e-Privredni

A+ A A-

Imamo nova pravila, na redu je implementacija

U kupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijardi kuna godišnje, a lani je njen udio u bruto domaćem proizvodu iznosio velikih 12,14 posto. Usvajanjem novog Zakona o javnoj nabavi najniža cijena više neće biti jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda. Njime se također uvodi europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, odnosno obrazac kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Država ima rok od godine dana da objedini sve registre koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici, do sada, morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju. Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj zakona je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

“Ako se novi Zakon o javnoj nabavi neće implementirati, onda od njega neće biti ništa. Mi već godinama imamo zakonska rješenja koja čak zabranjuju da se od poduzeća, poslodavaca ili samog građanina traži bilo koji papir odnosno dokument ili potvrda o kojoj javna uprava vodi evidenciju ili registar. Nama su izuzetno potrebne promjene u pristupu i edukacija ljudi koji pišu natječaje, ali i edukacija onih koji se javljaju na natječaje. Ako se to ne napravi, opet ćemo imati dobar zakon koji se, eto, neće primjenjivati. A svi želimo da se novac troši na odgovoran način”, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.

Više kriterija za bolje rezultate

Ubuduće ponude bi se trebale ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija od kojih će cijena biti tek jedan u nizu. Javne su se nabave i prije ovih zakonskih promjena mogle provoditi po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, no to je bilo rijetko - samo dva posto nabave provodilo se na taj način.

“I naručitelji i ponuditelji imaju velika očekivanja od novog Zakona. Jedinstvena europska dokumentacija za javnu nabavu, ESPD, smanjit će pritisak na gospodarske subjekte u fazi pripreme ponude. ESPD koji služi kao preliminarni dokaz o sposobnosti ponuditelja omogućuje da se izvorni dokumenti zatraže samo od gospodarskog subjekta s kojim se namjerava sklopiti ugovor. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude postaje vodeći i/ili obvezni kriterij odabira najpovoljnije ponude. Smatram da je za postizanje učinka dobivanja najbolje vrijednosti za novac u sustavu javne nabave potrebno dodatno osposobiti naručitelje za primjenu tog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude”, smatra stručnjakinja za javnu nabavu u tvrtki PJR Consulting Mirjana Čusek Slunjski te napominje da naručiteljima treba omogućiti da objasne zašto su za neki rad, robu ili uslugu spremni platiti više. 

Ekonomski najpovoljnija ponuda znači da se u obzir uzimaju i drugi kriteriji poput kvalitete, roka isporuke ili usluga nakon prodaje. Koncept vrijednosti za novac prepoznaje činjenicu da roba, radovi i usluge nisu homogeni, tj. da se razlikuju u kvaliteti, izdržljivosti, dugovječnosti, dostupnosti te ostalim karakteristikama proizvoda i elementima povezanima uz njihovu prodaju. Smisao traženja vrijednosti za novac jest u tome da naručitelji teže nabavi optimalne kombinacije značajki koje zadovoljavaju njihove potrebe. Dakle, različita kvaliteta, troškovi, dugovječnost, izdržljivost... proizvoda koji se nude mjere se u odnosu na njihov trošak. U nekim slučajevima mudrije je platiti više za proizvod s niskim troškovima održavanja, nego platiti manje za proizvod s visokim troškovima održavanja jer će kroz razdoblje amortizacije početno skuplji proizvod za naručitelja u pravilu biti ukupno jeftiniji.

Administrativni teret manji za 80 posto

Javna nabava na razini EU-a smatra se jednim od ključnih instrumenata Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast, a unapređenje i uvođenje novih pravila javne nabave na razini EU-a ima za cilj još više strateški koristiti javnu nabavu za ostvarenje zajedničkih ciljeva društva kojima se osigurava najučinkovitije korištenje javnih sredstava. Upravo kroz učinkovito korištenje javnih sredstava teži se ostvarenju ciljeva koji uključuju zaštitu okoliša, društvenu odgovornost, inovacije, borbu protiv klimatskih promjena, povećanje zaposlenosti, poboljšavanje zdravlja... Promjene su usmjerene na lakši pristup nadmetanjima i smanjenju administrativnog opterećenja i troškova u javnoj nabavi za sve gospodarske subjekte, a poglavito male i srednje poduzetnike, prepoznate kao nositelje gospodarstva i održivog rasta EU-a.

“U novom razdoblju naručitelje se dodatno potiče da veći značaj pridaju kriterijima kvalitete, pitanjima zaštite okoliša, društvenim značajkama ili inovacijama, a da pritom i dalje u obzir uzimaju i cijenu i troškove životnog ciklusa predmeta nabave”, pojasnila je direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj Ana Fresl koja je provela istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive EU-a. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Izvrsnošću u javnoj nabavi uvećavamo konkurentnost koji je financirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije putem natječaja Poduzetnički impuls, a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja.

“Uvođenje europske jedinstvene dokumentacije o nabavi zamjenjuje dostavljanje više različitih dokaznih dokumenata u postupcima nabave. EK predviđa da će takav pristup smanjiti administrativni teret gospodarskim subjektima za čak 80 posto. Ovo pojednostavljenje ide paralelno s poticanjem naručitelja na podjelu postupaka nabave u manje grupe kako bi se manjim gospodarskim subjektima omogućilo podnošenje ponuda”, dodaje ona.

Više od 15.000 sklopljenih ugovora

S ciljem pružanja dodatne pomoći i podrške obveznicima javne nabave, ali i gospodarskim subjektima koji na tržištu nude svoje proizvode i usluge pokrenut je i novi besplatni portal www.javna-nabava.info.

Ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma javne nabave u 2015. bio je veći od 31,1 milijarde kuna, a objavljena su ukupno 15.485 sklopljena ugovora. U njihovom ukupnom broju radovi sudjeluju sa 1994 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 11,9 milijardi kuna, roba sudjeluje sa 8951 sklopljenim ugovorom u ukupnom iznosu od 11,6 milijardi kuna, a usluge sudjeluju sa 4540 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 7,4 milijarde kuna. Gledano po predmetu nabave i vrijednosti ugovora, 38,47 posto odnosi se na radove, udio roba je 37,57, a usluga je 23,96 posto. Vrijednost evidentirane bagatelne nabave iznosi 9,4 milijarde kuna. Inače bagatelna nabava je ona nabava na koju se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje, a čija je procijenjena vrijednost (bez PDV-a) jednaka ili manja od 200.000 kuna za robu i usluge odnosno 500.000 kuna za radove. Vrijednost nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava u prošloj godini premašuje 2,2 milijuna kuna. 

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede: Kratkim lancima opskrbe do kvalitetnije i svježije hrane

U zadnji vlak prije usvajanja Zakona o javnoj nabavi Vlada je ugurala amandman Kluba zastupnika HDZ-a kojim se u javnoj nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda daje prednost kratkim lancima opskrbe, uz istovremeno osiguravanje svježine proizvoda, smanjivanje troškova transporta i distribucije, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti proizvoda, ali i smanjenje negativnih učinaka transporta na okoliš.

“Na ovaj način će sve naše škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i druge ustanove moći nabaviti hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time će potrošači dobiti kvalitetniju i svježiju, odnosno nutritivno bogatiju hranu, a domaći proizvođači imat će unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ilijana Grgić

Hitovi: 2938

Zaštita proizvođača od nekorektnih trgovaca

Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je javnu raspravu o zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a do sredine siječnja iduće godine otvoreno je novo e-Savjetovanje o nacrtu tog zakonskog prijedloga. Cilj ovog zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana koje imaju kod trgovaca. Tako se predlaže da se trgovcima čiji su prihodi veći od 100 milijuna kuna zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Takav način definiranja značajne tržišne snage znači da će se zakon odnositi na više od 90 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Ministri poljoprivrede članica Europske unije podupiru položaj poljoprivrednika u lancu trgovine hranom i jačanje borbe protiv nepoštene trgovačke prakse, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističe da će Hrvatska postati 21. članica sa zakonom o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse.

Pokušaj spašavanja poljoprivrede

“U lancu trgovine hranom - koji čine proizvođač, otkupljivač i trgovac - najmanje dobije proizvođač, a najveću korist izvlače trgovci i prerađivači”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodavši kako će se zakonom pokušati spriječiti trgovce i otkupljivače da koriste svoj dominatni položaj na tržištu na štetu poljoprivrednika.

“Žalosno je da to pitanje rješavamo na kraju 2016. godine, ali što je, tu je. Moramo pokušati spasiti poljoprivredu. Danas imamo disproporciju da onaj koji proizvodi najlošije živi od svoga rada, što ne možemo dopustiti. Zakonom se propisuje niz stvari, pa tako sadrži i odredbu po kojoj svaki proizvođač mora imati ugovor sa svojim otkupljivačem, da stvari moraju biti jasno definirane, da nema ugovornih klauzula koje idu na štetu primarnih proizvođača, a nikada na štetu otkupljivača i trgovaca”, rekao je Tolušić, te naglasio da nova zakonska pravila neće utjecati na cijene proizvoda, nego će omogućiti da svatko u lancu korektno zarađuje za svoj dio posla. “Ovim zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz”, kazao je Tolušić.

Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima kako bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police.

Osim toga, zakonom se želi sankcionirati niz nepoštenih praksi kao što je nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana, potom jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta. Zakonom se zabranjuje i prodaja finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.

AZTN kao nadzornik

Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a utvrdi li po pokrenutom postupku da je trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do tri milijuna kuna za pravne i do milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše pet posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu godinu.

Na zakonski nacrt osvrnuo se predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić koji je istaknuo kako Zajednica podržava njegovo donošenje. “Međutim, kao predsjednik Zajednice moram upozoriti kako naši prijedlozi nisu prihvaćeni, a od iznimne su važnosti za proizvođače. Na primjer, nigdje u zakonu nije naveden rok plaćanja od 30 dana, te što nakon isteka tog roka. Također, nije definirano na koji će način AZTN nadzirati (ne)provođenje zakona”, istaknuo je Gregurić, ocijenivši da kompenzacije nisu prihvatljiv oblik naplate potraživanja osim ako se tvrtka-dužnik nalazi u predstečaju ili stečaju. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 2150

Dualno obrazovanje treba uvoditi postupno

Na našem tržištu radnika nema. Samo u Njemačku je iselilo 50.000 ljudi. Imamo značajne demografske probleme od kojih su najistaknutiji iseljavanje i starenje radno aktivnog stanovništva, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednoj konferenciji Dualno obrazovanje održanoj u HGK, u organizaciji HGK, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Na konferenciji se raspravljalo o tome kako srednjoročno riješiti nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

Započeti s pilot-projektom

Poduzetnici iz godine u godinu zahtijevaju sve veću kvotu za uvoz radnika. Samo u 2017. tvrtke u turizmu, građevini i brodogradnji tražile su kvotu od 12.000 stranaca. Zato HGK, uz podršku HOK-a, već dvije godine promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja.

Burilović je istaknuo kako uz visoku nezaposlenost, 40 posto evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nema formalno radno iskustvo te da je Hrvatska, odmah iza Španjolske i Grčke, na začelju EU-a prema broju nezaposlenih mladih.

“U Austriji i Njemačkoj dualno se obrazovanje provodi već godinama, a stopa nezaposlenosti mladih kreće se od pet do 10 posto. Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad”, rekao je Burilović. Dodao je da HGK ne očekuje da će se svih 30.000 učenika odmah uključiti u dualno obrazovanje, već da se Komora zalaže za uvođenje pilot-projekta i postupno povećanje broja učenika u tom sustavu ovisno o potrebama gospodarstva. “Učenik bi trebao više od 50 posto vremena provesti kod poslodavaca i zato biti plaćen, što bi značilo da poslodavac kada uzme učenika na stručno osposobljavanje, sam procjenjuje potrebu za radnom snagom i time se usklađuju upisne kvote s potrebama tržišta rada”, ocijenio je Burilović.

“Njemački model, predstavlja platformu i dobru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada”, rekao je ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, ocijenivši kako će sustav dualnog obrazovanja pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, posebice mladih, te konkurentnosti gospodarstva.

Za većinu strukovnih zanimanja u Njemačkoj postoji dualni sistem obrazovanja, što znači da učenik stručno znanje odnosno praksu stječe u tvrtki, dok se u stručnoj školi uče teorijske osnove zanimanja uz nekoliko općih predmeta. Tjedno to znači do tri dana praktične nastave te osam do 12 nastavnih sati u školi ili se nekoliko tjedana radi u tvrtki pa se isto toliko sluša nastava u školi. U Njemačkoj poslodavac plaća svog naučnika, ovisno o godini naukovanja i vremenu provedenom na praksi, a tvrtke koje uglavnom uzimaju učenike na praksu su one sa 300 do 500 zaposlenih. Iako se u Hrvatskoj već godinama govori o nužnosti povezivanja tržišta rada i obrazovnog sektora, a i sama je Vlada dualno obrazovanje uvrstila u svoj program do 2020. godine, još se ne zna kada će početi njegovo uvođenje, gdje će se provoditi te koliko će učenika biti njime obuhvaćeno. “Zbog krize koja je proteklih godina pratila hrvatsko gospodarstvo nemamo dovoljan broj mjesta, odnosno poslodavaca koji bi primili učenike za naukovanje. Mnoge su strukovne škole morale čak napraviti korak nazad, te stručnu praksu provoditi u samoj školi”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak te napomenuo kako je cilj od učenika stvoriti kompetentnu osobu sposobnu participirati na tržištu rada.

Stvoriti sustav koji vrednuje i cijeni rad

 

Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je važnost bolje komunikacije između predstavnika poduzetnika i institucija zaduženih za upisne kvote i organiziranje upisnih procesa. “Za ukupni proces provođenja dualnog obrazovanja bit će potrebno određeno vrijeme, ali Vlada se odlučila za taj smjer i zato sam zadužila državnog tajnika Marija Antonića da poboljša i učini efikasnijom komunikaciju ministarstava i poduzetnika, odnosno tržišta rada”, istaknula je Martina Dalić.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjetio je da dualno obrazovanje nije ništa novo u Hrvatskoj i da se ono provodilo od 1995. do 2003. godine, no da se sve urušilo 2013. novim Zakonom o obrtu. “Trebamo samo prilagoditi program i vjerujemo da u roku od dvije godine možemo uvesti dualno obrazovanje”, rekao je Ranogajec, naglasivši da još samo politika mora dati zeleno svjetlo, a od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekuje uklanjanje programa za stjecanje pedagoških kompetencija zbog kojeg se ne mogu licencirati radionice u obrtu ili trgovačkom društvu.

Da njemački sustav i njihova iskustva nije moguće samo tako preslikati na Hrvatsku, možda najbolje znaju ljudi na terenu, a jedna od njih je i ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac koja je istaknula da Hrvatska mora još puno raditi kako bi stvorila sustav koji vrednuje i cijeni rad, te da je potrebno još puno komunikacije među institucijama kako bi se međusobno uskladile i definirale potrebe na tržištu rada. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 2397

ZIP: Novi timovi u potrazi za komercijalizacijom ideja

 

Kroz proteklih devet generacija mnogo je kvalitetnih timova koji su prošli kroz ZIP inkubatorski program. Neki od njih i njihovi start-up projekti danas su poznati i izvan naših granica. Jubilarni 10. ciklus ZIP programa započeo je 11. listopada i trajat će do 17. veljače 2017. godine.

U programu ovaj puta sudjeluje šest timova koji će uz pomoć renomiranih mentora iz svih područja relevantnih za uspješan rad poduzeća, korak po korak učiti kako prepoznati potrebe tržišta te se uspješno pozicionirati na njemu, cijelo vrijeme gradeći svoj proizvod i osluškujući bilo svojih korisnika/kupaca. Primjer takve pomoći je i posjet Maxa Kellyja, direktora Techstarsa u Londonu, jednog od najvećih i najcjenjenijih start-up akceleratora u svijetu, čovjeka s bogatim poslovnim iskustvom, koji je u sklopu ZIP-ovog Master Classa prije javnog predavanja pred punom dvoranom, mentorirao upravo ZIP-ove timove, što iz trenutne, što iz prethodnih generacija. Master Class je primjer jednog od ZIP-ovih projekata u sklopu poticanja ambicioznih i inovativnih lokalnih poduzetnika, a radi se o seriji predavanja internacionalnih poduzetnika i stručnjaka koje ZIP dovodi u Zagreb uz pomoć Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) koja je finacirala put i smještaj gostiju predavača kroz EEN (European Enterprise Network). Kulminacija programa bit će kao i uvijek Demo day na kojem će se svi timovi predstaviti investitorima i pokušati osvojiti investiciju za svoj projekt. Ovoj generaciji timova je uz standardne benefite osiguran i 16.000 dolara vrijedan paket usluga Amazon Web Services, što za tim u ranoj fazi i s ograničenim sredstvima može biti izuzetan poticaj i podrška za brzi rast.

Ovim kontinuitetom i jubilarnom generacijom ZIP pokazuje da s pravom nosi titulu jednog od vodećih start-up inkubatora u regiji. 

Novi timovi u ZIP-u

Marry me (marryme.hr) je prvi booking za vjenčanja u Hrvatskoj koji na jednom mjestu nudi pregled raspoloživih lokacija, glazbe, fotografa i dekoracija te mogućnost rezervacije na brz, jednostavan i siguran način. Get The Deal je web servis za sklapanje i ocjenjivanje suradnje poduzeća kako bi se omogućilo lakše i uspješnije obavljanje poslova. 

Tinja je online platforma za jednostavno i efikasno povezivanje instalatera solarnih panela i zainteresiranih korisnika koji žele instalirati solarne panele na svoj posjed. Cilj ove platforme je potaknuti iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarne. Dentologix je B2B tržišno mjesto za usluge zubarske tehnike pogonjen snažnom CRM aplikacijom. Namijenjen profesionalcima, Dentologix pruža kontrolu proizvodnog procesa protetičkog proizvoda dislociranim timovima na novi, inovativni način. LovePranks razvija sitne znakove pažnje koji pomažu malim iznajmljivačima da pruže pamtljivu uslugu gostima pomoću šašavih zezalica. Spot.be (spotbe.com) je modularna platforma, skalabilna za razvoj različitih web usluga i zajednica.

 

Hitovi: 1444

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb