramo dodatno promovirati svoj portal otvorenih podataka. Naime, u razvijenim državama EU-a smatra se da korištenje javno dostupnih podataka pozitivno pridonosi novim urbanim rješenjima i rastu lokalnog gospodarstva. Stoga smatramo da na tome trebamo dodatno raditi i educirati svoje korisnike. Riječki projekt građanskog odgoja, koji provodimo u suradnji s osnovnim školama, pridonosi pametnom načinu života djece i mladih. Iznimno smo ponosni na to što u Hrvatskoj raste interes za taj riječki model građanskog odgoja te ga preuzimaju gradovi i županije. No s druge strane, imamo izvrsna iskustva u edukaciji osoba treće životne dobi koje se nakon informatičkih radionica uključuju u uređivanje web stranice za tzv. penziće i pridonose uključivanju starijih u digitalni svijet. Također, putem online igre Proračun(ajme) građani mogu pridonijeti izradi proračuna, a cijela priča ima i obrazovnu komponentu. Putem online socijalnog kalkulatora građani mogu vidjeti svoja prava po Socijalnom programu ovisno o svojim prihodima”, objašnjava nam Nataša Zrilić.

Cjelovita tehnološka rješenja

Zadnjih nekoliko godina sve je više gradova u Hrvatskoj koji se temeljem pojedinačnih projekata u različitim područjima svrstavaju u pametne. “Tome pridonose i pokrenuta vrednovanja pojedinih medija njihovih postignuća u područjima koja definiraju pametan grad. Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Odsjeka prometa pri Fakultetu prometnih znanosti, od 128 hrvatskih gradova u njih 40 primjenjuju se neka pametna rješenja. Primjeri Dubrovnika, Zagreba, Osijeka ili Splita, kao i niza drugih manjih gradova i općina, pokazuju na koji način lokalne vlasti promišljaju razvoj u pametnome smjeru, odnosno na koja su se područja usmjerili. U većim gradovima uglavnom se promišljaju nova rješenja pametne mobilnosti, a iznimno je dobro to što se u izradu novih tehnoloških rješenja sve više uključuju mladi stručnjaci putem start-up tvrtki i velike kompanije. Sve što se radi je pozitivno i predstavlja digitalizaciju kao novi pravac u razvoju Hrvatske. No moramo biti svjesni da se EU mora tehnološki osnažiti kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentno na globalnom tržištu. Moramo znati da Indija ima sustavan pristup razvoju pametnih gradova, a kompanije iz SAD-a i Kine nude cjelovita tehnološka rješenja za gradove. U Hrvatskoj se mora shvatiti da se ne radi o nacionalnom natjecanju s političkim predznakom među gradovima već o globalnoj konkurentnosti EU-a. Veliki gradovi u Hrvatskoj mogu dati puni doprinos tehnološkoj konkurentnosti EU-a”, ističe ona.

Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, kaže kako ovaj grad želi poručiti da proces digitalizacije napreduje vrlo brzo i da se ne radi više samo o pojedinačnim projektima. “Radi se, zapravo, o novim tehnološkim cjelinama koje u sebi objedinjavaju niz projekata i nude više funkcionalnosti. Tijekom niza radionica, u sustavu Grada Rijeke utvrdili smo desetak novih pravaca, a cijeli dokument uskoro ćemo dati na e-savjetovanje i zasigurno dobiti dodatne prijedloge. Želimo posebno naglasiti megaprojekt Centra dijeljenih podataka u kojem bi se prikupljali podaci iz svih raspoloživih baza gradske uprave, gradskih komunalnih i trgovačkih društava te gradskih ustanova. Raspoloživi podaci bi se potom analizirali i rezultati bi služili za donošenje kvalitetnih odluka. Primjerice, putem pametnih semafora moguće je prikupiti ogroman broj podataka o stanju u prometu te detaljno utvrditi problematiku tijekom dana”, objašnjava on.

Kvalitetno povezivanje

Alen Pejić, privremeni voditelj Ureda gradonačelnika Velike Gorice i referent za e-upravu i IT, ističe kako ovaj grad koristeći suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju želi građanima i poduzetnicima olakšati obavljanje svih poslova te unaprijediti način poslovanja gradske uprave i ustanova te komunalnih društava. “U tu svrhu grad je izradio i Strategiju Velika Gorica - pametan grad koja će se uskoro naći na javnom savjetovanju”, napominje.

S obzirom na posebnosti Velike Gorice, prostorno velikog područja i s više od pola stanovništva u ruralnim dijelovima grada, nastavlja on, za nas je najveći izazov proteklih godina bio omogućiti građanima kvalitetno povezivanje na komunikacijsku infrastrukturu. “Glavne prednosti rješenja koja smo do sada uveli jesu mogućnost da građani provjeravaju statuse svojih predmeta putem interneta i prijavljuju različite vrste komunalnih ili drugih problema putem računala ili mobilnih uređaja”, ističe on dodajući kako se u posljednje vrijeme primjećuje da hrvatski gradovi sve više uvode pametna rješenja po uzoru na neke europske. “Ono što ostaje kao značajno pitanje i predmet nekih budućih istraživanja i analiza jest koliko se ta pametna rješenja uvode ‘pametno’. Ili, preciznije rečeno, koliko ta rješenja doista donose korist građanima. Primjerice, neka prometna rješenja koja u višemilijunskim gradovima znatno unapređuju funkcioniranje prometa i građanima olakšavaju život, štede vrijeme i novac, u manjim gradovima poput hrvatskih zasigurno neće donijeti toliku korist. Ključno je prepoznati stvarne potrebe i razvijati rješenja u tom smjeru, a ne samo kopirati ona iz svijeta”, objašnjava on dodajući kako će u nadolazećem razdoblju naglasak Velike Gorice biti na uvođenju novih e-usluga, unapređenju i povezivanju komunalnog sustava te na sustavima zaštite okoliša, prije svega praćenja kvalitete zraka i buke na području grada.

Znamenitosti na mobitelu

Ana Marija Pilato, direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika (DURA), ističe kako se međunarodna prepoznatljivost koncepta Smart City Dubrovnik realizira temeljem Strategije razvoja Pametnog Grada Dubrovnika do 2020., usvojene na Gradskom vijeću još 2015. “Cilj projekta je realizacija većeg broja ICT projekata što će imati značajan pozitivni utjecaj na standard života građana. Svi projekti moraju biti izvedeni planski i u međusobnoj koordinaciji, s posebnim naglaskom na Open Data koncept, prema kojem bi razni podaci prikupljeni iz okoliša bili dostupni građanima na korištenje. Ovakvim djelovanjem i sinergijom stvara se osnovni preduvjet za izradu IOC-a, Intelligent Operations Centera, tj. centra u kojem se prikupljaju, analiziraju i prikazuju svi podaci raznih senzorskih mreža kao što su temperatura zraka, vlaga zraka i tla, nadzor prometa vozila i pješaka, stanje slobodnih parking mjesta, detekcija zvuka i smanjenje buke, potrošnja energije, potrošnja vode...”, kaže ona.

Među realiziranim projektima ističe se Dubrovnik Card aplikacija koja modernizira pristup ponudi koju sadrži Dubrovačka kartica koja, pak, omogućava posjetiteljima toga grada ulaznicu u osam kulturno-povijesnih znamenitosti kao i različite popuste u trgovinama i ugostiteljskim objektima uz koju dolazi i besplatni turistički vodič. “Uvođenjem mobilne aplikacije korisnik više neće imati potrebu za papirnatom brošurom jer će sve potrebne informacije o znamenitostima, objektima i ponudama imati na svome mobilnom uređaju”, naglašava ona.

Također, valja istaknuti pametni park. “Tehnologija pametnog parka temelji se na principu automatske regulacije navodnjavanja zelenih površina gdje senzori mjere vlagu u zemlji te uključuju prskalice po potrebi za različite dijelove parka - ako je izmjerena vlaga manja od dopuštene. Uz distribuirano mjerenje izvedena je i paralelna kontrola više redova prskalica čime se ostvaruje optimalno autonomno upravljanje cijelim sustavom u stvarnom vremenu. Osnovna prednost ovog projekta je potpuna modernizacija navodnjavanja koja predviđa uštede u potrošnji vode do 50 posto”, kaže, među ostalim, Ana Marija Pilato, dodajući kako je pripremljen i sustav koji traženje gradskog parkinga pretvara iz dugotrajnog i frustrirajućeg procesa u par jednostavnih akcija. “Ideja je temeljena na želji da u što kraće vrijeme korisnik pronađe najbliže slobodno parkirališno mjesto u gradu. Na 124 parking mjesta postavljeni su senzori koji u stvarnom vremenu šalju informaciju na poslužitelj te su one dostupne korisnicima u obliku interaktivne mape na mobilnim iOS i Android aplikacijama na kojima će se vidjeti sve informacije o parkingu, od cijene, preko besplatnih sati do uvjeta korištenja”, ističe.

Ekonomski potencijal

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi kaže kako je strateško planiranje ovoga grada vođeno sviješću o tome da urbani razvoj u 2018. nužno podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u unapređenju upravljanja gradskim resursima i pružanju usluga građanima. “Osim toga, u planiranju razvoja uzimamo u obzir ekonomski potencijal koji sa sobom donose inovativne i tehnološki napredne industrije, a svoje gospodarstvenike, kao i djecu i mlade, želimo usmjeravati prema inovativnom pristupu u poslovanju i organizaciji društvenog života. To uključuje unapređenja predviđena Strategijom razvoja Grada Svete Nedelje za razdoblje 2018.-2022. poput GIS sustava, aplikacije za prijavu kvara javne rasvjete na području grada, elektroničkog praćenja i obrade pošte i slično”, ističe on i dodaje kako pozitivna demografija predstavlja poticaj za razvoj gradske infrastrukture i usluga koje je potrebno pripremati imajući u vidu rastući broj stanovnika i demografsku obnovu grada. “Veći broj stanovnika, osobito obitelji s djecom, predstavlja izazov za razvoj komunalne infrastrukture, prometno povezivanje te razvoj obrazovne i zdravstvene infrastrukture u odnosu na koje se kontinuirano povećava broj korisnika. Uz razvoj poslovnog okruženja, osiguravanje kvalitetnih uvjeta za život obitelji nužan je preduvjet daljnjeg razvoja grada. Uvođenjem Smart City projekata postiglo bi se jednostavnije i jeftinije obavljanje usluga gradske uprave prema građanima, a time i veća efikasnost i zadovoljstvo samom uslugom”, napominje.

U tom gradu smatraju kako, gledajući sve gradove kao cjelinu, Hrvatska u prosjeku vjerojatno zaostaje za europskim trendovima kada je u pitanju korištenje Smart City rješenja. “No gledajući pojedinačno to ovisi od grada do grada. Neki rade više po pitanju implementacije pametnih rješenja, a neki manje”, naglašava on dodajući kako Grad Sveta Nedelja usmjerava napore, koje ulaže u razvoj gospodarstva, na privlačenje investitora i poticaj gospodarstvenicima i projektima u sektorima koji imaju najveći inovacijski potencijal te općenito potiče razvoj inovacija među gradskim poduzetnicima. “Sukladno tome, u pripremi je izrada i implementacija informatičko-komunikacijskog sučelja za poduzetnike”, zaključuje Davor Nađi. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1678

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb